10. listopada – nema zdravlja bez mentalnog zdravlja!
Kada vas boli grlo, kada imate problema s tlakom i šećerom ili kada vas danima boli glava, odete specijalistu. Kada osjećate da vam fizički nije dobro, odmah odete svom doktoru. Zašto to nije slučaj kada se osjećate mentalno loše?
Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. 10. 2025. u Kaptol centru se održala konferencija „Uloga psihoterapije u očuvanju i poboljšanju zdravlja“, s početkom u 10 sati.
Organizatori su bili Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH), Udruga Životna linija i Hrvatski savez udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ). Program je uključivao predavanja psihijatara i psihologa, kao i panel raspravu.
Dr. sc. Vesna Ivasović, djelatnica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja Službe za promicanje zdravlja, bila je pozvana da održi predavanje. Tema predavanja je bila mentalno zdravlje djece i mladih.
Prikazala je najčešće teškoće mentalnog zdravlja djece i mladih, podatke o prevalenciji, ulogu škole u ranom prepoznavanju teškoća, pružanju podrške te usmjeravanje na stručnu pomoć, kao i program mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika PoMoZi Da.
Dr. sc. Ivasović je pokazala da se ulaganjem u rano prepoznavanje i psihološku podršku djeci i mladima u školskom okruženju može spriječiti daljnji razvoj teškoća i smanjiti opterećenost zdravstvenog sustava.
Mnogi ljudi su odgajani s mišlju da postoji samo fizičko zdravlje ili da samo trebaju ‘očvrsnuti’, da trebaju ‘ojačati’ i ‘ne dati se’. Međutim, fizičko zdravlje, iako bitno za sveopću dobrobit, samo je jedna strana našeg ljudskog zdravlja.
Psihičko zdravlje je jednako važno, ako ne i važnije. Neki ga najčešće zanemaruju praveći se da je sve u redu, a neki ga zanemaruju uzimanjem lijekova na vlastitu ruku. U ovom hladnijem i tamnijem periodu godine, bitno je podsjetiti se da stručnjaci za mentalno zdravlje postoje te da su tu za nas sa svojom ekspertizom i iskustvom.
Na kraju, briga o mentalnom zdravlju može za svakoga izgledati drugačije. Radi se o pronalaženju ravnoteže u različitim aspektima života. Male prilagodbe mogu pomoći da naučimo što nam odgovara da (p)ostanemo zdravi.
Održana konferencija “Kozmetika i zelena tranzicija”
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog društva kozmetičkih kemičara te u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, dana 9. listopada održana je stručna konferencija „Kozmetika i zelena tranzicija“, koja je okupila brojne domaće i inozemne stručnjake iz područja kozmetike, zdravstva, okoliša i zakonodavstva.
Konferencija je otvorena izlaganjem Kristine Vuiljanić iz Državnog inspektorata Republike Hrvatske, koja je predstavila aktualno stanje nadzora nad tržištem kozmetičkih proizvoda u Hrvatskoj te naglasila važnost usklađenosti s europskim propisima i sigurnosti potrošača.
Posebno zanimanje izazvalo je izlaganje Anne-Sophie Bouin iz European Directorate for the Quality of Medicines & HealthCare (EDQM Council of Europe, Strasbourg), koja je predstavila ulogu i aktivnosti OCCL mreže laboratorija te važnost međunarodne suradnje u osiguravanju kvalitete i sigurnosti kozmetičkih proizvoda.
Predstavnica Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije Branka Pivčević Novak, osvrnule su se na sustav EU Ecolabel oznake za kozmetiku te upozorile na sve češću pojavu lažnog zelenog deklariranja (greenwashinga), koje može dovesti u zabludu potrošače i narušiti povjerenje u industriju.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Luka Delak govorio je o Zelenoj direktivi i njezinom utjecaju na zdravlje i sigurnost potrošača, dok je Ivona Vidić Štrac istaknula izazove koje donosi prisutnost mikroplastike u kozmetičkim proizvodima, obvezama koje su postavljene pred proizvođače te analitičke izazove.
Nino Dimitrov predstavio je inovacije u području održive kozmetičke ambalaže i smjerove razvoja koji prate principe kružnog gospodarstva.
Predstavnica Cosmetics Europe, Emma Trogen, održala je dva predavanja – o zakonodavstvu u području zaštite okoliša i kozmetike u EU, te o razvoju proizvoda za zaštitu od sunca, koji danas imaju značajnu ulogu u prevenciji oštećenja kože i utjecaja UV zračenja.
U drugom dijelu konferencije Tea Višek iz tvrtke Cos Chem d.o.o. govorila je o održivim kozmetičkim uljima, dok je Joana Pereira iz britanske tvrtke Holiferm predstavila inovativne biotehnološke sastojke koji podržavaju principe zelene tranzicije i smanjenja ekološkog otiska.
Na završnom okruglom stolu sudionici su istaknuli važnost suradnje između industrije, regulatornih tijela i znanstvene zajednice u stvaranju kozmetike budućnosti – one koja je sigurna, učinkovita i u skladu s načelima održivog razvoja.
Konferencija je završila zajedničkim zaključkom da zelena tranzicija nije samo trend, već nužnost koja zahtijeva interdisciplinarni pristup, transparentnost, laboratorijsku provjeru sukladnosti, te stalnu edukaciju svih sudionika u lancu proizvodnje i distribucije kozmetike kako bi konačan proizvod bio siguran.
PoMoZi Da i Svjetski dan mentalnog zdravlja
Mentalno zdravlje je dugo bilo tabu tema u našem društvu, međutim vidljivi su pomaci na bolje. Sve više ljudi uviđa važnost mentalne higijene – traže razgovor. Shvaćaju da se treba otići doktoru kada boli glava ili trbuh, ali i da trebaju potražiti pomoć kada se osjećaju mentalno loše.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada, a pokrenula ga je 1992. godine Svjetska federacija za mentalno zdravlje u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Ovogodišnja tema je „Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama“ i usmjerena je na hitnu potrebu za podrškom mentalnom zdravlju i psihosocijalnim potrebama ljudi pogođenih humanitarnim krizama.
Povodom ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja želimo podijeliti dio dosadašnjeg uspjeha u provedbi edukacija PoMoZi Da, programa mentalnozdravstvenog opismenjavanja odgojno-obrazovnih djelatnika.
U ovih 5 godina provedbe PoMoZi Da programa, od 2020. do danas, održano je 86 trodnevnih edukacija za 1 506 polaznika iz osnovnih i srednjih škola, đačkih domova i odgojno-obrazovnih ustanova. Također, od 2023. do 2025. održana je 21 jednodnevna edukacija za 346 polaznika s temama gubitak i tugovanje, depresivno-anksiozne smetnje i zlouporaba alkohola, suradnja i komunikacija s roditeljima učenika s problemima mentalnoga zdravlja, trauma i samoozljeđivanje.
Osnovnu razinu mentalnozdravstvenog opismenjavanja putem PoMoZi Da e-kolegija na CARNET LOOMEN platformi uspješno je završilo do sada 4 972 odgojno-obrazovna djelatnika.
Dragi naši učitelji, nastavnici i ostali odgojno-obrazovni djelatnici pozivamo Vas da završite osnovnu razinu edukativnog programa PoMoZi Da na CARNET-u LOOMEN sustavu za učenje na daljinu, a zatim da se prijavite županijskim edukatorima i osigurate svoje mjesto na trodnevnoj edukaciji.
Usvojite znanja i vještine za pružanje psihološke prve pomoći o principu Pristupi, Podrži i Potakni. Time možete pomoći u zaštiti mentalnoga zdravlja djece i mladih. To je vještina koja isto tako može spasiti život!
POPIS ZABRANJENIH SREDSTAVA 2026.
WADA je 24. rujna 2025., objavila Popis zabranjenih sredstava za 2026. godinu. Odobrio ga je Izvršni odbor WADA-e (ExCo) tijekom sastanka 11. rujna 2025. i stupa na snagu 1. siječnja 2026.
Popis je jedan od osam međunarodnih standarda koji su obvezni za sve potpisnice Svjetskog antidopinškog kodeksa (Kodeks). Određuje tvari i metode koje su zabranjene na natjecanju i izvan natjecanja i koje su tvari zabranjene u određenim sportovima. Iako novi Popis stupa na snagu 1. siječnja 2026., ranija objava ima namjeru potaknuti sportaše, sportaševo prateće osoblje i sve dionike da se upoznaju sa “sažetkom izmjena” kako bi se izbjegla nenamjerna uporaba tvari i metoda koje su zabranjene u sportu za 2026.
Glavne izmjene za 2026. uključuju sljedeće:
– Dodani su dodatni primjeri ili pojašnjenja sljedećim klasama tvari kako bi se sportašima i njihovoj pratnji pomoglo da bolje prepoznaju zabranjene tvari:
S1. Anabolički agensi,
S2. Peptidni hormoni, faktori rasta, srodne tvari i mimetici,
S4. Hormonski i metabolički modulatori i
S6. Stimulansi.
– Intervali doziranja salmeterola promijenjeni su kako bi se izbjegli potencijalni ergogeni učinci, iako maksimalna dnevna isporučena doza ostaje ista.
– Dano je više detalja o zabrani uzimanja krvi i krvnih komponenti.
– Nedijagnostička upotreba ugljičnog monoksida (CO) dodana je Zabranjenim metodama kao novi odjeljak, M1.4. Upotreba ugljičnog monoksida u dijagnostičke svrhe, kao što su mjerenja ukupne mase hemoglobina ili određivanje plućnog difuzijskog kapaciteta, nije zabranjena.
– Stanične komponente (npr. jezgre i organele poput mitohondrija i ribosoma) dodane su postojećoj zabrani korištenja normalnih ili genetski modificiranih stanica.
– U Tablici ispiranja glukokortikoida pojašnjeno je da upotreba formulacija s produljenim oslobađanjem može rezultirati detektibilnim razinama glukokortikoida nakon razdoblja ispiranja zbog produljene sistemske apsorpcije.
Da bi se tvar ili metoda dodala na Popis, mora se utvrditi da zadovoljava najmanje dva od sljedeća tri kriterija:
1. Ima potencijal poboljšanja sportske izvedbe
2. Predstavlja stvarni ili potencijalni zdravstveni rizik za sportaše
3. Nije u skladu s duhom sporta.
Popis se objavljuje tri mjeseca prije stupanja na snagu kako bi se sportaši, njihova pratnja i druge zainteresirane strane mogle upoznati sa svim izmjenama. U konačnici, sportaši su odgovorni za zabranjene tvari pronađene u njihovom tijelu i zabranjene metode za koje se utvrdi da su korištene. Članovi sportaševe pratnje također su odgovorni za kršenje antidopinških pravila ako se utvrdi da su suučesnici. Stoga, ako postoji bilo kakva sumnja u status tvari ili metode, važno je da se obrate svojim odgovarajućim antidopinškim organizacijama (Međunarodnoj federaciji ili Nacionalnoj antidopinškoj organizaciji) za savjet.
Treba napomenuti da sportaši koji imaju legitimni medicinski razlog za korištenje zabranjene tvari ili metode koja se nalazi na Popisu mogu podnijeti zahtjev za izuzeće za terapijsku uporabu (TUE) kako bi utvrdili ispunjavaju li kriterije navedene u Međunarodnom standardu za izuzeća za terapijsku uporabu (ISTUE). Program TUE je rigorozan i nužan dio vrhunskog sporta i ima veliko prihvaćanje sportaša, liječnika i dionika u borbi protiv dopinga.
Obrazovni resursi – WADA je osigurala ili će osigurati obrazovne resurse kao dio svog Programa podrške provedbi Kodeksa (CISP), kojima se može pristupiti na Platformi Agencije za edukaciju i učenje o antidopingu (ADEL). Ti resursi uključuju:
– CISP kontrolni popis – Provedba revidiranog popisa (dostupan odmah)
– Vodič za sportaše i ASP-ove za Popis za 2026. (bit će dostupan sredinom prosinca)
Svjetski dan mentalnog zdravlja – 10. listopada
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada. Mentalno zdravlje temelj je cjelokupnog zdravlja i dobrobiti svakog pojedinca. Poremećaji mentalnog zdravlja često započinju u mlađoj odrasloj dobi, mogu imati dugotrajan tijek i snažno utjecati na kvalitetu života oboljelih, njihovih obitelji i zajednice. Osobe s narušenim mentalnim zdravljem češće obolijevaju i od tjelesnih bolesti, a stigmatizacija koja još uvijek prati mentalne poremećaje dodatno otežava pravovremeno traženje pomoći.
Mentalno zdravlje kao javnozdravstveni prioritet
U Hrvatskoj mentalni poremećaji predstavljaju jedan od značajnih javnozdravstvenih izazova. Mentalni poremećaji (MKB-10 dijagnoze F00-F99) posljednjih godina sudjeluju s 5 do 6 % u ukupnom bolničkom pobolu, a u 2024. godini registrirano je 32 058 hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja (stopa 829,19/100 000 stanovnika).
Mentalni poremećaji vodeća su skupina bolničkog pobola prema korištenju dana bolničkog liječenja, a psihijatrijski pregledi čine oko 6 % svih pregleda u specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti. Na razini primarne zdravstvene zaštite, mentalni poremećaji sudjeluju s udjelom od 4-5%. Gotovo polovica osoba s tim dijagnozama je u dobi između 20 i 64 godine, što mentalne poremećaje svrstava među vodeće uzroke pobola radno aktivnog stanovništva.
Prema posljednjim podacima iz 2024. godine, među vodećim dijagnostičkim skupinama u hospitalizacijama nalaze se shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji (stopa 233,85/100 000 stanovnika), mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari (199,88/100 000), poremećaji raspoloženja (119,96/100 000), organski mentalni poremećaji uključujući simptomatske poremećaje (97,36/100 000) te neurotički poremećaji, poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaji (77,54/100 000). U dnevnim bolnicama najprisutniji su neurotički poremećaji, poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaji (stopa 998,93/100 000), zatim shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji (415,21/100 000), poremećaji raspoloženja (404,79/100 000), poremećaji ličnosti i ponašanja odraslih (370,21/100 000) te mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem psihoaktivnih tvari (323,00).
Od 2017. do 2019. broj osoba hospitaliziranih zbog mentalnih poremećaja bio je stabilan, dok je 2020. zabilježen pad broja hospitalizacija i općenito i zbog mentalnih poremećaja (pandemija Covid-19), a od 2021. kontinuiran porast.
Najčešće pojedinačne dijagnoze hospitalizacija uključuju duševne poremećaje i poremećaje ponašanja uzrokovane alkoholom (F10), shizofreniju (F20), povratni depresivni poremećaj (F33), duševne poremećaje zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti (F06) te reakcije na teški stres i poremećaje prilagodbe (F43). Zajedno, ove dijagnoze čine više od polovice svih hospitalizacija zbog mentalnih poremećaja. Kod muškaraca su najčešće dijagnoze povezane s alkoholom, shizofrenijom i stresom, dok su kod žena dominantni depresivni i anksiozni poremećaji te shizoafektivni poremećaj.
U dnevnim bolnicama najčešće su dijagnoze reakcije na teški stres i poremećaji prilagodbe (F43), ostali anksiozni poremećaji (F41), duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom (F10), trajne promjene ličnosti (F62) te depresivni poremećaji (F33 i F32). Kod muškaraca su najčešći razlozi liječenja u dnevnim bolnicama reakcije na stres, poremećaji uzrokovani alkoholom i trajne promjene ličnosti, dok žene najčešće traže pomoć zbog reakcije na teški stres i poremećaja prilagodbe, depresije, anksioznosti i emocionalnih poremećaja s početkom u djetinjstvu.
Važnost unapređenja mentalnog zdravlja i prevencije mentalnih poremećaja
Dostupna, pravovremena i kvalitetna skrb za mentalno zdravlje u zajednici temelj je očuvanja i unapređenja dobrobiti pojedinaca i društva. Mentalnozdravstvena zaštita ne smije biti ograničena samo na bolničke ustanove – jednako je važno osigurati podršku kroz primarnu zdravstvenu zaštitu, centre za mentalno zdravlje, savjetovališta i druge oblike pomoći u lokalnoj zajednici. Time se omogućuje pravovremeno prepoznavanje poteškoća, smanjuje potreba za hospitalizacijom te jača oporavak i socijalna uključenost osoba koje se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja.
Osim izravnih troškova liječenja i skrbi, mentalni poremećaji nose i značajne neizravne posljedice – smanjenu produktivnost, dugotrajna bolovanja, invaliditet i prerano umirovljenje. Stoga je ulaganje u dostupnu mentalnozdravstvenu skrb ulaganje u zdravije, otpornije i produktivnije društvo.
Svjetski dan mentalnog zdravlja podsjetnik je da mentalno zdravlje nije luksuz, nego pravo i potreba svakog čovjeka. Pravovremeno prepoznavanje poteškoća, dostupnost stručne pomoći, briga o sebi i drugima te smanjenje stigme važni su koraci prema društvu koje razumije, podržava i čuva mentalno zdravlje svih svojih članova.
Više o mentalnim poremećajima u Hrvatskoj možete pronaći ovdje.
Poziv na testiranje – 2.6. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.6. psiholog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 2.5. socijalni pedagog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto 2.5. socijalni pedagog koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 2.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do završetka projekta za radno mjesto 2.4. zdravstveni radnik u zdravstvenom zavodu u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 2.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto 2.2. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.6. referent za rad u knjižnici u Ravnateljstvu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.6. referent za rad u knjižnici u Ravnateljstvu.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.5. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.4. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za javno zdravstvo.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za antidoping
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.3. nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za antidoping.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – 1.2 doktor medicine u Službi za toksikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 17. rujna 2025. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.2. doktor medicine u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2025. g.
Prema procjenama Ujedinjenih naroda (UN) problem invalidnosti je mnogo rašireniji nego što se inače misli: od deset stanovnika svake zemlje bar je jedan u izvjesnoj mjeri osoba s invaliditetom. Raspolaganje odgovarajućim podacima o dizabilitetu – invaliditetu preduvjet je za planiranje odgovarajućih preventivnih mjera i donošenje programa za osobe s invaliditetom. Uostalom, unapređenje razine zdravlja pučanstva ima za cilj i dodavanje života godinama, odnosno povećanje broja godina života bez bolesti i invaliditeta.
Republika Hrvatska je prepoznajući taj problem donijela Zakon o Registru osoba s invaliditetom (NN 64/01, NN 63/22), koji propisuje način prikupljanja, obrade i zaštite tajnosti podataka o osobama s invaliditetom. Registar se vodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, a počeo je s radom 2002. godine. Prema navedenom Zakonu, osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Ovogodišnje izvješće o osobama s invaliditetom sadrži prikaze općih sociodemografskih parametara te podatke o vrstama oštećenja, oštećenjima funkcionalnih sposobnosti i vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom za Republiku Hrvatsku te za svaku županiju zasebno. Sve obrade iz ovog izvještaja provedene su s obzirom na stanje dana 15.09.2025. i u potpunosti su prilagođene novom načinu vještačenja te nema mogućnosti za analizu podataka koji su se nekad prikupljali po starom načinu utvrđivanja invaliditeta. Iz navedenog razloga se ne može primjerice provesti obrada prema završenom stupnju obrazovanja i životnim uvjetima (Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom to nema kao obavezno polje prilikom vještačenja). Obrada podataka o vrstama pomagala koje koriste osobe s invaliditetom provedena je sukladno dostavljenim podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Izvješće je dostupno za preuzimanje putem sljedeće poveznice: Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj – 2025. g. (PDF, 2.30 MB).
Mjesec borbe protiv raka dojke u Korčuli
Rak dojke najčešći je oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj te treći maligni uzrok smrti, nakon raka pluća i raka debelog i završnog crijeva. Prema posljednjim dostupnim podacima, u 2022. godini zabilježeno je 3 088 novih slučajeva raka dojke, dok je u 2024. godini od ove bolesti umrlo 697 žena.
Zahvaljujući Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka dojke, koji se u Hrvatskoj provodi od 2006. godine, bilježimo pad smrtnosti od raka dojke za 25–30 posto. Program obuhvaća žene u dobi od 49 do 70 godina koje se svake dvije godine pozivaju na mamografski pregled, a poziv dobivaju na kućnu adresu. Odaziv na program iznosi 70 posto, čime se Hrvatska svrstava među zemlje s najvišim odazivom u mamografskom probiru.
Trenutno je u tijeku 9. ciklus pozivanja na mamografiju, koji obuhvaća žene rođene između 1976. i 1955. godine. Cilj programa je rano otkrivanje bolesti, uspješnije liječenje i smanjenje smrtnosti. Od početka provedbe programa napravljeno je oko 2 300 000 mamografskih pregleda, a otkriveno je više od 10 000 novih karcinoma dojke. Karcinomi koji se danas otkrivaju znatno su manji nego prije uvođenja programa, što značajno povećava šanse za preživljenje.
Upravo s ciljem podizanja svijesti o važnosti ranog otkrivanja bolesti, u subotu, 4. listopada 2025., u Korčuli je održana humanitarna utrka Korčula Run, u organizaciji Lige protiv raka – ogranak Korčula i Turističke zajednice grada Korčule. Utrka je bila dio javnozdravstvenih aktivnosti povodom Listopada – mjeseca borbe protiv raka dojke, a svojim dolaskom podršku su dale i nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka dojke, prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun, dr. med., specijalist epidemiologije, te županijska koordinatorica za Dubrovačko-neretvansku županiju, prim. dr. sc. Ankica Džono Boban, dr. med., specijalist javnog zdravstva.
Niz aktivnosti nastavljen je u ponedjeljak, 6. listopada, kada je u suradnji Lige protiv raka – ogranak Korčula i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije organizirana javnozdravstvena akcija s ciljem dodatnog informiranja građana i poticanja na odaziv u program mamografskog probira. I ovom događaju prisustvovale su obje koordinatorice, dodatno naglasivši važnost povezivanja lokalnih inicijativa s nacionalnim programom prevencije.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo poziva sve žene da se odazovu na pozive za mamografiju – jer rana dijagnoza spašava živote.
CancerWatch – nova Zajednička akcija za poboljšanje kvalitete podataka o raku u Europskoj uniji
U Oslu se od 22. do 24. rujna 2025. godine održao kick-off sastanak projekta CancerWatch, nove zajedničke akcije (Joint Action) Europske unije koja će promijeniti način na koji Europa prikuplja, usklađuje i upotrebljava podatke o raku. Pod koordinacijom Norveškog instituta za javno zdravstvo i uključivanjem 92 partnerske organizacije iz 29 zemalja, CancerWatch će poboljšati kvalitetu, usporedivost i pravovremenost podataka iz populacijskih registara za rak (PBCR) diljem Europe.
Točni, potpuni i ažurirani podaci o raku ključni su za praćenje trendova, utvrđivanje nejednakosti i procjenu učinka programa prevencije, ranog otkrivanja i liječenja, kao i kvalitete života i stope preživljavanja. CancerWatch će osigurati da visokokvalitetni podaci budu dostupni Europskom informacijskom sustavu o raku (ECIS), koji ima središnju ulogu u Europskom planu za borbu protiv raka i Europskom registru nejednakosti u borbi protiv raka.
Zašto je to važno
Trenutačno se podaci o raku diljem Europe razlikuju po kvaliteti, pokrivenosti i pravovremenosti objavljivanja, kao što pokazuju podaci Europske mreže registara za rak (ENCR). Neke regije nemaju potpunu pokrivenost populacijskim registrima za rak, dok se druge suočavaju s kašnjenjima od više od dvije godine prije nego što se podaci mogu objaviti i dijeliti. CancerWatch će:
- poduprijeti populacijske registre za rak u prikupljanju opsežnijih, potpunijih i pravodobnijih podataka s pomoću digitalnih inovacija;
- uskladiti standarde kvalitete podataka u svim zemljama u skladu s europskim i međunarodnim smjernicama;
- razviti tehnička rješenja za uklanjanje pravnih prepreka i prepreka razmjeni podataka na razini pojedinca povezanih s Općom uredbom o zaštiti podataka, čime bi se omogućila sigurna upotreba agregiranih statističkih podataka;
- poboljšati indikatore preživljenja, prevalencije i druge ključne pokazatelje raka u ECIS-u, osiguravajući njihovu ažurnost i prikladnost za donošenje politika;
- pripremiti registre za rak za integraciju u Europski prostor za zdravstvene podatke (EHDS).
Paneuropski napori
CancerWatch ujedinjuje nacionalne registre za rak, institute za javno zdravstvo, istraživačke organizacije i ministarstva zdravstva u koordiniranim naporima za jačanje europskih podataka o raku. Zajedničkom akcijom pružit će se novi alati, zajedničke metodologije i planovi za buduće indikatore vezane uz maligne bolesti, a istodobno će se utvrditi mogućnosti za proširenje pokrivenosti registrima na regije koje trenutačno nisu obuhvaćene.
Unutar ovog projekta, uz sudjelovanje u ostalim radnim paketima, Hrvatski zavod za javno zdravstvo će ponovno voditi radni paket 3 (Evaluacija), nakon uspješnog vođenja ili su-vođenja tog radnog paketa u drugim projektima vezanim uz rak (iPAAC, JANE i CraNE).
O projektu
Trajanje: 36 mjeseci (rujan 2025. – kolovoz 2028.)
Koordinator: Norveški institut za javno zdravstvo (NIPH)
Partneri: 92 organizacije iz 29 zemalja, uključujući 58 registara za rak
Financiranje: program EU4Health (GA-101219450)
Voditelj projekta pri HZJZ: doc. dr. sc. Mario Šekerija
Za više informacija možete posjetiti privremenu stranicu projekta: https://www.encr.eu/CancerWatch
Otvorene prijave za informativnu radionicu o novim EU4Health pozivima!
Otvorene prijave za informativnu radionicu o novim EU4Health pozivima!
Europska izvršna agencija za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) i Glavna uprava Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) pozivaju vas na informativnu radionicu o novim otvorenim pozivima u sklopu programa EU4Health 2025, koja će se održati u četvrtak, 9. listopada 2025., od 10:00 do 15:30.
Radionica će pružiti pregled svih trenutno otvorenih poziva u okviru Godišnjeg programa rada EU4Health 2025, s naglaskom na politički kontekst, ciljeve poziva i postupak prijave. Sudionici će imati priliku saznati više o prioritetima Europske komisije za iduće razdoblje i načinima sudjelovanja u novim projektima financiranim iz EU4Health programa.
Program pokriva devet ključnih tema:
- EU4H-2026-SANTE-PJ-01 – Call for proposals to pilot and implement cancer screening programmes for gastric cancer (CR/CV&NCD-g-25-12)
- EU4H-2026-SANTE-PJ-02 – Call for proposals to pilot and implement cancer screening programmes for lung cancer (CR/CV&NCD-g-25-13)
- EU4H-2026-SANTE-PJ-03 – Call for proposals to pilot and implement cancer screening programmes for prostate cancer (CR/CV&NCD-g-25-14)
- EU4H-2026-SANTE-PJ-04 – European flagship initiative leveraging AI and health data for cardiovascular health (CR/CV&NCD-g-25-16)
- EU4H-2026-SANTE-PJ-05 – Call for proposals on lifelong prevention for a healthy life with focus on cardiovascular diseases (CR/CV&NCD-g-25-18)
- EU4H-2026-SANTE-PJ-06 – Call for proposals to support the development of a medicine pricing, reimbursement and access tracker through the EURIPID database (HS-g-25-20)
- EU4H-2026-SANTE-PJ-07 – Call for proposals for a programme on orphan medical devices, in particular targeting paediatric patients (HS-g-25-24)
- EU4H-2026-SANTE-PJ-08 – Call for proposals for health data for biotech innovation leveraging the European Health Data Space (DI-g-25-31)
- EU4H-2026-SANTE-PJ-09 – Call for proposals to contribute to the organisation of conferences (OA-g-25-33)
Zainteresirane strane pozivaju se da se detaljnije informiraju o svakom pozivu i podnesu prijave do 6. siječnja 2026. u 17:00 sati putem portala EU Funding and Tenders.
Radionica je namijenjena svim potencijalnim prijaviteljima i partnerima, predstavnicima javnih tijela, zdravstvenih institucija te organizacija civilnog društva koji planiraju podnijeti projektne prijedloge u okviru EU4Health 2025. Cjeloviti opisi, uvjeti prihvatljivosti, kriteriji odabira i ostali detalji o svakom pozivu nalaze se na poveznicama navedenima uz pojedini poziv.
👉 Za sudjelovanje se možete prijaviti putem službene objave DG SANTE na platformi EU Health Policy Platform, dostupnoj na ovoj poveznici:
Registracija za radionicu (Webex link).
📞 Nacionalna kontakt točka za program EU4Health:
Bojana Gundić
Telefon: +385 1 4863 270
E-pošta: bojana.gundic@hzjz.hr
ITA pojačava testiranje integriteta u dizanju utega
Svjetsko prvenstvo IWF-a u dizanju utega, održano u Førdeu u Norveškoj, popraćeno je sveobuhvatnim antidopinškim programom pod vodstvom Međunarodne agencije za testiranje (ITA). Rigorozne kontrole i novi propisi doveli su do povećane pokrivenosti sportaša, s ciljem osiguravanja budućnosti sporta – uključujući i potvrđeno mjesto dizanja utega na Olimpijskim igrama u Los Angelesu 2028.
Globalno tijelo koje djeluje u ime Međunarodnog saveza za dizanje utega provodi široku antidopinšku strategiju koja obuhvaća dopinška testiranja izvan natjecanja, testiranje na natjecanju, edukaciju te inovativne metode praćenja. ITA navodi kako je učinkovitost ojačanog regulatornog okvira IWF-a, uvedenog 2024. godine, već sada jasno vidljiva.
Zaključno s 29. rujnom, čak 82 % registriranih dizača utega testirano je barem jednom izvan natjecanja u šest mjeseci prije prvenstva. To predstavlja značajan iskorak u zaštiti integriteta sporta, u usporedbi sa 69 % testiranih sportaša u istom razdoblju prije Svjetskog prvenstva 2023. godine.
Okvir za kategorizaciju rizika u programu osigurava da nacionalni savezi, ocijenjeni kao kategorija A – oni s najvećim rizikom od dopinga – budu pod posebnim nadzorom. Sportaši iz tih visokorizičnih saveza do sada su u prosjeku prolazili po četri testiranja izvan natjecanja u 2025. godini, čime se dodatno jača odgovornost unutar globalne zajednice dizanja utega.
Tijekom održavanja prvenstva ITA će provesti otprilike 220 ciljanih kontrola pri čemu će biti prikupljeno oko 300 uzoraka urina i krvi. U velikom koraku za sport, ITA po prvi puta na Svjetskom prvenstvu IWF-a provodi testiranje osušenih krvnih mrlja (DBS), što predstavlja jednu od najopsežnijih primjena ove inovativne metode na jednom događanju pod nadzorom Agencije. Također, ITA blisko surađuje s Norveškom antidopinškom agencijom kako bi osigurala učinkovito djelovanje na terenu.
Uz strože zahtjeve za kategorizaciju uvedeno je i obvezno obrazovanje. Svi sportaši iz saveza kategorije A koji nastupaju u Førdeu uspješno su završili ADEL obrazovni program za sportaše na međunarodnoj razini, dok je 97 % njihovih trenera završilo program edukacije za trenere visokih performansi prije natjecanja. Osim toga, ITA surađuje sa sportašima i pomoćnim osobljem putem namjenskog edukacijskog štanda i seminara o čistom sportu koji se održavaju tijekom prvenstva.
Pored tradicionalnog testiranja ITA koristi i sofisticirane alate, uključujući biološku putovnicu sportaša te inovativni model praćenja performansi koji prati napredak sportaša i identificira neuobičajene rezultate koji zahtijevaju dodatna ispitivanja. Učinkovitost ovakvog pristupa potvrđuju i rezultati – ITA je već obavijestila sedam sportaša o očitim kršenjima antidopinških pravila u okviru IWF-ovog programa za 2025. godinu.
Suradnja između IWF-a i ITA-e započela je 2019. godine. Ovaj sveobuhvatni program za čist sport izravno je pridonio nastavku uključivanja dizanja utega u olimpijski program, a sada je službeno potvrđeno da će ovaj sport biti zastupljen i na Igrama u Los Angelesu 2028. (V.B/J.K)