Poništenje dijela natječaja od dana 20. listopada 2023.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 20. listopada 2023. objavljenog dana 20. listopada 2023. godine u Narodnim novinama, Biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te na internetskoj stranici Zavoda.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društveno-humanističke znanosti, polje sociologije, pripravnik

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. listopada 2023. za prijam na rad na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društveno-humanističke znanosti, polje sociologije, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

Ispravak javnog natječaja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje ispravak javnog natječaja objavljenog dana 1. prosinca 2023. u Narodnim novinama, Biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te na internetskoj stranici Zavoda.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. listopada 2023. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Natječaj za prijam u radni odnos

Na temelju odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Klasa: 012-04/23-15/10, Urbroj: 381-15-23-7 od dana 17. studenog 2023., suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/23-03/127, Urbroj: 534-03-3-1/8-23-08 od dana 6. srpnja 2023., Klasa: 100-01/23-03/127, Urbroj: 534-03-3-1/6-23-16 od dana 4. listopada 2023. te Klasa: 100-01/23-03/127, Urbroj: 534-03-3-1/6-23-19 od dana 28. studenog 2023. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Svjetski dan AIDS-a 2023.

Svjetski dan AIDS-a obilježavamo već 35 godina svakog 1. prosinca, a posvećen je širenju svijesti o infekciji virusom humane imunodeficijencije (HIV) i poticanju globalnog zajedništva u prevenciji ove bolesti. Cilj obilježavanja Svjetskog dana AIDS-a je provođenje različitih aktivnosti i medijskih događaja radi informiranja javnosti o infekciji HIV-om, virusom koji u krajnjoj fazi bolesti uzrokuje sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS). Naglasak je stavljen na pružanje informacija o dostupnosti antiretrovirusng liječenja, preventivnih mjera, te nužnosti smanjenja stigme i diskriminacije kojima su, usprkos značajnom napretku u ovom području, još uvijek izloženi oboljeli i ljudi u njihovom okruženju.
Za prevenciju su važni testiranje i rana dijagnoza te rano započinjanje liječenja, uz edukaciju i informiranje o prevenciji drugih spolno prenosivih bolesti i promoviranje odgovornog spolnog ponašanja i zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja.

Kako bi se obilježio ključni utjecaj koji su zajednice imale u oblikovanju odgovora na infekciju HIV-om, kao i zdravlja općenito, tema Svjetskog dana AIDS-a 2023. je ‘Neka zajednice vode/prepustimo vodstvo zajednici’ (engl. Let communities lead). Ova tema naglašava važnost uključenosti zajednice u prevenciji HIV-a/AIDS-a i prepoznaje zajednicu kao ključnu kariku u suočavanju s izazovima koje ova epidemija donosi i doprinosu u postizanju globalnih ciljeva prevencije.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo pridružuje se i ove godine, u suradnji s udrugom HUHIV, zavodima za javno zdravstvo, drugim zdravstvenim ustanovama i brojnim drugim udrugama i partnerima obilježavanju Svjetskog dana AIDS-a sudjelovanjem u edukativno informativnim i preventivnim aktivnostima.

Međunarodni simbol Dana AIDS-a s porukom svjesnosti i podrške oboljelima, prevenciji i liječenju ove bolesti je crvena vrpca (engl. red ribbon), a njeno isticanje je jedan od načina pokazivanja solidarnosti i podrške oboljelima i spomen na umrle.

Infekcija (HIV-om)  koja neliječena dovodi do slabosti imuniteta i bolesti AIDS jedna je od bolesti koja se značajno proširila u svim dijelovima svijeta i njeno sprječavanje jedan je od javnozdravstvenih prioriteta.

U svijetu je, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i Zajedničkog programa Ujedinjenog naroda za AIDS (UNAIDS), krajem 2022. godine bilo 39 milijuna ljudi koji žive s HIV-om, od čega oko 2 milijuna u Europskoj regiji SZO-a. Najviše oboljelih je u regiji Istočne i Južne Afrike. Tijekom 2022. godine je zabilježeno 1,3 milijuna novih infekcija HIV-om i 630 000 smrti od AIDS-a. Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC) u zemljama članicama Europske unije i Europsko Ekonomske zajednice (EU/EEA) u 2022. je zabilježeno 22 995 novih dijagnoza HIV infekcije, što čini stopu od 5.1 na 100 000 stanovnika.

Posljednje desetljeće se u svijetu bilježi kontinuirano smanjenje novooboljelih od infekcije HIV-om i umrlih od AIDS-a, a isto tako i u zemljama EU/EEA. No, u 2022. godini se u zemljama EU/EEA zabilježilo povećanje novih dijagnoza infekcije HIV-om od 30.8% u usporedbi s 2021., ali ipak smanjenje od 3.8% u usporedbi s 2019. Do povećanja broja novih dijagnoza infekcije HIV-om u Europi došlo je zbog povećanja migracija ljudi, vraćanja u normalu zdravstvenih usluga nakon pandemije COVID-19, te povećanja testiranja, kao i uvođenja novih načina testiranja u mnogim zemljama, što je rezultiralo identifikacijom prethodno nedijagnosticiranih slučajeva.

U cilju zaustavljanja širenja infekcije HIV-om, SZO i UNAIDS su izradili globalne zdravstvene strategije i postavili ciljeve za ubrzavanje i poboljšanje prevencije i liječenja koji kao glavni cilj imaju okončanje epidemije HIV-a/AIDS-a do 2030. godine (Globalni ciljevi održivog razvoja UNAIDS-a, engl. Sustainable Development Goals, SDGs). Globalni ciljevi 95 % – 95 % – 95 % pozivaju zemlje da do 2025. godine postignu preduvjete za završetak epidemije, a što znači da 95% zaraženih osoba treba saznati svoj HIV status, barem 95% osoba s dijagnozom HIV infekcije treba započeti liječenje antiretrovirusnim lijekovima i 95% liječenih treba imati nemjerljivu viremiju (količinu virusa u krvi).

Epidemiologija infekcije HIV-om i AIDS-a u Hrvatskoj

Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do polovine studenoga 2023. godine zabilježeno je ukupno 2097 osobe (88,6% muškaraca i 11,4% žena) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 627 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju 266 osoba umrlo od AIDS-a. Prema putu prijenosa, u ukupnom broju oboljelih, najveći udio ima seksualni odnos između muškaraca (70%), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca (19%). Udio zaraženih putem injektiranja droga je 5%. Posljednjih godina u Hrvatskoj se prosječno godišnje bilježi oko 90 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 2,3 na 100 000 Hrvatsku svrstava među zemlje s niskom učestalošću infekcije HIV-om (stopa u EU/EEA je u 2022. bila 5,1 na 100 000 stanovnika). Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se u općoj populaciji zadržala na niskoj razini, dok je veća u populacijama koje zbog rizičnog ponašanja imaju veći rizik za zarazu.

Prevencija i Nacionalni program prevencije HIV/AIDS-a

U Hrvatskoj se HIV/AIDS tijekom 37 godina od pojave prvih slučajeva (1985.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, zahvaljujući kontinuiranoj i sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije, dijagnostike i liječenja. Aktivnosti koje se u zemlji provode imaju za cilj održati povoljnu epidemiološku situaciju, te unaprijediti skrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku za infekciju, sukladno globalnim ciljevima 95 – 95 – 95. Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV-a/AIDS-a obuhvaća medicinske, javnozdravstvene i obrazovne mjere te mjere destigmatizacije oboljelih, uzimajući u obzir važnost suradnje različitih partnera, uključujući organizacije civilnog društva, kako bi se uspostavilo koordinirano i sinergističko djelovanje svih dijelova društva u suzbijanju i sprječavanju HIV-a/AIDS-a.

Za održavanje ovog relativno povoljnog epidemiološkog stanja u našoj zemlji potrebno je nastaviti provoditi sve mjere prevencije i liječenja ove infekcije, te pojačati aktivnosti prevencije usmjerene prema skupinama populacija koje su izložene većem riziku zaraze HIV-om, prvenstveno testiranje, uključujući testiranje u zajednici, što je ključni korak za postizanje globalnog cilja okončanja novih infekcija.

Testiranje i otkrivanje infekcije je važna preventivna mjera, kako za oboljelu osobu, jer omogućuje liječenje, tako i za cijelo društvo, jer sprečava širenje infekcije odnosno doprinosi smanjenju broja novooboljelih osoba. Liječenje koje se započne rano (ranije) je uspješnije. U Hrvatskoj je na petnaestak lokacija dostupno dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV, hepatitis B i C i određene spolno prenosive infekcije u centrima za testiranje u zavodima za javno zdravstvo te u zajednici, kao nadogradnja zdravstvenom sustavu. U centrima za testiranje se osobe koje su u većem riziku za zarazu HIV-om ili koje žele provjeriti HIV status mogu anonimno i besplatno (bez uputnice) testirati. Popis centara za dobrovoljno testiranje i savjetovanje možete pronaći ovdje  ili u tražilici zdravstvenih usluga u aplikaciji Spolno zdravlje , a brojne teme iz područja prevencije HIV infekcije i ostalih spolno prenosivih bolesti sadrži internetski portal Volim zdravlje.

Liječenje oboljelih od infekcije HIV-om antiretrovirusnom terapijom, koja je u Hrvatskoj dostupna od 1997. godine, je prema pokazateljima ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi uspješno. Liječenjem se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te doprinosi sprečavanju širenja infekcije HIV-om. Još uvijek je nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50 %) otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije (sličan udio kasnih dijagnoza bilježi se i u zemljama EU/EEA).

U današnje vrijeme, zahvaljujući napretku medicinske znanosti i razvoju lijekova i poboljšanju društvenog pristupa oboljelima, infekcija HIV-om je postala kronična bolest s kojom je moguće živjeti uobičajeni životni vijek te normalno raditi i planirati budućnost.

Važna poruka temeljena na medicinskim dokazima je Nemjerljivo=Nezarazno ili N=N (engl. Undetectable = Untransmittable ili U=U), koja znači da osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju lijekove te imaju nemjerljivu količinu virusa u krvi ne mogu prenijeti HIV svojim spolnim partnerima (i bez korištenja zaštite kondomom nisu zarazni za spolne partnere).

S obzirom na prevladavajući put prijenosa u Hrvatskoj, dosadašnje iskustvo je pokazalo da je prevenciju infekcije HIV-om najbolje provoditi u kontekstu zaštite spolnog zdravlja odnosno objedinjujući prevenciju svih učestalih spolno prenosivih infekcija uz edukaciju o izbjegavanju rizičnih ponašanja i primjeni zaštitnih ponašanja odnosno odgovornog spolnog ponašanja.

Očuvanje zdravlja i prevencija bolesti započinje znanjem. No stečeno znanje treba primjenjivati i aktivno pristupiti zaštiti zdravlja.

Stoga je i ove godine dodatni cilj nacionalne kampanje naglasiti važnost stjecanja i primjene znanja u zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja, odnosno prakticiranja protektivnog ponašanja i korištenja preventivnih usluga, a u čemu mogu pomoći internetski portali Spolno zdravlje i Volim zdravlje.

Poništenje dijela natječaja od dana 20. listopada 2023.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 20. listopada 2023.

Više pogledajte ovdje.