Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 17. rujna 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.1. doktor medicine, specijalist u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

Predoziranje vitaminom D

Vitamin D ključan je za apsorpciju kalcija i zdravlje kostiju, a istraživanja su povezala njegov nedostatak ne samo s bolestima kostiju, nego i s autoimunim poremećajima te preventivnim učinkom kod karcinoma kože, debelog crijeva i dojke. Zbog ovih poznatih zdravstvenih koristi i raširene insuficijencije vitamina D, osobito u Španjolskoj, posljednjih godina došlo je do naglog porasta propisivanja i konzumacije dodataka vitamina D.

No, prije nekoliko tjedana španjolsko Ministarstvo zdravstva izdalo je upozorenje o rizicima nekontroliranog uzimanja vitamina D bez liječničke preporuke ili nadzora. Upozorenje je uslijedilo nakon incidenta na Balearskim otocima, gdje je 16 osoba hospitalizirano zbog trovanja vitaminom D. Svi su konzumirali nepravilno formuliran dodatak kupljen putem interneta, bez liječničkog nadzora, što je ukazalo na ozbiljne rizike samoinicijativne upotrebe dodataka prehrani. Prvi oboljeli prijavili su bolove u trbuhu, mučninu i povraćanje, a klinički nalazi pokazali su akutno zatajenje bubrega, hiperkalcemiju te vrlo visoke razine vitamina D, što je potaknulo javnozdravstvenu istragu. Slučajevi su zabilježeni kod inače zdravih osoba koje su same kupile multivitaminske pripravke online, bez savjeta liječnika ili farmaceuta.

Nakon prijava nuspojava, Španjolska agencija za sigurnost hrane i prehranu (AESAN) izdala je javnu zdravstvenu uzbunu zbog neispravne serije dodataka vitamina D. Iako je početna distribucija bila ograničena na Balearske otoke, vlasti su upozorile da se proizvod mogao proširiti i na druge regije. Ovaj slučaj jasno pokazuje koliko je rizično samoinicijativno uzimanje dodataka vitamina D, osobito putem interneta i bez stručnog nadzora.

Već je 2019. godine Španjolska agencija za lijekove (AEMPS) zabilježila više slučajeva hipervitaminoze D kod djece i odraslih koji su koristili proizvode s visokim dozama. Iako su takvi slučajevi i dalje rijetki, pedijatrijski incidenti posljednjih godina bilježe zabrinjavajući porast, najčešće zbog neprimjerene samomedikacije, a ne propisanog medicinskog liječenja.

Kako bi spriječilo nove komplikacije, Ministarstvo zdravstva Španjolske pozvalo je javnost i zdravstvene djelatnike da vitamin D koriste razumno i isključivo pod liječničkim nadzorom. Dodaci se smiju koristiti samo kada postoji stvarna medicinska potreba, uz prethodnu laboratorijsku dijagnostiku. Vitamin D je važan za metabolizam kostiju i regulaciju kalcija, ali nekontrolirana upotreba, osobito u visokim dozama, može dovesti do ozbiljnih nuspojava i stoga se ne preporučuje bez stručnog nadzora.

Prema Američkoj Nacionalnoj akademiji medicine, preporučene dnevne doze vitamina D dovoljne su za održavanje zdravih razina 25-hidroksivitamina D u krvi. Za većinu odraslih, razina 20 ng/mL ili viša smatra se adekvatnom, dok vrijednosti ispod 12 ng/mL ukazuju na nedostatak. Za osobe s dokumentiranim manjkom, poput starijih, osoba u dugotrajnoj skrbi ili bolesnika s osteoporozom, može se preporučiti suplementacija od 400 do 2000 IU dnevno, ali tek nakon liječničke procjene. Zdravstvene vlasti naglašavaju da se dodaci vitamina D uvijek trebaju uzimati uz praćenje stručnjaka, kako bi se spriječilo predoziranje i osigurala individualno prilagođena terapija.

Iako je vitamin D neophodan za zdravlje, više ne znači uvijek bolje. Incident u Španjolskoj pokazuje koliko lako dobre namjere mogu postati opasne kada se dodaci prehrani koriste nekritično i bez stručnog vodstva. Edukacija, nadzor i odgovoran pristup ključni su za sigurno korištenje vitamina i dodataka prehrani jer zdravlje počinje znanjem.

Iste preporeke se odnose i na sportaše (J.K)

Program dodjele bespovratnih sredstava

Svjetska antidopinška agencija (WADA) objavila je najnoviji popis znanstveno-istraživačkih projekata koji su odobreni za dobivanje sredstava kroz Agencijin program dodjele bespovratnih sredstava za znanstvena istraživanja.

Izvršni odbor WADA-e (ExCo) odobrio je 11. rujna 2025. preporuke za financiranje 2. ciklusa WADA-inog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za znanstvena istraživanja za 2025. godinu. U ovom ciklusu za financiranje je odabrano ukupno 17 istraživačkih projekata iz skupine od 26 cjelovitih prijava, u ukupnom iznosu od 2.164.401 USD. Daljnji detalji o tim projektima bit će objavljeni na web stranici WADA-e u nadolazećim mjesecima nakon potpisivanja pojedinačnih ugovora.

Viši direktor WADA-e za znanost i medicinu, prof. Olivier Rabin, rekao je: “WADA je ponosna što je katalizator za širenje opsega antidopinške znanosti. Naš program znanstveno-istraživačkih potpora značajno se proširio tijekom godina, stvarajući priliku za angažman s antidopingom za stručnjake u područjima kao što su umjetna inteligencija, genetika, endokrinologija i fiziologija mišića. Ostajemo predani davanju prioriteta istraživačkim projektima za čije se rezultate očekuje da će se pretvoriti u opipljiva poboljšanja globalnog antidopinškog sustava.”

Ostatak proračuna za istraživanje za 2025. koristit će se za financiranje projekata 3. ciklusa – koji će biti odabrani i odobreni u prosincu – i dodijelit će se identificiranim ciljanim projektima u područjima kao što su glukokortikoidi, kontaminanti i referentni materijali.

Svi znanstveno-istraživački projekti slijede robustan postupak revizije, koji uključuje preporuke vanjskih recenzenata, preporuke Odbora za zdravstvo, medicinu i istraživanje Agencije i konačno odobrenje ExCo-a.

Rokovi za tekuće i nadolazeće cikluse dostupni su na web stranici WADA-e.

O programu znanstveno-istraživačkih potpora

Od 2001. godine WADA je uložila više od 90 milijuna USD-a u bespovratna sredstva za istraživanje za više od 700 projekata. Ta su bespovratna sredstva ključna za povećanje obujma i raznolikosti istraživanja u područjima kao što su:

  • Poboljšanje i razvoj novih metoda otkrivanja;
  • Stjecanje znanja o dopinškom potencijalu određenih lijekova;
  • Otkrivanje potencijalnih zagađivača;
  • Promicanje inovativnih metoda otkrivanja (npr. osušena krvna mrlja i genski doping); i
  • Novi pristupi otkrivanju dopinga, kao što je upotreba umjetne inteligencije. (V.B)

Svjetski dan osteoporoze 2025.

Svjetski dan osteoporoze, koji se svake godine obilježava 20. listopada, dio je cjelogodišnje kampanje usmjerene na podizanje svijesti o važnosti zdravlja kostiju te o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju osteoporoze.

Osteoporoza pogađa više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta.

Svaka treća žena i svaki peti muškarac stariji od 50 godina dožive osteoporotični prijelom tijekom života. Unatoč tome, većina slučajeva ostaje neprepoznata i neliječena – čak do 80 % osoba koje dožive prijelom uzrokovan osteoporozom ne budu dijagnosticirane niti dobiju odgovarajuće liječenje.

Osteoporoza je metabolička bolest koja uzrokuje gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kada je već u uznapredovalom stadiju.

Rizični čimbenici su:

  • duža razdoblja imobilizacije
  • obiteljska anamneza osteoporoze
  • nedovoljan unos kalcija, fosfora, magnezija i vitamina D
  • nizak indeks tjelesne mase
  • pušenje
  • korištenje lijekova s visokim rizikom od snižavanja gustoće kosti

Simptomi osteoporoze su:

  • bol u leđima (odmah nakon loma kralješka bol je oštra i nagla, ali kroz vrijeme postaje tupa)
  • smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)
  • stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)
  • prijelom kosti nakon vrlo male traume.

Dijagnostika

Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu nakon manje traume.

Liječenje

Snižavanje broja rizičnih faktora, odgovarajuća nadoknada kalcija i vitamina D te druge vrste terapije prema uputi liječnika.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana osteoporoze, Međunarodna zaklada za osteoporozu (IOF) objavila je ključne poruke s ciljem podizanja svijesti o prevenciji, ranom otkrivanju i važnosti liječenja ove tihe, ali ozbiljne bolesti koja značajno utječe na kvalitetu života. Poruke su:

  1. Kosti jačaju kretanjem. Tjelovježba izgrađuje kosti kod djece i održava ih snažnima kod odraslih.
  2. Najbolje su vježbe s opterećenjem i jačanjem mišića – hodajte, trčite, skačite, dižite, vježbajte s otporom.
  3. Vježbajte 30–40 minuta, 3–4 puta tjedno.
  4. Osobama s osteoporozom preporučuju se ciljane vježbe, uključujući one za ravnotežu i pravilno držanje, koje trebaju biti prilagođene njihovim individualnim sposobnostima.
  5. Vježbanje pomaže i nakon prijeloma: smanjuje bol, poboljšava funkciju i kvalitetu života. Fizioterapeut može izraditi individualizirani program vježbi prilagođen potrebama i mogućnostima svake osobe.
  6. Očuvanje zdravih kostiju zahtijeva prehranu bogatu kalcijem, proteinima i vitaminima D i K.
  7. Pušenje, alkohol i preniska tjelesna težina (BMI < 19) povećavaju rizik od osteoporoze.
  8. Ako ste nakon 50. godine slomili kost uz manji pad, posjetite liječnika i zatražite procjenu rizika.

Izvor:

International Osteoporosis Foundation | IOF

Predstavljeni su rezultati istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama

Priopćenje  – prehrana učenika u osnovnim školama

Izvješće o smrtnosti prema listi odabranih uzroka smrti u 2024.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka.

Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.

U Izvješću su za Hrvatsku i županije za 2024. godinu, prikazani uzroci smrti razvrstani prema tabličnom popisu uzroka smrti Eurostat-a (Causes of Death, „European Shortlist“) u koji je dodan COVID-19.

Cijelo Izvješće možete pogledati OVDJE.

 

Izvješće o prehrani učenika u osnovnim školama

Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023. godine 

Stručni skup povodom mjeseca borbe protiv raka dojke

U okviru obilježavanja Listopada – mjeseca borbe protiv raka dojke, u zagrebačkom hotelu Westin 14. listopada 2025. održan je stručni skup posvećen najnovijim dostignućima u području ranog otkrivanja, dijagnostike i liječenja raka dojke. Poseban naglasak stavljen je na važnost multidisciplinarnog pristupa, razmjenu iskustava među stručnjacima te kontinuirano unaprjeđenje kvalitete programa probira.

Pozdravni govor održao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. istaknuvši da rak dojke i dalje predstavlja najčešći oblik zloćudne bolesti među ženama u Hrvatskoj. Unatoč tome, zahvaljujući kontinuiranoj provedbi Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, naprednim dijagnostičkim postupcima i dostupnosti suvremenih terapija, smrtnost je smanjena za 25–30 %. Hrvatska ima niže stope smrtnosti raka dojke od većine zemalja Europske unije. Naglasio je i da se nacionalna zdravstvena strategija temelji na prevenciji, promjeni životnih navika te ranom otkrivanju bolesti.

Predstavnik Povjerenstva za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke prof. dr. sc. Boris Brkljačić, dr. med. specijalist radiologije govorio je o radiološkim metodama u dijagnostici raka dojke. Naglasio je kako današnje radiološke metode omogućuju iznimno precizno određivanje karakteristika lezije – uključujući njezinu vrstu, veličinu, točnu lokaciju i odnos prema okolnim tkivima.

U svojem izlaganju, nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke prim. dr. sc. Andrea Šupe Parun, dr. med., specijalist epidemiologije predstavila je najnovije rezultate programa. Odaziv žena na mamografski pregled iznosi visokih 70 %, a od početka provedbe obavljeno je više od 2,3 milijuna mamografskih pregleda te otkriveno preko 10 000 novih slučajeva raka dojke. Aktualan deveti ciklus proširen je za dva godišta pa se sada pozivaju žene od 49 do 70 godina pozivima koji se šalju na kućnu adresu.

Doktorica medicine Martina Bašić Koretić, specijalistica onkologije i radioterapije, predstavila je suvremene pristupe neoadjuvantnoj terapiji u liječenju raka dojke, naglasivši kako današnje inovativne metode značajno povećavaju izglede za izlječenje u usporedbi s terapijama koje su se primjenjivale prije 10 do 20 godina.

Predstojnik Klinike za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju KB Dubrava izv. prof. prim. dr. sc. Rado Žic, dr.med., specijalist opće, plastične i onkološke kirurgije predstavio je suvremene kirurške metode u liječenju raka dojke, s naglaskom na mogućnost rekonstrukcije dojke već tijekom prvog operativnog zahvata. Time se ženama omogućuje brži oporavak i cjelovitiji pristup liječenju.

O važnosti prehrane i životnog stila u prevenciji i liječenju raka dojke govorila je klinička nutricionistica prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, mag. ing. biochem., istaknuvši da uravnotežena prehrana ima značajnu ulogu u svim fazama borbe protiv bolesti. Naglasila je potrebu za redovitom konzumacijom povrća, voća i zdravih biljnih masnoća, uz izbjegavanje ultraprocesiranih namirnica. Osim toga istaknula je da tijekom liječenja, prehrana postaje važan saveznik jer je važno očuvati mišićnu masu i nutritivni status.

Zamjenica pročelnice za zdravstvo u Gradu Zagrebu dr. sc. Mirela Šentija Knežević, prof. log. predstavila je rezultate mobilne mamografije u Gradu Zagrebu za žene koje nisu uključene u nacionalni program, a to su žene od 40 do 48 godina i žene starije od 70 godina. Također, predstavljena je uloga koju Grad Zagreb ima u suradnji s nevladinim udrugama s ciljem podizanja svijesti o važnosti ranog otkrivanja raka dojke.

Zahvaljujemo svim sudionicima na dolasku i doprinosu u zajedničkoj borbi protiv raka dojke.

 

Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama

Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 22. i 23. 04. 2026. godine.

Popis lijekova za rujan 2025.

15. listopada 2025.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 30.09.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

Porast kratkovidnosti: boravimo na otvorenom umjesto pred ekranom!

Kratkovidnost je u svijetu u velikom porastu, te se predviđa da će do 2050. godine gotovo polovica stanovnika biti kratkovidna. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 2.2 milijarde ljudi diljem svijeta ima dijagnozu miopije. U Europi, udio miopije među zemljama u značajnoj mjeri se međusobno razlikuje pa se tako vrijednosti ovisno o zemlji kreću od 11,9% do 49,7%, a prosječna vrijednost iznosi 23,5%. S obzirom na to da je pojava miopije raste kroz djetinjstvo, prevalencija miopije među mlađom djecom je niža te je u istraživanjima do 2011. iznosila oko 3-5% za 10-godišnju djecu te 20% za djecu 12-13 godina života. Također, noviji podaci pokazuju da postoji trend povećanja prevalencije miopije u Europi.

Na sljedećoj poveznici preuzmite dokument s važnim informacijama o kratkovidnosti i važnosti boravka na otvorenom umjesto ispred ekrana:

Kratkovidnost (PDF, 244.7 KB)

Međunarodni dan bijelog štapa

Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. listopada od 1964. godine kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država taj dan proglasio Danom bijelog štapa.  Bijeli štap je zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu.

Da bi štap stvarno bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati. Inicijativu za korištenje bijelog štapa, kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu, dala je gospođica Guilly d’Herbmont, 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje se koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih. U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996. godine pa se tako Hrvatska priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih kojom se prilikom najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je 39 milijuna slijepih te je tako prevalencija sljepoće oko 5 na 1.000 stanovnika. U Republici Hrvatskoj vodi se evidencija osoba s oštećenjem vida u slučajevima kada je to oštećenje uzrokom invaliditeta. Prema dostupnim podacima, u zemlji je registrirano ukupno 22.765 osoba s invaliditetom zbog oštećenja vida, što čini prevalenciju od približno 6 na 1.000 stanovnika. Svakodnevni problemi slijepih gotovo su nezamislivi onima koji vide. Zbog rupa na cesti, raznih zapreka, prepunih tržnica i neprilagođenih prilaza državnim institucijama, oni trebaju stalnu pratnju osoba koje vide. Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, sve ostalo što je izvan dosega toga štapa velika je nepoznanica, ali i opasnost za osobu koja ne vidi.

Sljepoća je uvijek bila i bit će teška invalidnost te je stoga neophodno konstantno pratiti specifične potrebe i probleme slijepih. Ovoj populaciji moderna tehnologija uvelike olakšava život, ali i nadalje, bez obzira na moderna poboljšanja, postoje specifične potrebe koje se mogu rješavati samo permanentnim radom i pomaganjem svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invaliditeta.

COVID-19 u Hrvatskoj (14.10.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 41. kalendarskom tjednu (tjedan od 6. do 12. listopada 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 1314 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 41. kalendarskom tjednu zabilježene su dvije prijave smrtnih ishoda od COVID-19 od kojih je jedan nastupio u tjednu ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Ovisnost o mišićima

Želja za mišićavim tijelom nije samo prolazni trend već je sve više potaknuta utjecajem društvenih mreža. Posebno su opasni nerealni i pretjerani ideali ljepote koji su u stvarnosti često nedostižni. Slike koje gledamo prikazuju samo trenutke snimljene u idealnim pozama i svjetlu, a često su dodatno uređene ili čak u potpunosti generirane umjetnom inteligencijom i različitim aplikacijama. Kod nekih osoba želja za savršeno mišićavim tijelom može prerasti u ozbiljnu opsesiju ili čak ovisnost.

Tzv. mišićna dismorfija, poznata i kao „obrnuta anoreksija“ ili ovisnost o mišićima, označava poremećaj tjelesne slike u kojem se osoba, unatoč izraženoj mišićavosti, doživljava kao preslaba ili premršava. Ovaj poremećaj ne uzrokuje samo fizičke već i duboke psihološke posljedice. Najčešće ga karakteriziraju kompulzivno i učestalo vježbanje, stroge dijete usmjerene na unos proteina i izgradnju mišića, socijalna izolacija zbog potpune podređenosti treningu te prikrivanje ili umanjivanje vlastitog ponašanja. Česta je i uporaba tvari za poboljšanje sportskih izvedbi, osobito anaboličkih androgenih steroida ili drugih hormona, poput hormona rasta.

Ovisnost o mišićima često dovodi do psihološke ovisnosti u kojoj je samopoštovanje potpuno vezano uz fizički izgled. U mnogim slučajevima to predstavlja i ulaz u zlouporabu dopinških tvari. Istraživanja pokazuju da mnogi oboljeli ne pate samo od iskrivljene slike o sebi, nego i razvijaju ovisnost o farmakološkim tvarima usporedivu s ovisnošću o alkoholu ili drogama. Uzimanje anaboličkih steroida i drugih hormona ne samo da remeti hormonsku ravnotežu, nego utječe i na sustav nagrađivanja u mozgu, što dovodi do snažne želje za nastavkom uzimanja čak i tada kada se pojave ozbiljne zdravstvene posljedice.

Studije na životinjama pokazale su pojavu obrazaca ponašanja sličnih ovisnosti nakon primjene anaboličkih steroida, što ukazuje na duboke neurološke učinke. Dugotrajna zlouporaba ovih tvari može uzrokovati i neuropsihijatrijske promjene, uključujući depresiju, agresiju, anksiozne poremećaje i kognitivna oštećenja. Posebno zabrinjavajući podatak jest visoka stopa recidivizma od oko 60 % među bivšim korisnicima anaboličkih steroida. Mnogi navode teške psihološke i fizičke simptome nakon prestanka uzimanja, najčešće zbog poremećene prirodne proizvodnje testosterona. U nekim slučajevima endogena proizvodnja hormona se nikada ne oporavi u potpunosti, što može dovesti do trajnog hormonalnog nedostatka i potrebe za nadomjesnom terapijom.

Problem dodatno otežava činjenica da mnogi korisnici ne traže liječničku pomoć, bilo iz srama, nepovjerenja ili neznanja. Ipak, stručna podrška ključna je za smanjenje fizičke i psihičke štete. Studije također ukazuju na to da korisnici često istodobno uzimaju više različitih tvari – hormon rasta, diuretike ili

lijekove za štitnjaču, anaboličke steroide. Liječnici zlouporabu često otkrivaju kasno, kroz nepovoljne laboratorijske nalaze ili fizičke promjene.

Prema nedavnim podacima, u razdoblju od 2005. do 2020. godine, među više od 20 tisuća muških bodybuildera koji su se natjecali na IFBB natjecanjima, 121 osoba je preminula, a gotovo 40 % njih od iznenadne srčane smrti – neki i mlađi od 40 godina. Za usporedbu, u sportovima poput nogometa ili maratona, na 100.000 sportaša godišnje, bilježi se tek 1–2 slučaja iznenadne srčane smrti.

Važno je naglasiti da ne postoji medicinsko izuzeće (TUE) za zlouporabu anaboličkih steroida, kao ni za kasniju terapiju testosteronom u slučaju oštećenja uzrokovanih zabranjenim tvarima. To znači da sportaš koji započne s korištenjem anaboličkih steroida trajno gubi pravo sudjelovanja u organiziranom sportu, jer naknadna hormonska terapija nije dopuštena u natjecateljskom kontekstu.

Zbog svega navedenog, važno je osvijestiti da težnja prema „savršenom“ tijelu ne smije ugroziti zdravlje ni život. Pravi sportski uspjeh temelji se na predanosti, disciplini i poštivanju vlastitog tijela – a ne na zlouporabi tvari koje kratkoročno nude rezultate, ali dugoročno ostavljaju ozbiljne posljedice. (J.K)

Započeo projekt „Kreativna refleksija: Umjetnost, mentalno zdravlje i tradicija u srcu Zagorja“

U Galeriji Antuna Augustinčića u Klanjcu započeo je projekt „Kreativna refleksija: Umjetnost, mentalno zdravlje i tradicija u srcu Zagorja“, zajednički program Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije, Muzeja Hrvatskog zagorja i Osnovne škole Antuna Mihanovića Klanjec.

Projekt spaja psihološku edukaciju i umjetničko izražavanje te kroz četiri tematske radionice povezuje umjetnost i mentalno zdravlje u srcu Zagorja. Cilj projekta je poticanje emocionalne pismenosti, samopouzdanja i kreativnog izražavanja učenika kroz rad u sigurnom i poticajnom okruženju.

Na otvorenju prve radionice sudjelovali su:

Tomislav Jadan, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije,
Bojana Mahmutović, epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i idejna začetnica projekta,
Tamara Bešenić, psihologinja ZZJZ KZŽ koja je vodila psihološku edukaciju,
Petra Šoltić, muzejska pedagoginja koja je vodila umjetnički dio radionice – izradu autoportreta u glini, te stručna služba Osnovne škole Antuna Mihanovića Klanjec.
Projekt obuhvaća četiri radionice koje će se tijekom listopada provoditi u Galeriji Antuna Augustinčića:

„Tko sam ja?“ – razvoj slike o sebi i samopouzdanja uz kiparsku radionicu izrade autoportreta,
„Emocije i njihovo izražavanje“ – prepoznavanje i suočavanje s emocijama te radionica zen keramike,
„Odnosi i suradnja“ – razvoj socijalnih vještina i izrada ljudske figure u paru,
„Zauzmi se za sebe“ – psihoedukacija o asertivnosti i slobodno kiparsko izražavanje u glini.

Svrha projekta je pružiti djeci osnovnoškolske dobi podršku u suočavanju s emocionalnim i socijalnim teškoćama kroz integrirani pristup koji kombinira psihološku edukaciju i kreativne umjetničke aktivnosti. Kroz umjetničke radionice u autentičnom okruženju Muzeja Hrvatskog zagorja, sudionici će imati priliku ne samo raditi na svojim emocionalnim izazovima, već i povezati se s kulturnom tradicijom tog područja. Projekt nastoji omogućiti djeci sigurno i podržavajuće okruženje, izvan institucionalnog okvira, u kojem će moći slobodno izražavati svoje misli, osjećaje i kreativnost, čime će se povećati učinkovitost psihološke edukacije i ukupna kvaliteta njihovog mentalnog zdravlja.

 

Predstavljanje istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023.

Svjetski dan hrane obilježava se svake godine 16. listopada u više od 150 zemalja diljem svijeta. Ove godine tema Svjetskog dana hrane je „Ruku pod ruku za bolju hranu i bolju budućnost“. Naglasak je na zajedničkoj suradnji u rješavanju izazova poput poboljšanja prehrane i stvaranja održivih prehrambenih sustava kako bi se osigurala prehrana za sve.

Povodom Svjetskog dana hrane Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održat će javno predstavljanje rezultata izvješća istraživanja 16.10.2025. u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na adresi Rockefellerova 12, Zagreb s početkom u 10 sati.

U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku izradili su izvješće pod nazivom „Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023.“.

Izvješće prikazuje rezultate istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama provedena u dva navrata, 2019. i 2023. godine. Sudjelovanjem i angažmanom osnovnih škola omogućen je detaljniji uvid u organizaciji školske prehrane.

Također, analizom rezultata utvrđene su postojeće prepreke u implementaciji pravilne prehrane u osnovnim školama, koje mogu poslužiti kao smjer za stvaranje dodatnih programa podrške te usmjeravanje daljnjih aktivnosti u cilju unapređenja i promicanja pravilne prehrane učenika.

Pravilna prehrana tijekom djetinjstva i adolescencije ključna je za osiguravanje optimalnog rasta, zdravlja i dobrobiti djeteta. Prehrambene navike koje djeca stječu od najranije dobi utječu na odabir hrane i način prehrane u kasnijem životnom razdoblju.

Na prehrambene navike značajno utječe okolina u kojoj djeca provode najviše vremena, a to su najčešće obitelj i škola. Organizirana školska prehrana važan je čimbenik u stvaranju prehrambenih navika djece, stoga bi škole trebale osigurati pravilnu i nutritivno kvalitetnu prehranu svim učenicima tijekom boravka u školi.

Održana javnozdravstvena akcija u Osijeku

Dana 17. i 18. rujna 2025. godine održana je javnozdravstvena akcija u Osijeku za hrvatske branitelje koju su organizirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo hrvatskih branitelja, u suorganizaciji s Fakultetom za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek.

Javnozdravstvenoj akciji su, prisustvovali zamjenik županice, Davor Ivanović, prof. dr. sc. Branko Dmitrović, prodekan za nastavu i studente Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Romana Kovačević, pročelnica Upravnog odjela za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo grada Osijeka i Sanja Ivković voditeljica odjela Osijek.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nazočili su voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med. i Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

U sklopu javnozdravstvene akcije hrvatskim braniteljima iz krvi se je određivao šećer, kolesterol i HbA1c te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom se javnozdravstvenom akcijom želi skrenuti pozornost na veću brigu za svoje zdravlje i važnosti prevencije te ranog otkrivanja vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, posebno kardiovaskularnih bolesti, periferne arterijske bolesti i dijabetesa. Na javnozdravstvenoj akciji pregledano je više od 500 hrvatskih branitelja.

 

Obilježavamo nacionalni Tjedan školskog doručka: „Doručkom oko svijeta“

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu nacionalnog programa Živjeti zdravo,  u razdoblju od 13. do 17. listopada, obilježava nacionalni Tjedan školskog doručka

Doručak je za školarce najvažniji obrok u danu, a škole su mjesta gdje se svakodnevno poslužuju tisuće doručaka.

Škole igraju važnu ulogu u promicanju dobre prehrane te mogu stvoriti poticajno okruženje za djecu. Nutritivna energija je ključna za koncentraciju i sudjelovanje u školskim aktivnostima.

Osiguravanje zdravih školskih obroka povećava upis, pohađanje i jednakost u obrazovanju podržavajući potrebe raznolikih i rizičnih učenika. Bolja postignuća u obrazovanju povezana su sa zdravijim i duljim životom.

Od 2020. godine, svakog listopada uoči Svjetskog dana hrane, obilježava se Tjedan školskog doručka na nacionalnoj razini kako bi se posebno istaknula uloga škole te školskih kuharica i kuhara u očuvanju zdravlja djece.

Tjedan školskog doručka održava se u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo, pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović, s ciljem podizanja svijesti o važnosti nutritivno bogatog doručka za svako školsko dijete. Škole obilježavanjem ovog tjedna kroz zanimljive izazove i zabavne aktivnosti potiču očuvanje zdravlja i stvaranje pravilnih prehrambenih navika od najranije dobi.

Od 13. do 17. listopada 2025. osnovne škole diljem Hrvatske obilježit će Tjedan školskog doručka na temu „Doručkom oko svijeta“. Učenici će krenuti na najukusnije putovanje – istražit će što doručkuju njihovi vršnjaci diljem svijeta, učiti o važnosti raznolike prehrane, razumjeti prehrambena ograničenja svojih prijatelja, isprobavati nove okuse te još jednom zahvaliti školskim kuharicama i kuharima na njihovom svakodnevnom trudu i doprinosu zdravom odrastanju.

Raznolika prehrana jedna je od ključnih poruka ovog obilježavanja – ona osigurava pravilan rast, razvoj i očuvanje zdravlja djece. Doručak pruža savršenu priliku da se u obrok uključe različite skupine namirnica, čime djeca dobivaju energiju i potrebne hranjive tvari za uspješan početak školskog dana.

Materijali vezani uz ovogodišnje obilježavanje Tjedna školskog doručka dostupni su na poveznici Tjedan školskog doručka 2025., a na mrežnoj stranici projekta Živjeti zdravo, u rubrici #ŽivjetiZdravoUŠkoli, nalazi se i dodatni niz edukativno-zabavnih materijala kojima se mogu koristiti učitelji, odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji i djeca. Proslavu će se tijekom cijelog tjedna moći pratiti i na društvenim mrežama putem Živjeti zdravo Facebooka i Instagrama.

 

Bili smo u PIK Vrbovcu za Svjetski dan mentalnog zdravlja!

Danas smo posjetili tvrtku PIK Vrbovec i kroz interaktivno predavanje o učinkovitom upravljanju stresom obilježili Svjetski dan mentalnog zdravlja. Iako je stres normalan odgovor našeg organizma na opasnost, pritisak ili promjenu – dugoročna izloženost stresu može dovesti do iscrpljenosti našeg organizma te drugih negativnih učinaka na mentalno i opće zdravlje.

Pravovremeno prepoznavanje i upravljanje stresom u radnom okruženju ključno je za očuvanje mentalnog zdravlja i dobrobiti zaposlenika te povećanje njihovog zadovoljstva i produktivnosti.

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10.10. 2025. u tvrtki PIK VRBOVEC plus d.o.o. održano je interaktivno predavanje „Očuvanje (mentalnog) zdravlja: Stres i kako se s njime nositi?“ kojeg je održala Tamara Balja, psihologinja.

Djelatnici Službe za promicanje zdravlja bili su pozvani da održe predavanje u okviru aktivnosti „Tvrtka prijatelj zdravlja“ nacionalnog programa Živjeti zdravo.

Prepoznajući da su radno mjesto, obitelj i škola jedna od tri osnovne društvene zajednice i jedna od najvažnijih društvenih odrednica zdravlja, Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u okviru programa Živjeti zdravo, komponente IV „Zdravlje i radno mjesto“ provode program „Tvrtka prijatelj zdravlja“, čiji je cilj stvoriti radno okruženje koje motivira zaposlenike na razvoj zdravih navika, promicanje zdravlja na radnom mjestu te jačanje kompetencija i sposobnosti menadžera i zaposlenika za provedbu programa promicanja zdravlja na radnom mjestu.

Edukacija na području mentalnog zdravlja u radnom okruženju može spriječiti razvoj teškoća koje se mogu pojaviti kao posljedica stresa. S obzirom na to da radno aktivna populacija provede najmanje trećinu života na poslu, a u mislima uz posao često i više, važno je djelovati kako bi se zaštitilo i podržalo mentalno zdravlje na radnom mjestu i izvan njega.

 

 

 

 

Letak – Registar isključenih igrača

Newer posts