Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društveno humanističke znanosti, polje sociologije

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društveno humanističke znanosti, polje sociologije u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – stručni savjetnik, stručnjak zaštite na radu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. listopada 2023. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto STRUČNI SAVJETNIK, STRUČNJAK ZAŠTITE NA RADU.

Više pogledajte ovdje

Predoziranje drogama – Kako prepoznati i reagirati

PREDOZIRANJE BROŠURA (PDF, 6.7 MB)

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se svake godine 25. studenog.

Obilježavanjem tog dana započinje i 16 dana aktivizma – globalna kampanja pod nazivom UniTE!, koju predvode organizacije civilnog društva, a simbolično traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca. Tema ovogodišnje kampanje je ”Investirajte u prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama” (engl. Invest to prevent violence against women and girls), čime se želi naglasiti potreba i važnost financijskog ulaganja u prevenciju nasilja.

Unatoč povećanju svijesti javnosti i nešto boljem rješavanju problema nasilja nad ženama, ono je i dalje najprisutniji oblik kršenja ljudskih prava. Nasilje nad ženama intenziviralo se uslijed pandemije COVID-19, a globalni konflikti, aktualna klimatska kriza i ekonomska nesigurnost dodatno su opterećenje za već izražen problem. Globalne procjene veličine problema ukazuju na to da otprilike jedna od tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, najčešće od strane svog partnera.

Najzastupljeniji oblici nasilja nad ženama su nasilje u partnerskim odnosima (fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko) i seksualno uznemiravanje. Pri razumijevanju problema nasilja nad ženama, velik dio uzroka za njegovu pojavnost i perzistenciju pripisuje se rodnoj neravnopravnosti i visokoj toleranciji društva na diskriminatoran tretman žena.

Slučajevi ubojstva, najekstremnijeg oblika nasilja nad ženama, često su predmet vijesti u Republici Hrvatskoj. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske u svom izvješću za 2022. godinu istaknula je kako, unatoč trendu pada ukupnog broja ubijenih žena, raste negativan trend porasta broja ubijenih žena od strane bliskih osoba. Globalno, čak 38% ubojstava žena počinjeno je od strane njezinog bivšeg ili sadašnjeg partnera.

Žrtve nasilja, zbog iskustva nasilnog incidenta ili kroničnog nasilja, često imaju povećane potrebe za zdravstvenom pomoći. Čak i kad nisu fatalne, posljedice nasilja po zdravlje žrtve često su teške i dugotrajne.

· 42 % žrtava prijavljuje ozljedu nastalu uslijed nasilja

· U nasilnim odnosima češća je zaraza spolno prenosivim bolestima

· U odnosu na osobe koje nisu u nasilnim odnosima, žrtve nasilja dvaput češće boluju od depresije

· Među žrtvama nasilja češća je zlouporaba alkohola

Osim navedenih, zdravstvene posljedice nasilja mogu uključivati i česte ili intenzivne glavobolje, intenzivnu bol u različitim dijelovima tijela, probavne tegobe i smanjenu pokretljivost.

Svi, ako želimo, možemo pomoći borbi protiv nasilja nad ženama:

· Informirajmo se o problemu nasilja nad ženama

· Ako znamo da netko nama blizak trpi nasilje, važno je usmjeriti svoje napore u očuvanje odnosa sa žrtvom – socijalna mreža je važna

· Ako svjedočimo nasilju, prijavimo događaj nadležnim institucijama – policiji na 192 ili lokalnom državnom odvjetništvu

Ovogodišnja kampanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama stavlja naglasak na prevenciju nasilja kao na ulaganje u cjelokupno društvo. Na tragu toga je i zaključak Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH koja u svom izvješću naglašava važnost adresiranja i uklanjanja uzroka nasilja kroz prevenciju, edukaciju i obrazovanje, kako bismo se manje morali boriti s posljedicama nasilja.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, kemičar/inženjer kemijske tehnologije

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. listopada 2023. za prijam na rad na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto NEZDRAVSTVENI DJELATNIK I. VRSTE, ZDRAVSTVENI SURADNIK, KEMIČAR/INŽENJER KEMIJSKE TEHNOLOGIJE.

Više pogledajte ovdje

Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 20. listopada 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

Više pogledajte ovdje

Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2021. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa

S obzirom na trend naglog porasta izdvajanja za zdravstvo u razvijenim zemljama tijekom posljednjih desetljeća, pojavila se potreba za praćenjem pokazatelja potrošnje u zdravstvu koji bi pružili uvid u strukturu te potrošnje i omogućili usporedbu između različitih zemalja. Kao odgovor na tu potrebu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) razvila je Sustav zdravstvenih računa (System of Health Accounts) – metodologiju prikazivanja financijskih zdravstvenih pokazatelja koja obuhvaća niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu, čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajućih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.

Tom metodologijom je započeto prikupljanje podataka za Hrvatsku – istraživanje, u sklopu kojega su prikupljeni financijski podaci za 2011. godinu, po prvi je put provedeno 2012. godine. Podaci za 2012. godinu prikupljeni su tijekom 2013. godine – u obama navedenima ciklusima korištena je metodologija Sustava zdravstvenih računa 1.0 (System of Health Accounts, Version 1.0). Prikupljanje podataka za 2013. godinu provedeno je tijekom 2014. godine i to po prvi put prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa 2011 (System of Health Accounts, Version 2011), a prema toj metodologiji prikupljani su i svi podaci za sljedeće godine, uključujući i podatke za 2021. godinu koji su prikupljeni tijekom 2022. godine. Kao izdaci za 2021. godinu uračunati su izdaci za aktivnosti koje su izvršene tijekom te godine, bez obzira na vrijeme kada je ta aktivnost zaista i plaćena.

Izvješće možete pogledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2021. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (46. tjedan 2023.)

Tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 19. studenim 2023. godine pristiglo je 64 prijava oboljelih od gripe, od kojih je u zadnjem tjednu (46. tjedan) pristiglo 9 prijava. Slučajevi oboljelih od gripe zabilježeni su u desetak županija.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe stopa incidencije je najveća u djece predškolske dobi.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u laboratorijskim uzorcima sporadično je potvrđen virus gripe tip A.

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.

Kratka informacija – Priručnik EMCDDA-a Strategije komunikacije o zdravstvenim rizicima za službe koje provode uslugu analize sastava droga

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama objavio je priručnik Strategije komunikacije o zdravstvenim rizicima za službe koje provode uslugu analize sastava droga.

Priručnik pruža pregled načela učinkovite komunikacije o zdravstvenim rizicima za pružatelje usluga analize sastava droga. S ciljem sprječavanja ili smanjenja šteta, navedene usluge omogućuju korisnicima analizu sastava droga i dobivanje informacija o sadržaju dostavljenih uzoraka te savjetovanje.

Osim toga, pružatelji usluga analize sastava droga poduzimaju i neki oblik aktivnosti priopćavanja zdravstvenih rizika, često putem izdavanja upozorenja o analiziranim drogama i dijeljenja podataka s drugim dionicima.

S obzirom na to da prilikom komunikacije o zdravstvenim rizicima postoji rizik od neželjenih posljedica, poput toga da komunikacija dovede do suprotnih učinaka od željenih, nužno je raditi na njezinoj učinkovitosti.

Učinkovita komunikacija o zdravstvenim rizicima obavještava ciljanu publiku o postojećim prijetnjama, pomaže im razumijeti vlastitu podložnost i pruža savjete te podršku o tome kako smanjiti rizik od izloženosti i štete.

Iako prvenstveno namijenjen pružateljima usluga analize sastava droga, priručnik može biti koristan i ostalim dionicima i organizacijama uključenim u smanjenje šteta i komuniciranje o rizicima povezanim s drogama.

Priručnik se usmjerava na komuniciranje o rizicima na razini zajednice, no mnoga se načela mogu primijeniti na komunikaciju s pojedincem u kontekstu usluga analize sastava droga.

Priručnik možete preuzeti klikom na sliku te na sljedećem linku: https://www.emcdda.europa.eu/publications/manuals/health-risk-communication-strategies-drug-checking-services_en

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. listopada 2023. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – stručni referent u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. listopada 2023. za prijam na rad na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto stručni referent u u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike, pripravnik u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. listopada 2023. za prijam u radni odnos na pripravnički staž za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike, pripravnik u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. listopada 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme na radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – stručni savjetnik u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za zdravstvenu ekologiju

Više pogledajte ovdje.

Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2022. godini

Posljednja tri desetljeća Republiku Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija je stopa rađanja 9,0 – 10,0 na 1.000 stanovnika, a stopa smrtnosti se kreće 11,0 – 12,0/1.000.

Zbog pandemije bolesti COVID-19 u 2021. godini stopa smrtnosti je bila znatno iznad dugogodišnjeg prosjeka te je iznosila 16,2/1.000 stanovnika, a u 2022. godini je pala na 14,8/1.000 stanovnika.

Izvješće o prirodnom kretanju u Hrvatskoj u 2022. g. dostupno je putem sljedeće poveznice: Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2022. g.

Izvješće – Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2022. godine

U 2022. g. u rodilištima Hrvatske je ukupno zabilježeno 33.885 poroda s ukupno 34.485 rođenih. Od 34.485 ukupno rođenih je 34.335 živorođenih i 150 mrtvorođenih, a od živorođenih je u prvih sedam dana života umrlo 88 novorođenčadi. Rodilišni podaci se odnose na sve rođene u zdravstvenim ustanovama, neovisno o državi stalnog prebivališta majke, a od 33.885 rodilja je 141 žena sa stalnim prebivalištem izvan Hrvatske (135 živorođenja i 9 mrtvorođenja).

Podaci iz zdravstvenih ustanova su odraz rada rodilišta i razlikuju se po metodologiji prikupljanja i broju rođenih od podataka Državnog zavoda za statistiku, odnosno vitalno-statističkih podataka. Podaci vitalne statistike se, prema UN-ovoj i Eurostatovoj metodologiji (u primjeni u Hrvatskoj od 1998. g.), odnose na djecu čije majke imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i nisu izbivale iz zemlje dulje od jedne godine, kao i na djecu majki koje nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj, ali na području Hrvatske borave jednu godinu ili dulje.

Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2022. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2022. godine.

Izvješće – Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2022. g.

U ovom izvješću su prikazani i analizirani podaci o pobačajima u Republici Hrvatskoj u 2022. godini. Izvor podataka su isključivo bolnice jer se prema zakonskim propisima pobačaji mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.

Izvješće o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2022. godine dostupno je putem sljedeće poveznice: Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2022. g.

Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2022. godini

Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za sve”, a brojne međunarodne organizacije (UN, SZO, UNICEF) ubrajaju dojenačku smrtnost među osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva.

U Hrvatskoj je u 2022. godini umrlo 139 dojenčadi (u 2021. godini 137), a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 4,1/1.000 živorođene djece (3,8/1.000 u 2021. godini). Prema pokazateljima Eurostata (Statistički ured Europske unije), prosječna stopa dojenačke smrtnosti za 27 članica Europske unije (EU-27) je 2021. godine iznosila 3,2/1.000. Najniže stope dojenačke smrtnosti u EU-27 zabilježene su u Finskoj, Švedskoj i Sloveniji (1,8/1.000). Izvan EU-27 najniže zabilježene stope dojenačke smrtnosti su bile u Crnoj Gori (1,4/1000) i Norveškoj (1,9/1.000). U EU-27 najviše stope dojenačke smrtnosti su zabilježene u Bugarskoj (5,6/1.000) i Rumunjskoj (5,2/1.000). Vrlo visoku smrtnost izvan EU-a bilježi Albanija (8,4/1.000), zatim Ukrajina (7,2/1.000), a znatan broj zemalja nije još dostavio podatke za 2021. godinu.

Redovito izvješće o dojenačkim smrtima u Hrvatskoj za 2022. godinu dostupno je putem sljedeće poveznice: Dojenačke smrti u Hrvatskoj 2022. g.

Europski tjedan testiranja na HIV i 7 SPI: Što trebate znati i gdje se možete besplatno i anonimno testirati

Europski tjedan testiranja na HIV i 7 SPI: Što trebate znati i gdje se možete besplatno i anonimno testirati

Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo, čija je voditeljica prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović, pridružuje se Europskom tjednu testiranja na HIV provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja brzim testovima.

Zagreb, 23. studenog 2023. – Svake se godine krajem studenog, ususret 1. prosincu – Svjetskom danu borbe protiv AIDS-a – obilježava Europski tjedan testiranja (engl. European testing week, ETW) na HIV. Tijekom ETW-a, europske zemlje pozivaju se da svojim aktivnostima doprinesu informiranju građana o važnosti testiranja, ranog otkrivanja infekcije HIV-om te pravovremenog liječenja.

Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo pridružuje se ETW-u provođenjem besplatnog i anonimnog testiranja na HIV brzim testom, rezultat je poznat već nakon nekoliko minuta.

U sklopu ETW-a provest ćemo i anonimno, besplatno (bez uputnice) savjetovanje i testiranje osoba u riziku od zaraze spolno prenosivim infekcijama (SPI) uzrokovanim mikrobiološkim uzročnicima: Chlamydia trachomatis, Mycoplasma genitalium, Mycoplasma hominis, Neisseria gonorrhoeae, Trichomonas vaginalis, Ureaplasma parvum i Ureaplasma urealyticum.

Gdje i kako možete saznati svoj HIV status te se testirati na 7 SPI?

Testiranja će se provoditi radnim danima, od 23. studenog do 01. prosinca u Zagrebu, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, na adresi Rockefellerova 12 (prizemlje), od 15 do 19 sati.

„Postupak testiranja na HIV sastoji se od kratkog razgovora sa savjetnikom/icom. Zatim se iz prsta uzima nekoliko kapljica krvi te je rezultat poznat već nakon nekoliko minuta. Testiranje na navedenih 7 SPI provodi se iz uzorka urina. Korisnici moraju biti punog mjehura što znači da 2 sata prije davanja uzorka ne smiju mokriti. Rezultati analize urina bit će dostupni idućeg dana pod šifrom koja je korisnicima nasumično dodijeljena pri savjetovanju i testiranju“, pojasnila je dr.sc. Diana Jovičić Burić, dr. med. specijalist epidemiolog.

Testirati se mogu punoljetne osobe, dok se maloljetnici mogu testirati samo uz pratnju i suglasnost svojih roditelja, skrbnika ili zakonskih zastupnika. Savjete i informacije o spolnom zdravlju, SPI i HIV-u mogu dobiti svi građani Republike Hrvatske bez obzira na dob.

Što je važno znati o HIV-u i SPI

HIV ili virus humane deficijencije je virus koji napada obrambeni sustav organizma, a razdoblje bez simptoma bolesti može potrajati i do 10 godina. Osobe koje su zaražene virusom HIV-a, a nemaju simptome, virus mogu prenijeti na druge osobe. Ako je osoba zaražena, virus HIV-a će se nalaziti u tjelesnim tekućinama (krv, sjemena tekućina, vaginalni iscjedak). Glavni put prijenosa HIV-a je putem nezaštićenog spolnog odnosa i kontaktom sa zaraženom krvi. Prijenos nije moguć uobičajenim socijalnim kontaktima (rukovanje, grljenje, pričanje sa zaraženom osobom…).

Osobe pod povećanim rizikom su one koje imaju rizične obrasce spolnog ponašanja. To podrazumijeva često mijenjanje partnera, nekorištenje zaštite (prvenstveno kondoma), upuštanje u spolne odnose pod utjecajem alkohola i psihoaktivnih droga i nepoznavanje seksualne prošlosti partnera.

Pojava simptoma znači razvoj bolesti (AIDS), što uključuje umor, noćno znojenje, smanjenje tjelesne mase, promjene na koži i sluznicama, povećanje limfnih čvorova, proljev, kašalj i veću mogućnost obolijevanja od drugih bolesti. Bolest se ne može izliječiti no postoji vrlo djelotvorno antivirusno liječenje (HAART) kojim se suzbija umnožavanje HIV-a i smanjuje količina virusa na nemjerljivu količinu. Osim što se pravovremenim liječenjem sprečava napredovanje bolesti i pogoršanje simptoma te znatno produljuje život ono doprinosi i sprečavanju širenja infekcije HIV-om. Postizanje nemjerljive količine virusa pokazalo se uspješnim u sprečavanju širenja infekcije odnosno Nemjerljivo=Nezarazno (N=N). To znači da osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju lijekove te imaju nemjerljivu razinu virusa ne mogu prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima. Što se ranije otkrije infekcija HIV-om, to je liječenje uspješnije.

SPI se definiraju kao infekcije koje se prenose sa zaražene na zdravu osobu spolnim kontaktom (oralnim, vaginalnim, analnim), a neke od njih se mogu prenijeti i nespolnim putem (zajedničkom uporabom predmeta za osobnu higijenu, krvlju, s majke na dijete…). Mikrobiološki uzročnici 7 SPI testirani iz urina u sklopu ovog ETW-a jedne su od češćih SPI (izuzev infekcije parazitom Trichomonas vaginalis koja je manje učestala). Mogu se javiti uz karakteristične simptome no neke mogu biti i asimptomatske ili se simptomi jave tek kod uznapredovale upale i njenog širenja na zdjelične organe. Stoga je bitna osviještenost o važnosti odgovornog spolnog ponašanja, poznavanje rizika, poznavanje SPI, mogućih simptoma, osviještenost o važnosti ginekoloških pregleda i mogućnostima testiranja i liječenja.

Newer posts