Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2023. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa
S obzirom na trend naglog porasta izdvajanja za zdravstvo u razvijenim zemljama tijekom posljednjih desetljeća, pojavila se potreba za praćenjem pokazatelja potrošnje u zdravstvu koji bi pružili uvid u strukturu te potrošnje i omogućili usporedbu između različitih zemalja. Kao odgovor na tu potrebu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) razvila je Sustav zdravstvenih računa (System of Health Accounts) – metodologiju prikazivanja financijskih zdravstvenih pokazatelja koja obuhvaća niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu, čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajućih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.
Tom metodologijom je započeto prikupljanje podataka za Hrvatsku – istraživanje, u sklopu kojega su prikupljeni financijski podaci za 2011. godinu, prvi je put provedeno 2012. godine. Podaci za 2012. godinu prikupljeni su tijekom 2013. godine – u obama navedenima ciklusima korištena je metodologija Sustava zdravstvenih računa 1.0 (System of Health Accounts, Version 1.0). Prikupljanje podataka za 2013. godinu provedeno je tijekom 2014. godine i to po prvi put prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa 2011 (System of Health Accounts, Version 2011), a prema toj metodologiji prikupljani su i svi podaci za sljedeće godine, uključujući i podatke za 2023. godinu, koji su prikupljeni tijekom 2024. godine. Kao izdaci za 2023. godinu uračunati su izdaci za aktivnosti koje su izvršene tijekom te godine, bez obzira na vrijeme kada je ta aktivnost zaista i plaćena.
Izvješće možete pogledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2023. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa.
Nove spoznaje o antidopinškim mjerama u teretanama i fitness centrima
U novom znanstvenom istraživanju objavljenom 2025. godine pod nazivom „Anti-doping measures in gyms and fitness centres: A mapping study“ analizirane su mjere antidopinga koje se provode u teretanama i fitness centrima u 52 države članice Konvencije Vijeća Europe o suzbijanju dopinga u sportu. Istraživanje je provela radna skupina Vijeća Europe u suradnji s nacionalnim antidopinškim organizacijama. Glavni cilj studije bio je utvrditi u kojoj se mjeri antidopinške politike primjenjuju izvan profesionalnog sporta, odnosno u rekreativnim okruženjima kao što su teretane i fitness centri, gdje uporaba tvari za poboljšanje tjelesnog izgleda i performansi postaje sve češći problem.
U istraživanju je sudjelovalo 49 država koje su odgovorile na upitnik. Rezultati pokazuju da samo 35 posto država provodi konkretne mjere usmjerene na korisnike i osoblje teretana, dok je 39 posto navelo da u svojim politikama imaju programe koji se bave zdravstvenim posljedicama uporabe dopinga u tim okruženjima. U većini slučajeva, njih čak 83 posto, nacionalne antidopinške organizacije imaju aktivnu ulogu u provođenju tih mjera, što pokazuje da se problem dopinga sve više prepoznaje i izvan konteksta vrhunskog sporta.
Istraživanje ukazuje na to da su mjere antidopinga u rekreativnom sportu još uvijek nedovoljno razvijene. Dok se većina resursa i pažnje usmjerava na kontrolu dopinga među profesionalnim sportašima, u teretanama i fitness centrima često izostaju sustavne kontrole, edukacijski programi i zdravstveno usmjerene preventivne akcije. Autori ističu da bi edukacija trenera, instruktora i rekreativnih sportaša trebala biti ključan korak u sprječavanju uporabe zabranjenih tvari. Također, preporučuje se jačanje suradnje između zdravstvenih institucija, sportskih organizacija i nadležnih tijela kako bi se stvorilo sigurnije i zdravije okruženje za rekreativno bavljenje sportom.
Ova istraživanja predstavlja važan doprinos razumijevanju stvarnog stanja antidopinških mjera u neprofesionalnom sportu. Iako su neke zemlje već napravile značajan napredak, većina i dalje nema razvijen sustav prevencije i nadzora dopinga u teretanama. Rezultati istraživanja mogli bi poslužiti kao poticaj državama da dodatno razviju nacionalne strategije i edukacijske programe koji promiču čist i zdrav sport na svim razinama. (J.K)
COVID-19 u Hrvatskoj (4.11.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 44. kalendarskom tjednu (tjedan od 27. listopada do 2. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 689 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 44. kalendarskom tjednu zabilježene su četiri prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Tvrtki INA d.d. dodijeljen certifikat Tvrtka prijatelj zdravlja
U okviru Nacionalnog programa Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 30. listopada 2025. godine svečano je uručen certifikat „Tvrtka prijatelj zdravlja“ tvrtki INA d.d. Ovo priznanje dodjeljuje se tvrtkama koje svojim zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu i iskazuju pozitivnu brigu o očuvanju okoliša. Tvrtka INA d.d. uključila se u aktivnost programa Živjeti zdravo te uspješno zadovoljila sve potrebne kriterije za dobivanje naziva „Tvrtka prijatelj zdravlja“. „„Za nas u Ini zdravlje zaposlenika nije samo pitanje dobrobiti, nego temelj održivosti našeg poslovanja. Energetski sektor je brz, zahtjevan i često pod velikim pritiskom, zbog čega zdravlje ljudi stavljamo rame uz rame sa sigurnošću i operativnom izvrsnošću. Naš pristup je jednostavan: kada ljudi imaju podršku, donose bolje odluke, rade kvalitetnije i ostaju motivirani. Zato razvijamo širok spektar programa – od prevencije stresa i burnouta, profesionalne psihološke podrške i fleksibilnih radnih rješenja, do poticanja zdravih prehrambenih navika, redovitog kretanja, ranog otkrivanja bolesti i edukacije prve pomoći. Nastavit ćemo graditi kulturu u kojoj snaga ne znači šutjeti, nego imati hrabrosti otvoreno reći kako si, jer vjerujemo da je upravo to novi standard odgovornog liderstva u našoj industriji.“, izjavila je u prigodi dodjele certifikata g. Una Radulović Zekić, , direktorica zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša u INA, d.d.
Uz djelatnike Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivanu Šimić, dipl. ing. preh. teh. i Tamaru Balja, mag. psych., priznanje je uručila izv.prof.dr. sc. Antonija Balenović, dr. med., voditeljica odjela za promicanje cjeloživotnog zdravlja te istaknula da je kultura promicanja zdravlja na radnom mjestu dugotrajan proces vezan uz brojna i različita tematska poručja, kako pojedinca tako i tvrtke u cjelosti, a obuhvaća udružene napore poslodavaca, zaposlenika i društva u cjelini s ciljem poboljšanja zdravlja i dobrobiti ljudi na njihovom radnom mjestu.
Predsjednik WADA-e o „Enhanced Games”
Predsjednik Svjetske antidopinške agencije (WADA), Witold Bańka, ponovno je snažno istupio protiv planiranog održavanja kontroverznih Enhanced Games koje bi se prvi put trebale održati u svibnju 2026. godine u Las Vegasu.
Poljski čelnik, bivši sportaš i ministar sporta, nazvao je te „igre”, na kojima bi sportaši smjeli koristiti doping pod liječničkim nadzorom, „vrlo opasnima” i „potpuno neodgovornima”.
Govoreći na događaju u Londonu, Bańka je prema navodima BBC-a izjavio:
„Ponekad smo doista bez riječi pred ovom apsurdnom idejom. Kako itko može tvrditi da je etički i moralno prihvatljivo dopuštati natjecanje pod utjecajem zabranjenih tvari?”
„Opasan cirkus”
Bańka je pozvao Američku antidopinšku agenciju (USADA) da učini sve što je moguće kako bi spriječila održavanje tih igara.
„Željeli bismo da naši kolege u SAD-u učine više kako bi osigurali da se ova manifestacija ne održi”, rekao je, dodavši kako postoje i pravne mogućnosti za djelovanje.
„USADA se načelno izjasnila protiv, ali možda je došlo vrijeme da se i same sponzore uvjeri u to da je ova manifestacija opasna.”
Travis Tygart iz USADA-e već je ranije osudio ideju „dopinških igara” nazvavši ih „opasnim cirkuskim nastupom koji nema nikakve veze s pravim sportom”. Unatoč tome, dosad nisu poduzeti konkretni koraci kako bi se njihovo održavanje spriječilo.
„Nadam se da do toga ipak neće doći, iako iza projekta stoje utjecajni i vrlo bogati sponzori”, zaključio je Bańka.
Velike nagrade i prvi njemački sudionik
Enhanced Games bi, prema najavama organizatora, sportašima trebale ponuditi goleme novčane nagrade, uključujući premije do milijun američkih dolara za obaranje rekorda postignutih uz uporabu dopinga. Spominju se i šesteroznamenkaste startnine za pojedine natjecatelje.
Prvi sportaš iz Njemačke koji je javno potvrdio sudjelovanje jest bivši europski prvak u plivanju na kratkim prugama Marius Kusch. Organizatori su zasad predvidjeli natjecanja samo u tri sporta: plivanju, atletici i dizanju utega. (J.K)
Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2024. godini
Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za sve”, a brojne međunarodne organizacije (UN, SZO, UNICEF) ubrajaju dojenačku smrtnost među osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva.
U Hrvatskoj je u 2024. godini umrlo 104 dojenčadi (u 2023. godini 127), a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 3,2/1.000 živorođene djece (3,9/1.000 u 2023. godini). Prema pokazateljima
Eurostata (Statistički ured Europske unije), prosječna stopa dojenačke smrtnosti za 27 članica Europske unije (EU-27) je 2023. godine iznosila 3,3/1.000. Najniže stope dojenačke smrtnosti u EU-
27 zabilježene su u Estoniji (1,7/1.000) te Sloveniji i Finskoj (1,8/1.000). U EU-27 najviše stope dojenačke smrtnosti su zabilježene u Rumunjskoj i Slovačkoj (5,6/1.000) te Bugarskoj (4,9/1.000).
Redovito izvješće o dojenačkim smrtima u Hrvatskoj za 2024. godinu dostupno je putem sljedeće poveznice: Dojenačke smrti u Hrvatskoj 2024. g.
Izvješće – Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. g.
U ovom izvješću su prikazani i analizirani podaci o vrstama pobačaja (spontani gubici trudnoće, namjerni prekidi trudnoće i ostali oblici pobačaja) u Republici Hrvatskoj u 2024. godini. Izvor podataka su isključivo bolnice jer se prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine (NN 18/1978, 88/2009), medicinski postupci dovršetka pobačaja i prekidi trudnoće mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
Izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. g.
Izvješće – Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine
U 2024. g. u rodilištima Hrvatske je ukupno zabilježeno 32.183 poroda s ukupno 32.710 rođenih. Od 32.710 ukupno rođenih je 32.575 živorođenih i 135 mrtvorođenih, a od živorođenih je u prvih sedam dana života umrlo 61 novorođenče. Rodilišni podaci se odnose na sve rođene u zdravstvenim ustanovama, neovisno o državi stalnog prebivališta majke, a od 32.183 rodilje je 135 žena sa stalnim prebivalištem izvan Hrvatske (135 živorođenja).
Podaci iz zdravstvenih ustanova su odraz rada rodilišta i razlikuju se po metodologiji prikupljanja i broju rođenih od podataka Državnog zavoda za statistiku, odnosno vitalno-statističkih podataka. Podaci vitalne statistike se, prema UN-ovoj i Eurostatovoj metodologiji (u primjeni u Hrvatskoj od 1998. g.), odnose na djecu čije majke imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i nisu izbivale iz zemlje dulje od jedne godine, kao i na djecu majki koje nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj, ali na području Hrvatske borave jednu godinu ili dulje.
Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2024. godine.
Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2024. godini
Protekla tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje s obzirom na stopu rodnosti u rasponu 9 – 10 na 1.000 stanovnika i stopu smrtnosti u rasponu 11 – 12 na 1.000 stanovnika. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2022. godine je u Republici Hrvatskoj broj živorođenih ispod 35.000 i kontinuirano pada (2022. godine: 33.883; 2023. godine: 32.170; 2024. godine 32.069). U Hrvatskoj je, kao i većini drugih europskih zemalja, natalitetna stopa ispod 9,0/1.000 stanovnika, a u 2023. i 2024. godini je iznosila 8,3/1.000 stanovnika. Nakon pandemije COVID-19 broj umrlih je u padu te mortalitetna stopa iznosi 13,2/1.000, a stopa prirodnog prirasta je -4,9/1.000 stanovnika
Izvješće o prirodnom kretanju u Hrvatskoj u 2024. g. dostupno je putem sljedeće poveznice: Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2024. g.
Mjesec borbe protiv raka prostate 2025.
Tijekom studenoga, kroz globalni pokret Movember, diljem svijeta se podiže svijest o važnosti brige za muško zdravlje. Kampanja potiče muškarce na redovite preventivne preglede, rano otkrivanje raka prostate i testisa te međusobnu podršku u očuvanju fizičkog i mentalnog zdravlja.
Rak prostate je četvrti po redu novodijagnosticirani rak u muškaraca na svijetu, s procijenjenih 1 467 854 novih slučajeva u 2022. godini. Na osmom mjestu je najčešćih zloćudnih uzroka smrti u 2022. godini s 397 430 smrti.
Većina muškaraca s rakom prostate nema nikakve simptome, međutim, neki muškarci mogu iskusiti:
- učestalo mokrenje
- poteškoće pri mokrenju
- krv u mokraći ili sjemenu
- bol u leđima, kukovima ili zdjelici.
Ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim stanjima, ne nužno rakom prostate, zato je važno da se posavjetujete s liječnikom ako imate bilo koji od ovih simptoma.
U kasnijim fazama bolesti, rak prostate može se proširiti na okolna tkiva i limfne čvorove u zdjelici, a ponekad i na druge dijelove tijela. Tada se mogu pojaviti simptomi poput umora, slabosti i gubitka tjelesne težine.
Većina bolesti se otkrije digitorektalnim pregledom i određivanjem PSA (tumorski biljeg za prostatu), što se obično provodi svake godine muškarcima starijim od 50 god.
Čimbenici rizika za rak prostate smatraju se starija životna dob (najčešći je kod muškaraca iznad 50 godina), nasljeđe i etničko porijeklo. Također, prehrana, debljina, upale prostate i spolno prenosive infekcije mogu predstavljati čimbenike rizika za razvoj bolesti.
Rak prostate u Republici Hrvatskoj nalazi se na osmom mjestu svih uzroka smrti muškaraca u 2024. godini, sa 862 umrlih muškaraca, i trećem mjestu od svih zloćudnih uzroka smrti u muškaraca, nakon raka pluća i raka debelog i završnog crijeva. Od raka prostate 2022. godine u Hrvatskoj su oboljela 2609 muškarca, što ga čini najčešćim novodijagnosticiranim rakom u muškaraca u Hrvatskoj.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate
Rano otkrivanje raka prostate moguće je redovitim pregledima koji se preporučuju svim muškarcima koji su stariji od 40 godina. Budući da se bolest često prepoznaje kada je kasno i kada više ishodi liječenja nisu toliko povoljni, Ministarstvo zdravstva odlučilo je pokrenuti Nacionalni program ranog otkrivanja raka prostate, nastao kao rezultat rada Povjerenstva za izradu nacrta Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate.
Nacionalnom programu prethodi Poseban program za probir i rano otkrivanje raka prostate u Hrvatskoj čija je provedba počela 1. veljače 2024, a koji se trenutno provodi na području Grada Zagreba. Program se implementira na temelju preporuke Vijeća Europske unije iz prosinca 2022. o probiru raka kako bi se smanjila smrtnost povezana s rakom prostate.
Izvori:
https://gco.iarc.who.int/media/globocan/factsheets/cancers/27-prostate-fact-sheet.pdf
Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2024. godini
https://www.cdc.gov/prostate-cancer/media/pdf/prostate-cancer-fact-sheet_508.pdf
Održana javnozdravstvena akcija u Vukovaru i Iloku
Dana 1. listopada 2025. godine u Vukovaru, te 2. listopada 2025. godine u Iloku, održana je javnozdravstvena akcija za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Domom zdravlja Vukovar.
U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima iz krvi se je određivao šećer, kolesterol i HbA1c, te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak.
Ovim se javnozdravstvenim akcijama želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa.
Na javnozdravstvenim akcijama iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovale su Prim. Verica Kralj, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Održana Konferencija o prevenciji ovisnosti na radnom mjestu (20. listopada 2025.)
Agencija Europske unije za droge procjenjuje da između 5 % i 20 % radno aktivnog stanovništva u Europi ima ozbiljne probleme povezane s upotrebom alkohola/droga.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 50 % osoba koje su na liječenju od ovisnosti, su sudionici radnog procesa odnosno nalaze se u nekom obliku radnog odnosa.
Budući da ovisnosti mogu utjecati na zdravstvenu sposobnost i radnu učinkovitost, Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. prepoznaje radno mjesto kao jedno od ključnih okruženja za provedbu integrirane politike prevencije ovisnosti. Posebnu ulogu u tome imaju poslodavci – kroz stvaranje zdravog i poticajnog radnog okruženja, edukaciju i pravodobnu podršku zaposlenicima te suradnju sa zdravstvenim službama.
U cilju definiranja preporuka za unaprjeđenje politike prevencije ovisnosti na radnom mjestu i osnaživanja suradnje svih relevantnih dionika, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 20. listopada 2025. godine održana je Konferencija o prevenciji ovisnosti na radnom mjestu s naglaskom na odgovornost, podršku i praksu. Na Konferenciji je sudjelovalo preko sto sudionika i to predstavnika resornih ministarstava, županijskih službi za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti, liječnika medicine rada, predstavnika poslodavaca, sindikata i udruga.
Konferenciju je otvorio izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istaknuvši kako se u današnje vrijeme suočavamo s brojnim izazovima koje osim „klasičnih ovisnosti“, donose i novi oblici ponašajnih ovisnosti, a koje mogu imati negativne smetnje za mentalno zdravlje. Zbog tih izazova prevencija na radnom mjestu danas više nije izbor, nego nužnost. U plenarnom djelu Konferencije predstavnici Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, poslodavaca i sindikata predstavili su aktualni zakonski okvir i programe u području prevencije ovisnosti na radnim mjestima ali i izazove povezane s uporabom sredstava ovisnosti na radnom mjestu.
G. Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavio je rezultate istraživanja o ovisnostima na radnom mjestu, koje je provedeno tijekom 2024. i 2025. godine, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom gospodarskom komorom. Rezultati istraživanja ukazuju da svijest o rizicima postoji, ali se mjere provode fragmentirano. Konzumacija alkohola glavni je problem kao sredstvo ovisnosti na radnim mjestima, a što u praksi rezultira narušenim odnosima u radnom okruženju, manjom radnom produktivnosti, te povećanim brojem bolovanja. Podaci iz navedenog istraživanja poslužiti će kao podloga za razvoj mjera i daljnje politike.
Zaključeno je kako je potrebno kontinuirano i sustavno ulagati napore u podizanje svijesti i senzibiliziranje poslodavaca o važnosti prevencije ovisnosti na radnim mjestima, ali i osigurati ujednačeni normativni okvir i smjernice za provedbu testiranja zaposlenika na sredstva ovisnosti.
Stanje u području ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske: rezultati istraživanja 2023. i analiza trendova
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo proveo je 2023. godine četvrti val nacionalnog istraživanja o uporabi sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 4988 građana u dobi od 15 do 64 godine.
Cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o rasprostranjenosti uporabe sredstava ovisnosti, obrascima konzumacije te stavovima i percepciji rizika u općoj populaciji i odabranim podskupinama stanovništva. U ovom valu istraživanja prvi su put obuhvaćene i ponašajne ovisnosti – igranje igara na sreću, videoigara i korištenje društvenih mreža. Istraživanje je provedeno prema metodološkim smjernicama Agencije Europske unije za droge (EUDA), što omogućuje praćenje trendova od 2011. godine i usporedbu s podacima drugih europskih zemalja.
Uporaba sredstava ovisnosti u posljednjih godinu dana – rezultati istraživanja 2023. godine
Duhan je pušilo 42.2 % odraslih i 44.5 % mlađih odraslih (15–34 godine) u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su pušili češće od žena (47.1 % naspram 37.3 %). Najveća prevalencija pušenja u posljednjih godinu dana zabilježena je u dobi od 25 do 34 godine (47.7 %).
Alkoholna pića konzumiralo je 77.7 % odraslih i 82.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su konzumirali češće (84 %) nego žene (71.3 %). Najveća prevalencija konzumacije alkohola bila je u skupini od 25 do 34 godine (85.1 %).
Sedative ili trankvilizatore uzimalo je 22 % odraslih i 13.5 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Žene su ih uzimale češće (25.6 %) od muškaraca (18.3 %). Najviše korištenja zabilježeno je u najstarijoj skupini (55–64 godine, 35.2 %).
Ilegalne droge koristilo je 9.9 % odraslih i 18.3 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najčešće korištena droga bila je kanabis (8.8 % odraslih, 16.6% mlađih odraslih). Muškarci su ga koristili češće od žena (12.1 % naspram 5.5 %). Najveće prevalencije korištenja kanabisa bile su među osobama u dobi od 15 do 24 godine (18 %) i 25 do 34 godine (15.4 %).
Ostale ilegalne droge (amfetamini, metamfetamini, ecstasy, kokain, LSD, heroin) koristilo je do 3% odraslih i do 5% mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najčešće uzimana bila je kokain (2.6 % odraslih, 4.2 % mlađih odraslih), češće kod muškaraca nego žena (3.9 % naspram 1.2 %).
Igre na sreću igralo je 32.8 % odraslih i 33.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Muškarci su igrali češće (40.5 %) nego žene (25.3%), a najviša prevalencija zabilježena je u dobi od 25 do 44 godine.
Videoigre je igralo 29.6 % odraslih i 52.7 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Najviše su ih igrali muškarci (37.2 % naspram 22.1% žena) i osobe od 15 do 24 godine (65.6 %).
Društvene mreže koristilo je 78.3 % odraslih i 95.4 % mlađih odraslih u godini koja je prethodila istraživanju. Žene su bile nešto češće korisnice (81.1 % naspram 75.6 % muškaraca), a gotovo svi u dobi od 15 do 24 godine (97.3 %) koristili su društvene mreže.
Dobiveni podaci pružaju temelj za praćenje trendova, planiranje javnozdravstvenih mjera i usmjeravanje preventivnih aktivnosti.
Publikacija s detaljnim rezultatima istraživanja dostupna je OVDJE (PDF, 12.6 MB).
COVID-19 u Hrvatskoj (28.10.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 43. kalendarskom tjednu (tjedan od 20. do 26. listopada 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 993 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 43. kalendarskom tjednu zabilježene su dvije prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.6. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za javno zdravstvo
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto 2.6. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.1. viši savjetnik u Ravnateljstvu
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto viši savjetnik u Ravnateljstvu.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.