COVID-19 u Hrvatskoj (17.11.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 46. kalendarskom tjednu (tjedan od 10. do 16. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 396 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 46. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Popis lijekova za listopad 2025.
17. studenog 2025.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.10.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
- putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
- putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
Dani hrvatske atletike u Makarskoj
Od 13. do 16. studenoga 2025. Makarska je bila domaćin Dana hrvatske atletike, višednevnog okupljanja koje je privuklo sportaše, trenere, sportske djelatnike i predstavnike atletskih klubova iz svih dijelova Hrvatske. Stručni seminar je bio usmjeren na jačanje zajedništva unutar atletskih redova, razmjenu znanja i iskustava te unaprjeđenje uvjeta za razvoj i napredak hrvatskih atletičara. Sudionici su tijekom boravka u Makarskoj sudjelovali u zajedničkim treninzima, radionicama i otvorenim raspravama, a poseban naglasak stavljen je na bolju suradnju između klubova, kvalitetniju komunikaciju trenera te stvaranje poticajnog okruženja za mlade talente.
Mnogi učesnici istaknuli su kako su ovakva okupljanja važna ne samo zbog sportskog dijela, nego i zbog stvaranja povezanije i stabilnije zajednice, u kojoj se znanje prenosi izravno i praktično.
Važan iskorak u programu predstavljao je nastup Službe za antidoping Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), koja je svojim sudjelovanjem dodatno obogatila edukativni segment seminara. Održano je predavanje posvećeno antidopingu i pravilnoj suplementaciji u sportu, temama koje su sve važnije u profesionalnoj, ali i amaterskoj atletici. Predavanje je obuhvatilo ključne odredbe Svjetskog antidopinškog kodeksa, najčešće rizike povezane s dodacima prehrani, praktične savjete za sigurnu suplementaciju te važnost poznavanja antidopinških procedura poput Whereabouts-a i TUE-a. Kroz konkretne primjere i aktualne slučajeve sudionicima je prikazana važnost odgovornog izbora proizvoda, kao i potreba kontinuirane edukacije kako bi se izbjegli nenamjerni prekršaji.
Sudjelovanje antidopinške službe naišlo je na velik interes sportaša i trenera, osobito onih mlađih kategorija, koji se sve češće suočavaju s izazovima vezanima uz korištenje dodataka prehrani u ranoj fazi karijere. Predavanje je doprinijelo podizanju svijesti o važnosti čistog sporta, pravilne prehrane i odgovornog upravljanja zdravljem, a dodatne konzultacije omogućile su sudionicima da postave pitanja vezana uz konkretne situacije iz treninga i natjecanja.
Dani hrvatske atletike u Makarskoj tako su se pokazali kao iznimno vrijedna platforma za stručni napredak, zajedničko učenje i stvaranje poticajne sportske kulture. Spoj zajedničkih treninga, stručnih rasprava i edukacija poput one o antidopingu jasno je pokazao kako hrvatska atletika sve snažnije ulaže u cjelovit razvoj svojih sportaša – ne samo kroz rezultate, nego i kroz znanje, prevenciju i odgovoran odnos prema sportu. (J.K/V.B)
Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju 2025.
Dana 17. studenog obilježava se Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju, odnosno Svjetski dan prijevremeno rođene djece – Palčića – s ciljem usmjeravanja pozornosti na globalni problem rađanja više od 10% novorođenčadi prije 37. navršenog tjedna trudnoće. Ove godine obilježava se sloganom: „Dajte prijevremeno rođenoj djeci snažan početak za svjetliju budućnost“.
Tom porukom se poziva na poboljšanje zdravlja i dobrobiti prijevremeno rođene djece od samog početka njihova života za zdravije i snažnije društvo. Slogan je nadahnut temom Svjetskog dana zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije „Zdravi počeci, budućnost puna nade“, kojom se poručuje da dobar početak života pomaže djeci da se razvijaju, rastu, napreduju i ostvare svoj puni potencijal. Poziva zemlje na ulaganje u pojačanu zdravstvenu skrb za nedonoščad, sigurno majčinstvo i prevenciju i rano otkrivanje komplikacija u trudnoći koje dovode do prijevremenog poroda te pružanje podrške obiteljima s prijevremeno rođenima, osiguranjem potrebnih resursa ne samo za preživljenje, nego i uvjeta za njihov optimalan rast i razvoj.
Prijevremeno rođeno novorođenče zahtijeva pojačanu bolničku i izvanbolničku skrb jer zbog nezrelosti ima veći rizik razvoja različitih komplikacija koje rezultiraju povećanim pobolom i smrtnošću. Osobito je ugrožena novorođenčad ispod navršena 32 tjedna trudnoće i s porodnom masom manjom od 1500 grama. Preživljavanje i daljnji ishod liječenja tijekom novorođenačkog i poslijenovorođenačkog razdoblja ove skupine novorođenčadi uvelike ovisi o dostupnosti posebno educiranih stručnjaka različitih specijalnosti, potrebnim prostornim uvjetima i opremi.
Komplikacije prematuriteta dijele se na kratkoročne – koje nastaju za vrijeme novorođenačkog razdoblja – i dugoročne – koje se mogu javiti i kasnije, a često nedonoščad prate cijelog života.
Prijevremeno rođenje je vodeći uzrok smrtnosti dojenčadi i drugi vodeći uzrok smrtnosti djece mlađe od 5 godina. Svake godine zbog prijevremenog rođenja u svijetu umire milijun djece. U Hrvatskoj se godišnje prijevremeno rodi oko 2.000 novorođenčadi, odnosno 6,0 – 6,5 % živorođenih čiji udio u zadnjem desetljeću postupno raste. U 2024. godini je bilo 97/135 mrtvorođenih i 51/61 rano neonatalno umrlih rođenih u prijevremenim porodima, ukupno 75,5% od 196 perinatalno umrlih. Od 104 umrle dojenčadi u Hrvatskoj u 2024. godini je 60 ili 57,7% odnosno 1,9/1.000 živorođenih umrlo zbog posljedičnih komplikacija nezrelosti, što jasno pokazuje da je prijevremeni porod usko povezan s vodećim uzrocima dojenačkih smrti.
Od 2010. godine, na inicijativu roditelja i zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj djeluje udruga “Palčići” u cilju pomoći, edukacije i razmjene iskustava roditelja prijevremeno rođene djece te dugoročnog unaprjeđenja skrbi za bolesnu i prijevremeno rođenu djecu, a prvi puta se inicirao 2008. godine od strane EFCNI (European Foundation for the Care of Newborn Infants) i partnerske europske roditeljske organizacije. Potom su se kao suosnivači pridružili LittleBigSouls (Afrika), March of Dimes (SAD) i National Premmie Foundation (Australija) te učinili Svjetski dan nedonoščadi interkontinentalnim pokretom. U znak pružanja podrške ovoj vulnerabilnoj skupini Svjetski dan prijevremeno rođene djece se obilježava ljubičastom bojom, bojom senzibilnosti i posebnosti, a mali par ljubičastih dječjih čarapa okružen s devet pari čarapa pune veličine ilustrira da se 1 od 10 beba rodi prijevremeno diljem svijeta.
Europski tjedan testiranja na HIV i 7 SPI: Što trebate znati i gdje se možete besplatno i anonimno testirati
Plakat – Europski tjedan testiranja 2025
Kako bi se povećala svijest o prednostima ranog testiranja na HIV i spolno prenosive infekcije među onima koji su u riziku za zarazu od tih infekcija, sedmu godinu za redom se obilježava Europski tjedan testiranja (engl. European testing week, ETW) na HIV. Tijekom ETW-a, europske zemlje pozivaju se da svojim aktivnostima doprinesu informiranju građana o važnosti testiranja, ranog otkrivanja infekcije HIV-om te pravovremenog liječenja.
Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo pridružuje se ETW-u provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja na HIV brzim testom, čiji rezultat je poznat već nakon nekoliko minuta.
U sklopu ETW-a provest ćemo i anonimno, besplatno (bez uputnice) savjetovanje i testiranje osoba u riziku od zaraze spolno prenosivim infekcijama (SPI) uzrokovanim mikrobiološkim uzročnicima: Chlamydia trachomatis, Mycoplasma genitalium, Mycoplasma hominis, Neisseria gonorrhoeae, Trichomonas vaginalis, Ureaplasma parvum i Ureaplasma urealyticum.
Gdje i kako možete saznati svoj HIV status te se testirati na 7 SPI?
Testiranja će se provoditi (uključujući subotu i nedjelju), od 17. studenog do 24. studenog (osim 18.11.) u Zagrebu, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, na adresi Rockefellerova 12 (prizemlje), od 15 do 19 sati.
„Postupak testiranja na HIV sastoji se od kratkog razgovora sa savjetnikom/icom. Zatim se iz prsta uzima nekoliko kapljica krvi te je rezultat poznat već nakon nekoliko minuta. Testiranje na navedenih 7 SPI provodi se iz uzorka urina. Korisnici moraju biti punog mjehura što znači da 2 sata prije davanja uzorka ne smiju mokriti. Rezultati analize urina bit će dostupni idućeg dana pod šifrom koja je korisnicima nasumično dodijeljena pri savjetovanju i testiranju“, pojasnila je voditeljica Odsjeka za razvoj savjetodavnih aktivnosti u promicanju spolnog i reproduktivnog zdravlja sa savjetovalištem Lana Kasumović, mag.sanit.ing.
Testirati se mogu punoljetne osobe, dok se maloljetnici mogu testirati samo uz pratnju i suglasnost svojih roditelja, skrbnika ili zakonskih zastupnika. Savjete i informacije o spolnom zdravlju, SPI i HIV-u mogu dobiti svi građani Republike Hrvatske bez obzira na dob.
Što je važno znati o HIV-u i SPI
HIV ili virus humane deficijencije je virus koji napada obrambeni sustav organizma, a razdoblje bez simptoma bolesti može potrajati i do deset godina. Osobe koje su zaražene virusom HIV-a, a nemaju simptome, virus mogu prenijeti na druge osobe. Ako je osoba zaražena, virus HIV-a će se nalaziti u tjelesnim tekućinama (krv, sjemena tekućina, vaginalni iscjedak). Glavni put prijenosa HIV-a je putem nezaštićenog spolnog odnosa i kontaktom sa zaraženom krvi. Prijenos nije moguć uobičajenim socijalnim kontaktima (rukovanje, grljenje, pričanje sa zaraženom osobom…).
Osobe pod povećanim rizikom su one koje imaju rizične obrasce spolnog ponašanja. To podrazumijeva često mijenjanje partnera, nekorištenje zaštite (prvenstveno kondoma), upuštanje u spolne odnose pod utjecajem alkohola i psihoaktivnih droga te nepoznavanje seksualne prošlosti partnera.
Pojava simptoma znači razvoj bolesti (AIDS), što uključuje umor, noćno znojenje, smanjenje tjelesne mase, promjene na koži i sluznicama, povećanje limfnih čvorova, proljev, kašalj i veću mogućnost obolijevanja od drugih bolesti. Bolest se ne može izliječiti, no postoji vrlo djelotvorno antivirusno liječenje (HAART) kojim se suzbija umnožavanje HIV-a i smanjuje količina virusa na nemjerljivu količinu.
Osim što se pravovremenim liječenjem spriječava napredovanje bolesti i pogoršanje simptoma te znatno produljuje život, liječenje doprinosi i sprečavanju širenja infekcije HIV-om. Postizanje nemjerljive količine virusa pokazalo se uspješnim u sprečavanju širenja infekcije odnosno Nemjerljivo= Nezarazno (N=N). To znači da osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju lijekove te imaju nemjerljivu razinu virusa ne mogu prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima. Što se ranije otkrije infekcija HIV-om, to je liječenje uspješnije.
SPI se definiraju kao infekcije koje se prenose sa zaražene na zdravu osobu spolnim kontaktom (oralnim, vaginalnim, analnim), a neke od njih se mogu prenijeti i nespolnim putem (zajedničkom uporabom predmeta za osobnu higijenu, krvlju, s majke na dijete…). Mikrobiološki uzročnici 7 SPI testirani iz urina u sklopu ovog ETW-a jedne su od najčešćih SPI (izuzev infekcije parazitom Trichomonas vaginalis koja je manje učestala). Mogu se javiti uz karakteristične simptome no neke mogu biti i asimptomatske ili se simptomi jave tek kod uznapredovale upale i njenog širenja na zdjelične organe. Stoga je bitna osviještenost o važnosti odgovornog spolnog ponašanja, poznavanje rizika, poznavanje SPI, mogućih simptoma, osviještenost o važnosti ginekoloških pregleda i mogućnostima testiranja i liječenja.
Predstavljeni rezultati istraživanja ESPAD 2024. povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti
Europsko istraživanje o pušenju , pijenju i uzimanju droga_ publikacija
Infografika-Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima ESPAD
U povodu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji se svake godine održava od 15. studenoga do 15. prosinca, u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Rockefellerova 12 u Zagrebu 14. studenoga 2025. godine održano je predstavljanje rezultata Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima – ESPAD 2024.
Događanje je okupilo stručnjake iz područja javnog zdravstva, obrazovanja i prevencije ovisnosti, a predstavljeni su najnoviji podaci o navikama i ponašanju mladih u Hrvatskoj u usporedbi s europskim prosjekom.
Prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije predstavila je pregledne trendove korištenja sredstava ovisnosti u zemljama uključenim u ESPAD tijekom razdoblja 1995. –2024. Izlaganje je obuhvatilo ključne promjene tijekom desetljeća i glavne obrasce rizičnog ponašanja.
Martina Markelić, prof. sociologije predstavila je nacionalne rezultate istraživanja ESPAD 2024. s naglaskom na pušenje duhana, konzumaciju alkohola, uporabu kanabisa i drugih psihoaktivnih tvari, kao i na nove oblike ovisničkih ponašanja poput korištenja interneta i igara na sreću. Prikupljeni rezultati u Hrvatskoj uspoređeni su s prosjecima drugih zemalja ESPAD mreže. Prezentacija je pružila uvid u specifičnosti našeg nacionalnog konteksta u odnosu na trendove na razini drugih zemalja.
Trendovi pokazuju pad, ali Hrvatska je i dalje iznad prosjeka ESPAD zemalja
Rezultati istraživanja pokazuju da je Hrvatska i u 2024. godini iznad prosjeka ESPAD-a za većinu promatranih pokazatelja. Unatoč tome, većina trendova bilježi pad konzumacije sredstava ovisnosti, dok su pušenje cigareta u posljednjih 30 dana i uporaba e-cigareta i dalje u porastu.
- 43 % učenika pušilo je cigarete barem jednom u životu
- 32 % su trenutačni pušači
- 20 % učenika puši svakodnevno
Uporaba e-cigareta među mladima je u porastu. U Hrvatskoj je 53 % učenika pušilo e-cigarete u životu, a u posljednjih 30 dana 33 % što nas svrstava u vodeće zemlje po uporabi. Djevojke češće koriste e-cigarete nego mladići.
Alkohol i droge među mladima
Velika većina učenika, njih 87 %, pilo je alkohol barem jednom u životu, a 56 % u posljednjih 30 dana. Gotovo 44 % učenika barem se jednom opilo. Najčešći motivi za konzumaciju alkohola su osobno zadovoljstvo i ugoda, a ne pritisak vršnjaka.
Kada je riječ o psihoaktivnim drogama, kanabis ostaje najčešće korištena tvar u 2024. godini
- 16 % učenika probalo je neku drogu
- 15 % kanabis
- 11 % inhalante
- 4 % trankvilizatore bez recepta
- 2 % ecstasy
Ponašajne ovisnosti – rast online aktivnosti
Rezultati pokazuju i značajan utjecaj digitalnog okruženja na život mladih.
- 71 % učenika provodi na društvenim mrežama 2 i više sati dnevno, a vikendom i više
- 43 % mladića svakodnevno igra videoigre
- 18 % učenika u posljednjih 12 mjeseci je igralo neku od igara na sreću
- Najčešći oblik igara na sreću među učenicima je klađenje (16 %) slijede lutrijske igre (10 %), te automati (8 %) i kartaške igre (7%)
Zaključci i smjernice
Rezultati ESPAD 2024. istraživanja predstavljaju važnu smjernicu za razvoj i unapređenje preventivnih programa usmjerenih djeci i mladima u narednom razdoblju. Iako Hrvatska bilježi pad prvalencije u većini pokazatelja trenutna situacija poziva na oprez jer su mladi u Hrvatskoj prema većini pokazatelja iznad europskog prosjeka sa visokim udjelima konzumacije sredstava ovisnosti.
ESPAD nam pokazuje ne samo gdje jesmo, nego i kamo trebamo ići — a to je društvo u kojem mladi imaju priliku odrastati informirani, podržani i zdravi.
Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća
Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća obilježava se treće nedjelje u studenome, ove godine 16. studenoga.
Obilježavanjem se odaje počast žrtvama prometnih nesreća, izražava podrška njihovim obiteljima te zahvalnost hitnim službama i svima koji spašavaju živote na cestama.
Ovogodišnjom temom: “Izgubljeni talenti’‘, želi se naglasiti činjenica kako su prometne ozljede i dalje vodeći uzrok smrti djece i mladih tj. onih koji su gubitkom života izgubili svaku priliku za ostvarenje svojih potencijala i snova.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako otprilike 1,19 milijuna ljudi svake godine izgubi život zbog prometnih nesreća. Ozljede uzrokovane prometnim nesrećama vodeći su uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina. 92 % svih smrtnih slučajeva u prometu događa se u zemljama s niskim i srednjim prihodima, iako te zemlje posjeduju samo oko 60 % svjetskih vozila.
Prema Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa Ministarstva unutarnjih poslova, na hrvatskim su se cestama posljednjih deset godina prosječno dogodile 32 492 prometne nesreće te je godišnje u prometu prosječno stradalo 13 780 osoba.
Desetljeće djelovanja za sigurnost na cestama 2021.–2030.
Desetljeće djelovanja za sigurnost na cestama 2021.–2030. (Decade of Action for Road Safety 2021–2030) je globalna inicijativa koju su pokrenule Ujedinjeni narodi (UN) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) s ciljem smanjenja broja poginulih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama za 50 % do 2030. godine.
Glavni ciljevi inicijative su:
- Poboljšati sigurnost prometne infrastrukture – ceste, raskrižja, pješačke zone i biciklističke staze.
- Unaprijediti sigurnost vozila kroz moderne sigurnosne standarde.
- Promicati odgovorno ponašanje u prometu – smanjenje brzine, zabranu vožnje pod utjecajem alkohola ili droga, korištenje pojaseva i kaciga.
- Unaprijediti hitnu medicinsku pomoć nakon nesreća.
- Jačati zakone i politike koje štite živote na cestama.
Izvori:
Svjetski dan šećerne bolesti 2025.
Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day), obilježava se svake godine 14. studenoga, na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.–2025. je „Šećerna bolest i dobrobit“, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.
Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolešću, odnosno oko 412 milijuna ljudi, nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti.
U okviru ovogodišnje teme, Međunarodna federacija za dijabetes (engl. International Diabetes Federation (IDF), poziva na stvaranje uključivih i podržavajućih radnih okruženja u kojima se osobe s dijabetesom osjećaju prihvaćeno i podržano, a ne stigmatizirano.
Šećerna bolest je kronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito koristiti inzulin koji proizvodi.
Postoje tri glavne vrste dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes tijekom trudnoće).
Dijabetes tipa 1 nastaje zbog autoimune reakcije kojom tijelo uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Najčešće se javlja kod djece, adolescenata i mladih odraslih osoba, a simptomi se razvijaju naglo. Osobe s dijabetesom tipa 1 ne mogu proizvoditi inzulin te ga moraju uzimati svakodnevno.
Kod dijabetesa tipa 2 tijelo ne koristi učinkovito inzulin, pa razina šećera u krvi ostaje povišena.
To je najčešći oblik dijabetesa (90–95 % slučajeva) i razvija se postupno, najčešće u odrasloj dobi.
Dijabetes tipa 2 često se može spriječiti ili odgoditi promjenom životnih navika – zdravom prehranom, gubitkom težine i redovitom tjelesnom aktivnošću.
Gestacijski dijabetes javlja se tijekom trudnoće kod nekih žena.
Povišena razina šećera u krvi može uzrokovati komplikacije u trudnoći i preveliku porođajnu težinu djeteta. Iako se razina šećera obično normalizira nakon poroda, rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 kasnije u životu ostaje povišen.
Predijabetes znači da je razina šećera u krvi viša od normalne, ali još nije dovoljno visoka za dijagnozu dijabetesa. Bez promjene načina života, mnoge osobe s predijabetesom razviju dijabetes tipa 2 unutar pet godina. Predijabetes također povećava rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Simptomi šećerne bolesti mogu se pojaviti iznenada, dok se kod dijabetesa tipa 2 često razvijaju postupno i mogu proći godine prije nego što se prepoznaju.
Najčešći simptomi dijabetesa uključuju:
- pojačanu žeđ
- učestalo mokrenje
- zamućen vid
- osjećaj umora
- nenamjerni gubitak tjelesne težine
Rizik od razvoja predijabetesa i dijabetesa tipa 2 veći je kod osoba koje:
- imaju prekomjernu tjelesnu težinu
- su starije od 45 godina
- imaju članove obitelji oboljele od dijabetesa tipa 2
- su fizički neaktivne (vježbaju manje od tri puta tjedno)
- su tijekom trudnoće imale gestacijski dijabetes
- imaju sindrom policističnih jajnika (PCOS)
Osobe koje žive s dijabetesom imaju povećan rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući srčani i moždani udar te zatajenje bubrega.
Za sprečavanje dijabetesa tipa 2 i njegovih komplikacija preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su:
- održavanje zdrave tjelesne težine
- redovita tjelesna aktivnost – barem 150 minuta umjerene vježbe tjedno
- zdrava prehrana i izbjegavanje šećera i zasićenih masti
- prestanak pušenja.
Izvori:
Dijabetes | Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Poništenje dijela natječaja od dana 17. rujna 2025.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 17. rujna 2025.
Više pogledajte ovdje.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Odluke Upravnog vijeća KLASA: 007-03/25-15/9, URBROJ: 117-17-25-6 od dana 29. rujna 2025., Odluke Ministarstva zdravstva KLASA: 500-01/25-08/21, URBROJ: 534-07-2/1-25-16 od dana 18. lipnja 2025., Suglasnosti Ministarstva zdravstva KLASA: 100-01/21-03/43, URBROJ: 534-03-3-1/7-21-03 od dana 20. siječnja 2021., KLASA: 100-01/24-03/139, URBROJ: 534-03-3-1/6-24-38 od dana 12. prosinca 2024., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-08 od dana 17. veljače 2025., KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/6-25-317 od dana 28. travnja 2025. KLASA: 100-01/25-03/11, URBROJ: 534-03-3-1/3-25-30 od dana 21. listopada 2025., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
Predstavljanje rezultata istraživanja ESPAD 2024.
Znatiželja, eksperimentiranje ili pokušaj uklapanja u grupu neki su od razloga zašto mladi ljudi koriste alkohol, cigarete i psihoaktivne droge. Dok su faze istraživanja normalne za mlade, rizično ponašanje također može dovesti do razvijanja ovisnosti.
Povodom Mjeseca borbe protiv ovisnosti, koji se tradicionalno obilježava od 15. studenoga do 15. prosinca, provode se brojne aktivnosti s ciljem prevencije ovisnosti, smanjenja rizičnih ponašanja te promicanja zdravih i odgovornih životnih izbora.
U okviru ovogodišnjeg obilježavanja bit će predstavljeni rezultati Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima (ESPAD 2024.), koje se provodi u europskim zemljama svake četiri godine s ciljem praćenja trendova u konzumaciji sredstava ovisnosti među mladima. Istraživanje pruža dragocjene podatke o učestalosti i obrascima korištenja duhana, alkohola, droga i drugih sredstava ovisnosti među učenicima te omogućuje usporedbu rezultata Republike Hrvatske s podacima drugih zemalja sudionica.
Predstavljanje rezultata istraživanja ESPAD 2024. održat će se u petak 14. studenoga 2025. godine u 10:00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Rockefellerova 12 u Zagrebu.
Cilj predstavljanja je upoznavanje stručne i šire javnosti s najnovijim pokazateljima o uporabi sredstava ovisnosti među učenicima, kao i poticanje dijaloga o razvoju učinkovitih preventivnih pristupa i mjera koje doprinose smanjenju rizičnih ponašanja mladih. Rezultati istraživanja mogu poslužiti kao temelj za planiranje, unapređenje i evaluaciju nacionalnih i lokalnih preventivnih programa, kao i za jačanje međusektorske suradnje u području zaštite djece i mladih, zbog čega pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže na predstavljanju te zajednički doprinesu razmjeni znanja, iskustava i ideja.
Održana konferencija „Centralizirani instrumenti i programi Europske unije i sinergija s kohezijskom politikom“
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji sa Predstavništvom Europske komisije u Republici Hrvatskoj i nadležnim tijelima za provedbu centraliziranih instrumenata i programa Europske unije u financijskom razdoblju 2021.–2027., organiziralo je konferenciju pod nazivom „Centralizirani instrumenti i programi Europske unije i sinergija s kohezijskom politikom“. Konferencija je održana 11. studenoga 2025. godine u hotelu Antunović u Zagrebu.
Cilj konferencije bio je predstaviti predstavnicima javnog, privatnog i civilnog sektora aktualne mogućnosti financiranja kroz programe i centralizirane instrumente Europske unije.
Otvorena je uvodnim govorima, a u raspravama i izlaganjima sudionici su mogli saznati više o novom Višegodišnjem financijskom okviru, prioritetima EU‑a, te mehanizmima za financiranje i sinergiju s kohezijskom politikom.
U okviru konferencije sudjelovali su i predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo: Vedran Odović i Antonija Medur iz Odjela za koordinaciju projekata, te Danijela Nordio iz Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održali su prezentaciju u kojoj su istaknuli ključne inicijative za unaprjeđenje zdravlja građana putem EU fondova, predstavili otvorene pozive i načine prijave. Također, imali smo promotivni kutak putem kojeg smo pružili dodatne informacije svim zainteresiranima, razmijenili iskustva s drugim sudionicima konferencije i odgovorili na njihova pitanja.
Sudionici su kroz izlaganja i B2B razgovore informirani o uslugama nacionalnih kontakt točaka za programe EU‑a, aktualnim i nadolazećim natječajima. Panel rasprave ponudile su informacije o važnosti razvoja digitalnih, resursno učinkovitih i obrambenih tehnologija, te biotehnologija, kroz instrumente EU‑a. Predstavljeno je i novo mrežno mjesto za pregled Programa Unije i platforma za pretraživanje otvorenih poziva.
Konferencija je zaključena naglaskom da su kvalitetna priprema projekata, partnerstva, te dijalog među dionicima ključni za uspješnu apsorpciju sredstava iz EU fondova.
Sudionici su pozvani da prate službene mrežne stranice Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i nacionalnih kontakt točaka za centralizirane instrumente i programe EU‑a.
Za više informacija o održanoj konferenciji web stranicu: https://eufondovi.gov.hr/odrzana-konferencija-centralizirani-instrumenti-i-programi-europske-unije-i-sinergija-s-kohezijskom-politikom/
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (45. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom prvih šest tjedana (40. – 45. tjedan) sezone gripe 2025./2026., zaključno s 9. studenim 2025. godine pristiglo 1070 prijava oboljelih od gripe, od čega je 404 prijava zaprimljeno u 45. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 45. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 45. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
U usporedbi istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, u prvih mjesec i pol zaprimljeno je 1070 u odnosu na 112 prijava lanjske sezone. Tijekom prvih šest tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 48 oboljelih, od kojih jedan na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 8 oboljelih, od kojih dvoje u jedinici intenzivnog liječenja.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo tjedno se bilježi oko 6% pozitivnih nalaza na gripu u zadnja dva tjedna. U pozitivnim uzrocima detektiran je virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virusi gripe A/H1N1pdm09.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar Bačić, ministrica Hrstić i ravnatelj HZJZ-a Capak obišli zgradu u Nazorovoj ulici koja je u procesu obnove
U sklopu programa obilaska obilaska gradilišta poslijepotresne obnove na području grada Zagrebu, potpredsjednik Vlade RH i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić posjetio je zgradu HZJZ-a u Nazorovoj ulici koja je u procesu obnove.
Potpredsjednika Vlade Bačića na gradilištu su dočekali doc. dr. sc. Irena Hrstić, ministrica zdravstva RH i izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a koji su sa suradnicima obišli zgradu u Nazorovoj 53, nakon čega su se obratili medijima.
„Koliko god je potres bio velika katastrofa i nedaća, omogućio je obnovu zgrada koje ne bi bile obnovljene da se potres nije dogodio. Kroz proces obnove i druga ulaganja na području Grada Zagreba i zagrebačkog potresa, u relativno kratkom razdoblju zabilježena su ulaganja kakvih dosad nije bilo. Samo za obnovu zdravstvene infrastrukture na području zagrebačkog potresa utrošeno je 800 milijuna eura“, istaknuo je ministar Bačić.
Ministrica Irena Hrstić dodala je: „Osim što dolazimo do trajnog rješenja za smještaj djelatnosti Medicine rada, kontinuirano kroz politiku Vlade govorimo o poboljšanju uvjeta rada za zdravstvene djelatnike i zdravstveni sustav, a upravo se medicina rada time bavi. Ministarstvo zdravstva izdvojit će iznos od 880.000 eura za nabavu medicinske i nemedicinske opreme i vjerujem da je ovo pokazatelj da se kroz međuresornu suradnju može postići cilj, koji je u ovom slučaju stavljanje medicine rada i anti-doping kontrole pod isti krov“.
Projekt cjelovite obnove zgrade provodi se suradnjom MPGI, MZ i HZJZ te se financira sredstvima Zajma Svjetske banke. Zgrada je površine 3.270 četvornih metara, rasprostranjena na etažama suterena, prizemlja i 3 kata. Smještena je u povijesnoj urbanističkoj cjelini Zagreba koja je zaštićeno kulturno dobro.
„U ovoj zgradi bit će smještena Služba za medicinu rada, koja se bavi zaštitom zdravlja radnika na radnom mjesto i Služba za anti-doping, koja se bavi edukacijama, promicanjem i kontrolom dopinga u sportu. HZJZ se trenutačno nalazi na devet lokacija u Gradu Zagrebu, od Cimermanove do Borongaja – ovo je jedno od rješenja za trajni smještaj krovne ustanove javnog zdravstva u Hrvatskoj“, kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.
Fotogalerija:
COVID-19 u Hrvatskoj (11.11.2025.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 45. kalendarskom tjednu (tjedan od 3. do 9. studenog 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 586 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 45. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Nova znanstvena studija ITA-e
U novoj recenziranoj znanstvenoj studiji koju je vodila International Testing Agency (ITA) predstavljen je inovativan model koji povezuje učinke tvari i metoda s Popisa zabranjenih sredstava s fiziološkim karakteristikama olimpijskih sportova.
Studija pod nazivom „Mapping of the Pharmacological Effect of Prohibited Substances and Methods to Athletic Physiological Characteristics“ rezultat je suradnje stručnjaka ITA-e Gregoryja Haywarda, Lorenza Gaborinija, Neila Robinsona i Marka Stuarta te profesora Davida Mottrama sa Sveučilišta Liverpool John Moores. Radi se o nastavku ranijeg istraživanja ITA-e iz 2022. godine koje je po prvi put kvantificiralo fiziološke zahtjeve svakog olimpijskog sporta.
U novom radu ti su nalazi integrirani s farmakološkim podacima što omogućuje razumijevanje kako različite klase zabranjenih tvari i metoda mogu poboljšati, ali i narušiti sportski rezultat – ovisno o specifičnom sportu. Znanstvena analiza obuhvatila je mapiranje 31 farmakološke kategorije iz Popisa zabranjenih sredstava prema šest ključnih domena sportskih izvedbi: aerobna izdržljivost, mišićna izdržljivost, psihomotoričke vještine i preciznost, snaga i moć, vrijeme reakcije te agilnost pokreta.
Ovakav pristup omogućuje antidopinškim organizacijama da preciznije identificiraju rizike dopinga specifične za svaki sport, usmjere svoje testne resurse na tvari koje najviše odgovaraju fiziološkim zahtjevima pojedine discipline te osiguraju proporcionalne i učinkovitije programe testiranja. Time se dodatno štiti zdravlje sportaša i očuvanje načela poštene igre.
Za ITA-u, rezultati ove studije izravno unapređuju dizajn i provedbu neovisnih programa antidopinga koje ta organizacija provodi za međunarodne sportske saveze i događaje. Primjena rezultata u operativnom planiranju omogućuje optimizaciju raspodjele testiranja, preciznije ciljanje tvari te proširenje analitičkog spektra u skladu s fiziološkim zahtjevima različitih sportova.
Ova studija predstavlja važan korak naprijed u razumijevanju povezanosti između sportskih izvedbi i farmakoloških učinaka. Povezujući sportsku fiziologiju i farmakologiju, ITA i njezini partneri doprinose stvaranju učinkovitijih, znanstveno utemeljenih antidopinških strategija.
Zajedno s prethodnim istraživanjem iz 2022. godine ovo najnovije djelo uspostavlja novu standardnu metodologiju za procjenu rizika u sportu koja kombinira fiziološke i farmakološke aspekte s ciljem daljnjeg jačanja integriteta i vjerodostojnosti olimpijskog sporta. (J.B)
Održan koordinacijski sastanak u Tivtu u okviru projekta Before Time
U sklopu projekta Before Time – Empowering Women and Communities for Protection Against Cervical Cancer (Osnaživanje žena i zajednice za zaštitu od raka vrata maternice), u Tivtu u Crnoj gori od 28. do 30. listopada 2025., održao se sastanak svih projektnih partnera. Sastanak su organizirali i koordinirali suradnici iz Crne gore, a mjesto održavanja bio je Dom zdravlja Tivat. Na sastanku su iz projektnog tima HZJZ-a sudjelovali prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., Petra Smoljo, dr. med. i Margareta Merkaš, mag. sanit. ing.
Projekt Before Time se provodi u sklopu programa Interreg VI-A IPA Croatia-Bosnia and Herzegovina-Montenegro. Ciljevi i aktivnosti projekta se provode u dva glavna područja prevencije; primarna prevencija i rano otkrivanja predstadija i početnog raka vrata maternice (sekundarne prevencije) s ukupnim proračunom od oko 1,3 milijuna eura. Skraćeni naziv projekta naglašava važnost prevencije i poznate poslovice „Bolje spriječiti, nego liječiti“ – bolje spriječiti prije, nego liječiti (Prevention before treatment intervention).
Projekt koordinira Zavod za javno zdravstvo Zadar, a sudjeluje ukupno šest partnera iz tri zemlje. Više o projektu može se pročitati na poveznicama: https://www.hzjz.hr/projekti/interreg-projekt-o-jacanju-prevencije-raka-vrata-maternice-before-time/ i https://necurak.hzjz.hr/projekt-before-time-hr/.
Sastanak partnera u Tivtu započeo je u popodnevnim satima 28. 10. pozdravnom riječi dr. Danice Stevović, direktorice Doma zdravlja Tivat. U nastavku je Jelena Ćosić Dukić, glavna projektna menadžerica prezentirala “Pregled ostvarenja na projektu” prema planiranim zadacima i projektnim rezultatima. Predstavljeni su dosadašnji rezultati, realizirane aktivnosti te status pojedinih rezultata u odnosu na projektni plan. Kasnije u tijeku neformalne večere nastavljeno je druženje i razmjena iskustava između partnera.
Sastanak je 29. listopada započeo prezentacijom i predstavljanjem protokola za testiranje na HPV sa samouzorkovanje te izvještajem o dosadašnjim rezultatima te pilot aktivnosti. U nastavku je IPEMED predstavio sveobuhvatan pregled komunikacijskih aktivnosti provedenih u sklopu projekta u razdoblju od 1. rujna 2024. do 24. listopada 2025., a Jelena Pranjić iz Doma zdravlja Mostar predstavila je pregled izvršenja financijskog proračuna svih partnerskih organizacija.
Nakon pauze, sastanak se nastavio u obliku grupnog rada gdje su svi partneri sudjelovali u davanju prijedloga za izradu kurikuluma i edukativnih materijala o zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja. Odlučeno je da će se izraditi kurikulum sa istim temama za ciljanu skupinu stručnjaka u zajednici kao i za adolescente i mlade te roditelje, no da će se razlikovati u načinu prijenosa poruke.
Sastanak se nastavio predstavljanjem aplikacije GINA – digitalne AI asistentice za ginekološku pismenost koja izmneđu ostalih, sadrži i teme važne za edukaciju o primarnoj i sekundarnoj prevenciji raka vrata maternice kao i edukativne videomaterijale izrađene u sklopu projekta, koja će dodatno osnažiti pristup informacijama i podršci ženama u zajednici.
Na kraju, raspravljalo se o dovršetku izrade hodograma odnosno protokola za proces provođenja aktivnosti testiranja na HPV uz samouzorkovanje koji svaka zemlja partnerica treba izraditi prilagođeno svojim mogućnostima i okolnostima, a taj zadatak će koordinirati ZZJZ Zadar i HZJZ.
Sastanak je ostvario svoje glavne ciljeve u vidu pregleda dosadašnjih aktivnosti i izvršenih zadataka te upoznavanja sudionika s predstojećim aktivnostima i rokovima, kao i razmjenom informacija i iskustava u provedbi između partnera. Sastanak je završio 30. listopada 2025. održavanjem bilateralnih sastanaka i individualnih konzultacija između projektnih partnera.
Šah bez barijera – Hrvatska na 2. FIDE šahovskoj olimpijadi za osobe s invaliditetom
U Astani, glavnom gradu Kazahstana, od 19. do 26. listopada 2025. godine održana je 2. FIDE šahovska olimpijada za osobe s invaliditetom.
Na ovogodišnjoj Olimpijadi sudjelovale su 34 reprezentacije iz cijelog svijeta, među njima i hrvatska ekipa. Na natjecanju su sudjelovali šahisti s različitim vrstama invaliditeta (tjelesnim invaliditetom, oštećenjem sluha i vida), a posebnost mu daje pravilo da u svakom kolu mora sudjelovati barem jedan igrač svakog spola, čime se dodatno potiče ravnopravnost spolova i inkluzija u sportu. Hrvatska reprezentacija zauzela je, nakon 7. mjesta na prvoj Olimpijadi, solidno 19. mjesto, čime je ostvarila zapažen rezultat unatoč organizacijskim izazovima koji su prethodili natjecanju.
Posebno ističemo sudjelovanje Ane Vuljanić, djelatnice Odsjeka za istraživanje i razvoj područja invaliditeta s Registrom osoba s invaliditetom u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Ana je dugogodišnja članica i šahovske reprezentacije gluhih osoba, a njezin doprinos ovom natjecanju pokazuje kako osobni i profesionalni angažman mogu zajedno promicati vrijednosti jednakosti i uključivanja.
Ova Olimpijada potvrđuje da je šah univerzalni jezik koji povezuje ljude bez obzira na razlike. A od 2026. godine održavat će se zajedno s glavnom šahovskom olimpijadom, počevši u Samarkandu (Uzbekistan), čime se šalje snažna poruka da svi šahisti pripadaju istoj globalnoj zajednici.
Inkluzija kao javnozdravstvena vrijednost
Sudjelovanje na ovakvim međunarodnim natjecanjima podsjetnik je da uključivanje osoba s invaliditetom nije samo sportsko, već i javnozdravstveno pitanje. Pružanjem prilika za ravnopravno sudjelovanje u društvenom i sportskom životu jačamo psihosocijalno zdravlje, osjećaj pripadnosti i samopouzdanja osoba s invaliditetom.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (44. tjedan 2025.)
U Hrvatskoj je tijekom prvih pet tjedana (40. – 44. tjedan) sezone gripe 2025./2026., zaključno s 2. studenim 2025. godine pristiglo 666 prijava oboljelih od gripe, od čega je 283 prijava zaprimljeno u 44. tjednu (grafikon 1.).
Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
Prijave gripe zaprimljene su iz većine županija, pri čemu se u 44. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 44. tjednu u sezoni 2025./2026.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.
U usporedbi s istim razdobljem lanjske sezone gripe, ranije se bilježi porast broja oboljeli od gripe (666 u odnosu na 95 prijava). Tijekom prvih pet tjedana ove sezone zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 44 oboljelih, od kojih jedan na jedinicu intenzivnog liječenja, što je više u odnosu na isto razdoblje lanjske sezone (6 hospitaliziranih, od kojih dvoje u jedinici intenzivnog liječenja).
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo bilježi se porast udjela pozitivnih nalaza na gripu sa oko 3% u 43. tjednu na nešto manje od 6% u 44. tjednu. U pozitivnim uzrocima detektirani su virusi gripe A, pri čemu je među subtipiziranim uzorcima potvrđen virus A/H1N1pdm09.
Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.
Poziv na razgovor – 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik od 2. srpnja 2025.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 2. srpnja 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.3. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu, pripravnik, 1 radnik na određeno vrijeme od 1 godine.
Više pogledajte ovdje.