Prilog VIII. Uredbe CLP: Približava se datum početka obveze prijave smjesa za sve uporabe (korisničku, potrošačku, industrijsku) i prestanak prijelaznog razdoblja – 1. siječnja 2025.
Podsjećamo vas da s 1. siječnja 2025. godine završava prijelazno razdoblje za uskladbu s Prilogom VIII. Uredbe CLP. Nakon navedenog datuma sve kemikalije koje se stavljaju na tržište, a razvrstane su kao opasne temeljem učinaka na zdravlje ljudi i/ili fizikalnih učinaka, moraju imati UFI (jedinstveni identifikator formule) na deklaraciji i izrađen te predan PCN podnesak. Navedeno se odnosi podjednako na kemikalije koje će se tek naći na tržištu kao i na one koje se već nalaze na tržištu.
ECHA je pripremila niz video materijala kako bi vam olakšala ispunjavanje i predaju podnesaka – https://poisoncentres.echa.europa.eu/hr/training-material
Osim video materijala, dostupan je i pisani materijal: https://poisoncentres.echa.europa.eu/hr/prepare-your-submission
Kako se ispunjava i predaje podnesak možete naučiti i kod nas u Službi za toksikologiju. Potrebno je poslati mail na toksikologija@hzjz.hr s napomenom da se prijavljujete na radionicu o ispunjavanju podnesaka. Kada se prijavi dovoljan broj zainteresiranih, kontaktirat ćemo Vas i dogovoriti vrijeme održavanja radionice. Radionice se održavaju uživo, na lokaciji Službe za toksikologiju u manjim grupama. Predviđeno trajanje radionice je 6 sati. Radionica se naplaćuje 165,90 €.
Dodatne informacije možete pronaći i na našoj internetskoj stranici – https://www.hzjz.hr/sluzba-za-toksikologiju/prilog-viii-pcn-poison-centres-notification-podnesak/
Legionarska bolest
Legionarska bolest je bakterijska bolest uzrokovana gram-negativnim bakterijama Legionella spp. koje se nalaze u slatkovodnim okruženjima diljem svijeta. Ljudi se zaraze inhalacijom aerosola koji sadrži bakteriju.
Bakterija odgovorna za legionarsku bolest identificirana je 1976. godine, nakon velike epidemije u hotelu u Philadelphiji u SAD-u u kojoj su oboljeli umirovljeni američki vojnici, sudionici skupa. Od 1976. godine zabilježeni su pojedinačni slučajevi i epidemije bolesti u svim zemljama Europe, od kojih su mnogi povezani s hotelima i drugim vrstama smještaja za odmor.
Legionarska bolest je rijedak oblik upale pluća. Bolest nema posebne kliničke značajke koje je jasno razlikuju od drugih vrsta upale pluća, a laboratorijska ispitivanja moraju se provesti kako bi se potvrdila dijagnoza. Uobičajeno je potrebno između dva do deset dana od zaražavanja do razvoja simptoma (obično pet do šest dana), ali vrlo rijetko i do dva ili tri tjedna. Simptomi počinju suhim kašljem, vrućicom, glavoboljom i ponekad proljevom, u većine dolazi do upale pluća. Osobe starije od 50 godina imaju veći rizik od mlađih, a muškarci veći rizik od žena.
Učinkovito liječenje antibioticima dostupno je ako se dijagnoza postavi u ranoj fazi bolesti.
Slučajevi legionarske bolesti uglavnom su prijavljeni kod osoba starije dobi, češće muškog spola. Ishod bolesti može biti i smrtni, a može doći i do epidemija nakon izlaganja zajedničkom izvoru u okolišu. Smrt može nastupiti kod 5 – 15 % oboljelih, ovisno o njihovoj dobi i zdravstvenom statusu. Pušači imaju veći rizik od nepušača.
Bakterije Legionelle mogu uzrokovati i blagu bolest koja se zove Pontijačna groznica sa simptomima sličnima gripi: groznica, slabost, glavobolja, bolovi u mišićima. Nisu zabilježeni smrtni slučajevi, a pretpostavlja se da je učestalost ove bolesti veća nego učestalost legionarske bolesti.
Ljudi se zaraze udisanjem zraka koji sadrži male kapljice vode (aerosol), unutar kojih su bakterije Legionella ili rjeđe, aspiracijom. Udisanje aerosola najčešće nastaje pri tuširanju, u bazenima s pjenom te širenjem aerosola iz rashladnih tornjeva velikih vodenih sustava. Aerosoli su sitne, oku nevidljive kapljice.
Infekcija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka niti kućnim klimatizacijskim sustavima (split sustavi). Izuzetno je mala vjerojatnost zaražavanja putem prirodnih voda (rijeka, jezera) ili vlažnom zemljom u prirodi, no opisani su pojedinačni slučajevi zaražavanja tim putem.
Bakterije Legionella su uobičajene i mogu se naći prirodno u okolišnim izvorima vode kao što su rijeke, jezera i akumulacije te u blatu, obično u malom broju. Bakterije su u stanju preživjeti u prirodi na širokom rasponu temperatura. Opasnost nastaje kada Legionelle uđu u vodene sustave koje je izgradio čovjek, kao što su rashladni tornjevi, veliki vodoopskrbni sustavi tople vode, ovlaživači zraka, dekorativne fontane i sl., najčešće oštećenjem vodovodnih cijevi, ulijevanjem površinskih voda te neispravnim spojevima potrošne vode. U takvim sustavima, ako nisu pravilno održavani, stvore se povoljni uvjeti za razmnožavanje Legionella.
Velike eksplozivne epidemije u zajednici uglavnom su povezane s rashladnim tornjevima. Oni se također nazivaju „mokri klimatizacijski sustavi” jer proces hlađenja zraka uključuje opsežan kontakt između vode i zraka, stvarajući tako aerosole. Kada su bakterije Legionella prisutne u velikom broju u tim sustavima, mogu uzrokovati legionarsku bolest.
Klimatizacijske jedinice koje koriste vodu za hlađenje ili za ovlaživanje zraka također mogu predstavljati rizik u hotelima. Međutim, mnogi klimatizacijski sustavi su „suhi” i oni ne predstavljaju rizik za legioneloze.
Broj prijava oboljelih od legionarske bolesti u Hrvatskoj 2023. godine bio je 65 s četiri prijavljena smrtna ishoda, a 2022. godine 48 te 4 prijavljena smrtna ishoda.
Zaštitne mjere
Glavna zaštitna mjera je smanjiti rizik od rasta Legionelle na mjestima koja proizvode kapljice aerosola koje se mogu udahnuti. Redovite provjere prisutnosti bakterije Legionella i odgovarajuće mjere kontrole mogu pomoći u sprječavanju slučajeva legionarske bolesti na mjestima gdje bi ljudi koji su pod većim rizikom od bolesti mogli biti izloženiji. To uključuje, između ostaloga, mjesta za smještaj turista, bolnice i zdravstvene ustanove za dugotrajnu skrb.
Učinkovite mjere suzbijanja bakterije legionele uključuju:
– Osiguravanje redovitog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sustava, uključujući sustave potrošne vode, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.
– Održavanje temperature vode sustava s hladnom vodom ispod 20°C, a sustava s toplom vodom iznad 50°C kako bi se spriječio rast bakterija.
– Osiguravanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u sustavima potrošne vode kako bi se smanjio rizik od stagnacije/usporenog protoka vode.
– Redovito čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pripadajućih cijevi koje se koriste u klimatizacijskim sustavima.
– Sustavi opskrbe i distribucije potrošne vode koji dulje vrijeme nisu u upotrebi trebaju se prije puštanja u upotrebu dezinficirati.
Frustracija, ljutnja, ponovno fokusiranje: Globalne reakcije na izvješće o WADA-i
Od Australije do Amerike, najnovije otkriće The New York Timesa o navodnom pogrešnom postupanju Svjetske antidopinške agencije u slučajevima dopinga kineskog plivačkog tima izazvalo je različite razine bijesa, bilo od dužnosnika, trenera ili samih sportaša. Sedmerostruka osvajačica zlatne medalje Katie Ledecky, koja će sudjelovati na svojim četvrtim Olimpijskim igrama ovog ljeta u Parizu 2024., govorila je jasno i glasno prije dva tjedna, kada je rekla da je vjera u mjere protiv dopinga “na najnižoj razini”. .
To je bilo nakon što se WADA prvotno našla pod intenzivnim nadzorom nakon otkrića u travnju da je znala za pozitivne rezultate testiranja 23 sportaša iz kineskog plivačkog tima i da nije poduzela odlučnu akciju da ih spriječi u sudjelovanju na Igrama u Tokiju 2021. U kontroverznim izvješćima The New York Timesa i njemačke televizije ARD tada je detaljno navedeno da su plivači uoči spomenutih Olimpijskih igara registrirali tragove zabranjene tvari, trimetazidina, lijeka za srce koji se dobiva na recept, a može poboljšati sportsku izvedbu. Unatoč tim otkrićima bilo im je dopušteno natjecati se i osvajati medalje, što je izazvalo sumnju u povlašteni tretman ili propuste u nadzoru. Mnogi od istih plivača trenutačno će se natjecati na Ljetnim igrama 2024.
“Teško je ići u Pariz znajući da ćemo se natjecati s nekim od ovih sportaša. Voljela bih vidjeti malo odgovornosti”, požalila se Ledecky. “Voljela bih vidjeti neke odgovore zašto se ovo dogodilo tako kako se dogodilo. I stvarno bih voljela vidjeti da su poduzeti koraci za budućnost kako bismo mogli vratiti malo povjerenja u globalni sustav.” Prema najnovijem izvješću, troje od onih sportaša koji su pali na dopinškim testovima prije Olimpijskih igara 2021. bili su pozitivni na steroid klenbuterol to nekoliko godina ranije za što također nisu dobili suspenziju. Među njima su dvoje osvajača zlatne olimpijske medalje 2021. i aktualni svjetski rekorder koji je pao na dopinškim testiranjima 2016. i 2017.
Ledeckyjeva kolegica iz SAD-a, Lilly King, nije bila škrta na riječima kada je govorila o ovom navodnom ponovljenom prekršaju WADA-e i nazvala je vijest “razočaravajućom i frustrirajućom” dok se sport sprema za svoje konačno predstavljanje na Olimpijskim igrama u Parizu.”Izuzetno je frustrirajuće za sportaše uvijek imati na umu da možda ovaj sport nije fer”, rekla je svjetska rekorderka na 100 metara prsno.”Znate, kada sve stavimo na kocku, našu privatnost, zapravo, sve što radimo da bismo se natjecali u jednakim uvjetima, iznimno je frustrirajuće ne vjerovati da drugi rade istu stvar.” Lilly King se osjećala “razočaranom i frustriranom” zbog najnovijih izvješća NY Timesa.
Na drugom kraju svijeta, australski glavni plivački trener Rohan Taylor odlučio se za drugačiji pristup i pozvao je svoj olimpijski tim da se ne zamaraju ovim dopinškim skandalima, smatrajući takve reakcije “traćenjem energije”. Times je u petak precizirao da su sportaši bili pozitivni na klenbuterol prije i nakon Olimpijskih igara u Riju 2016. i da su kineske vlasti tvrdile da je trojac tu tvar unio nenamjerno putem kontaminiranog mesa. WADA je istog dana uzvratila američkim novinama, nazvavši njihovo izvještavanje o slučaju pozitivnih testova “senzacionalističkim i netočnim”. Napredovanje međunarodnog policijskog tijela, američkih medija, Agencije za borbu protiv dopinga Sjedinjenih Država i skupina za pritisak na sportaše je konstanta otkako su se izvještaji prvi put pojavili u travnju, ali najnovija otkrića Timesa dodala su gorivo vatri koja je već gorjela unutar USADA-e i Global Athletea, među ostalim udrugama.
Taylor je inzistirao da se australskim sportašima ne isplati gubiti vrijeme na tu temu. “Mislim da je na nama da kontroliramo samo ono što možemo kontrolirati”, rekao je za ABC. “Narativ je prilično jasan i to je sve što možemo učiniti. Moramo vjerovati da će WADA i World Aquatics nastaviti s istragom i da smo uistinu usklađeni s čistim sportom.” (V.B)
Foto: privatna arhiva
COVID-19 u Hrvatskoj (18.6.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 24. kalendarskom tjednu (tjedan od 10. do 16. lipnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 88 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 24. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
UKAD na CAS-u
U petak, 7. lipnja 2024., Britanska antidopinška agencija (UKAD) potvrdila je da je Svjetska antidopinška agencija (WADA) uložila žalbu 4. lipnja 2024. Sportskom arbitražnom sudu (CAS) u vezi s odlukom koju je donio UKAD. Žalba se odnosi na odluku UKAD-a od 26. travnja 2024. da profesionalna biciklistica Elizabeth Banks nije snosila nikakvu krivnju ili nemar zbog kršenja pravila o prisutnosti i korištenju antidopinga, suprotno člancima 2.1 i 2.2 Pravila za borbu protiv dopinga Ujedinjenog Kraljevstva. I UKAD i Banks imenovani su kao zasebni tuženici u WADA-inoj žalbi i morat će pred CAS-om odgovariti kao zasebne strane. Žalbeni postupak provodit će se u skladu s važećim pravilima.
“Nakon zabrinjavajućih izvješća u medijima i komentara profesionalne biciklistice Elizabeth Banks, 21. svibnja 2024., UK Anti-doping (UKAD) potvrđuje da je Banks prekršila antidopinška pravila (ADRVs) i da je primjenjivo razdoblje zabrane ekvivalent toga da Banks nije snosila nikakvu krivnju ili nemar za spomenute ADRV-ove. UKAD također sa zabrinutošću bilježi komentare svoje sportašice i razmotrit će što može učiniti kako bi pružio bolju podršku sportašima koji prolaze kroz postupke za kršenje pravila o dopingu. Uobičajeno, UKAD ne komentira činjenice određenog slučaja sve dok ne isteknu svi rokovi za žalbu, a tada bi Odluka bila objavljena u cijelosti u skladu sa zahtjevima za izvješćivanje prema Antidopinškim pravilima Ujedinjenog Kraljevstva.” (V.B)
Foto: UKAD
Popis lijekova za svibanj 2024.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.05.2024. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
- putem naslovnice (https://antidoping-hzta.hr/) klikom na ikonu ‘Tražilica zabranjenih lijekova’
- putem integrirane tražilice na linku: https://antidoping-hzta.hr/trazilica-zabranjenih-lijekova/
- putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze i integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://antidoping-hzta.hr/za-sportase/popis-lijekova/
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: pitanja-antidoping@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
NE!DOPINGU BROJ 93
Dragi čitatelji, izašao je novi broj magazina “NE!DOPINGU”. Uz mnoštvo zanimljiv tema, nadamo se da ćete uživati i ponešto korisno naučiti.
Europski dan palijativne skrbi 2024.
Od 2023. godine se u europskim državama petnaestoga dana mjeseca lipnja obilježava Europski dan palijativne skrbi s namjerom promicanja zajedništva svih zemalja Europe u provedbi aktivnosti usmjerenih razvoju sustava palijativne skrbi. Temeljni ciljevi obilježavanja Europskog dana palijativne skrbi su poticanje prihvaćanja palijativne skrbi kao neophodnog elementa u osiguravanju sveobuhvatne i kvalitetne zdravstvene zaštite, kao i unapređenje znanja i informiranosti o palijativnoj skrbi među općom populacijom, zdravstvenim djelatnicima i donositeljima odluka. U ovom smislu, ideal sustava palijativne njege temelji se na izgradnji širokog sustava skrbi u kojem je uz zdravstvene ustanove i kadrove angažirana i cijela lokalna zajednica.
Razvoj palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj odvija se sukladno smjernicama Europske udruge za palijativnu skrb (EAPC), koja je i pokretač inicijative obilježavanja Europskog dana palijativne skrbi, a uključuje 23 zemlje članice. Cilj EAPC jest okupljanje svih dionika u sustavu palijativne skrbi, neovisno o tome jesu li zdravstvene struke ili nisu, pod idejom jednoga glasa i jedne vizije radi osiguranja pravovremenog pristupa visokokvalitetnoj palijativnoj njezi kao sastavnom dijelu zdravstvenog sustava za sve pacijente kojima je palijativna njega potrebna.
U 2022. godini u stacionarnom dijelu ili u dnevnim bolnicama u Republici Hrvatskoj zabilježene su 3.832 osobe koje su hospitalizirane radi palijativne skrbi (glavna otpusna dijagnoza MKB-10: Z51.5). U odnosu na 2017. godinu zabilježeno je povećanje od približno 30% (2.990 osoba), no u posljednje 3 godine broj osoba kojima je pružena palijativna skrb je stabilan. Analiza prema spolu pokazuje da je nešto veći udio žena (56%), a najveći broj osoba kojima je pružena palijativna skrb bio je u dobnoj skupini 65 i više godina (više od 80%).
Palijativna skrb se u bolnicama pruža u stacionarnom dijelu (najčešće u okviru djelatnosti palijativne skrbi) te je 2022. godine zabilježeno 4.383 hospitalizacija kod kojih je glavna otpusna dijagnoza bila palijativna skrb (MKB-10: Z51.5). Manji broj hospitalizacija radi pružanja palijativne skrbi zabilježen je i u dnevnim bolnicama (49 dolazaka u dnevne bolnice).
Hripavac u Hrvatskoj (14.6.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 14.6.2024. godine, zaprimili smo 6568 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 232 |
| 1-4 | 368 |
| 5-9 | 641 |
| 10-14 | 2726 |
| 15-19 | 1568 |
| 20-40 | 443 |
| 41-59 | 463 |
| 60+ | 127 |
| Ukupno | 6568 |
Objavljeno Europsko izvješće o drogama za 2024.
Najnovije godišnje izvješće agencije EMCDDA o trendovima
Kako se razvija europsko tržište opioida? Koje su tvari trenutačno izvor najvećih problema? Kako zemlje reagiraju na konzumaciju kanabisa? Saznajte više – Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) objavilo je Europsko izvješće o drogama za 2024.: trendovi i kretanja na konferenciji za medije uživo 11. lipnja.
Na temelju podataka iz 29 zemalja (EU 27, Turska i Norveška), internetsko izvješće donosi najnoviji pregled situacije u području droga u Europi te su njemu istražuju dugoročni trendovi i prijetnje koje se javljaju. Sveobuhvatna analiza obuhvaća uporabu droga i njihovu ponudu, kao i štetne posljedice povezane s drogom i odgovore na njih.
Analizu nadopunjuje više od 100 interaktivnih grafičkih prikaza, dok namjenski i interaktivni prikazi korisnicima omogućuju vizualizaciju podataka i trendova na europskoj i nacionalnoj razini. Novinari i istraživači koji se bave podatcima mogu pristupiti izvornim podatcima radi njihove lakše razmjene i ponovne upotrebe. Taj je resurs osmišljen na način da se može čitati na različitim uređajima (osobna računala, mobilni telefoni, tablet-računala).
Izvješću je priložen Statistički bilten za 2024. koji sadrži nacionalne skupove podataka.
Konferencija za medije (na internetu) održana je na engleskom jeziku 11. lipnja 2024.
Govornici na konferenciji bili su:
-
- Ylva Johansson, europska povjerenica za unutarnje poslove
- Franz Pietsch, predsjednik Upravnog odbora agencije EMCDDA (Austrija)
- Alexis Goosdeel, direktor agencije EMCDDA
Dodatne pojedinosti dostupne su na stranici Europskog izvješća o drogama za 2024.
Izvješće i intervjui: press@emcdda.europa.eu
Objava za medije – Europsko izvješće o drogama 2024. (PDF, 205.4 KB)
Napomena
Dana 2. srpnja 2024. EMCDDA postat će Agencija Europske unije za droge (EUDA) s proširenim mandatom.
Testosteron kod žena
Testosteron poboljšava sportsku izvedbu kod žena, ali ga je teško otkriti u analizama na prisutnost dopinga.
U tijeku je rasprava hoće li se ženama s testosteronom (T) unutar muškog raspona dopustiti natjecanje u ženskoj kategoriji u sportu. U muškaraca, T ima ergogeni učinak, ali učinak T u mladih žena nije prethodno istražen. Pretpostavlja se da bi povećane razine T poboljšale fizičku – sportsku izvedbu žena. Svjetska antidopinška agencija (WADA) klasificirala je T kao dopinško sredstvo. Međutim, čini se da postojeće metode “analize dopinga” nisu dostatne za otkrivanje egzogene uporabe T u žena. Osim toga, menstrualni ciklus i korištenje hormonske kontracepcije mogu otežati tumačenje rezultata dopinškog testa. Sukladno tome, postotak pozitivnih dopinških testova veći je kod muškaraca nego kod žena. Cilj znanstvenika je bio proučiti učinak T na sportsku izvedbu žena, kao i endokrini utjecaj na steroidni profil relevantan za antidopinško testiranje u žena.
METODE: Studije u ovom radu temeljile su se na dva dvostruko slijepa randomizirana, placebom kontrolirana ispitivanja mladih zdravih žena – 10 tjedana 10 mg T-kreme dnevno ili na placebo kako bi proučavali učinke umjereno povećane koncentracije T na fizičku izvedbu, sastav tijela, psihološku dobrobit i samopouzdanje te profil steroida u urinu i krvi. Fizička izvedba mjerena je testovima izvedbe na Švedskoj školi sporta i zdravstvenih znanosti. Sastav tijela mjeren je DEXA-om. Dobrobit i samopouzdanje mjereni su upitnicima. Također je proučavan učinak kombiniranih oralnih kontraceptiva (COC) i faza menstrualnog ciklusa i genetskih čimbenika na steroidni profil koristeći uzorke seruma i urina iz ispitivanja u kojem je 348 žena randomizirano na tri mjeseca uzimanja COC-a ili placeba. Provedena je genotipizacija, imunotestovi, LC-MS/MS i GC-MS/MS.
GLAVNI REZULTATI I ZAKLJUČCI: Nalazi podupiru uzročni učinak T na fizičku izvedbu mjereno povećanjem vremena trčanja do iscrpljenosti od 8,5% kod mladih zdravih žena. T također potiče povećanje nemasne mase i može utjecati na psihičku dobrobit i samopouzdanje. Rezultati su od značaja za razumijevanje spolnih razlika u sportskom učinku, kao i za regulaciju hiperandrogenizma u ženskom sportu. Pokazalo se i to da COC ima veliki utjecaj na urinarne steroidne biomarkere uključene u antidopinške analize. COC je potisnuo serumske steroide i metabolite faze II dok je omjer T i androstenediona (A4) ostao stabilan. Štoviše, rezultati potvrđuju da je T/A4 ostao stabilan tijekom cijelog menstrualnog ciklusa. Primjena T-a povećala je omjer T/A4 u serumu 3,5 puta u usporedbi s placebom. Zaključak je da su analize urina koje se danas koriste nedostatne za otkrivanje T-dopinga kod žena. Umjesto toga predloženo je testiranje seruma, uključujući omjer T/A4. (V.B)
Izvor: I. Angelica Lindén Hirschberg, Jona Elings Knutsson, Torbjörn Helge, Manne Godhe, Maria Ekblom, Stephane Bermon, Björn Ekblom – British Journal of Sports Medicine
Foto: privatna arhiva
COVID-19 u Hrvatskoj (11.6.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 23. kalendarskom tjednu (tjedan od 3. do 9. lipnja 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 62 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 23. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Predstavljeni rezultati Istraživanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju mladih 2022.
U sklopu obilježavanja Tjedna spolnog zdravlja u četvrtak 13. lipnja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo predstavljeni su rezultati istraživanja:
Istraživanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju mladih 2022.
U razvoju edukacija i programa usmjernih na promicanje spolnog i reproduktivnog zdravlja te zdravstvenog opismenjavanja usmjerenih na usvajanje odgovornog spolnog ponašanja, smanjenje spolno prenosivih infekcija (SPI), neplaniranih trudnoća i kasnijih problema vezanih uz spolno i reproduktivno zdravlje važno je poznavanje obrazaca ponašanja, znanja i uvjerenja vezanih uz spolno i reproduktivno zdravlje.
U sklopu Nacionalnog projekta Živjeti zdravo, Elementa 1 Zdravstveno obrazovanje, podelement Spolno zdravlje, koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda, provedeno je Istraživanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju mladih.
Istraživanje je provedeno na uzorku učenika trećih razreda u 100 srednjih škola u Republici Hrvatskoj (RH), s barem jednom školom po županiji, koje su sudjelovale u provedbi edukacija iz spolnog i reproduktivnog zdravlja Nacionalnog projekta „Živjeti zdravo“.
Provedba istraživanja uključivala je anonimno ispunjavanje upitnika metodom papir-olovka u periodu od 21. rujna 2021. do 19. prosinca 2022. godine. Upitnik su sačinjavala pitanja vezana uz opće sociodemografske podatke, samoprocjenu rizičnih i zaštitnih ponašanja te znanja i uvjerenja o spolnom i reproduktivnom zdravlju.
Na predstavljanju rezultata sudjelovali su te se osvrnuli na važnost ovog istraživanja pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med i predstavnica ministarstva zdravstva Dunja Skoko-Poljak, dr. med., načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu. Rezultate istraživanja predstavila je voditeljica istraživanja dr. sc. Diana Jovičić Burić,dr. med.
Glavni zaključci istraživanja:
· 31,6 % učenika je imalo neku vrstu spolnog odnosa (oralni, vaginalni ili analni).
· Zabrinjavajući su podaci uporabe kondoma pri spolnom odnosu.
Od 85,9 % učenika koji su imali vaginalni odnos njih 53,9 % je imalo nezaštićen spolni odnos (koristili kondome nikad ili ponekad). Od 84,2 % učenika koji su imali oralni odnos njih 86,8 % je imalo nezaštićen spolni odnos, a od 24,2 % učenika koji su imali analni odnos njih 74 % imalo je nezaštićen spolni odnos.
· Rezultati ukazuju na grupiranje rizičnog ponašanja. Polovica učenika koja je imala spolni odnos izjavila je kako ga je imala pod utjecajem alkohola (50,4 %), a njih gotovo petina ga je imala pod utjecajem psihoaktivnih droga (18,4 %).
· Glavni izvor informiranja o spolnim odnosima i zaštiti je putem interneta te razgovor s vršnjacima, i u mladića i djevojaka.
· Uočen je nesrazmjer ocjene znanja učenika o spolnom i reproduktivnom zdravlju prema testu znanja u odnosu na njihovu samoprocjenu znanja.
Najveći udio mladića i djevojaka ima dovoljno znanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju (42,2 % mladića, 41,4 % djevojaka).
Vlastito znanje o spolnom zdravlju najviše mladića i djevojaka ocjenjuje vrlo dobrim (38,6 % mladića, 44,4 % djevojaka).
Publikacija Istraživanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju mladih 2022.
Infografika Istraživanje o spolnom i reproduktivnom zdravlju mladih 2022.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja -nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) pripravnik u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 10. svibnja 2024. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) pripravnik u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu
Svjetski dan oboljelih od tumora na mozgu obilježava se svake godine 8. lipnja još od 2000. godine, na inicijativu Njemačke organizacije za tumore na mozgu s ciljem podizanja svjesnosti i educiranja javnosti o samoj bolesti.
Simbol obilježavanja je vrpca sive boje.
Tumor na mozgu, abnormalna je masa tkiva u mozgu u kojoj stanice nekontrolirano rastu i razmnožavaju se.
Tumore na mozgu možemo podijeliti na primarne i sekundarne (metastatske). Primarni tumori nastaju od moždanog parenhima ili drugih tvorbi u lubanjskoj šupljini (krvne žile, limfne žile), a sekundarni su tumori metastatski (najčešće tumori dojke i pluća).
Primarni tumori mozga raznolika su skupina bolesti, a nastaju kad se stanice u mozgu počnu nekontrolirano dijeliti. Mogu biti benigni ili neodređene prirode, u tom slučaju rastu sporo i nakon uklanjanja su manje šanse za povratak bolesti. Međutim, problem može predstavljati njihov smještaj i otežano uklanjanje. Zloćudni tumori mozga rastu brže i češće se šire na druge dijelove mozga, a najčešći zloćudni tumor mozga je glioblastom, koji je ujedno i jedan od tumora s najlošijom prognozom.
Tumori mozga najčešće nemaju poznati uzrok, a samim time ne postoji ni mogućnost prevencije.
U Hrvatskoj je u 2021. godini dijagnosticirano 396 zloćudnih tumora mozga, od čega je 206 muškaraca, a 190 žena. Umrlih od zloćudnih tumora na mozgu u 2022. godini u Hrvatskoj je 370 osoba od kojih je 201 muškaraca, a 169 žena.
Simptomi tumora na mozgu ovise o mjestu i veličini tumora.
Oni mogu biti: glavobolje, epileptički napadaji, vrtoglavice ili gubitak svijesti, problemi s vidom, zbunjenost ili promjene u ponašanju.
Također se mogu pojaviti slabost ili paraliza jednog dijela tijela, gubitak njuha ili sluha, poteškoće pamćenja, govora, čitanja ili pisanja.
Ako se pojave simptomi, u dogovoru s liječnikom potrebno je obaviti detaljni neurološki pregled uz dijagnostičke slikovne pretrage gdje se najčešće upotrebljavaju kompjutorska tomografija (CT), magnetska rezonanca (MR) i angiografija. Precizno dijagnosticiranje se također provodi uzimanjem uzoraka za patohistološku analizu, ako je tumor dostupan.
U liječenju se koriste različite metode, ovisno o vrsti i lokalizaciji tumora: operacija, zračenje ili kombinacija navedenih metoda.
Portal o ovisnostima
Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokrenuo je web stranicu Portal o ovisnostima koji na jednom mjestu objedinjuje sve ključne informacije vezane uz javnozdravstvene aspekte povezane s ovisnostima o alkoholu, duhanu, drogi, kockanju te prekomjernom igranju video igara i provođenju vremena na internetu, a isti je dostupan na poveznici: ovisnosti.hzjz.hr.
Portal na jednostavan i razumljiv način građanima pruža relevantne informacije o ovisnostima i područjima suzbijanja ovisnosti, a isti sadrži mapu kontakata institucija i organizacija koje se bave problematikom ovisnosti u Hrvatskoj kojima se građani mogu obratiti za savjet ili pomoć, ako oni sami ili netko njima blizak ima problem s ovisnošću. Portal sadrži i dio namijenjen stručnjacima.
WADA-in webinar za sportaše – Ombudsman
Što možete očekivati od webinara koji će WADA organizirati u utorak, 11. lipnja u 08:00 h? Naglasak se stavlja na “Ombudsmane za borbu protiv dopinga sportaša – Što oni mogu učiniti za vas?”
Preko linka https://www.wada-ama.org/en/events/athletes-anti-doping-ombuds-what-can-they-do-you-english možete se registrirati za sudjelovanje na spomenutom webinaru. Pozivaju se sportaši i sportaševo prateće osoblje. Ombudsman je “izvor” kojemu se sportaši mogu obratiti za pomoć u pitanjima vezanim za borbu protiv dopinga. Sportaši dobivaju besplatne, povjerljive, neutralne i poštene savjete i pomoć u vezi sa svjetskim antidopinškim programom i antidopinškim tijelima koja djeluju unutar antidopinškog sustava. To je značajna inicijativa usmjerena na sportaše koju su tražili upravo sportaši. (V.B)
HZJZ na HealthComm forumu 2024 nagrađen za izvrsnost u zdravstvu u području prevencije i promicanja zdravlja
U sklopu regionalnog foruma koji povezuje dionike u zdravstvu s ciljem poticanja razgovora o važnim temama za unaprjeđenje zdravstvene zaštite u društvu simboličnog naziva Projekt Zdravlje: kako do novog društvenog ugovora u zdravstvu 6. lipnja na Zagrebačkom Velesajamu održana je svečana dodjela nagrada za izvrsnost u zdravstvu HealthComm Awards 2024.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo dobio je za program promicanja zdravlja „Živjeti zdravo“ nagradu za 2. mjesto u kategoriji najbolje suradnje te 3. nagradu za javnozdravstvenu kampanju „Neću rak!“ u sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice u kategoriji najbolji komunikacijski projekt u zdravstvu.
Javnozdravstvenu digitalnu kampanju „Neću rak!“ Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi u sklopu provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice posljednjih nekoliko godina u suradnji s agencijom za odnose s javnostima i komunikaciju Abeceda komunikacije, a ove godine kampanja je provedena i u suradnji s Hrvatskom ligom protiv raka. Cilj kampanje je tijekom Europskog mjeseca i tjedna prevencije raka vrata maternice i Nacionalnog dana mimoza, educirati javnost o spolnom zdravlju, promicati važnost cijepljenja protiv HPV te poticati na redovite preventivne ginekološke preglede. Postoji i internetska stranica „Neću rak!“ koja objedinjuje važne informacije o prevenciji raka vrata maternice. Glavna poruka kampanje i naziv internetske stranice želi prenijeti poruku da se gotovo svaki slučaj raka vrata maternice može spriječiti dostupnim metodama prevencije i da uz primjenu tih metoda prevencije, svatko može reći: „Neću rak vrata maternice – sebi, mami, ženi, kćeri, prijateljici, nikome!“
Nacionalni program „Živjeti zdravo“ provod se kroz brojne aktivnosti u pet elemenata: zdravstveno obrazovanje (edukacija mladih i podizanje svijesti o važnosti pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti te mentalnog i spolnog zdravlja), zdravlje i tjelesna aktivnost (podizanje svijesti svih stanovnika RH za usvajanje svakodnevne tjelesne aktivnosti – hodanja kroz aktivnosti „Hodanjem do zdravlja“), zdravlje i prehrana (pružanje potpore svim stanovnicima RH u lakšem prepoznavanju i odabiru nutritivno vrjednijih namirnica pri svakodnevnoj kupovini kroz dodjelu jamstvenog žiga „Živjeti zdravo“ namirnicama koje zadovoljavaju definirane kriterije), zdravlje i radno mjesto (pružanje potpore radno aktivnom stanovništvu unutar radnih organizacija za podizanje svijesti o zdravim stilovima života) i zdravlje i okoliš (pružanje aktivne potpore svim stanovnicima RH kroz organizaciju aktivnosti u slobodno vrijeme na otvorenom – u parkovima s ciljem razvijanja zdravih navika, socijalne integracije djece s teškoćama u razvoju i jačanja međugeneracijske solidarnosti).
Na HealthComm natječaj ukupno je bilo prijavljeno 52 primjera izvrsnosti u području unaprjeđenja zdravlja u zajednici u šest kategorija: najbolja suradnja, najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu, najbolji preventivni projekt u zdravstvu, najbolji komunikacijski projekt u zdravstvu, najveći doprinos javnom zdravlju društva, najbolji projekt u području mentalnog zdravlja, a među finaliste je odabrano 31 primjera dobre prakse koji pružaju ciljane usluge prilagođene današnjem vremenu i potrebama građana i korisnika zdravstvene zaštite.
Na forumu su se okupili brojni stručnjaci i studenti u području medicine, zdravstva i komunikologije, udruge, mediji i donosioci odluka na državnoj i lokalnoj razini kako bi raspravili važnu temu za sve – ulogu zdravstvenog sustava u našem društvu. U ostalom dijelu programa glavne teme su bile vezane uz ulogu brenda u društvu i utjecaju na politike u zdravstvu, vrednovanju zdravstva prema utjecaju na pacijente te sinergiji inovacija i tehnologija u zdravstvu.
Hripavac u Hrvatskoj (7.6.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 7.6.2024. godine, zaprimili smo 6559 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 231 |
| 1-4 | 367 |
| 5-9 | 641 |
| 10-14 | 2724 |
| 15-19 | 1567 |
| 20-40 | 441 |
| 41-59 | 462 |
| 60+ | 126 |
| Ukupno | 6559 |