Oslobađajuća presuda USADA-e postavlja pitanja
Nove rasprave o dopingu o paraolimpijskoj zvijezdi
Izvršni direktor USADA-e Travis Tygart najoštriji je kritičar Svjetske antidopinške agencije koja je 2021. oslobodila 23 kineska plivača. Tijekom tekućih Paraolimpijskih igara u Parizu 2024. Tygart i USADA morat će odgovoriti na neugodna pitanja o nedavnom slučaju dopinga koji uključuje istaknutog američkog sportaša.
Roderick Townsend već je gotovo desetljeće jedna od zvijezda Paraolimpijskih igara. 1. rujna 2024. 32-godišnji atletičar stigao je do zlata u skoku u vis za sportaše s oštećenjima gornjih udova. To je Towsendova treća uzastopna zlatna medalja u ovoj disciplini, a u nadolazećim danima pruža mu se još jedna prilika za paraolimpijsku slavu. Townsend je jedan od favorita u skoku u dalj, disciplini koju je već osvojio u Riju 2016. Međutim, Townsendovo prisustvo u Parizu je kontroverzno. Ranije ove godine, Townsend je oslobođen odgovornosti od strane USADA-e nakon što je pao na dopinškom testu na stimulator hormona rasta kampromorelin – unatoč njegovoj doista iznenađujućoj obrani. Novo istraživanje Uredničkog tima ARD-a za doping postavlja neugodna pitanja i Townsendu i USADA-i.
Upotrijebljena šprica mrtvog psa.
Nakon što je Townsend bio pozitivan na kapromorelin tijekom testiranja izvan natjecanja u Arizoni prošlog studenog, Townsend je negirao svjesno dopingiranje USADA-inim istražiteljima. Townsend je izjavio da je izvor njegovog pozitivnog testa na zabranjenu tvar bio lijek za kućne ljubimce koji je dao svom bolesnom psu Winnieju. Townsend je rekao da je Winnieju dao lijekove za kućne ljubimce oralnom štrcaljkom, ali je zatim zadržao špricu nakon što je njegov pas preminuo. Zatim je sam upotrijebio špricu za uzimanje vitaminskih dodataka. Townsend nije znao, ostaci lijekova za Winniejeva ljubimca ostali su u štrcaljki i uzrokovali to da test bude pozitivan.
USADA je prihvatila Townsendovu obranu i dopustila mu da se natječe na Paraolimpijskim igrama u Parizu. “Naravno da smo sve ispitali i istražili. Pronašli smo samo tragove tvari, a sportaš je dostavio ovjerene dokumente svog veterinara. Učinili smo ono što smo morali i na temelju dokaza, ovo je očito bio slučaj nedužne kontaminacije životinjskim lijekom,” rekao je Tygart uredničkom timu ARD Dopinga. Slučaj nije otišao na neovisnu arbitražu jer Tygart kaže da bi arbitri očito došli do istog zaključka.
Townsend je surađivao s pojedincima koji su zagovornici uzimanja dopinga. Međutim, istraživanje ARD-a izaziva sumnje u odluku USADA-e. Objave na društvenim mrežama pokazuju da je Townsend radio s fitness trenerom Justinom Kingom, bivšim bodybuilderom, nedugo prije nego što je bio pozitivan – King je zagovornik uzimanja dopinških tvari kao što su hormon rasta i steroidi, prema videu na njegovom vlastitom Youtube kanalu.” Hormon rasta je zapravo izuzetno korisna stvar […] za mnogo različitih tkiva u tijelu”, rekao je King. “Steroidi su izvrsni u smislu dugoročnih i kratkoročnih učinaka.” King također kaže da je WADA nepravedno demonizirala steroide. “Oni nisu ta strašna stvar koja će te ubiti”, rekao je King svojim pretplatnicima na Youtubeu. “Nije onako kako WADA to čini.” Kada ga je ARD upitao za komentar, King je neobično zanijekao da je ikada rekao tako nešto.
“Indikacije nisu dokaz” Prema objavi na Instagramu, urednički tim ARD-a za doping otkrio je da je King nekoć radio u tvrtci koja reklamira terapiju stimulatorima hormona rasta – istom klasom tvari na koje je Townsend bio pozitivan. King je potvrdio ARD-u da je bio zaposlen u centru kao fitness trener, ali Roderick Townsend nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Slučaj Townsend ima političku dimenziju. Oslobađajuća presuda od strane USADA-e protiv Townsenda, unatoč njegovoj neobičnoj obrani, i njegovom odnosu s Justinom Kingom, doista je iznenađujuća s obzirom na tekući spor između USADA-e i WADA-e u vezi s kineskim plivačima.
Nakon što su ARD i New York Times objavili priču u travnju 2024., Tygart je postao najglasniji kritičar WADA-e. Tygart je optužio WADA-u za zataškavanje što je posljedično dovelo do krize povjerenja u globalni antidopinški sustav. Tygart je međutim naglasio za ARD da se slučaj Townsend drastično razlikuju od slučajeva u Kini te je dodao da se WADA odlučila ne žaliti na odluku USADA-e u slučaju Townsend. (V.B)
Foto: Sportschau
6. Hrvatski festival hodanja
I ove godine Turistička zajednica Ličko-senjske županije, kao jedan od naših partnera u provedbi Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“, organizira po šesti put Hrvatski festival hodanja u trajanju od dva dana (31. kolovoza u Otočcu i 1. rujna 2023. u Gospiću). Hodanje se odvija na 3 rute, po uzoru na višednevne festivale hodanja u drugim europskim zemljama.
31.8.2024. Otočac / 1.9.2024. Gospić

Od 25.8.2022 u Verdalu u Norveškoj, na generalnoj skupštini IML Walking Association (International Marching League) Hrvatski Savez Hodanja je svečano primljen u obitelj IML-a. Brojni posjetitelji iz IML-ove obitelji su najavili dolazak na hodanje u Otočac i u Gospić. Ne sumnjamo u vrhunsku organizaciju ovog festivala, kao i uvijek do sad, te u najavu i praćenje od strane lokalnih i nacionalnih medija.
Festival i ove godine ističe ulogu i dobrobiti hodanja kao osnovnog i najpristupačnijeg oblika kretanja čovjeka. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao pokretač ovog festivala, aktivno sudjeluje i nastavlja promicati Nacionalni program „Živjeti zdravo“ i hodanje kao jedan od zdravih stilova života te podizati svijest i broj redovitih hodača u Republici Hrvatskoj.
U Gospiću i Otočcu su ponuđene po tri rute (10, 20 i 30 km), ovisno o preferencijama i mogućnostima sudionika. Organizatori su mislili na sve pa Vas tako očekuju službene majice, voda, voće pa čak i prijevoz između dva grada (uz kotizacije za dva dana). Na Vama je samo da ponesete dobru volju, zagrijane nožice i cipele pravog broja i dođete provesti dva dana u dobrom društvu, uz tjelesnu aktivnost i prekrasan krajolik koji krasi našu Liku.
Sve dodatne informacije možete pronaći na: https://www.croatiawalk.com/
Obavijest o održavanju predavanja u HGK-u, Prilog VIII. Uredbe CLP
Obavještavamo Vas da će predstavnice Službe za toksikologiju održati predavanje 13.09.2024. s početkom u 09.00 sati u prostorima Hrvatske gospodarske komore, Rooseveltov trg 2, Zagreb na temu Prilog VIII. Uredbe CLP – najbitnije informacije.
Dodatne informacije možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://www.hgk.hr/primjena-jedinstvenog-identifikatora-formule-ufi-i-priprema-za-inspekcijski-nadzor-najava.
COVID-19 u Hrvatskoj (3.9.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 35. kalendarskom tjednu (tjedan od 26. kolovoza do 01. rujna 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 880 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 35. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Nedostatak jasnih protokola
Slučaj Jannika Sinnera dokazuje da teniski autoriteti još uvijek nisu naučili lekciju – Sinner je dvaput bio pozitivan, ali mu je ipak dopušteno natjecanje dok se istraga tiho odvijala u pozadini.
Godine 1997., ATP koji upravlja muškim tenisom, pozvao je Andrea Agassija da objasni pozitivan dopinški test koji je ukazivao na prisutnost kristalnog metamfetamina. Agassi je tvrdio da je nesvjesno popio „začinjeno“ piće koje mu je donio pomoćnik. Njegovo objašnjenje je prihvaćeno i slučaj je odbačen. Godine 2009. Agassi je u svojoj autobiografiji priznao da je lagao. To je trebalo dovesti do promjena u teniskom antidopinškom protokolu. 15 godina od Agassijeva slučaja, teniske vlasti još uvijek nisu ni blizu formiranja dosljednog popisa o tome kako se nositi s pozitivnim dopinškim testovima. Dana 20. kolovoza, Međunarodna agencija za integritet tenisa – tijelo osnovano kako bi se bavilo kršenjem antidopinških pravila – objavila je da je prvi tenisač svijeta Jannik Sinner “oslobođen svih nedjela” unatoč tome što je dvaput bio pozitivan na zabranjeni klostebol. Objavljeno je to dan nakon što je Sinner osvojio Cincinnati Masters.
Očekivano, došlo je do vala kritika, a tenisači su optuživali ITIA-u i druge teniske vlasti za favoriziranje načina na koji su postupali u slučaju Sinner. U ožujku je Sinner prvi put bio pozitivan i izrečena mu je privremena suspenzija. Igrač se žalio i suspenzija je već sutradan ukinuta. Osam dana kasnije ponovno je bio pozitivan, žalio se i suspenzija je ukinuta nakon četiri dana. Sinner i njegov tim rekli su da je njegov fizioterapeut Glacomo Naldi posjekao prst, a Sinnerov kondicijski trener Umberto Ferrara savjetovao mu je da koristi ljekoviti sprej. Sprej je sadržavao klostebol koji je ušao u Sinnerov sustav kada je Naldi masirao igrača bez upotrebe rukavica. Od ožujka do kolovoza ITIA je tiho radila u pozadini prije nego što su zaključili da nije bilo nikakvog prekršaja. Čini se nedosljednim da je Sinneru bilo dopušteno profesionalno natjecanje tijekom istražnog razdoblja, umjesto da je suspendiran. U tom je razdoblju također postao svjetski igrač broj 1. Drugi propust je taj što je slučaj držan u tolikoj tajnosti da je činjenica da je Sinner bio pozitivan izašla na vidjelo tek kada ga je ITIA oslobodila krivnje 20. kolovoza. Nedosljednosti također leže u tome kako su ITIA i teniske vlasti rješavale prethodne slučajeve. Sinneru je trebalo biti zabranjeno igrati tijekom istražnog razdoblja. To je standardni protokol. Nakon završetka istrage, na temelju rezultata, igraču bi moglo biti dopušteno da se vrati nastupanju na turnirima. Upravo je takav bio postupak u slučaju Simone Halep.
Halep, bivša prva igračica svijeta u pojedinačnoj konkurenciji, bila je pozitivna na zabranjenu tvar roksadustat u kolovozu 2022. te je suspendirana. Žalila se Sportskom arbitražnom sudu. Sud je odlučio da “nema značajne krivnje”. Na teniske terene se vratila 17 mjeseci kasnije, na Mastersu u Miamiju ove godine.
Sinner je tvrdio da je njegov slučaj drugačiji jer su on i njegov tim točno znali kako je tvar ušla u njegovo tijelo.
Nepovjerenje između upravnog tijela i igrača može se samo povećavati jer su standardni postupci iskrivljeni u korist igrača koji je osvojio naslov Australian Opena mjesec dana prije nego što je bio pozitivan na dopinškom testu. Teniska su tijela često koristila žrtvene jarce kako bi pokazala svoju ozbiljnost prema dopingu/antidopingu. To su igrači koji nemaju financijsku potporu kakvu je imao Sinner niti visok profil kakav uživa Talijan. Oštre nedosljednosti dovele su do toga da je 24-struki Grand Slam prvak Novak Đoković ustvrdio da postoji “nedostatak standardiziranih i jasnih protokola”.
Jedno izvješće tvrdilo je da je tenisačima bilo dopušteno raditi vlastite dopinške testove, svojevoljno – na French Openu 2019., US Openu 2021. i Mastersu u Miamiju 2022. Jasno je da je nakon toga bilo nepotrebno uopće provoditi dopinšku kontrolu na samim natjecanjima. Na taj je način bilo omogućeno, onima koji su se dopingirali, da pokušaju isprati zabranjene tvari iz svog tijela. (V.B)
Foto: prvatna arhiva
Proveden projekt: “Evaluacija Smjernica za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga”
U Republici Hrvatskoj su Smjernice za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga usvojene u ožujku 2015. od strane Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske. Smjernice definiraju pojmove koji podrazumijevaju sve oblike i aktivnosti u području smanjenja šteta, pružaju preporuke za razvitak inovativnih programa u području smanjenja šteta i okvira za djelovanje u različitim okruženjima i područjima smanjenja šteta te promiču dostupnost spomenutih programa na svim područjima Republike Hrvatske.
U Smjernicama su navedeni i Minimalni EU standardi kvalitete (izrađeni na temelju EU Akcijskog plana o drogama 2009. – 2012.) koji su usmjereni na unapređenje kvalitete i učinkovitosti intervencija u području smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga.[1] Sastavni dio Smjernica čini Dodatak Smjernicama – Popis ustanova i organizacija koje provode programe smanjenja šteta u Republici Hrvatskoj s uključenim intervencijama koje provode.
S obzirom na to da je od izrade Smjernica prošlo desetljeće u kojem su se dogodile brojne promjene koje obuhvaćaju prikupljena nova saznanja, provedena brojna znanstvena istraživanja, promjene u obrascima korištenja droga, donošenje novih strateških dokumenata i promjene povezane s institucionalnim okvirom tijekom 2023. godine, u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo proveden je Projekt evaluacije Smjernica za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga.
[1] Vlada Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje zlouporabe droga. (2016). Smjernice za programe smanjenja šteta povezanih sa zlouporabom droga. Dostupno na: https://drogeiovisnosti.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Smjernice/Smjernice%20za%20programe%20smanjenje%20%C5%A1teta%20web%20FINAL.pdf
Svjetski dan spolnog zdravlja, 4. rujna 2024.
OBILJEŽAVANJE SVJETSKOG DANA SPOLNOG ZDRAVLJA 04.RUJNA 2024.
Rujan – Mjesec svjesnosti o raku u dječjoj dobi
Rujan je posvećen podizanju svijesti o raku u dječjoj dobi, mjesec u kojem se globalna zajednica okuplja kako bi podržala djecu oboljelu od ove teške bolesti i njihove obitelji. Simbolizira ga zlatna vrpca.
Rak je drugi najčešći uzrok smrti kod djece, a svake godine dijagnosticira se tisućama djece širom svijeta. Ovaj mjesec naglašava važnost ranog otkrivanja, istraživanja i razvoja boljih tretmana, dok se istovremeno pruža podrška oboljelima i širi svijest o potrebama najmlađih pacijenata. Kroz različite kampanje i aktivnosti, Mjesec svjesnosti o raku u dječjoj dobi podsjeća nas na važnost zajedničke borbe za zdraviju budućnost djece.
Za učinkovitu borbu protiv raka u dječjoj dobi, nužno je upoznati se s nekim osnovnim činjenicama:
– Rak je najčešći uzrok smrti kod djece
– Leukemija je najčešći oblik raka kod djece, a slijede tumori mozga
– 50% slučajeva raka kod djece dijagnosticira se djeci mlađoj od 5 godina
– Mnogi simptomi raka u djece su nespecifični i vrlo česti, što uvelike otežava dijagnostiku
Najčešći simptomi raka kod djece
Rano otkrivanje raka je ključno, a to posebno vrijedi kod djece. Zato Organizacija za dječji rak i leukemiju (engl. Children’s Cancer and Leukaemia Group (CCLG)) izdvaja neke najčešće simptome raka kod djece:
– Umor i/ili blijeda koža
– Česte upale (primjerice) uha, grla ili pluća
– Perzistentni simptomi koji podsjećaju na gripu
– Krv u urinu ili stolici
– Lako nastajanje modrica ili osipa
– Znojenje ili groznice, posebice po noći
– Neprestani bolovi (primjerice) kostiju, zglobova, leđa ili nogu, a koji se mogu pogoršavati noću
– Neobjašnjivo šepanje ili slabost nogu
– Problemi poput proljeva, zatvora ili boli prilikom pražnjenja crijeva
– Kvržice, oticanje ili slične promjene na tijelu
– Promjene na oku (poput bijelog sjaja u oku, što se najčešće može vidjeti na fotografijama)
– Gubitak kilograma ili teško dobivanje na tjelesnoj masi
– Promjene madeža
– Konstantan plač i vrištanje kod male djece
– Specifično za tumore mozga: glavobolje, vrtoglavica, nespretnost
Više informacija o simptomima raka kod djece možete pronaći ovdje.
Rak u dječjoj dobi u Hrvatskoj
Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2021. godini dijagnoza maligne bolesti postavljena u 115 djece (52 u dobi od 0-4 godine, 27 u dobi 5-9 godina i 36 u dobi od 10-14 godina). Najčešći tipovi raka bile su leukemije (34 slučaja), limfomi (20 slučajeva) i maligni tumori mozga i središnjeg živčanog sustava (14 slučajeva).
Stope incidencije malignih bolesti u djece u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina su stabilne, dok su stope mortaliteta u padu od 1,8 % godišnje, slično kao i u drugim usporedivim zemljama.
Dijagnoza i promjene u svakodnevnom životu koje nastupe nakon dijagnoze raka kod djeteta predstavljaju veliki stres za dijete i obitelj. Roditeljima je potrebna podrška u suočavanju s izazovima, što uključuje ravnomjernu dostupnost liječenja i pravovremenu psihološku pomoć.
Reference:
Hripavac u Hrvatskoj (30.8.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1. 1. 2023. do 30. 8. 2024. godine, zaprimili smo 6615 prijava oboljelih od hripavca.
U prethodnom tjednu nije bilo novih prijava oboljenja od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 242 |
| 1-4 | 383 |
| 5-9 | 650 |
| 10-14 | 2731 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 449 |
| 41-59 | 464 |
| 60+ | 127 |
| Ukupno | 6615 |
Međunarodni dan svjesnosti o predoziranju 31. kolovoza 2024.
31. kolovoza 2001. u Melbourneu je započelo obilježavanje Međunarodnog dana podizanja svijesti o predoziranju koji ima za cilj povećati osviještenost i informiranost o navedenom problemu i smanjiti stigmu smrti povezanih s drogom. Obilježavanje navedenog dana je ujedno i prilika za poticanje rasprave o prevenciji predoziranja utemeljenoj na znanstvenim dokazima i sveobuhvatnim politikama o drogama. Od 2012. godine Međunarodni dan svjesnosti o predoziranju vodi neprofitna australska javnozdravstvena organizacija Penington Institute. Penington Institute kao globalni organizator Međunarodnog dana svjesnosti o predoziranju povezuje iskustva iz stvarnog života i znanstvena istraživanja kako bi se unaprijedila sigurnost zajednice u vezi s drogama, uključujući alkohol i lijekove. Zagovara se i potreba za redovitim pružanjem osnovnih informacija o dostupnim tretmanskim uslugama i programima podrške kako bi se smanjile štete povezane s drogama i informiralo o riziku od predoziranja i mogućim načinima prevencije.
Prema posljednjem izvješću UN Ureda za droge i kriminal o stanju problematike droga u svijetu, 2022. godine nastavljen je rastući trend smrtnih slučajeva povezanih s uporabom droga, koji se uočava od 2019. godine. Procjenjuje se da posljednjih godina u svijetu godišnje umire najmanje 160 000 ljudi izravno zbog uporabe droga. Najčešći uzrok smrti povezanih s uporabom droga su bolesti jetre i HIV/AIDS-a te predoziranja drogom, a opioidi su primarni uzrok smrti izravno povezanim s uporabom droga. U Europskom izvješću o drogama 2024., procjenjuje se da su se u Europskoj uniji 2022. godine dogodila najmanje 6 392 smrtna slučaja od predoziranja drogama. Stopa smrtnosti od predoziranja u Europskoj uniji 2022. procijenjena je na 22,5 umrlih na milijun stanovnika u dobi od 15 do 64 godine. Stope smrtnosti zbog predoziranja obično su 3 do 4 puta veće među muškarcima u usporedbi sa ženama, pri čemu su najviše pogođeni muškarci u dobi od 25 do 39 godina. Procjenjuje se da je broj smrtnih slučajeva od predoziranja u Europskoj uniji među osobama u dobi od 50 do 64 godine porastao za 69 % između 2012. i 2022. (za 43 % među ženama i za 101 % među muškarcima). Opioidi, uključujući heroin i njegove metabolite, često u kombinaciji s drugim tvarima, prisutni su u tri četvrtine (74 %) smrtonosnih predoziranja prijavljenih u Europskoj uniji 2022.
Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je od 2019. do 2023. zabilježeno ukupno 468 smrtnih slučajeva izravno povezanih s uporabom droga (2019: 97, 2020: 99, 2021:77, 2022:102 i 2023:93). Tijekom promatranih godina, većina osoba umrla je od predoziranja opijatima (2019: 73,2 %; 2020: 81,8 %; 2021: 76,6 %, 2022: 70,6 %, 2023: 71 %), zatim zbog predoziranja uzrokovanog uporabom više ili neodređenih supstanci (2019: 13,4 %; 2020: 12,1 %; 2021: 10,4 %; 2022: 18,6 %; 2023: 15,1 %), te ne-opijatskih supstanci (2019: 13,4 %; 2020: 6,1 %; 2021: 13,0 %; 2022: 10,8 %; 2023: 14,0 %). Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u bazi hospitalizacija tijekom 2023. godine zabilježeno je 124 hospitalizacija kod kojih je glavna otpusna dijagnoza bila otrovanje narkoticima i psihodislepticima, antiepilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te otrovanje psihotropnim lijekovima. U posljednjih sedam godina broj hospitalizacija zbog navedenih uzroka je u padu za 43%. Tijekom 2023. godine zabilježeno je 39 dolazaka u dnevne bolnice na liječenje i skrb zbog otrovanja narkoticima i psihodislepticima, antieptilepticima, sedativima-hipnoticima i antiparkinsonicima te psihotropnim lijekovima
Uporaba droga prepoznata je kao uzrok smrtnosti koji se može prevenirati, a razni nacionalni i međunarodni strateški dokumenti, smjernice i standardi preporučuju provedbu javnozdravstvenih odgovora koji obuhvaćaju mjere za smanjenje smrti povezanim s uporabom droga. U okviru intervencija za smanjenje smrtnih ishoda uzrokovanih predoziranjem, previđeni su i programi „kućnih doza“ naloksona koji obuhvaćaju kombinaciju edukacije o rizicima od predoziranja i edukaciju o pružanju prve pomoći te distribuciju naloksona osobama koje potencijalno mogu svjedočiti predoziranju s ciljem smanjenja smrtnosti od predoziranja.
Prepoznajući važnost ulaganja u osnaživanje kapaciteta za pružanje kvalitetnih odgovora, Ministarstvo zdravstva kroz javne natječaje financira programe koji se u području smanjenja šteta provode od strane udruga. Također, od 2015. u primjeni su i Smjernice za programe smanjenje šteta povezanih sa zlouporabom droga koje su evaluirane tijekom 2023. Iako su programi smanjenja šteta u Hrvatskoj dio javnozdravstvene politike i provode se već skoro 30 godina, a u okviru kojih se osobama koje koriste droge pruža niz usluga od informiranja i savjetovanja, anonimne i besplatne zamjena šprica i igala, testiranja na virusne hepatitise, HIV i spolno prenosive bolesti do supstitucijske terapije, u Nacionalnoj strategiji djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. i pratećem Akcijskom planu za razdoblje do 2026. planirane su mjere za daljnje jačanje ovih programa te razvoj i uvođenje inovativnih programa, lijekova i proizvoda za smanjenja šteta.
Stoga su u suradnji Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pripremi nove Smjernice smanjenja šteta kojima će se dodatno osigurati dostupnost znanstveno utemeljenih i učinkovitih intervencija smanjenja šteta te poboljšati suradnja ustanova u njihovoj provedbi, ali i nekoliko inovativnih programa.
Budući da su učinkovite mjere za sprječavanje predoziranja nedostajale u trenutnim odgovorima te je upotreba naloksona bila ograničena na zdravstveno osoblje, u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u razdoblju od 2019. do 2021. proveden je projekt „Procjena rizika od predoziranja (opioidnim) drogama kod osoba s problemom ovisnosti“ s ciljem identifikacije problema, te utvrđivanja navika uporabe droga i rizičnih ponašanja koja mogu dovesti do predoziranja. Na temelju rezultata navedenog Projekta, Hrvatski zavod za javno zdravstvo je tijekom 2023. s ciljem smanjenja smrtnih ishoda uzrokovanih predoziranjem opioida izradio Pilot projekt uvođenja kućnih doza naloksona. Projekt će se provesti u dvije faze tijekom 2024. i 2025. a u okviru istog se uvodi nalokson u obliku nazalnog spreja NYXOID na tržište Republike Hrvatske koji će se distribuirati u suradnji s mrežom Službi za zaštitu mentalnog zdravlja i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, kaznenim tijelima, udrugama koje provode programe smanjenja šteta i terapijskim zajednicama, krajnjim korisnicima koji su izloženi visokom riziku od predoziranja. Ovime će Hrvatska postati 17. država članica EU koja je osigurala dostupnost kućnih doza naloksona. U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo povodom predstavljanja početka Pilot projekta održat će se skup i edukacija o primjeni naloksona, 6. rujna 2024. u Zagrebu.
Pored navedenog, s ciljem unaprjeđenja kvalitete podataka o akutnim intoksikacijama drogama u koordinaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u pripremi je i Pilot projekt praćenja intoksikacija drogama i novim psihoaktivnim tvarima u Gradu Zagrebu te ustrojavanje kliničko-toksikološke mreže unutar Sustava ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u Republici Hrvatskoj. Cilj je pružiti detaljne informacije o prirodi i opsegu šteta povezanih s uporabom droga poput kanabisa, kokaina, heroina i drugih opioida, amfetamina, višekratne uporabe droga s alkoholom, kao i nemedicinske uporabe lijekova na recept i bez recepta te novih psihoaktivnih tvari ali i osnažiti kapacitete za prepoznavanje zdravstvenih šteta povezanih s uporabom droga čime će se omogućiti kvalitetno praćenje aktualnih trendova, prepoznavanja novih rizika i pravovremeni javnozdravstveni odgovori.
Poništenje dijela natječaja od dana 10. srpnja 2024.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 10. srpnja 2024.
Više pogledajte ovdje.
COVID-19 u Hrvatskoj (25.08.2024)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 34. kalendarskom tjednu (tjedan od 19. do 25. kolovoza 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 1674 prijave COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 34. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
Hrvatski paraolimpijci spremni za Igre u Parizu
U srijedu 28. kolovoza 2024. počinju Paraolimpijske igre u Parizu, natjecanje na kojem će nastupiti preko 4.400 sportaša iz 186 zemalja. Hrvatsku će predstavljati 22 sportaša u 6 sportova ( paraatletika, parastolni tenis, paraplivanje, boćanje, paratriatlon i parataekwondo).
Međunarodni paraolimpijski odbor (IPC) u suradnji sa Svjetskom antidopinškom agencijom (WADA) razvio je tečaj – ADEL za Paraolimpijske igre Pariz 2024 koji pruža detaljan pregled provođenja antidopinškog programa na Igrama a namijenjen je sportašima i pratećem osoblju sportaša koji će na njima sudjelovati. Svi hrvatski paraolimpijci, uključujući i trenere uspješno su završili ovaj antidopinški tečaj i stekli certifikat kojeg osim WADA-e i IPC-a priznaju i druge međunarodne parasportske federacije.
U cilju podizanja svijesti i promicanju čistog sporta na velikim sportskim natjecanjima, na Paraolimpijskim igrama će biti prisutan i WADA-in tim za angažiranje sportaša (Athlete Engagement Programme). U direktnoj komunikaciji, WADA-ini stručnjaci u području antidopinga će imati prilike educirati sportaše, trenere i sportske dužnosnike o opasnostima i posljedicama uzimanja dopinga. Program će biti popraćen raznim edukativnim materijalima, zabavnim i informativnim kvizom kao i različitim interaktivnim aktivnostima.
Hrvatskim paraolimpijcima od srca želimo puno uspjeha i postizanje izvrsnih rezultata. (F.A.L.)
Hripavac u Hrvatskoj (23.08.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 23.8.2024. godine, zaprimili smo 6615 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 242 |
| 1-4 | 383 |
| 5-9 | 650 |
| 10-14 | 2731 |
| 15-19 | 1569 |
| 20-40 | 449 |
| 41-59 | 464 |
| 60+ | 127 |
| Ukupno | 6615 |
Antidopinške kontroverze
Svjetska antidopinška agencija (WADA) odgovara na priču Reutersa od 7. kolovoza 2024. koja razotkriva shemu prema kojoj je Američka antidopinška agencija (USADA) dopustila sportašima koji su se dopingirali da se i dalje natječu, a da nikada nisu objavili ili sankcionirali nastalo kršenje pravila o antidopingu, što je izravno u suprotnosti sa Svjetskim antidopinškim kodeksom i pravilima USADA-e. . Ova USADA-ina shema prijetila je integritetu sportskog natjecanja koje Kodeks nastoji zaštititi. USADA je očito prekršila pravila. Suprotno tvrdnjama USADA-e, WADA nije potpisala ovu praksu dopuštanja “sportskim varalicama” da se godinama natječu uz obećanje da će pokušati pribaviti inkriminirajuće dokaze protiv drugih.
Unutar Kodeksa postoji odredba prema kojoj sportaš koji pruža znatnu pomoć može naknadno podnijeti zahtjev da mu se suspendira dio razdoblja zabrane. Međutim, postoji jasna odredba koja ne uključuje dopuštanje natjecanja onima koji su varali sve dotle dok mogu zadržati učinak poboljšanja sportskih izvedbi “zahvaljujući” zabranjenim tvarima koje su uzimali. Kada je WADA konačno saznala za ovu nesukladnu praksu 2021. godine, mnogo godina nakon što je započela, odmah je naredila USADA-i da odustane. WADA je trenutno upoznata s najmanje tri slučaja u kojima je sportašima koji su ozbiljno prekršili antidopinška pravila bilo dopušteno to da se nastave natjecati godinama uz opravdanje da su djelovali kao tajni agenti za USADA-u. USADA o tome nikada nije obavijestila WADA-u.
U jednom slučaju, sportaš elitne razine, koji se natjecao na olimpijskim kvalifikacijama i međunarodnim događajima u Sjedinjenim Državama, priznao je da je uzimao steroide i EPO, ali mu je dopušteno da se nastavi natjecati sve do umirovljenja. Slučajevi ovakvih sportaša nikada nisu objavljeni, rezultati nikada nisu diskvalificirani, novčana nagrada nikada nije vraćena, niti je ikada izvršena ikakva suspenzija. Takvim je sportašima bilo dopušteno natjecanje baš kao da nikada nisu varali. U tom slučaju, kada je USADA na kraju priznala WADA-i što se događalo, savjetovala je da bi svako objavljivanje posljedica ili diskvalifikacija rezultata ugrozilo sigurnost sportaša te je zatražila od WADA-e da pristane na neobjavljivanje. Stavljena u ovu nemoguću poziciju, WADA nije imala drugog izbora nego pristati (nakon što je sa svojim Odjelom za obavještajne poslove i istrage potvrdila da je sigurnosna prijetnja vjerodostojna). Dopinški slučajevi sportaša stoga nikada nisu javno objavljeni.
Da je WADA pravovremeno bila obaviještena, nikada to ne bi dopustila. Kako se moraju osjećati drugi sportaši znajući da su se natjecali u dobroj vjeri protiv onih za koje je USADA znala da su varali? Ironično je i licemjerno da USADA vrijeđa kad sumnja da druge antidopinške organizacije ne poštuju pravila do u slovo, a godinama nije objavila slučajeve dopinga i dopustila je varalicama da se nastave natjecati, uz opravdanje da će im pomoći uhvatiti druge moguće prekršitelje. WADA se pita je li Upravni odbor USADA-e, koji upravlja USADA-om, ili U.S. Kongres, koji ga financira, znao je za tu neusklađenu praksu koja ne samo da je potkopala integritet sportskog natjecanja, već je i ugrozila sigurnost sportaša koji su surađivali. (V.B)
Foto: privatna arhiva
OVDJE NEMA GRIJEHA
Tenisač Jannik Sinner (23) izbjegao je kaznu premda je čak dva puta bio pozitivan na tvar zabranjenu Popisom zabranjenih sredstava. Uspješno je dokazano kako se ta tvar našla u njegovu tijelesnom sustavu.
Prvi dopinški pad dogodio se u ožujku ove godine.
Testovi su otkrili prisutnost niske razine metabolita klostebola (steroid). Samo osam dana kasnije uzet je još jedan uzorak koji je također pokazao prisutnost istog metabolita.
Sinner je odmah dobio privremenu suspenziju, međutim nije odustao od nakane da dokaže nenamjeru uzimanja navedene zabranjene tvari.
Međunarodna agencija za integritet tenisa (ITIA) istražila je situaciju i otkrila da je njegov fizioterapeut slučajno zarazio mladog tenisača. Utvrđeno je da je fizioterapeut koristio sprej, koji se prodaje bez recepta, na posjekotini sportaševe ruke. To je rezultiralo nenamjernom kontaminacijom sportaša. ITIA se složila s objašnjenjem i inzistirala na tome da kršenje nije bila Sinnerova namjera.
Neovisni sud oslobodio je talijanskog asa krivnje i nemara. Izjava ATP-a glasi: “Ohrabreni smo što nije pronađena nikakva krivnja ili nemar od strane Jannika Sinnera”.
“Također bismo željeli odati priznanje robusnosti istražnog procesa i neovisne procjene činjenica u okviru Teniskog antidopinškog programa (TADP), što mu je omogućilo nastavak natjecanja. “Ovo je bila izazovna stvar za Jannika i njegov tim koja ujedno naglašava potrebu da igrači i njihova pratnja budu krajnje oprezni pri korištenju proizvoda ili tretmana. Integritet je najvažniji u našem sportu!”
“Njegov fitness trener kupio je proizvod koji se lako može nabaviti u bilo kojoj talijanskoj ljekarni, a dao ga je Jannikovom fizioterapeutu da zbrine posjekotinu na prstu. “Jannik nije znao ništa o tome, a njegov fizioterapeut nije znao da koristi proizvod koji sadrži klostebol.
“Fizioterapeut je uzrokovao nenamjernu kontaminaciju. “Jannik je od početka u potpunosti surađivao s ITIA-inom istragom. “ITIA se bori protiv nedoličnog ponašanja u sportu, a posebno protiv dopinga. Njegova pravila i procesi su iznimno rigorozni i nakon forenzičke istrage i neovisnog saslušanja, Neovisni sud je odlučio da je Jannik nevin. “On nije kriv. Međutim, s obzirom na prirodu stroge odgovornosti antidopinških pravila, prihvaća da gubi bodove s turnira u Indian Wellsu na kojem se testiranje održalo. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Popis lijekova za srpanj 2024.
Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.07.2024. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:
- putem naslovnice (https://antidoping-hzta.hr/) klikom na ikonu ‘Tražilica zabranjenih lijekova’
- putem integrirane tražilice na linku: https://antidoping-hzta.hr/trazilica-zabranjenih-lijekova/
- putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze i integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://antidoping-hzta.hr/za-sportase/popis-lijekova/
Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: pitanja-antidoping@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.
*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.
Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.
Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)
COVID-19 u Hrvatskoj (18.8.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 33. kalendarskom tjednu (tjedan od 12. do 18. kolovoza 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 911 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 33. kalendarskom tjednu zabilježena je jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19 koji je nastupio u tjednu ranije.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
CEADO želi više testiranja u SAD-u
Više od 30 europskih antidopinških agencija (CEADO) izrazilo je zabrinutost vezano uz slučaj da profesionalni i sveučilišni sportaši SAD-a, koji se natječu na velikim događajima kao što su Olimpijske igre, nisu dovoljno testirani i nisu vezani Svjetskim antidopinškim kodeksom te su pozvali WADA-u da provede detaljnu procjenu. Otvoreno pismo WADA-i potpisala je 31 nacionalna antidopinška agencija.
Iako se izravno ne upire prstom u Sjedinjene Države, testiranje u američkim sveučilišnim i profesionalnim sportskim ligama kao što su Nacionalna nogometna liga, Major League Baseball, Nacionalna košarkaška asocijacija i Nacionalna hokejaška liga dugo su se smatrale crnom rupom u smislu slabog provođenja dopinškog testiranja
Na temelju dostupnih podataka, brojevi prikupljenih uzoraka su zabrinjavajući u odnosu na broj sportaša koji sudjeluju u velikim sportskim događajima kao što su Olimpijske igre i svjetska prvenstva zbog čega CEADO iskazuje zabrinutost:”Ti sportaši očito nisu biti dovoljno testirani prije velikih sportskih događaja.”
SAD je potpisnik Kodeksa WADA-e, ali kao privatne tvrtke NFL, MLB, NBA i NHL nisu vezani pravilima kojih se sportski savezi moraju pridržavati kako bi američkim sportašima omogućili međunarodno natjecanje. NCAA, upravno tijelo za sveučilišni sport, također ih ne priznaje.
Predsjednik WADA-e Witold Banka rekao je za Reuters da kada govori o 90% američkih sportaša koji se ne natječu u skladu sa Svjetskim antidopinškim kodeksom, nitko u SAD-u ne želi raspravljati o tom pitanju. “Kad sam spomenuo da je u SAD-u jedno od najvećih svjetskih tržišta za lijekove zabranjene u sportu ilegalne steroide, nitko nije iskazao interes”, rekao je.
Poziv SAD-u da dovede u red svoju “antidopinšku kuću” dodatno povećava novonastalu nepovoljnu situaciju između Agencije za borbu protiv dopinga Sjedinjenih Američkih Država (USADA) i WADA-e oko načina na koji to globalno tijelo rješava slučajeve 23 kineska plivača koji su bili pozitivni, ali su dobili dozvolu za natjecanje na Igrama u Tokiju. (V.B)
Foto: privatna arhiva
Izvješće o novoj epidemiji majmunskih boginja (mpox)
Mpox je virusna infekcija koja uzrokuje simptome slične gripi i gnojne lezije, a iako je obično blaga, može biti smrtonosna. Djeca, trudnice i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, poput onih s HIV-om, izloženi su većem riziku od komplikacija.Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je najnoviju epidemiju bolesti javnozdravstvenom hitnom situacijom nakon što se novi soj virusa mpox, prvi put identificiran u Demokratskoj Republici Kongo, počeo širiti u druge susjedne zemlje.
Mpox se prenosi bliskim fizičkim kontaktom, uključujući seksualni kontakt, ali nema dokaza da se lako širi zrakom.
Novi soj izazvao je globalnu zabrinutost jer se čini da se lakše širi među ljudima nego raniji sojevi virusa.
Prije dvije godine, SZO je proglasila mpox hitnom situacijom kada se oblik bolesti, uzrokovanom granom IIb, počeo globalno širiti, uglavnom među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima.
Ta epidemija stavljena je pod kontrolu nakon što su promjena ponašanja, sigurne seksualne prakse i cjepiva pomogli ljudima u riziku da se zaštite u mnogim zemljama.
Međutim, mpox je javnozdravstveni problem u dijelovima Afrike već desetljećima. Prvi slučaj među ljudima zabilježen je u Kongu 1970. godine, a od tada se bilježe epidemije ove bolesti.
U trenutnoj epidemiji, najgoroj ikada zabilježenoj u Kongu, zabilježeno je 27.000 oboljelih i više od 1.100 smrtnih slučajeva od siječnja 2023., uglavnom među djecom.
Dva soja virusa mpox sada se šire u Kongu – endemski oblik virusa, grana I, i novi soj nazvan grana Ib, pri čemu se izraz “grana” odnosi na varijantu virusa.
Novi soj sada se proširio iz istočnog Konga u Ruandu, Ugandu, Burundi i Keniju. Švedska je u četvrtak prijavila prvi slučaj nove varijante, grane Ib, izvan Afrike. Glasnogovornik SZO-a rekao je da ovaj slučaj naglašava potrebu za partnerstvom te da agencija i dalje ne savjetuje uvođenje ograničenja putovanja s ciljem sprečavanja širenja mpoxa. Pakistan je također potvrdio slučaj virusa mpox kod pacijenta koji se vratio iz jedne zaljevske zemlje, iako nije bilo jasno radi li se o novoj varijanti ili grani koja se globalno širi od 2022. godine.
Epidemiologija majmunskih boginja
Mpox se nakon iskorjenjivanja velikih boginja smatra najznačajnijom infekcijom ortopox virusom koja utječe na ljude.
Virus majmunskih boginja (MPXV) je prvi put izoliran 1958. iz lezija boginja tijekom izbijanja vezikularne bolesti među makakima u zatočeništvu (Macaca fascicularis) uvezenima iz Singapura u Dansku radi istraživanja.
Iako je prethodni naziv bolesti (tj. majmunske boginje) upućivao na to da su majmuni primarni domaćini, specifičan životinjski rezervoar MPXV-a (primarni domaćin) ostaje nepoznat. U prirodi je otkriveno da su mnoge životinjske vrste zaražene MPXV-om, uključujući razne vrste vjeverica, gambijske štakore (Cricetomys gambianus), prugaste miševe, puhove i primate.
Neki dokazi upućuju na to da bi autohtoni afrički glodavci, kao što su gambijski štakori i vjeverice, mogli biti prirodni rezervoar virusa.
Virus majmunskih boginja je prvi put otkriven u čovjeka 1970. godine u ekvatorijalnoj regiji DR Konga, devet mjeseci nakon iskorjenjivanja velikih boginja u toj zemlji. Nakon toga prijavljeni su sporadični slučajevi iz područja prašuma središnje i zapadne Afrike. Javljale su se i velike epidemije bolesti, uglavnom u DR Kongu, gdje se bolest trenutačno smatra endemskom.
Majmunske boginje prijavljene su prvi put izvan Afrike 2003. godine, kada je nastala epidemija u Sjedinjenim Američkim Državama. Ukupno 81 slučaj majmunskih boginja u nekoliko država SAD-a prijavljen je među ljudima koji su imali bliske kontakte s kućnim ljubimcima, prerijskim psima. Prerijski psi su se zarazili zato što su bili smješteni s glodavcima zaraženima MPXV-om uvezenima iz Gane. U toj epidemiji nije utvrđen prijenos s čovjeka na čovjeka i nije zabilježen nijedan smrtni slučaj među ljudima. Nakon ove epidemije nije bilo dokaza da je virus postao enzootski u divljini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Iako se većina dokumentiranih slučajeva boginja u Africi dogodila u DR Kongu, broj slučajeva u drugim zapadnoafričkim i srednjoafričkim zemljama također se povećao u posljednjem desetljeću. To se povećanje djelomično može pripisati smanjenju kolektivnog imuniteta u populacijama nakon prestanka programa cijepljenja protiv velikih boginja početkom 1980-ih. Drugi čimbenici koji objašnjavaju porast oboljelih mogu biti promjene u samom virusu i promjene u ekosustavima koje su mogle uzrokovati porast gustoće populacije prirodnih rezervoara i dovesti do češćih interakcija između ljudi i divljih vrsta.
U razdoblju od 2016. do 2022. potvrđeni slučajevi majmunskim boginjama prijavljeni su u sljedećim afričkim zemljama: Kamerun (grana II.) , Srednjoafrička Republika (grana I.), DR Kongo (grana I.), Liberija (grana II.), Nigerija (grana II.), Republika Kongo (grana I.) i Sijera Leone (grana II.) Sporadični uvezeni slučajevi boginja zabilježeni su i u zemljama izvan Afrike: Ujedinjeno Kraljevstvo, Izrael i Singapur. Svi ovi slučajevi importirani su iz Nigerije.
Ujedinjeno Kraljevstvo izvijestilo je 2021. godine o jednom obiteljskom grupiranju: primarni slučaj zaražen je u Nigeriji i nakon toga zarazio je članove obitelji po povratku u Velikoj Britaniju.
U svibnju 2022. proglašeno je multinacionalna epidemija majmunskih boginja, a sve zemlje EU-a/EGP-a (osim Lihtenštajna) imale su lokalno stečene slučajeve. Epidemija bolesti potaknuta je prijenosom MPXV-a s čovjeka na čovjeka putem bliskog kontakta sa zaraženim pojedincima. Većina slučajeva su bili muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima. Više informacija o epidemiji majmunskih boginja 2022. u Europi dostupno je u Zajedničkom biltenu ECDC-a i WHO-a o nadzoru velikih boginja u Europi (poveznica je vanjska) .
U rujnu 2023. otkrivena je epidemija majmunskih boginja (tada nove) podgrane Ib na istoku DR Konga, uz kontinuiran prijenos s čovjeka na čovjeka. Nakon toga, slučajevi zaraženi podgranom Ib otkriveni su u Burundiju, Keniji, Ruandi i Ugandi. U zemljama koje su prijavile slučajeve majmunskih boginja uzrokovanih granom Ib dokumentiran je prijenos s čovjeka na čovjeka, spolnog i nespolnog kontakta.
Trenutačno i sojevi grane Ia i grane Ib uzrokuju epidemije u DR Kongu i drugim srednjoafričkim zemljama.
Afrički centar za sprečavanje i kontrolu bolesti objavio je u kolovozu 2024. da je najmanje 13 afričkih zemalja prijavilo 2 863 potvrđena slučaja boginja (sve grane zajedno) i 517 smrtnih slučajeva do 2024. (do kolovoza) te proglasio izvanredno javnozdravstveno stanje. Nakon toga glavni direktor SZO-a proglasio je porast broja boginja u DR Kongu i drugim afričkim zemljama izvanrednim javnozdravstvenim događajem od međunarodnog značaja (PHEIC) te je spomenuo rizik od daljnjeg širenja nove grane te od pojavljivanja drugih grana virusa.
Mjesečna izvješća o slučajevima boginja diljem svijeta od siječnja 2022. dostupna su na internetskim stranicama SZO-a (poveznica je vanjska).
Putevi prijenosa
Obje grane virusa majmunskih boginja (grana I i grana II) mogu se širiti izravnim kontaktom s inficiranim divljim životinjama, bliskim kontaktom (uključujući intimni ili seksualni kontakt) s osobom koja ima mpox, te putem kontakta sa zagađenim materijalima.
S čovjeka na čovjeka:
Mpox se prenosi s osobe na osobu uglavnom putem bliskog kontakta s nekim tko ima mpox. Bliski kontakt uključuje kožu na kožu (kao što je dodirivanje ili seks) i kontakt usta na usta, ili usta na kožu (kao što je ljubljenje), a također može uključivati bliski kontakt licem u lice s nekim tko ima mpox (kao što je razgovor ili disanje blizu jedni drugih, što može proizvesti zarazne respiratorne čestice).
Tijekom globalne epidemije koja je započela 2022. godine, virus se uglavnom širio seksualnim kontaktom. Potrebno je više istraživanja o tome kako se mpox širi tijekom epidemija u različitim uvjetima i pod različitim okolnostima.
Osobe s mpoxom smatraju se zaraznima sve dok sve njihove lezije ne budu prekrivene krastama, krastice ne otpadnu i ne stvori se novi sloj kože ispod, te dok sve lezije na očima i u tijelu (u ustima, grlu, očima, vagini i anusu) također ne zacijele, što obično traje od 2 do 4 tjedna.
Također je moguće da virus neko vrijeme ostane na odjeći, posteljini, ručnicima, predmetima, elektronici i površinama koje je dodirnula osoba s mpoxom. Netko tko dotakne te predmete može se zaraziti, osobito ako ima bilo kakve posjekotine ili ogrebotine ili dodirne oči, nos, usta ili druge sluznice bez prethodnog pranja ruku. Čišćenje i dezinfekcija površina/predmeta i pranje ruku nakon dodirivanja površina/predmeta koji mogu biti kontaminirani može pomoći u sprječavanju ove vrste prijenosa.
Virus se također može proširiti tijekom trudnoće na fetus, tijekom ili nakon poroda putem kontakta koža na kožu, ili s roditelja s mpoxom na dojenče ili dijete tijekom bliskog kontakta.
Iako su zabilježeni slučajevi zaraze mpoxom od osobe koja je asimptomatska (bez simptoma), još uvijek postoje ograničene informacije o tome može li se virus prenijeti s osobe koja nosi virus prije nego što se pojave simptomi ili nakon što njihove lezije zacijele. Iako je živi virus izoliran iz sjemene tekućine, još uvijek ne znamo u kojoj mjeri se infekcija može proširiti putem sjemene tekućine, vaginalnih tekućina, amnionske tekućine, majčinog mlijeka ili krvi.
Sa životinje na čovjeka:
Osoba koja dođe u fizički kontakt sa životinjom koja nosi virus, kao što su neke vrste majmuna ili kopnenih glodavaca (kao što je vjeverica), također može razviti mpox. Izloženost putem takvog fizičkog kontakta sa životinjom ili mesom može se dogoditi kroz ugrize ili ogrebotine, ili tijekom aktivnosti kao što su lov, deranje, hvatanje u zamke ili priprema obroka. Virus se također može prenijeti konzumiranjem kontaminiranog mesa koje nije dobro kuhano.
Rizik od dobivanja mpoxa od životinja može se smanjiti izbjegavanjem nezaštićenog kontakta s divljim životinjama, posebno onima koje su bolesne ili mrtve (uključujući njihovo meso i krv). U zemljama gdje životinje nose virus, svaka hrana koja sadrži dijelove životinja ili meso trebala bi biti temeljito kuhana prije konzumacije.
S čovjeka na životinje:
Bilo je nekoliko izvještaja o identificiranju virusa kod kućnih pasa. Međutim, nije potvrđeno jesu li to bile prave infekcije ili je li otkrivanje virusa bilo povezano s kontaminacijom površina.
Budući da je poznato da su mnoge vrste životinja osjetljive na virus, postoji potencijal za vraćanje virusa s ljudi na životinje u različitim okruženjima. Osobe s potvrđenim ili sumnjivim mpoxom trebaju izbjegavati bliski fizički kontakt sa životinjama, uključujući kućne ljubimce (kao što su mačke, psi, hrčci, gerbili), stoku i divlje životinje.
Detaljniji savjeti za vlasnike kućnih ljubimaca i osobe koje rade sa životinjama mogu se pronaći u vodiču za smanjenje prijenosa virusa majmunskih boginja koje je izdao WOAH.
Kako se zaštititi od majmunskih boginja na putovanju u zemlje centralne Afrike?
Izbjegavajte bliski kontakt s osobama koje su bolesne i pokazuju znakove i simptome mpoxa, uključujući one s kožnim ili genitalnim lezijama te bliski kontakt s nepoznatim osobama.
Izbjegavajte kontakt s divljim životinjama (živim ili mrtvim), kao što su mali sisavci, uključujući glodavce (štakore, vjeverice) i neljudske primate (majmune, čovjekolike majmune).
Izbjegavajte kontakt s kontaminiranim materijalima koje su koristile bolesne osobe (poput odjeće, posteljine ili materijala korištenih u zdravstvenim ustanovama) ili koji su bili u kontaktu s divljim životinjama.
Izbjegavajte jesti ili pripremati meso divljih životinja (tzv. bushmeat) ili koristiti proizvode (kreme, losione, pudere) dobivene od divljih životinja.
Odmah potražite medicinsku pomoć ako razvijete novi, neobjašnjivi osip na koži (lezije na bilo kojem dijelu tijela), s ili bez groznice i zimice, i izbjegavajte kontakt s drugima.
Obavijestite svog liječnika ili zdravstvenog pružatelja usluga gdje ste putovali tijekom posljednjih 21 dana prije pojave simptoma.
Ako ste bolesni i mogli biste imati mpox, pridržavajte se mjera izolacije i kontrole infekcija kod kuće i tijekom putovanja.
Ako priroda Vašeg putovanja, poslovno ili privatno uključuje bliski kontakt s nepoznatim osobama ili skrb o bolesnim osobama, primite dvije doze cjepiva Jynneos/Imvanex s razmakom od najmanje 28 dana. Ako ste u riziku od mpoxa i primili ste samo jednu dozu, primite drugu dozu što je prije moguće.
O cjepivu protiv majmunskih boginja
Od 22. srpnja 2022. godine u EU-u je odobreno nereplicirajuće cjepivo protiv velikih boginja treće generacije Imvanex – Modified Vaccinia Ankara – Bavarian Nordic (MVA-BN) za zaštitu od majmunskih boginja u odraslih. Cjepivo je već 2013. odobreno za aktivnu imunizaciju protiv velikih boginja.
Imvanex je odobren za zaštitu odraslih osoba od majmunskih boginja i bolesti uzrokovane virusom vakcinije. Te nove indikacije dodane su postojećem odobrenju lijeka Imvanex protiv velikih boginja, koje je u EU-u od 2013. godine.
Za zaštitu od mpox, Imvanex se primjenjuje kao supkutana injekcija (0,5 ml), uz režim od dvije doze. Druga se doza daje najmanje 28 dana nakon prve kao primarno cijepljenje pojedincima koji prethodno nisu cijepljeni protiv velikih boginja, majmunskih boginja ili virusa vakcinije. U trenutku izdavanja odobrenja podaci iz ispitivanja na ljudima i životinjama upućivali su na to da jedna doza MVA-BN-a može pružiti brzu zaštitu od majmunskih boginja te da druga doza uglavnom služi produljenju trajnosti zaštite.
Sigurnosni profil MVA-BN-a je povoljan, s blagim do umjerenim nuspojavama.
Cjepiva protiv velikih boginja starije generacije imaju značajne nuspojave i nisu odobrena od strane Europske agencije za lijekove (EMA).
Učinkovitost cjepiva u dvije doze cjepiva prije izlaganja (predekpozicijska imunoprofilaksa) procjenjuje se na 82% (95 % CI: 72–92), dok čak i jedna doza predekspozicijski osigurava učinkovitost od 76 % (95 % CI: 64.–88.).
Za cijepljenje nakon izlaganja (postekspozicijska imunoprofilaksa) učinkovitost cjepiva procijenjena je na20 % (95 % CI: –24–65). U osoba koje su doživjele infekciju nakon cijepljenja bolest je bila manje teška u usporedbi s necijepljenim osobama.
Izneseni podaci odnose se na učinkovitost u sprečavanju bolesti uzrokovane granom II virusa.
Trenutno nema podataka o učinkovitosti zasebno za grane virusa majmunskih boginja, ali se očekuje da će cjepivo treće generacije protiv velikih boginja imati sličnu učinkovitost u sprečavanju bolesti, neovisno o kojoj se granivirusa radi, iako stvarni podaci još nisu dostupni.
Kako da zaštitim sebe i druge od majmunskih boginja (mpoxa)?
Ako se virus širi u vašem području ili zajednici, otvoreno razgovarajte s onima s kojima ste u bliskom kontaktu o bilo kakvim simptomima koje vi ili oni mogu imati. Izbjegavajte bliski kontakt s bilo kim tko ima mpox, uključujući seksualni kontakt. Često perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinfekcijsko sredstvo na bazi alkohola.
Ako mislite da možda imate mpox, zaštitite druge tako što ćete potražiti savjet liječnika i izolirati se dok ne budete procijenjeni i testirani. Ako imate mpox, trebali biste se izolirati od drugih dok sve vaše lezije ne budu prekrivene krastama, krastice ne otpadnu i ne stvori se novi sloj kože ispod. Time ćete spriječiti prijenos virusa na druge. Slijedite upute lokalnih zdravstvenih vlasti o izolaciji kod kuće ili u zdravstvenoj ustanovi. Ako imate seksualne odnose, koristite kondome kao mjeru opreza tijekom 12 tjedana (oko 3 mjeseca) nakon što ozdravite.
U zemljama gdje su neke životinje otkrivene kao nositelji virusa majmunskih boginja (npr. neke zemlje u istočnoj, središnjoj i zapadnoj Africi), zaštitite se izbjegavanjem nezaštićenog kontakta s divljim životinjama, posebno onima koje su bolesne ili mrtve (uključujući njihovo meso i krv). Svaka hrana koja sadrži dijelove životinja ili meso treba biti temeljito kuhana prije konzumacije.
Tekst o majmunskim boginjama objavljen na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dostupan je na ovoj poveznici: majmunske boginje

Izvor fotografije: https://www.frontiersin.org/


