COVID-19 u Hrvatskoj (22.10.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 42. kalendarskom tjednu (tjedan od 14. do 20. listopada 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 1052 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 42. kalendarskom tjednu zabilježene su 2 prijave smrtnih ishoda od COVID-19 koji su nastupili u tjednima ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Ibutamoren
Ibutamoren, također poznat kao MK 677 i Nutrobal, povećava razinu ljudskog hormona rasta (HGH) i u Popisu zabranjenih sredstava navedeni su u kategoriji S2.2 PEPTIDNI HORMONI I ČIMBENICI KOJI DJELUJU NA NJIHOVO OTPUŠTANJE – S2.2.4 čimbenici koji djeluju na otpuštanje hormona rasta.
Iako se na internetu prodaje kao tvar za “izgradnju mišića”, Ibutamoren se tehnički smatra otrovom. Ibutamoren (MK 677) nije čak ni odobren za ljudsku upotrebu. Zabranjen je u sportu i ima niz opasnih nuspojava. To znači da nema podataka o toksičnosti i da je opseg potencijalnih nuspojava, osobito onih dugoročnih i dalje nepoznat.
Prijavljene nuspojave uključuju: povećan apetit, otekline, anksioznost utrnulost i bol u mišićima. Uzrokuje i smanjenje mineralne gustoće kostiju, povećanu glukozu i smanjenu osjetljivost na inzulin. “Sportaši koji bi mogli biti u iskušenju da razmotre upotrebu Ibutamorena moraju biti svjesni toga da postoje rizici za njihovo zdravlje i sportsku karijeru”, kaže dr. Naomi Speers. Ibutamoren se može činiti atraktivnim u sportu, ali osim što predstavlja zdravstveni rizik, zabranjen je i na natjecanja i izvan natjecanja prema Popisu zabranjenih sredstava. Sportaši koji ga koriste, posjeduju ili opskrbljuju ibutamorenom druge sportaše krše antidopinško pravilo (ADRV) što može rezultirati dugotrajnom kaznom. Ibutamoren je u Australiji, prema njihovim standardima, uvršten u otrove te ga je protuzakonito posjedovati bez ovlaštenja. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Popis lijekova za rujan 2024.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 30.09.2024. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
- putem naslovnice (https://antidoping-hzta.hr/) klikom na ikonu ‘Tražilica zabranjenih lijekova’
- putem integrirane tražilice na linku: https://antidoping-hzta.hr/trazilica-zabranjenih-lijekova/
- putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze i integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://antidoping-hzta.hr/za-sportase/popis-lijekova/
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: pitanja-antidoping@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
Održana Nacionalna konferencija o ovisnostima pod nazivom Ovisnosti 2030. Politika, struka i praksa: idemo li u istom smjeru?
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i uz stručnu podršku Hrvatskog liječničkog zbora – Hrvatskog društva za ovisnosti održana je Nacionalna konferencija o ovisnostima pod nazivom Ovisnosti 2030. Politika, struka i praksa: idemo li u istom smjeru?. Konferencija je održana od 16. do 18. listopada 2024. godine u Šibeniku.
Na Konferenciji je sudjelovalo više od 140 stručnjaka iz zdravstvenog, odgojno-obrazovnog, socijalnog, kazneno-represivnog i pravosudnog sustava te znanstvene zajednice i nevladinog sektora, a cilj iste bio je osigurati platformu za dijalog i zajedničko djelovanje u ostvarenju prioriteta Nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti do 2030., ali i potaknuti multisektorsku raspravu o ključnim pitanjima u području politika prema ovisnosti te osigurati zajednički konsenzus u definiranju odgovora na buduće izazove.
Konferenciju su otvorili izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i doc. dr. sc. Marija Bubaš, državna tajnica Ministarstva zdravstva.
Kroz plenarna predavanja i tematske panele predstavljene su aktualnosti politika na području ovisnosti, s posebnim osvrtom na trendove povezane s uporabom droga, alkohola, novih duhanskih proizvoda, prekomjernim kockanjem, korištenjem interneta i igranjem video igara.
Istaknuto je kako borba protiv ovisnosti nije samo zdravstveno pitanje, već zahtijeva sveobuhvatan strateški pristup budući da predstavlja ozbiljan izazov za sve segmente društva, socijalnu koheziju i ekonomski razvoj. Naglašena je važnost provedbe učinkovitih preventivnih programa, razvijanja novih modela liječenja ovisnosti, poticanja inovativnih programa u području smanjenja šteta, ali i daljnjeg osiguravanja potrebnih resursa i podrške kako bi se omogućilo da zdravlje bude i ostane prioritet, a zaštita mentalnog zdravlja imperativ, osobito u kontekstu dostupnosti programa prevencije i liječenja ovisnosti onima kojima je pomoć potrebna.
Svjetski dan hrane – Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost
„Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“
Svjetski dan hrane svake se godine obilježava 16. listopada u više od 150 zemalja svijeta u spomen na datum kada je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu. Prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima, svaki čovjek ima pravo na hranu, dostojanstven život, slobodu i obrazovanje.
Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana hrane je „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ (Right to foods for a better life and a better future), a pojam „hrana“ označava raznolikost, hranjivost, pristupačnost i sigurnost.
Nakon zraka i vode, hrana je treća najosnovnija ljudska potreba i svatko treba imati pravo na odgovarajuću prehranu. Ipak, više od 2,8 milijardi ljudi u svijetu si to ne može priuštiti. Konzumiranje odgovarajuće prehrane tijekom cijelog života pomaže u sprječavanju pothranjenosti u svim njenim oblicima, kao i niza nezaraznih bolesti i stanja. Neadekvatna prehrana vodeći je uzrok svih oblika malnutricije – pothranjenosti, nedostatka mikronutrijenata i debljine. Iako je proizvodnja hrane dovoljna da se zadovolje potrebe svjetske populacije, 733 milijuna ljudi u svijetu suočava se s glađu zbog različitih razloga poput vremenskih nepogoda, ratnih sukoba, ekonomskih kriza, nejednakosti, pandemije.
Veća raznolikost hranjivih namirnica trebala bi biti dostupna na našim poljima, na našim tržnicama i na našim stolovima, za dobrobit svih. Tek kada svatko bude uživao ljudsko pravo na odgovarajuću prehranu moći ćemo ostvariti ostala ljudska prava i ciljeve održivog razvoja. Opća deklaracija o ljudskim pravima nacrt je za ravnopravniju i pravedniju budućnost za sve ljude na svijetu. Čak i male promjenama koje možemo napraviti mogu biti značajne za naše zdravlje i okoliš, poput odabira raznolikih, lokalnih uzgojenih i sezonskih namirnica, usvajanjem pravilnih prehrambenih navika, čitanjem i razumijevanjem deklaracije i dodatnih oznaka na pakiranju, smanjenjem otpada od hrane te brigom za sigurnost hrane koju konzumiramo.
U osnovnim školama diljem Republike Hrvatske obilježili smo nacionalni Tjedan školskog doručka čiji datum obilježavanja se veže uz Svjetski dan hrane. Upravo inicijativom poput Tjedna školskog doručka ističe se važnost hranjivog školskog obroka za svako dijete.
Svjetski dan osteoporoze
Svjetski dan osteoporoze obilježava se 20. listopada s ciljem podizanja globalne svijesti o zdravlju kostiju te prevenciji i liječenju osteoporoze i srodnih bolesti mišićno-koštanog sustava.
Sa sloganom “Recimo ne krhkim kostima” (engl. Say no to fragile bones), ovogodišnja kampanja nastojat će potaknuti ljude svih dobi da cijene i štite svoje kosti.
Osteoporoza je metabolička bolest koja uzrokuje gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kada je već u uznapredovalom stadiju.
Prema podacima Međunarodne zaklade za osteoporozu (engl. International Osteoporosis Foundation), u svijetu jedna od tri žene i jedan od pet muškaraca starijih od 50 godina doživjet će prijelom kosti uslijed osteoporoze. Godišnje se dogodi 37 milijuna prijeloma kostiju (70 prijeloma u minuti) i više od 10 milijuna prijeloma kuka kod osoba starijih od 55 godina.
Glavni je rizični čimbenik starenje, odnosno s njim povezane hormonalne i metaboličke promjene. Možemo razlikovati postmenopauzalnu osteoporozu, do koje dolazi uslijed pada razine estrogena, najčešće kod žena između 50 i 70 godina starosti, od senilne osteoporoze, povezane sa starenjem, koja se najčešće javlja nakon 70. godine života. Sa starenjem stanovništva očekuje se da će osteoporoza, već sada vrlo učestalo stanje, postati još značajniji javnozdravstveni problem.
Neki od dodatnih čimbenika rizika jesu:
– osteoporoza i prijelomi kuka u obiteljskoj anamnezi
– vrlo niska tjelesna masa (BMI<19)
– hipertireoidizam
– pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola
– reumatoidni artritis
– malapsorpcija hranjivih tvari, primjerice kod celijakije ili Chronove bolesti
– određeni lijekovi, kao što su kortikosteroidi, antiepileptici, heparin
Dijagnostika
Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze jest denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu nakon manje traume.
Simptomi:
– bol u leđima (odmah nakon loma kralješka bol je oštra i nagla, ali s vremenom postaje tupa)
– smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)
– stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)
– prijelom kosti nakon vrlo male traume
Posljedice
Kod osoba s osteoporozom do prijeloma kosti može doći već i kod najmanjih trauma, kao što su udarac u namještaj, saginjanje ili kihanje. Najčešće dolazi do kompresivnih prijeloma kralježaka, prijeloma vrata bedrene kosti i prijeloma distalne podlaktice. Prijelomi vrata bedrene kosti, odnosno kuka, vodeći su uzrok invalidnosti kod osoba starije životne dobi te najčešći uzrok smrti zbog ozljeda u dobnoj skupini starijih od 65 godina. Dovode do smanjenja mobilnosti, neovisnosti i produktivnosti.
Koštana masa nastaje tijekom djetinjstva, puberteta i adolescencije. Tada je vrlo važno pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću utjecati na njezinu kvalitetu. Za nastanak koštane mase osobito je važan kalcij uz vitamin D, koji omogućava njegovu apsorpciju.
Prevencija
Smanjenje koštane mase počinje već u srednjim tridesetima, i tada više nije moguće preventivnim mjerama utjecati na stvaranje nove koštane mase, međutim možemo prevenirati i usporiti njezin gubitak. Slično kao i u mlađoj životnoj dobi, na to možemo utjecati pravilnom prehranom bogatom kalcijem i vitaminom D (mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, plava riba, orašasti plodovi i sjemenke) uz dovoljan unos proteina. Neophodna je i tjelesna aktivnost s opterećenjem, primjerice hodanje, penjanje uz stepenice ili ples, a potrebno je uključiti i vježbe za ravnotežu i stabilnost, koje mogu pomoći prevenirati padove i posljedične prijelome. Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi stanju pojedinca i provoditi uz konzultaciju s liječnikom, jer određene vježbe visokog intenziteta, nagli pokreti te saginjanje u struku mogu povećati rizik od prijeloma.
Osteoporoza, s njom povezani prijelomi i posljedično smanjenje produktivnosti i neovisnosti imaju značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca i predstavljaju velik financijski teret za zdravstvene i ekonomske sustave. Važno je preventivnim mjerama utjecati na osteoporozu kroz cijeli životni vijek, a u starijih osoba pokušati prevenirati daljnje smanjenje koštane mase i prijelome.
Izvori:
Epidemiology of osteoporosis and fragility fractures | International Osteoporosis Foundation
World osteoporosis day, Campaign toolkit
WHO, Physical activity and sedentary behaviour, A brief to support older people
Hripavac u Hrvatskoj (18.10.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 18.102024. godine, zaprimili smo 6642 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 251 |
| 1-4 | 385 |
| 5-9 | 658 |
| 10-14 | 2731 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 454 |
| 41-59 | 466 |
| 60+ | 128 |
| Ukupno | 6642 |
Informativno-edukativni video: Gluhoslijepe osobe u zdravstvu
Hrvatski savez gluhoslijepih osoba Dodir od nastanka 1994. godine temelji svoje djelovanje na stvarnim potrebama gluhoslijepih, gluhih i nagluhih osoba i njihovih članova obitelji radi osiguravanja i pružanja kvalitetne podrške u pristupima informacijama, komunikaciji, kretanju i socijalnoj interakciji.
Savez ima ključnu ulogu u provedbi edukacijskih i drugih programa za izobrazbu npr. stručnih prevoditelja znakovnog jezika i prevoditelje za gluhoslijepe, gluhe i nagluhe osobe, razvijanju i postavljanju standarda pružanja različitih vrsta usluga u području zdravstva, socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, kulturi i sl., promicanja i ostvarivanja suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Također, Savez Dodir osigurava komunikacijsku podršku, pristup informacijama i podršku u orijentaciji i kretanju za gluhoslijepe, gluhe i nagluhe osobe.
HZJZ podržava inicijative Saveza kako bismo zajedno dali doprinos radu zdravstvenih ustanova i za gluhoslijepe pacijente u zdravstvenome sustavu. Tim povodom Savez je osmislio edukativno-informativna kampanju čiji je cilj, kroz serijal kratkih videouradaka, osvijestiti potrebe gluhoslijepih pacijenata i nužnost pristupačnog zdravstvenog sustava. Video uratke možete pogledati u nastavku teksta:
4. U ljekarni
NE!DOPINGU BROJ 95
Dragi čitatelji, izašao je novi broj magazina “NE!DOPINGU”. Uz mnoštvo zanimljiv tema, nadamo se da ćete uživati i ponešto korisno naučiti.
Evaluacija nacionalnog sustava epidemiološkog praćenja tuberkuloze u Hrvatskoj
Više o provedenoj evaluaciji nacionalnog sustava epidemiološkog praćenja tuberkuloze u Hrvatskoj pročitajte ovdje.
Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama
Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 25. i 26. 11. 2024. godine.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.5. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto pod točkom 2.5. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 2.3. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto pod točkom 2.3. zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu, prvostupnik), pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na pripravnički staž za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar (zdravstveni radnik u javnom zdravstvu), pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za toksikologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik (nezdravstveni radnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja) u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 20. rujna 2024. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine (doktor medicine) u Službi za antidoping.
Više pogledajte ovdje.
Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u 2023. godini
Podaci o osobama na liječenju zbog ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili njihove zlouporabe prikupljaju se, obrađuju i analiziraju u Registru osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prate se podaci ne samo o liječenima zbog ovisnosti o opiodima, već o svima koji su ušli u tretman zbog problema uporabe droge, bez obzira na to o kojoj je drogi riječ i jesu li osobe punoljetne ili nisu.
U 2023. godini na liječenje je došlo 5.875 osoba, od toga 4.662 osoba zbog opioida kao glavnog sredstva ovisnosti (79,4 %), a 1.213 osoba zbog neopijata (20,6 %). Od 2020. godine, nakon izbijanja COVID-19 pandemije, došlo je do znatnog smanjenja broja zahtjeva za liječenjem zbog uporabe droga, a u 2023. godini brojevi su se zadržali na razinama iz 2020. godine.
Podaci ukazuju na trend smanjenja broja onih koji prvi put ulaze u tretman, osobito u slučaju ovisnosti o opioidima. U 2023. godini, od ukupno 567 prvih put liječenih, 122 su bili liječeni zbog opioidne ovisnosti (21,5 %), a njih 445 (78,5 %) zbog uporabe neopijata.
Prema podacima o spolu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu liječenih osoba čine muškarci (omjer 4,7:1). Od ukupno 5.875 liječenih osoba bilo je 4.838 muškarca (82,3 %) i 1.037 žena (17,7 %).
Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 39,9 godina, a za muškarce je 42,1 godina.
Za čitavu Hrvatsku stopa je 239,4 na 100.000 stanovnika dobi od 15 do 64 godina. U sedam županija stopa liječenih osoba viša je od prosjeka Hrvatske. To su: Istarska županija (550,6), zatim Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko-dalmatinska (304,1), Grad Zagreb (290,4) te Dubrovačko-neretvanska (285,5).
Prema podacima o osobama liječenima zbog uporabe psihoaktivnih tvari u terapijskim zajednicama u Hrvatskoj, broj osoba koje su se liječile zbog uporabe neopijata (194 ili 63,1 %) veći je u odnosu na broj osoba koje su se liječile zbog uporabe opioida (87 ili 36,9 %).
Iz podataka o uvjetima života (s kim žive) vidimo da je kod nas obitelj još uvijek uključena u proces liječenja svojih članova zbog uporabe droga. Najviše je osoba liječenih zbog uzimanja opioida, kao i ranijih godina, živjelo s primarnom obitelji (1.655 – 35,6 %). S partnerom i djetetom živjele su 812 osobe (17,4 %). S partnerom ih je živjelo 567 (12,2 %), samih s djetetom bilo je njih 134 (2,9 %), a 1.064 (22,8 %) živi samo.
Među liječenima zbog ovisnosti o heroinu njih 32,4 % je pozitivnih na hepatitis C, a 3,5 % na hepatitis B. Udio HIV pozitivnih osoba već je dulji niz godina niskih vrijednosti i stabilnog trenda, a za 2023. godinu iznosi 0,2 %. Ovo možemo zahvaliti i trajnoj edukaciji, dobroj obaviještenosti, modernoj farmakoterapiji, radu centara za savjetovanje te programu zamjene igala i šprica.
U 2023. godini umrlo je 339 osoba liječenih zbog uporabe droga. Bolesti krvožilnog sustava (64 osoba ili 18,9 %) i maligne bolesti (55 osoba ili 16,2 %) te predoziranje metadonom (26 osoba ili 7,7 %) u 2023. su godini bili najčešći uzroci smrti kod navedene populacije.
Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2023. godini možete pogledati i preuzeti OVDJE.