Povodom pojave infekcije hantavirusom na kruzeru MV Hondius u južnom Atlantiku, povećanog interesa javnosti te procjene ECDC-a prema kojoj se trenutačni rizik za opću populaciju u Europi smatra vrlo niskim, Hrvatski zavod za javno zdravstvo donosi pregled ključnih činjenica i trenutačno dostupnih informacija.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Europskog centra za kontrolu bolesti (ECDC), na kruzeru je zabilježeno više slučajeva teške respiratorne bolesti, uključujući smrtne ishode, a laboratorijskim analizama potvrđena je infekcija Andes hantavirusom, uzročnikom hantavirusnog plućnog sindroma (HPS). Trenutačno su u tijeku dodatna epidemiološka i virološka istraživanja kako bi se utvrdio točan izvor i način izloženosti putnika na kruzeru.
HZJZ kontinuirano prati razvoj situacije u suradnji s međunarodnim javnozdravstvenim institucijama i po potrebi će pravodobno obavještavati javnost o svim relevantnim informacijama.
Što su hantavirusi?
Važno je naglasiti da naziv hantavirus ne označava jedan virus, već skupinu više od 20 različitih virusa iz roda hantavirusa koji mogu uzrokovati različite bolesti kod ljudi.
Hantavirusi se prirodno održavaju u populacijama glodavaca, a ljudi se najčešće zaraze udisanjem sitnih čestica prašine kontaminirane urinom, izmetom ili slinom zaraženih glodavaca, a rjeđe izravnim kontaktom sa zaraženim materijalom.
U pravilu se hantavirusi ne prenose s čovjeka na čovjeka.
Andes virus i hantavirusni plućni sindrom (HPS)
Andes virus je hantavirus koji je endemski prisutan u dijelovima Južne Amerike, osobito u Argentini i Čileu. Virus uzrokuje hantavirusni plućni sindrom (HPS), rijetku, ali potencijalno vrlo tešku zaraznu bolest. Bolest obično započinje nespecifičnim simptomima sličnima gripi:
- povišenom temperaturom,
- bolovima u mišićima,
- glavoboljom,
- malaksalošću,
- mučninom i probavnim smetnjama.
Kod dijela oboljelih bolest može brzo napredovati prema teškom oštećenju pluća, zatajenju disanja i poremećajima rada srca, s mogućim smrtnim ishodom.
Inkubacija bolesti traje od jednog do 8 tjedna nakon izlaganja virusu.
Andes virus je specifičan po tome što je jedini hantavirus za koji je u rijetkim slučajevima opisan prijenos s čovjeka na čovjeka. Dosadašnji podaci pokazuju da se takav prijenos uglavnom događa među osobama koje su bile u vrlo bliskom i produljenom kontaktu s oboljelim osobama.
Ne postoji specifičan antivirusni lijek niti cjepivo odobreno za prevenciju Andes virusne infekcije. Liječenje je potporno i usmjereno na pravodobno zbrinjavanje respiratornih i cirkulacijskih komplikacija.
Važno je naglasiti da u Europi ne postoji prirodni rezervoar Andes virusa, odnosno vrste glodavaca koje prirodno održavaju ovaj virus u okolišu. Stoga se ne očekuje unos Andes virusa u populacije europskih glodavaca niti uspostava trajnog lanca prijenosa sa glodavaca na ljude u Europi.
Rizik za Europu i Hrvatsku
Hantavirusi koji uzrokuju hantavirusni plućni sindrom nisu endemski prisutni u Europi, pa tako ni u Hrvatskoj, te takav oblik bolesti do sada nije zabilježen u Republici Hrvatskoj.
Prema procjeni ECDC-a, trenutačni rizik za opću populaciju u Europi smatra se vrlo niskim.
Hantavirusi u Hrvatskoj – „mišja groznica“
U Hrvatskoj i Europi češće se javlja hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS), poznata i kao „mišja groznica“, koju najčešće uzrokuju Puumala i Dobrava hantavirus.
Bolest može imati različitu kliničku sliku, od blagih do težih oblika bolesti, a simptomi uključuju povišenu temperaturu, glavobolju, bolove u leđima i trbuhu, mučninu i prolazno oštećenje funkcije bubrega.
Europski hantavirusi ne prenose se s čovjeka na čovjeka, a ne prenose ga ni kukci.
Više informacija o bolesti i načinima prevencije dostupno je na mrežnim stranicama HZJZ-a:
HZJZ – Mišja groznica ili hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom