Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (50. tjedan 2023.)
Tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 17. prosincem 2023. godine pristiglo je 289 prijava oboljelih od gripe, u zadnjem tjednu (50. tjedan) pristiglo je 115 prijava.
Prijave oboljelih od gripe pristigle su gotovo iz svih županija.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe stopa incidencije je najveća u djece predškolske dobi.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u laboratorijskim uzorcima prevladava virus gripe tip A.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (49. tjedan 2023.)
Tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 10. prosincem 2023. godine pristiglo je 174 prijava oboljelih od gripe, u zadnjem tjednu (49. tjedan) pristiglo je 64 prijava. Prijave oboljelih od gripe pristigle su iz svih županija.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe stopa incidencije je najveća u djece predškolske dobi.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u laboratorijskim uzorcima sporadično je potvrđen virus gripe tip A.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) – objavio je vodič: Migranti i droge: zdravstveni i društveni odgovori i izvješće Sobe za konzumaciju droga
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) objavio je povodom Međunarodnog dana migranata, 18. prosinca 2023. godine, mini vodič „Migranti i droge: zdravstveni i društveni odgovori“. Ovaj vodič dio je veće serije pod nazivom „Zdravstveni i društveni odgovori na probleme povezane s drogama: europski vodič”.
Vodič pruža sveobuhvatan pregled ključnih aspekata koje treba uzeti u obzir pri planiranju ili pružanju zdravstvenih i društvenih odgovora za migrantske populacije suočene s problemima uporabe droga. Migranti predstavljaju heterogeni segment društva, a veze između migracije i uporabe droga su složene. Iako je početna prevalencija uporabe droga među migrantima niža u usporedbi s domaćom populacijom, različiti faktori poput traume, nezaposlenosti i siromaštva mogu povećati ranjivost migranata, posebno uz nedostatak informacija o zdravstvenim uslugama i poteškoćama u pristupu liječenju.
Vodič naglašava nedostatak podataka o prevalenciji i obrascima uporabe droga među migrantskim populacijama u Europi, što otežava temeljitu procjenu njihovih potreba. Intervencije usmjerene na uporabu droga među migrantima su rijetke, a često se fokusiraju na šire probleme zdravlja migranata. Trenutačni odgovori uključuju poboljšanje pristupa zdravstvenim uslugama, postupke probira i procjene potreba, pružanje kratkih intervencija u objektima smještaja migranata, angažiranje migrantskog stanovništva putem usluga niskog praga te pružanje integriranih zdravstvenih usluga za migrante.
Nacionalne politike vezane uz droge u državama Europske unije rijetko se usredotočuju na potrebe migranata koji koriste droge, a specifične usluge za ovu populaciju su nedostatne. Unatoč napretku u pojedinim državama, nedostaje cjeloviti europski pregled usluga koje odgovaraju na zdravstvene i društvene potrebe migranata s problemima vezanim uz droge. Daljnja istraživanja, poboljšano prikupljanje podataka i implementacija ciljanih intervencija ključni su za učinkovitu podršku ovoj raznolikoj i ranjivoj populaciji. Studija SEMID-EU Delphi pruža ključne preporuke, naglašavajući poštivanje ljudskih prava, formiranje stručnih odbora te ulaganje u platforme za podršku migrantima. Preporuke uključuju razvoj smjernica temeljenih na dokazima, uključivanje migranata u razvoj usluga te osiguranje besplatnih usluga prijevoda. Unatoč izazovima, suočavanje s uporabom droga među migrantima u Europi zahtijeva sveobuhvatan pristup utemeljen na dokazima.
Online izdanje vodiča dostupno je na sljedećoj poveznici: https://www.emcdda.europa.eu/node/14102/revisions/146933/view_en?uuid=f22c5e2e-cf2b-407b-aaf5-6c602187f994
U EMCDDA-ovom izvješću Sobe za konzumaciju droga, iste su opisane kao stručno nadzirani zdravstveni objekti, u kojima osobe koje koriste droge mogu konzumirati supstance u sigurnijim i higijenskim uvjetima, bez straha od pravnih posljedica ili uhićenja. Ključne funkcije ovih prostora, uključujući nadzor medicinski obučenog osoblja, usmjerene su na smanjenje šteta i rizika povezanih s konzumacijom droga.
Važnost raznolikosti soba za konzumaciju droga ističe se kao ključan aspekt, s obzirom da se ovi prostori prilagođavaju lokalnim potrebama i regulatornim okvirima. U 11 europskih država te u Australiji, Kanadi, Meksiku i SAD-u postoji više od 140 zakonski odobrenih soba za konzumaciju droga, a neke od njih nastale su kao odgovor na krizu predoziranja opioidima/fentanilom.
Osobe koje se upuštaju u rizičnu uporabu droga, posebno one s preprekama u pristupu medicinskoj i/ili društvenoj podršci, uključujući beskućnike, čine primarnu ciljnu skupinu ovih usluga. Pravni i operativni okviri soba za konzumaciju droga variraju, a iste mogu djelovati kao dio javne zdravstvene ustanove ili nevladine organizacije, s financiranjem obično osiguranim od strane lokalnih vlasti.
Unatoč tome, uvođenje soba za konzumaciju droga izaziva kontroverze u određenim sredinama, često popraćene dugotrajnim javnima raspravama. Ove sobe uglavnom se postavljaju u urbanim sredinama s problemima povezanima s javnom uporabom droga i predoziranjem. Ključni elementi uspješnog postavljanja i vođenja ovih soba uključuju sudjelovanje zajednice, lokalnih vlasti te suradnju između različitih dionika.
Osoblje soba za konzumaciju droga ima ključnu ulogu u pružanju usluga, uključujući edukaciju o sigurnoj uporabi droga, nadzor, hitne intervencije i pomoć korisnicima. Sobe za konzumaciju droga nude različite usluge podrške i mogu se organizirati kao usluge integrirane u druge zdravstvene ustanove, specijalizirane samostalne lokacije ili mobilne jedinice. Unatoč izazovima poput radnog vremena, kapaciteta i pristupa sobama za konzumaciju droga, uključivanje korisnika usluga u oblikovanje programa može značajno poboljšati kvalitetu pruženih usluga.
Održan stručni skup za odgojno-obrazovne djelatnike o štetnosti energetskih pića, novih duhanskih i nikotinskih proizvoda
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom znanosti i obrazovanja organizirali su međužupanijski stručni skup „Edukacija odgojno-obrazovnih djelatnika o prevenciji ovisnosti zbog uporabe energetskih pića, nikotinskih vrećica, e-cigareta i novih duhanskih proizvoda u osnovnim i srednjim školama“. Skup je održan u Osnovnoj školi Središće u Zagrebu 14. prosinca 2023. godine, čime je zaokružen Mjesec borbe protiv ovisnosti. Skup je bio interdisciplinarnog karaktera, okupivši 220 učitelja, profesora te stručnih suradnika.
Ivana Portolan Pajić, dr. med., univ. mag. sanit. publ., načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva, obznanila je da je u pripremi nova zakonska regulativa kojom će se zabraniti uporaba energetskih pića i nikotinskih vrećica među maloljetnicima. Također, najavila je novu reformu zdravstva koja će fokus staviti na prevenciju i zdravstvenu pismenost.
Doc. prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. spec. školske medicine, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, govorila je o zdravstvenim rizicima konzumacije energetskih pića među djecom. Predstavila je edukativne materijale HZJZ-a koje odgojno-obrazovni djelatnici mogu koristiti u nastavi te naglasila važnost podizanja svijesti roditelja o štetnosti tih energetskih pića.
Doc. dr. sc. Dijana Mayer, dr. med. spec. epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo istaknula je negativan utjecaj e-cigareta i grijanih duhanskih proizvoda na zdravlje mladih koji ih zbog atraktivnog dizajna te raznovrsnih okusa sve više koriste. Upozorila je i na štetnost nikotinskih vrećica, naglašavajući da je njihovu uporabu još teže kontrolirati od drugih nikotinskih proizvoda, što predstavlja dodatnu opasnost.
Prim. Marija Posavec, dr. med. spec. školske medicine iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar istaknula je školske liječnike kao jedne od ključnih saveznika u otkrivanju zdravstvenih rizika među školskom djecom. Posebno je naglasila važnost rane detekcije problema mentalnog zdravlja kod djece, prezentirajući upitnik YP Core kao alat za detekciju tih problema.
Dr. Ivan Lehman, specijalist pedijatar s užom specijalizacijom iz pedijatrijske neurologije i prof. dr. sc. Daniel Dilber, specijalist pedijatar s užom specijalizacijom iz pedijatrijske kardiologije iz KBC-a Zagreb istaknuli su neurološki i kardiološki aspekt konzumacije energetskih pića i nikotina kod djece. Upozorili su na teže zdravstvene smetnje koje ova sredstva mogu uzrokovati, posebno kod djece koja su „nativni konzumenti” te se toksični učinak kod njih postiže pri manjim dozama nego kod odraslih.
Dr. sc. Olgica Martinis, viša savjetnica za kemiju u Agenciji za odgoj i obrazovanje, govorila je o kompetencijama odgojno-obrazovnih djelatnika u školama pri ostvarivanju programa prevencije ovisnosti. Istaknula je potrebu interdisciplinarnog, sustavnog pristupa edukaciji o zdravlju te važnost razvijanja zdravstvene pismenosti.
Ravnateljica OŠ Središće, Violeta Vragotuk i Ana Ribarić Gruber, psihologinja iz XVI. gimnazije, predstavile su prijedloge preventivnih programa na primjeru vlastitih škola. Naglasile su važnost škola u podizanju svijesti, educiranju i prevenciji kada je riječ o konzumaciji sredstava ovisnosti među mladima. Prijedlozi su uključivali projekte koji potiču zdrav način života, kreativne i edukativne kampanje u suradnji s privatnim i javnim sektorom te uključivanje vršnjačkih edukatora u preventivne programe.
Na temu novih psihoaktivnih tvari govorila je Lidija Vugrinec, dipl.krim. iz Službe za suzbijanje zlouporabe droga HZJZ-a upozoravajući na dinamičnost i kompleksnost tih tržišta. Josipa-Lovorka Andreić, dipl.krim. također iz Službe za suzbijanje zlouporabe droga, navela je što funkcionira, a što ne funkcionira kod preventivnih programa unutar odgojno-obrazovnog sustava. Istaknula je da cilj preventivnih programa nije samo spriječiti, već i odgoditi uporabu, te spriječiti intenzivnije i problematično korištenje.
Okrugli stol odabranih odgojno-obrazovnih djelatnika na temu “Što možemo učiniti u cilju prevencije ovisnosti djece školske dobi?” donio je prijedloge za preventivne programe u školskom okruženju. Svi su se složili da edukacija o prevenciji ovisnosti treba biti interdisciplinarna, multidimenzionalna, sustavna i kontinuirana na svim razinama obrazovanja.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 1. prosinca 2023. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata – stanje 2022. g.
Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/2018, 125/2019, 147/2020, 119/2022, 156/2022, 33/2023) Hrvatski zavod za javno zdravstvo nadležan je za izradu pokazatelja zdravstvenog stanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Za potrebe izrade pokazatelja zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za javno zdravstvo je temeljem sporazuma s Ministarstvom hrvatskih branitelja koristio podatke u Registru hrvatskih branitelja. Navedena baza podataka je spojena s Centralnim zdravstvenim informacijskim sustavom Republike Hrvatske (CEZIH), bazom podataka o hospitalizacijama, Registrom za rak i Registrom uzroka smrti.
Podaci su prikazani kao apsolutni brojevi i udjeli u ukupnom broju.
Pokazatelji za 2022 g. dostupni su putem sljedeće poveznice: Pokazatelji zdravstvenog stanja i korištenja zdravstvene zaštite hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata 2022. g. (PDF, 1.0 MB).
Edukativni letak/brošura „Sigurno kroz prvu godinu“
Hrvatski zavod za javno zdravstvo već dugi niz godina radi na praćenju i analizi podataka o ozljedama te na unaprjeđenju zdravstvene pismenosti u području prevencije ozljeda, posebice vulnerabilnih skupina kao što su djeca i starije osobe.
U cilju prevencije ozljeda kod djece izrađen je edukativni letak/brošura „Sigurno kroz prvu godinu“.
Namijenjen je prvenstveno roditeljima, skrbnicima, ali i zdravstvenim djelatnicima, pedijatrima, medicinskim i patronažnim sestrama te javnozdravstvenim djelatnicima, odnosno svima koji se bave prevencijom ozljeda kod djece.
Brošura se odnosi na vremensko razdoblje od rođenja djeteta do njegove prve godine te je podijeljena u 8 poglavlja:
1. Sigurno spavanje
2. Sigurno kupanje
3. Prevencija gušenja
4. Prevencija padova
5. Zaštita od električnih i toplinskih instalacija, prevencija opeklina
6. Zaštita od štetnih tvari
7. Sigurno na suncu
8. Sigurna vožnja u automobilu
Budući da se većina ozljeda kod djece može spriječiti, važno je educirati se i podsjetiti na jednostavne korake koji će pružiti djeci sigurno odrastanje i smanjiti rizik od ozljeda.
Letak/brošuru „Sigurno kroz prvu godinu“ možete pročitati ovdje
Poziv na testiranje – viši stručni savjetnik, psiholog u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 1. prosinca 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto viši stručni savjetnik, psiholog u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 1. prosinca 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine, radno mjesto nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, inženjer prehrambene tehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 1. prosinca 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, inženjer prehrambene tehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 1. prosinca 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent -arhivar u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 1. prosinca 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik III. vrste, stručni referent – arhivar u Službi za pravne poslove, ljudske potencijale i tehničke poslove.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 1. prosinca 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/medicinski tehničar/sanitarni inženjer u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 1. prosinca 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/medicinski tehničar/sanitarni inženjer u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/medicinski tehničar u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 1. prosinca 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra/medicinski tehničar u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist u Službi za mikrobiologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 1. prosinca 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, specijalist u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Mentalno zdravlje u doba blagdana
Blagdani su vrijeme veselja i slavlja, no za neke su sve samo ne sretan period. Jedna od stvari koje Božić čine težim je to što nas sve podsjeća na lijepe trenutke i osjećaje. No što je s onima koji se unatoč svemu ne osjećaju sretno i ispunjeno za blagdane?
Nerijetko se, baš za blagdane, pojavljuje depresija jer taj povećani stres, grozničavo kupovanje i organizacija, čak i kod onih koji su inače zadovoljni, može prouzročiti osjećaj usamljenosti i tjeskobe.
Društvena izolacija još je jedan od velikih okidača depresije i usamljenosti koji posebno pogađa starije i nemoćne osobe ali i one bez velike obitelji, samce, nedavno rastavljene ili ožalošćene.
Upravo zbog toga što mentalno zdravlje i depresija, pogotovo blagdanska depresija, nisu fenomen samo u nas, nego su prisutni u cijelom svijetu, 2021. godine započela je provedba europske zajedničke akcije, (eng. Joint Action – JA) “JA-ImpleMENTAL“. JA-ImpleMENTAL je projekt Europske komisije, koji za cilj ima potporu državama u njihovim nastojanjima u poboljšanju skrbi za mentalno zdravlje koja će trajati do 2024. godine.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u ovom projektu sudjeluje kao partner te kao voditelj diseminacijskog radnog paketa (WP2 Dissemination). Voditeljica projekta za HZJZ: prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med. ususret blagdanima ponovo se osvrnula na ovu sve aktualniju tematiku mentalnog zdravlja.
Mentalno zdravlje je, po definiciji, stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Dobro mentalno zdravlje ne znači odsustvo neugodnih emocija poput ljutnje, tuge i slično, budući da se svi ponekad susrećemo s raznim teškoćama i stresorima, nego nam ono omogućuje da se uspješno nosimo s tim emocijama koristeći svoje resurse.
Blagdansko razdoblje zato treba učiniti manje stresnim, podsjetiti se na istinski smisao Božića, biti zahvalan na onome što imamo, a prije sve
ga ljudima koji su nam bliski i kojima se, u trenucima krize možemo obratiti za savjet, utjehu, pomoć. Osvrnimo se na ljude koji nas okružuju, podarimo trenutke našeg vremena bliskim osobama, nazovimo prijatelje, sjetimo se onih koje u svakodnevnoj žurbi često zaboravljamo. Naša prisutnost u nečijem životu, podrška, utjeha, ili samo uho za slušanje, često je puno veći dar od skupih poklona za kojima bjesomučno jurimo u predblagdansko vrijeme. Pomozimo potrebitima jer pomažući drugima, pomažemo sebi.
U okviru JA ImpleMENTAL, Hrvatska se obvezala implementirati najbolje europske prakse u zaštiti mentalnog zdravlja. S jedne strane, to je reorganizacija sustava zaštite mentalnog zdravlja u smislu osnivanja mobilnih timova za intervencije u zajednici, odnosno kući korisnika te osnaživanje zaštite mentalnog zdravlja na primarnoj razini zdravstvene zaštite većom dostupnošću usluga, prije svega psihoterapije i socijalnih intervencija u zajednici u suradnji s civilnim društvom.
S druge strane, to je najbolja europska praksa u prevenciji depresije i suicida, prema austrijskom SUPRA modelu, a kojemu je cilj promicanje mentalnog zdravlja, povećanje mentalno zdravstvene pismenosti populacije, rano otkrivanje rizika te uspostava sustava za krizne intervencije, uključujući uspostavu telefonske linije za krizna stanja.
Naročito se naglasak stavlja na edukaciju novinara vezano za adekvatnu komunikaciju o temama depresije i suicida. U okviru JA impleMENTAL , a u suradnji sa SUMEZ-om (Savez udruga za mentalno zdravlje) uspostavljena je i godišnja nagrada za novinara koji na prihvatljiv način izvještava o ovim temama.
Više o ovoj zajedničkoj akciji doznajte na https://ja-implemental.eu/ te nas pratite na društvenim mrežama Facebook, Twitter i LinkedIn.
Najava stručnog skupa: Infekcije probavnog sustava: novosti u epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici, terapiji i prevenciji
U hotelu Dubrovnik u Zagrebu, 17. svibnja 2024. godine održat će se simpozij pod nazivom: “Infekcije probavnog sustava: novosti u epidemiologiji, kliničkoj slici, dijagnostici, terapiji i prevenciji”-
Prijave za sudjelovanje na skupu primaju se e-poštom na mail: mario.sviben@hzjz.hr ili telefonom 091 2986 545 do 1. svibnja 2024. godine.
Simpozij će biti bodovan polaznicima od strane Hrvatske liječničke komore s 11 bodova za pasivno i 15 bodova za aktivno sudjelovanje.
Više informacija o simpoziju, predavačima i organizaciji provjerite OVDJE (PDF, 997.7 KB).
Održana konferencija „Ozljede kod djece – javnozdravstveni izazov kroz zajedničku suradnju”
U ponedjeljak 11. prosinca 2023. s početkom u 10.15 sati održana je konferencija pod nazivom „Ozljede kod djece – javnozdravstveni izazov kroz zajedničku suradnju” u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.
Konferenciju su pozdravnim govorima otvorili ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, Mario Gazić, mag. med. techn., i voditeljica Službe za javno zdravstvo, zdravstvene projekte i programe u Ministarstvu zdravstva, Sanja Kiš, mag. oec.
Nakon pozdravnih govora uslijedila su predavanja prim. Ivane Brkić Biloš, dr. med., spec. epidemiologije na temu „Epidemiologija ozljeda kod djece”, Domagoja Pešorde, dr. med., spec. opće i dječje kirurgije na temu „Ozljede u dječjoj dobi, pregled i prevencija” te Ane Balažin Vučetić, dr. med., spec. pedijatrije na temu „Ozljede u djece iz perspektive pedijatra primarne zdravstvene zaštite”.
U predavanjima je naglašeno kako su ozljede vodeći uzrok smrtnosti djece i mladih nakon prve godine života u Hrvatskoj.
Izneseni su podaci prikupljeni u posljednjih 10 godina (2013. – 2022.), koji govore da je u Hrvatskoj od ozljeda umrlo 602 djece (0-19 godina), prosječno 60 djece (0-19 godina) godišnje.
Vodeći vanjski uzrok smrti u tom su razdoblju bile prometne nesreće (47 %), samoubojstva (24 %) i utapanja (7 %). U navedenom periodu smrtnost zbog otrovanja zastupljena je s udjelom 2 %, a gušenja s 3 %.
Iako je smrtnost od ozljeda kod djece u Hrvatskoj u padu, one još uvijek predstavljaju značajan javnozdravstveni problem.
Na konferenciji je istaknuto da se većina ozljeda kod djece može spriječiti, zbog čega je važna edukacija o prevenciji ozljeda.
Iz tog razloga Hrvatski zavod za javno zdravstvo izradio je edukativni letak/brošuru „Sigurno kroz prvu godinu“ vezanu za prevenciju ozljeda kod djece u prvoj godini života.
Letak/brošura namijenjena je prvenstveno roditeljima, skrbnicima, ali i zdravstvenim djelatnicima, pedijatrima, medicinskim i patronažnim sestrama te javnozdravstvenim djelatnicima, odnosno svima koji se bave prevencijom ozljeda kod djece.
Konferencija je završila okruglim stolom pod naslovom Ozljede kod djece – možemo li zajedno bolje?, na kojem su sudjelovali Sanja Kiš, mag. oec., prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., spec. epidemiologije, Domagoj Pešorda, dr. med., spec. opće i dječje kirurgije, dr. sc. Antun Bajan mag. med. techn., spec. u djelatnosti hitne medicine, Ana Balažin Vučetić, dr. med., spec. pedijatrije, Admira Redžepagić mag. med. techn. i Mario Gazić, mag. med. techn.
Okrugli stol moderirala je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
Letak/brošuru „Sigurno kroz prvu godinu“ možete pogledati ovdje: Sigurno kroz prvu godinu
Suradnja Hrvatske i Europske organizacije za borbu protiv raka (ECO)
Osnovana neformalna skupina Hrvatska inicijativa protiv karcinoma uzrokovanih HPV-om
Europska organizacija protiv raka (European Cancer Organisation, ECO) pod vodstvom glavnog izvršnog direktora Mike Morrisey i uz koordinaciju Marka Gangura, dr. med., HPV konzultanta za Hrvatsku, započela je listopadu 2023. godine suradnju s Hrvatskom u cilju unaprjeđenja cijepljenja protiv Humanog papiloma virusa (HPV) i nacionalnog programa probira na rak vrata maternice. Glavni cilj je doprinos eliminaciji raka vrata maternice i smanjenju ostalih HPV povezanih karcinoma, sukladno ciljevima Globalne strategije o ubrzanju eliminacije raka vrata maternice Svjetske zdravstvene organizacije i ciljevima Europskog plana za borbu protiv raka. ECO svojim djelovanjem nastoji smanjiti utjecaj raka i poboljšati ishode liječenja i kvalitetu skrbi za oboljele od malignih bolesti na području Europske unije putem umrežavanja, poboljšanja suradnje među i unutar država članica te zagovaranjem praksi i intervencija temeljenih na dokazima. Trenutno osim u Hrvatskoj, ECO podržava aktivnosti u prevenciji karcinoma uzrokovanih HPV-om u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Na inicijativu ECO osnovana je neformalna skupina „Hrvatska inicijativa protiv raka uzrokovanih HPV-om“ u čijem radu sudjeluju i predstavnici iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Skupina hrvatske inicijative okupila je stručnjake za prevenciju i unapređenje zdravlja djece i mladih te odraslih žena i muškaraca, epidemiologe, specijaliste školske i adolescentne medicine, ginekologe, onkologe, istraživače, pacijente, organizacije civilnog društva i druge sudionike kako bi stvorili zajednički i sinergistički pristup i doprinijeli stvaranju javnozdravstvene politike zagovaranja i poboljšanja provedbe preventivnih mjera u području prevencije HPV infekcije i HPV povezanih karcinoma.
Više informacija o ECO i Hrvatskoj inicijativi protiv raka uzrokovanih HPV-om možete pročitati na slijedećoj poveznici:
