Hrvatski zavod za javno zdravstvo

NE!DOPINGU BROJ 95

Dragi čitatelji, izašao je novi broj magazina “NE!DOPINGU”. Uz mnoštvo zanimljiv tema, nadamo se da ćete uživati i ponešto korisno naučiti.

Evaluacija nacionalnog sustava epidemiološkog praćenja tuberkuloze u Hrvatskoj

Više o provedenoj evaluaciji nacionalnog sustava epidemiološkog praćenja tuberkuloze u Hrvatskoj pročitajte ovdje.

Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama

Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 25. i 26. 11. 2024. godine.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.5. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto pod točkom 2.5. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto pod točkom 2.3. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za toksikologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping.

Više pogledajte ovdje.

Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u 2023. godini

Podaci o osobama na liječenju zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili njihove zlouporabe prikupljaju se, obrađuju i analiziraju u Registru osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prate se podaci ne samo o liječenima zbog ovisnosti o opiodima, već o svima koji su ušli u tretman zbog problema uporabe droge, bez obzira na to o kojoj je drogi riječ i jesu li osobe punoljetne ili nisu.

U 2023. godini na liječenje je došlo 5.875 osoba, od toga 4.662 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (79,4 %), a 1.213 osoba zbog neopijata (20,6 %). Od 2020. godine, nakon izbijanja COVID-19 pandemije, došlo je do znatnog smanjenja broja zahtjeva za liječenjem zbog uporabe droga, a u 2023. godini brojevi su se zadržali na razinama iz 2020. godine.

Podaci ukazuju na trend smanjenja broja onih koji prvi put ulaze u tretman, osobito u slučaju ovisnosti o opioidima. U 2023. godini, od ukupno 567 prvih put liječenih, 122 su bili liječeni zbog opioidne ovisnosti (21,5 %), a njih 445 (78,5 %) zbog uporabe neopijata.

Prema podacima o spolu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupno 5.875 liječenih osoba bilo je 4.838 muškarca (82,3 %) i 1.037 žena (17,7 %).

Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 39,9 godina, a za muškarce je 42,1 godina.

Za čitavu Hrvatsku stopa je 239,4 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina. U sedam županija stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Istarska županija (550,6), zatim Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko-dalmatinska (304,1), Grad Zagreb (290,4) te Dubrovačko-neretvanska (285,5).

Prema podacima o osobama liječenima zbog uporabe psihoaktivnih tvari u terapijskim zajednicama u Hrvatskoj, broj osoba koje su se liječile zbog uporabe neopijata (194 ili 63,1 %) veći je u odnosu na broj osoba koje su se liječile zbog uporabe opioida (87 ili 36,9 %).

Iz podataka o uvjetima života (s kim žive) vidimo da je kod nas obitelj još uvijek uključena u proces liječenja svojih članova zbog uporabe droga. Najviše je osoba liječenih zbog uzimanja opioida, kao i ranijih godina, živjelo s primarnom obitelji (1.655 – 35,6 %). S partnerom i djetetom živjele su 812 osobe (17,4 %). S partnerom ih je živjelo 567 (12,2 %), samih s djetetom bilo je njih 134 (2,9 %), a 1.064 (22,8 %) živi samo.

Među liječenima zbog ovisnosti o heroinu njih 32,4 % je pozitivnih na hepatitis C, a 3,5 % na hepatitis B. Udio HIV pozitivnih osoba već je dulji niz godina niskih vrijednosti i stabilnog trenda, a za 2023. godinu iznosi 0,2 %. Ovo možemo zahvaliti i trajnoj edukaciji, dobroj obaviještenosti, modernoj farmakoterapiji, radu centara za savjetovanje te programu zamjene igala i šprica.

U 2023. godini umrlo je 339 osoba liječenih zbog uporabe droga. Bolesti krvožilnog sustava (64 osoba ili 18,9 %) i maligne bolesti (55 osoba ili 16,2 %) te predoziranje metadonom (26 osoba ili 7,7 %) u 2023. su godini bili najčešći uzroci smrti kod navedene populacije.

Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2023. godini možete pogledati i preuzeti OVDJE.

Poziv na razgovor – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja

Na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 36/24) i Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 33/23) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2022. i 2023. godinu odobrenom od Ministarstva zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. rujna 2024. natječaj za prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju iz epidemiologije za 4 (četiri) izvršitelja te iz javnozdravstvene medicine za 2 (dva) izvršitelja.

Više pogledajte ovdje.

COVID-19 u Hrvatskoj (15.10.2024.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 41. kalendarskom tjednu (tjedan od 7. do 13. listopada 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 1313 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 41. kalendarskom tjednu zabilježene su 4 prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Cijepljenje protiv gripe za osobe s povećanim rizikom od razvoja teškog oblika gripe i njezinih komplikacija

Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove godine je naručio četverovalentno inaktivirano cjepivo protiv sezonske gripe koje će kao i dosadašnjih godina biti besplatno prvenstveno za osobe koje imaju povećani rizik od teškog oblika gripe i njezinih komplikacija.

Sastav ovogodišnjeg cjepiva protiv gripe sukladan je preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za ovu sezonu, a temelji se na rezultatima kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni. Cjepivo protiv gripe za sezonu 2024./2025.sadrži sljedeće cijepne sojeve:

A/Victoria/4897/2022 (H1N1)pdm09-sličan soj

A/Thailand/8/2022 (H3N2)-sličan soj

B/Austria/1359417/2021-sličan soj

B/Phuket/3073/2013-sličan soj

Uoči sezone gripe 2024./2025. nabavljeno je 450.000 doza cjepiva, koje se trenutno distribuiraju prema županijskim zavodima za javno zdravstvo.

Cijepljenje protiv gripe započet će u ponedjeljak 21. listopada 2024. godine.

Molimo sve koji se žele cijepiti protiv gripe, a pripadaju nekoj od niže navedenih skupina, da se jave izabranim liječnicima obiteljske medicine i izabranim pedijatrima radi cijepljenja.

Termin za cijepljenje poželjno je telefonskim putem unaprijed dogovoriti radi izbjegavanja gužvi koje pogoduju širenju COVID-19, ali i drugih respiratornih infekcija.

O mogućnostima cijepljenja u nadležnom Zavodu za javno zdravstvo, ako nemate izabranog liječnika, također molimo da se informirate i zatražite termin telefonom.

Cjepivo protiv COVID-a i cjepivo protiv gripe, osobe starije od 12 godina mogu primiti istovremeno.

Osobe za koje je cijepljenje besplatno su sljedeće:

osobe životne dobi 65 godina i starije,
štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,
osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno djeca s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,
odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju),
djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz influenzu),
u slučaju da se neka od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima mogu cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.,
zdravstveni radnici,
trudnice.

Osobe koje nemaju pravo na besplatno cijepljenje, a koje prepoznaju važnost cijepljenja protiv gripe, mogu se cijepiti kod izabranih liječnika ako osobno nabave/kupe cjepivo na temelju izdanog liječničkog recepta.

Važno je uzeti u obzir sljedeće: prema Zakonu o lijekovima i Pravilniku o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, ljekarnici cjepiva mogu izdati samo na liječnički recept. Pri kupnji cjepiva u ljekarni potrebno je imati privatni recept za cjepivo kojeg liječnik propisuje na ime pacijenta i prema uputama izdanim od liječnika i ljekarnika čuvati i prenositi cjepivo na temperaturi hladnjaka.

Također, prijašnjih godina bilo je moguće cijepljenje i u nekim ljekarnama, za više informacija o toj mogućnosti molimo da se obratite telefonski najbližoj ljekarni.

Od siječnja 2025. godine odobrena je mogućnost besplatnog cijepljenja i osobama koje ne pripadaju rizičnim skupinama s obzirom na povećani interes za cijepljenje i dostupnost cjepiva.

Održana javnozdravstvena manifestacija „Sačuvajmo zdrave dojke“

U subotu 12. listopada 2024. u centru Zagreba održan je središnji događaj javnozdravstvene kampanje „Sačuvajmo zdrave dojke“ u organizaciji udruge P.I.N.K. life – Pogled iz novog kuta.

Događaj je započeo na Strossmayerovom trgu prigodnim programom, a nastavio se povorkom do Cvjetnog trga gdje se održala humanitarna modna revija. Na ružičastom tepihu ulogu modela preuzele su članice Udruge P.I.N.K. life s osobama iz javnog života, a nosile su kreacije poznatih domaćih dizajnera.

Okupio se velik broj građana koji se, između ostalog, mogao informirati o važnosti usvajanja zdravih životnih navika te redovnog pregleda i samopregleda dojki. Sudjelovanjem u ovoj akciji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo podsjeća i na važnost odaziva na mamografske preglede u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.

Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja u svijetu. Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2021. zabilježeno 2928 slučajeva raka dojke kod žena (incidencija 145,60/100 000), što čini ukupno 25 % slučajeva raka kod žena. U 2023. godini od raka dojke umrlo je 707 žena (stopa 35,5/100 000), a zloćudna novotvorina dojke nalazi se na osmom mjestu vodećih uzroka smrti kod žena.

Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke, smrtnost od istoga u Hrvatskoj je u padu. U posljednjih 8 godina u RH zabilježen je pad mortaliteta od raka dojke za 25-30 %. To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke. Odaziv u program je 62 % te se svake godine u okviru programa učini oko 150.000 mamografskih pregleda. Od 2006. godine, od kada se provodi program, otkriveno je oko 10.000 novih karcinoma dojke, od kojih je najmanje 60 % bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje žena oboljelih od raka dojke. Kod žena koje su se odazivale na poziv za mamografiju u nacionalnom programu pokazalo se da je rak dojke otkriven u ranijem stadiju u većem postotku nego kod žena koje se nisu odazvale pozivu u program.

Kroz brojne javnozdravstvene i humanitarne akcije tijekom listopada, mjeseca posvećenog borbi protiv raka dojke, naglašava se važnost ulaganja u prevenciju i rano otkrivanje bolesti kako bi se očuvalo zdravlje dojki. U slučaju pojave bolesti, važno je zajedničkim naporima pružiti podršku oboljelima kako bi uspješno prevladali taj izazovan period u njihovim životima.

CAS umanjio sankciju Simoni Halep

Sportski arbitražni sud (CAS) objavio je odluku u vezi sa slučajem Simone Halep.

Vijeće CAS-a djelomično je prihvatilo Halepinu žalbu, smanjivši joj period nepodobnosti zbog kršenja antidopinških pravila s četiri godine na devet mjeseci. Ova odluka omogućuje rumunjskoj 32-godišnjakinji, bivšoj najboljoj tenisačici svijeta, trenutni povratak tenisu. Iako je njezina žalba djelomično uspjela, CAS je zaključio “na temelju vjerojatnosti” da Halep nije namjerno uzela roksadustat.

Halep, pobjednica French Opena 2018. i Wimbledona 2019., uporno je tvrdila da je nevina nakon što je optužena za dva odvojena kršenja antidopinških pravila. Bila je pozitivna na roksadustat, a suočila se i s drugom optužbom koja se odnosila na nepravilnosti u biološkoj putovnici sportaša (ABP).

Međunarodna agencija za integritet tenisa (ITIA), koja je vodila istragu i odgovorna je za mjere protiv dopinga u svom sportu, izjavljuje da “poštuje” odluku CAS-a. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Izvješće – Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. g.

U ovom izvješću su prikazani i analizirani podaci o pobačajima u Republici Hrvatskoj u 2023. godini. Izvor podataka su isključivo bolnice jer se prema zakonskim propisima pobačaji mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. g.

Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2023. godini

Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za sve”, a brojne međunarodne organizacije (UN, SZO, UNICEF) ubrajaju dojenačku smrtnost među osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva.,

U Hrvatskoj je u 2023. godini umrlo 127 dojenčadi (u 2022. godini 139), a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 3,95/1.000 živorođene djece (4,10/1.000 u 2022. godini). Prema pokazateljima Eurostata (Statistički ured Europske unije), prosječna stopa dojenačke smrtnosti za 27 članica Europske unije (EU-27) je 2022. godine iznosila 3,3/1.000. Najniže stope dojenačke smrtnosti u EU-27 zabilježene su u Finskoj (2,0/1.000) te Estoniji i Švedskoj (2,2/1.000). Izvan EU-27 najniže zabilježene stope dojenačke smrtnosti su bile na Islandu (1,4/1000) i Norveškoj (1,9/1.000). U EU-27 najviše stope dojenačke smrtnosti su zabilježene u Rumunjskoj (5,7/1.000), Slovačkoj (5,4/1.000) i Malti (5,3/1.000). Vrlo visoku smrtnost izvan EU-a bilježi Turska (9,2/1.000), zatim Moldavija (9,0/1.000) i Gruzija (7,5/1.000), a druge zemlje još nisu dostavile podatke za 2022. godinu.

Redovito izvješće o dojenačkim smrtima u Hrvatskoj za 2023. godinu dostupno je putem sljedeće poveznice: Dojenačke smrti u Hrvatskoj 2023. g.

Izvješće – Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. godine

U 2023. g. u rodilištima Hrvatske je ukupno zabilježeno 32.314 poroda s ukupno 32.830 rođenih. Od 32.830 ukupno rođenih je bilo 32.674 živorođenih i 156 mrtvorođenih, a od živorođenih je u prvih sedam dana života umrlo 62 novorođenčadi. Rodilišni podaci se odnose na sve rođene u zdravstvenim ustanovama, neovisno o državi stalnog prebivališta majke, a od 32.314 rodilja su 142 žene sa stalnim prebivalištem izvan Hrvatske (147 živorođenja i 1 mrtvorođenje).

Podaci iz zdravstvenih ustanova su odraz rada rodilišta i razlikuju se po metodologiji prikupljanja i broju rođenih od podataka Državnog zavoda za statistiku, odnosno vitalno-statističkih podataka. Podaci vitalne statistike se, prema UN-ovoj i Eurostatovoj metodologiji (u primjeni u Hrvatskoj od 1998. g.), odnose na djecu čije majke imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i nisu izbivale iz zemlje dulje od jedne godine, kao i na djecu majki koje nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj, ali na području Hrvatske borave jednu godinu ili dulje.

Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2023. godine.

Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2023. godini

Protekla tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje s obzirom na stopu rodnosti u rasponu 9 – 10 na 1.000 stanovnika i stopu smrtnosti u rasponu 11 – 12 na 1.000 stanovnika. Stopa nataliteta u Republici Hrvatskoj je 2023. g. iznosila 8,3 ‰, a stopa mortaliteta je iznosila 13,3 ‰.

Izvješće o prirodnom kretanju u Hrvatskoj u 2023. g. dostupno je putem sljedeće poveznice: Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2023. g.

Sportaši su obilježili Dan mentalnog zdrvlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se diljem svijeta 10. listopada. Mnoge sportske organizacije i timovi diljem svijeta koriste ovaj dan za podizanje svijesti i promicanje rada koji pomaže ljudima u njihovom mentalnom i psihičkom zdravlju. Podizanje svijesti očito je velika pozitiva i govori o trendu sve glasnijih i snažnijih modernih sportaša.

MOO je također pokrenuo prvi olimpijski program na ovogodišnjim Olimpijskim igrama, “Athlete 365 Mind Zone”, koji je sportašima pružio namjenski prostor za pristup potpori za mentalno zdravlje tijekom natjecanja.

Za Svjetsku zdravstvenu organizaciju, “ugrađivanje promicanja mentalnog zdravlja i potpore u sport na svim razinama od vitalnog je značaja, kao i poticanje više ljudi na tjelesnu aktivnost kako bi podigli svoje mentalno zdravlje i dobrobit.” Novi pristupi i obilježavanje ovog dana veliki su korak naprijed, ali možda više od svega podsjetnik su na to koliko nam je svima zajedničko to kada je u pitanju briga o sebi.

“Biti zahvalan za male stvari, imati puno zahvalnosti. Zdravi smo i pred nama je još jedan dan da učinimo nešto veliko”, rekao je najbolji kenijski golfer Mutahi Kibugu.

“Kad god se osjećam zabrinuto ili tjeskobno, idem u teretanu. Tjelesna kondicija povezana je s umom i teretana je moj bijeg. Mentalno zdravlje mi je jako važno. Ima puno ljudi koji pate u tišini i ne govore ništa. Ne znaju kakvu to štetu nosi i kakve probleme može izazvati. Vrlo je važno da ljudi mogu govoriti o onome što osjećaju.”

Za dr. Anuradhu Doddaballapur, dokapetanicu njemačke ženske kriket reprezentacije, izazov je otežan. Doddaballapur je također biomedicinska znanstvenica. Borba za jednak tretman uzima svoj danak. “Neki od nas zaista zagovaraju rodnu ravnopravnost i zalažu se za ono što je potrebno za pokretanje ženskog sporta naprijed. Za mene su te faze bile stvarno teške kada se morate boriti na tjednoj bazi za ono što mislite da zaslužujete.” Doddaballapur smatra da korak unatrag pomaže zadržati svoju perspektivu. “Ponekad trebam uzeti pauzu i pronaći nekoga s kim ću razgovarati. Za mene je to dijeljenje sa dragim osobama ili prijateljima. Postoje trenuci kada ste tjeskobni ili čak depresivni. Morate pronaći način da to priznate i prebrodite.”

Shahadu Farahaniju, treneru u Major League Soccer (MLS) momčadi Columbus Crew u Americi, teško je ne razmišljati o mentalnom zdravlju na dnevnoj bazi. On vjeruje u stavljanje naglaska na čovjeka ispred igrača, što znači da Farahani također podiže svijest o mentalnom zdravlju kroz ulaganje u mentalno zdravlje svojih mladih igrača. “Radeći u realnosti akademskog nogometa, znajući da većina igrača neće postati profesionalni igrači, važna je odgovornost kao trenera ne samo razvijati igrače za prvu momčad, već i pozitivne ljude koji mogu doprinijeti društvu. Pokušavamo to učiniti na terenu i izvan njega i nadamo se da će uspjeti”, rekao je skromno Farahani. (V.B)

Foto: privatna arhiva

Newer posts