Svjetska zdravstvena organizacija, kao krovna zdravstvena organizacija, promiče zdrave stilove života i navodi redovitu tjelesnu aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja. U tu svrhu je 2003. godine i pokrenula inicijativu da se 10. svibnja, na nacionalnoj razini, provode aktivnosti kojima se promiče redovita tjelesna aktivnost. Taj dan je poznat kao Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje, a odnosi se na provođenje tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja te predstavlja izvrstan način povezivanja pojedinaca, zajednica i naroda u promicanju zdravlja i dobrobiti zdravih stilova života.
Tjelesna neaktivnost uz nepravilnu prehranu predstavlja sve veći problem današnjice i rizik za razvoj prekomjerne tjelesne mase i debljine. Prekomjerna tjelesna masa i debljina predstavljaju značajan rizik za razvoj danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, kronične opstruktivne bolesti pluća, šećerne bolesti tipa 2, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora. Ona je najčešće rezultat „sjedilačkog“ načina života, velikog broja obaveza, manjka slobodnog vremena i nedovoljne informiranosti o važnosti tjelesne aktivnosti. Redovita tjelesna aktivnost u djece i mladih iznimno je važna za njihov rast i razvoj, a usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti ostaje i u odrasloj dobi.
Kako je ljudsko tijelo stvoreno za kretanje, tjelesno aktivan način života dokazano donosi brojne dobrobiti za mentalno zdravlje. Tjelesna aktivnost povećava otpornost na stres, povećava osjećaj sreće i zadovoljstva, pridonosi razvoju boljeg mišljenje o samome sebi, doprinosi očuvanju kognitivnih funkcija – pažnja, pamćenje, učenje. Također, tjelesna aktivnost pruža mogućnost za druženje i razvoj vještina važnih za svakodnevno dobro funkcioniranje.
Na tragu navedenog, Svjetska zdravstvena organizacija je izdala preporučene razine tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine. U skladu s tim preporukama djeca i adolescenti (od 5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, prosječno 60 minuta dnevno tijekom tjedna, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta dnevno provesti u aktivnoj igri. Osobe starije od 18 godina trebale bi prikupiti minimalno 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno i provoditi vježbe snage za velike mišićne skupine barem dva puta tjedno. Dodatne zdravstvene učinke moguće je ostvariti većom količinom tjelesne aktivnosti. I ne zaboravite da svaka tjelesna aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima pojedinca kako bi se provodila na siguran i učinkovit način.
Upravo zbog toga Hrvatski zavod za javno zdravstvo, i ove godine, poziva pripadnike svih dobnih skupina da smanje svoje „sjedilačko“ vrijeme i u svoj život uključe više tjelesne aktivnosti te tako učine veliki korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog tjelesnog i mentalnog zdravlja.
