Aktivnosti povodom obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti
Mjesec borbe protiv ovisnosti svake se godine obilježava u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca. Cilj obilježavanja je upozoriti cjelokupnu javnost na problem ovisnosti te potaknuti na provedbu aktivnosti koje će za cilj imati smanjenje potražnje i dostupnosti ilegalnih sredstava ovisnosti, unaprijeđenje zaštite zdravlja i sigurnost stanovništva te smanjenje zdravstvenih, socijalnih i društvenih rizika i šteta povezanih sa ovisnostima i ponašajnim ovisnostima.
Cijena ovisnosti koju plaćaju konzumenti i društvo visoka je, kao i povezani troškovi za javno zdravstvo, javnu sigurnost i produktivnost rada. Prema rezultatima istraživanja, u RH svaki četvrti građanin je barem jednom u životu uzimao neku ilegalnu drogu. Trendovi zlouporabe droga u Hrvatskoj govore u prilog tome da je u posljednjih nekoliko godina došlo do povećane prevalencije uporabe droga osobito kanabisa i stimulansa među mladima, uz prisutan trend poliuporabe droga. Zabrinjavajuću javno zdravstvenu ugrozu predstavlja i visoka dostupnost i sve veća raznolikost droga te pojava novih psihoaktivnih tvari. Ukupan broj osoba liječenih zbog problema ovisnosti o drogama, kao i onih koji su se prvi put javili na liječenje, prema podacima HZJZ u 2022. godini je porastao (6.078 osoba) u odnosu na 2020. i 2021. godinu. Oko 83% svih liječenih u sustavu su opijatski ovisnici, a kod neopijatskih ovisnika prevladava ovisnost o kanabisu. Eksperimentiranje počinje u dobi oko 16 godina, a prosječna dob osoba koje dolaze na liječenje je 29 godina.
Uzimajući u obzir nove trendove, u veljači ove godine donesena je nova Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. kojom su definirani prioriteti i odgovori na modalitete i trendove pojavnosti droga, ostalih ovisnosti i ponašajnih ovisnosti sukladno aktualnim međunarodnih i nacionalnim potrebama. Stoga je neophodno intenzivirati provedbu raznih oblika preventivnih intervencija i to posebice onih koje se provode u suradnji s odgojno -obrazovnim sustavom.
Obilježavanje Mjeseca borbe protiv ovisnosti provodi se putem šire društvene akcije na nacionalnoj i lokalnoj razini, a s ciljem informiranja javnosti o štetnim zdravstvenim i socijalnim posljedicama ovisnosti te pružanja pomoći obitelji, osobito odgojnoj funkciji roditelja u prevenciji ovisničkog stila življenja. Tijekom Mjeseca, i putem javnih medija predstavljat će se projekti i aktivnosti koje se provode s ciljem zaštite zdravlja djece, mladeži i obitelji i promoviranja zdravih stilova života.
Aktivnosti koje će se u susret Mjeseca borbe protiv ovisnosti i tijekom istog, održati u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s ciljem rasprave oko različitih aspekata povezanih s ovisnostima te aktivnosti koje će se održati u organizaciji ostalih nadležnih tijela, a na kojima će sudjelovati predstavnici HZJZ možete preuzeti u nastavku:
Svjetski dan moždanog udara
Od 2006. godine, 29. listopada se obilježava Svjetski dan moždanog udara.
Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. U svijetu će 1 od 4 odrasle osobe starije od 25 godina tijekom života doživjeti moždani udar.
Sloganom Budi #jači od > Moždanog udara (#GreaterThan), Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation – WSO) podsjeća kako je obilježavanje Svjetskog dana moždanog udara prilika za podizanje svijesti o važnosti prevencije moždanog udara poznavajući vlastite čimbenike rizika poput: visokog krvnog tlaka (hipertenzija), nepravilanog rada srca (fibrilacija atrija), pušenja, nepravilne prehrane i nedostatka tjelovježbe.
Svjetski dan moždanog udara je i prilika za edukaciju o visokoj stopi pojavnosti moždanog udara, ozbiljnosti tog stanja, prevenciji, liječenju i načinima kako osigurati bolju skrb i podršku za preživjele.
Što je moždani udar?
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Kako prepoznati moždani udar?
Kao udar GROM-a!
Govor – Može li osoba razgovjetno govoriti? Zamoliti osobu da ponovi jednostavnu rečenicu. Na udar može upućivati nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor.
Ruke – Može li osoba ravnomjerno podići obje ruke? Zamoliti osobu da podigne obje ruke. Ako je jedna ruka slaba i “pada”, to je znak za uzbunu.
Oduzetost – Je li prisutna oduzetost polovine tijela ili lica? Zamoliti osobu da hoda. Pogledati je li lice simetrično. Čini li vam se da jedna strana “visi”, recite osobi da se nasmije – ako ne može podići oba kuta usana, nešto nije u redu.
Više od 110 milijuna ljudi u svijetu doživjelo je moždani udar. Učestalost moždanog udara značajno raste s godinama, no više od 60 % moždanih udara događa se osobama mlađima od 70 godina, a 16 % onima mlađima od 50 godina.
U 2022. godini od moždanog udara u Hrvatskoj je umrlo 4289 osoba.
Svladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
· Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
· Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
· Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
· Ograničite konzumaciju alkohola.
· Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
· Naučite prepoznati rane simptome moždanog udara i odmah zatražite pomoć.
Materijali:
Svjetski dan moždanog udara – letak
Svjetski dan moždanog udara – letak 2
Svjetski dan moždanog udara – poster 2023
Svjetski dan moždanog udara – infografika
Svjetski dan moždanog udara – video
Svjetski dan moždanog udara – video 2023
PCN radionica
Radionica za ispunjavanje i predaju PCN podnesaka će se održati 16. studenoga 2023. godine s početkom u 8:30 sati. Predviđeno trajanje radionice je 6 sati.
Radionica će se održati u prostorijama Službe za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Borongajska cesta 83g. Cijena je 165,90 € s PDV-om.
Ako ste zainteresirani za radionicu, pošaljite mail na: toksikologija@hzjz.hr
Ispravak javnog natječaja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje ispravak javnog natječaja objavljenog dana 20. listopada 2023. godine u Narodnim novinama, Biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te na internetskoj stranici Zavoda.
Više pogledajte ovdje
Održana javnozdravstvena manifestacija „Sačuvajmo zdrave dojke“
U subotu 21. listopada 2023. u Zagrebu, osmu godinu zaredom održana je javnozdravstvena manifestacija „Sačuvajmo zdrave dojke“ u organizaciji udruge P.I.N.K. life – Pogled iz novog kuta.
Događaj je započeo u parku Zrinjevac prigodnim programom, a nastavio se povorkom do Cvjetnog trga gdje se održala humanitarna modna revija žena liječenih od raka dojke i osoba iz javnog života. Također, velik broj okupljenih građana tom je prilikom informiran o važnosti usvajanja zdravih životnih navika te redovnog pregleda i samopregleda dojki. Sudjelovanjem u ovoj akciji, Hrvatski zavod za javno zdravstvo podsjeća i na važnost odaziva na mamografske preglede u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.
Rak dojke je najčešći oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja u svijetu. Prema posljednjim objavljenim podacima u Hrvatskoj u 2020. zabilježeno je 2869 slučajeva raka dojke (stopa 137,9/100.000), a u 2022. umrlo je 647 žena (stopa 32,4/100.000). Iako možemo očekivati sve veći broj slučajeva raka dojke, smrtnost od istoga u Hrvatskoj je u padu. Rak dojke također više nije najčešći zloćudni uzrok smrti kod žena u Hrvatskoj, već se nalazi na trećem mjestu, nakon raka pluća na prvom te kolorektalnog raka na drugom mjestu. Bilježimo pad mortaliteta za 25-30 % posljednjih 8 godina u RH. To je dijelom rezultat provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke, ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke. Odaziv u program je 62 % te se svake godine u okviru programa učini oko 150.000 mamografskih pregleda. Od 2006. godine, od kada se provodi program, otkriveno je oko 10.000 novih karcinoma dojke, od kojih je najmanje 60 % bilo u lokaliziranom stadiju, što je povećalo šansu za uspješno izlječenje žena oboljelih od raka dojke. Kod žena koje su se odazivale na poziv za mamografiju u nacionalnom programu pokazalo se da je rak dojke otkriven u ranijem stadiju u većem postotku nego kod žena koje se nisu odazvale pozivu u program.
Brojnim javnozdravstvenim i humanitarnim akcijama u listopadu, mjesecu borbe protiv raka dojke, poručuje se da je potrebno ulagati napore u prevenciji i ranom otkrivanju kako bi se sačuvalo zdravlje dojki, a kada se bolest pojavi, zajedničkim snagama pomoći oboljelima da uspješno prođu kroz taj izazovan period u njihovim životima.
Događaj se odvio pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Gradske skupštine Grada Zagreba i Gradonačelnika Grada Zagreba.
U nastavku možete pogledati fotogaleriju s događaja.
Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama
Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 28. i 29. 11. 2023. godine.
Izvješće o smrtnosti prema listi odabranih uzroka smrti u 2022.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.
U izvješću su za Hrvatsku i županije za 2022. godinu prikazani uzroci smrti razvrstani prema tabličnom popisu uzroka smrti Eurostat-a (Causes od Death, „European Shortlist“) u koji je dodan COVID-19.
Cijelo izvješće možete pogledati OVDJE
Svjetski dan osteoporoze
Svjetski dan osteoporoze obilježavamo svake godine 20. listopada. Ove se godine obilježava pod sloganom „Izgradimo čvršće kosti“ („Build better bones“).
Osteoporoza je progresivna metabolička bolest koja uzrokuje poremećaj strukture kosti i gubitak koštane mase, što rezultira krhkim kostima i povećanim rizikom od prijeloma. Jedna je od takozvanih „nevidljivih“ bolesti, jer do simptoma i posljedica dolazi kad je već u uznapredovalom stadiju.
Bolest se razvija kroz nekoliko godina, a najčešće se dijagnosticira tek nakon prijeloma. Procjenjuje se da će jedna od 3 žene i jedan od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjeti prijelom kosti uslijed osteoporoze. Sa starenjem stanovništva očekuje se da će osteoporoza, već sada vrlo učestalo stanje, postati još značajniji javnozdravstveni problem.
Čimbenici rizika:
· ženski spol
· starenje
· pozitivna obiteljska anamneza (obiteljska predispozicija)
· nedostatak estrogena
· manjak D vitamina
· nedovoljan unos kalcija
· vrlo niska tjelesna masa (BMI<19)
· pušenje
· prekomjerna konzumacija alkohola
· nedostatna tjelesna aktivnost
· centralni tip pretilosti
· hiperparatireoidizam
· dijabetes tip 1 i tip 2
· reumatoidni artritis
· malapsorpcija hranjivih tvari, primjerice kod celijakije ili Chronove bolesti
· određeni lijekovi, kao što su primjerice dugotrajno liječenje kortikosteroidima
Osteoporoza češće zahvaća žene nego muškarce. Razlog tome je pad izlučivanja ženskog spolnog hormona estrogena u razdoblju postmenopauze. Naime, u reproduktivnom razdoblju estrogen štiti kosti od gubitka koštane mase.
Dijagnostika
Općeprihvaćena metoda za dijagnostiku osteoporoze je denzitometrija, odnosno mjerenje gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje ženama starijim od 65 godina, ženama u menopauzi s rizičnim čimbenicima i osobama koje su doživjele frakturu (prijelom kosti) nakon manje traume, najčešće pada te muškarcima u dobi od 70 godina ili prije ovisno o rizicima.
Simptomi
· bol u leđima (odmah nakon prijeloma kralješka bol je oštra i nagla, ali kroz vrijeme postaje tupa)
· smanjenje tjelesne visine (odjednom preduge nogavice hlača)
· stvaranje grbe (uzrokovano kolabiranim kralješkom)
· prijelom kosti nakon manje traume
Statistički podaci
Zabilježene dijagnoze osteoporoze (MKB 10: M80 i M81) u 2022. godini u PZZ (djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj
Izvor: CEZIH
Napomena: Ovdje se radi o dijagnozama koje su evidentirane prilikom kontakta sa zdravstvenom zaštitom, bilo kao glavne, bilo kao dodatne dijagnoze ili na receptima.
U Hrvatskoj je u 2022. godini u djelatnosti opće/obiteljske medicine zabilježeno skoro 117.000 (116.968) osoba s dijagnozom osteoporoze.
Posljedice
Kod osoba s osteoporozom do prijeloma kosti može doći već i kod najmanjih trauma, kao što su udarac u namještaj, saginjanje ili kihanje. Najčešće dolazi do kompresivnih prijeloma kralježaka, prijeloma vrata bedrene kosti i prijeloma distalne podlaktice. Prijelomi vrata bedrene kosti, odnosno kuka, vodeći su uzrok invalidnosti kod osoba starije životne dobi te najčešći uzrok smrti uzrokovan ozljedama u dobnoj skupini starijih od 65 godina. Prijelom kuka nastaje najčešće kao posljedica pada. Dovode do smanjenja mobilnosti, neovisnosti i produktivnosti.
Prijelom bedrene kosti (S72) najčešća je dijagnoza u mortalitetu i morbiditetu (hospitalizacije) unutar skupine ozljeda (S00-T98) u Hrvatskoj:
Prema zadnjim dostupnim podacima za Hrvatsku: 630 osoba je umrlo zbog prijeloma bedrene kosti (S72) (2022.), od toga 198 osoba muškog spola, (31 %), i 432 osobe ženskog spola (69 %), od toga 622 (99 %) u skupini osoba 65+; najčešće kao posljedica pada, većinom kod starijih osoba („fraktura” kuka).
Slika 1. Stope smrtnosti zbog prijeloma bedrene kosti (S72) u Hrvatskoj u 2022. godini (stopa/100.000) stanovnika
Stope smrtnosti zbog prijeloma bedrene kosti povećavaju se s dobi te su u dobnoj skupini 85+ najviše, veće u osoba ženskog spola (425,6/100.000, u odnosu na muškarce 404,7/100.000).
Prijelom bedrene kosti – bolnički pobol
Od ukupnog broja hospitalizacija zbog prijeloma bedrene kosti u Hrvatskoj u 2022. godini, njih 85,0 % zabilježeno je u osoba starije životne dobi (65+).
Izvor podataka: HZJZ, Odjel za SKZ i bolničku zdravstvenu zaštitu, BSO obrazac 2022. (redovita prijava)
Prevencija
Koštana masa nastaje tijekom djetinjstva, puberteta i adolescencije. Tada je vrlo važno pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću utjecati na njenu kvalitetu. Za nastanak koštane mase osobito je važan kalcij, zajedno s vitaminom D koji omogućava njegovu apsorpciju.
Smanjenje koštane mase počinje već u srednjim tridesetima i tada više nije moguće preventivnim mjerama utjecati na stvaranje nove koštane mase, međutim možemo prevenirati i usporiti njen gubitak. Slično kao i u mlađoj životnoj dobi, na to možemo utjecati pravilnom prehranom, bogatom kalcijem i vitaminom D (mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, plava riba, orašasti plodovi i sjemenke) uz dovoljan unos proteina. Procjenjuje se da je kod čak 40 % Europljana prisutan manjak vitamina D (hipovitaminoza), dok se kod 13 % radi o značajnom manjku.
Neophodna je i tjelesna aktivnost s opterećenjem, kao što su hodanje, penjanje uz stepenice ili ples, a potrebno je uključiti i vježbe za ravnotežu i stabilnost, koje mogu pomoći prevenirati padove i posljedične prijelome. Tjelesnu aktivnost treba prilagoditi stanju pojedinca i provoditi uz konzultaciju s liječnikom, jer određene vježbe visokog intenziteta, nagli pokreti te saginjanje u struku mogu povećati rizik od prijeloma.
U cilju prevencije i usporenja osteoporoze kod žena se perimenopauzi i postmenopauzi može primijeniti hormonsko nadomjesno liječenje (estrogeni), a najbolji rezultati se postižu ako se primijeni odmah po nastanku menopauze. Pri odluci o hormonskom nadomjesnom liječenju treba uzeti u obzir nuspojave istoga te rizike.
Liječenje
Liječenje osteoporoze započelo je još 40-tih godina prošlog stoljeća, kad je primjećeno da dodatak estrogena može pomoći kod koštanih promjena kod žena nakon menopauze. Danas postoji mnogo terapijskih opcija za osteoporozu, među kojima se koriste bifosfonati, spojevi koji onemogućavaju funkciju razgradnje kosti. Osim njih, koristi se hormonsko nadomjesno liječenje, elektivni modulatori estrogenskih receptora (SERM), testosteron kod muškaraca, kalcitonin, fluoridi i flavonoidi.
Treba naglasiti da se kod svih starijih osoba, a osobito onih kod kojih su zabilježeni simptomi osteoporoze i gubitak koštane mase naglašava važnost promjene životnih navika uključujući tjelesnu aktivnost, prehranu bogatu kalcijem, prestanak pušenja, smanjenje potrošnje alkohola te uzimanje vitamina D.
Za kontrolu osteoporoze i smanjenje rizika od prijeloma važno je redovno uzimanje propisane terapije, te promjena životnih navika. Za vrijeme COVID-19 pandemije, zbog poteškoća u redovitoj zdravstvenoj skrbi, straha od odlaska liječniku, te smanjene tjelesne aktivnosti (posebno kod starijih osoba) treba naglasiti važnost suradnje s liječnikom u kontroli bolesti.
Zaključak
Osteoporoza, s njom povezani prijelomi i posljedično smanjenje produktivnosti i neovisnosti imaju značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca i predstavljaju velik financijski teret za zdravstvene i ekonomske sustave. Važno je preventivnim mjerama utjecati na osteoporozu kroz cijeli životni vijek, a u starijih osoba pokušati prevenirati daljnje smanjenje koštane mase i prijelome.
Više informacija o životu s osteoporozom možete pogledati na stranici prozor zdravlja.
Savjete kako poboljšati zdravlje kostiju i spriječiti osteoporozu pročitajte na poveznicima:
Pripremile: prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med.
Petra Čukelj, mag. psych.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Klasa: 007-03/23-15/2, Urbroj: 117-15-23-5 od dana 25. travnja 2023., Klasa: 007-03/23-15/8, Urbroj: 117-15-23-9 od dana 19. srpnja 2023., Klasa: 007-03/23-15/7, Urbroj: 117-15-23-5 od dana 29. rujna 2023. i suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-26 od dana 7. listopada 2021., Klasa: 100-01/23-03/127, Urbroj: 534-03-3-1/6-23-15 od dana 4. listopada 2023. te Klasa: 100-01/23-03/127, Urbroj: 534-03-3-1/6-23-16 od dana 4. listopada 2023. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći JAVNI NATJEČAJ.
Više pogledajte ovdje
Cijepljenje protiv gripe za osobe s povećanim rizikom od razvoja teškog oblika gripe i njezinih komplikacija
Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove godine je naručio četverovalentno inaktivirano cjepivo protiv sezonske gripe koje će kao i dosadašnjih godina biti besplatno za osobe koje imaju povećani rizik od teškog oblika gripe i njezinih komplikacija.
Sastav ovogodišnjeg cjepiva protiv gripe sukladan je preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za ovu sezonu, a temelji se na rezultatima kontinuiranog praćenja genskih i antigenskih osobina cirkulirajućih virusa gripe u prethodnoj sezoni. Sastavni dio cjepiva protiv gripe za sezonu 2023./2024. su sljedeći cijepni sojevi:
A/Victoria/4897/2022 (H1N1)pdm09 – sličan soj
A/Darwin/9/2021 (H3N2) – sličan soj
B/Austria/1359417/2021- sličan soj
B/Phuket/3073/2013 – sličan soj
Uoči sezone gripe 2023./2024. nabavljeno je 500.000 doza cjepiva, koje su upravo stigle u Hrvatsku, te će započeti njihova distribucija u županijske zavode za javno zdravstvo.
Cijepljenje protiv gripe započelo je u ponedjeljak 30. listopada 2023. godine.
Molimo sve koji se žele cijepiti protiv gripe, a pripadaju nekoj od niže navedenih skupina s povećanim rizikom od teškog oblika bolesti i komplikacija gripe, da se jave izabranim liječnicima obiteljske medicine i izabranim pedijatrima radi cijepljenja.
Termin za cijepljenje poželjno je telefonskim putem unaprijed dogovoriti radi izbjegavanja gužvi koje su povoljni uvjeti za širenje COVID-19, ali i drugih respiratornih infekcija.
O mogućnosti cijepljenja u nadležnom Zavodu za javno zdravstvo, ako nemate izabranog liječnika, molimo da se informirate i zatražite termin telefonom. O mogućnosti cijepljenja protiv gripe na punktovima za cijepljenje protiv COVID-a, molimo provjerite izravno kod nadležnog zavoda za javno zdravstvo.
Punkt za cijepljenje protiv COVID-a koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, na koji se može doći svake srijede poslijepodne bez najave, nudit će i cijepljenje protiv gripe.
Cjepivo protiv COVID-a i cjepivo protiv gripe, osobe starije od 12 godina mogu primiti istovremeno.
Osobe za koje je cijepljenje besplatno su sljedeće:
- osobe životne dobi 65 godina i starije,
- štićenici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob, uključujući i djecu), kao i radnici domova za starije osobe te institucija za njegu kroničnih bolesnika,
- osobe, uključujući i djecu, s kroničnim oboljenjima, posebice oboljenjima srca i pluća, a posebno djeca s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i s kongenitalnim manama,
- odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući dijabetes mellitus), kroničnim bolestima bubrega, hemaglobinopatijama i oštećenjem imunog sustava (uključujući HIV infekciju),
- djeca i adolescenti (6 mj. do 18. god.) na dugotrajnoj terapiji lijekovima koji sadrže acetilsalicilnu kiselinu (radi izbjegavanja nastanka Reye sindroma uz influenzu),
- u slučaju da se neka od osoba za koje je cijepljenje preporučljivo, zbog svog zdravstvenog stanja ne može cijepiti (kontraindikacija), umjesto njih se pod istim uvjetima mogu cijepiti osobe iz njihove bliske okoline, na primjer kućni kontakti (uključujući djecu), osobe koje pružaju kućnu medicinsku njegu i sl.,
- zdravstveni radnici,
- trudnice
Osobe koje nemaju pravo na besplatno cijepljenje, a koje prepoznaju važnost cijepljenja protiv gripe, mogu se cijepiti kod izabranih liječnika ako osobno nabave/kupe cjepivo na temelju izdanog liječničkog recepta.
Za cijepljenje u ljekarnama posjetite sljedeću poveznicu: https://www.hljk.hr/novosti/cijepljenje-protiv-gripe-u-ljekarnama-2023-n409
Važno je uzeti u obzir sljedeće: prema Zakonu o lijekovima i Pravilniku o propisivanju i izdavanju lijekova na recept, ljekarnici cjepiva mogu izdati samo na liječnički recept. Pri kupnji cjepiva u ljekarni potrebno je imati privatni recept na cjepivo kojeg liječnik propisuje na ime pacijenta i prema uputama izdanim od liječnika i ljekarnika čuvati i prenositi cjepivo na temperaturi hladnjaka.
Također, moguće je cijepljenje i u nekim ljekarnama, a za to molimo da se obratite telefonski najbližoj ljekarni radi informacija.
Poništenje dijela natječaja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja objavljenog dana 30. kolovoza 2023. godine u Narodnim novinama, Biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te na internetskim stranicama Zavoda.
Više o poništenju pogledajte ovdje
Natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju članka 182. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 136/21, 119/22, 16/22, 33/23), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 33/23) te sukladno Planovima specijalizacija i užih specijalizacija za 2022. i 2023. godinu odobrenim od Ministarstva zdravstva Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja.
Više pogledajte ovdje
Radionica o korištenju bihevioralnih i kulturnih uvida za razumijevanje barijera i pokretača na odaziv u NPRO raka debelog crijeva
U Zagrebu, 10. – 12. listopada 2023. održana je radionica u sklopu istraživanja pod nazivom „Korištenje bihevioralnih i kulturalnih uvida (Bihevioural and Cultural Insights, BCI) za određivanje barijera i pokretača na odaziv u Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskoj“. Istraživanje provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo uz tehničku podršku Europskog regionalnog ureda Svjetske zdravstvene organizacije i Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj.
U sklopu istraživanja provest će se dubinski intervjui s ciljnom populacijom programa te zdravstvenim radnicima koji u njemu sudjeluju. Kako bi djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uspješno proveli taj dio istraživanja održana je edukacija na temu provedbe dubinskih intervjua te kvalitativne analize.
Radionicu su održale Veerle Snijders i Sian Lickess iz jedinice za Bihevioralne i kulturalne uvide Svjetske zdravstvene organizacije, a prisustvovali su djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji će provoditi samo istraživanje.
Sudionike radionice su pozdravile: Iva Pejnović Franelić, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH; Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti te Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti te nacionalni povjerenik za suradnju Republike Hrvatske s BCI Odjelom Svjetske zdravstvene organizacije.
Održana su predavanja na temu teorijskog okvira koji je u podlozi same kvalitativne komponente istraživanja, odabira sudionika istraživanja te provođenja intervjua, a na kraju je dogovoren daljnji plan aktivnosti i suradnje.
Održana konferencija povodom obilježavanja 15 godina provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva
U ponedjeljak, 9. listopada 2023. u hotelu Dubrovnik u Zagrebu, održana je konferencija povodom obilježavanja 15 godina provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Republici Hrvatskoj u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. Pozdravni govor održali su izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med. državna tajnica i predstavnica ispred Ministarstva zdravstva RH, mr. Dubravka Pezelj Duliba, dr. med. predstavnica Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, doc. dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med. predsjednik Hrvatske liječničke komore, Mario Gazić, mag. med. techn. predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, Snježana Krpeta, mag. med. techn., savjetnica ministra zdravstva za djelatnost sestrinstva i prof. dr. sc. Ivica Grgurević, dr. med., predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva.
Konferencija je održana s tri predavanja i tri okrugla stola koje je vodila i moderirala Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.
U plenarnom dijelu konferencije sudjelovali su: prim. Ivana Brkić Biloš, dr.med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo s predavanjem “Kolorektalni karcinom – pokazatelji pobola i smrtnosti“, prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med., koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva s predavanjem “Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva – 15 godina provedbe “ i prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med., predsjednik Povjerenstva za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva s predavanjem “Kako poboljšati Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva”.
Na prvom održanom okruglom stolu koji je održan pod nazivom “15 godina provedbe NPRO raka debelog crijeva”, prisustvovali su izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med., Dunja Skoko Poljak, dr. med., prof. prim. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med., prof. dr. sc. Nataša Antoljak, dr. med., prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., mr. Dubravka Pezelj Duliba, dr. med. i Mario Gazić, mag. med. techn.
Na drugom okruglom stolu koji je održan pod nazivom “Zajedništvom do uspješne provedbe i boljeg odaziva u NPP debelog crijeva” prisustvovali su prim. Melita Jelavić, dr. med., prof. dr. sc. Ivica Grgurević, dr. med., doc. dr. sc. Mirjana Kalauz, dr. med., izv. prof. dr. sc. Anita Škrtić, dr. med., dr. sc. Zlatko Marušić, dr. med., prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, dr. med. i Amneris Milano Bekavac, mag. med. techn.
Na trećem okruglom stolu koji je održan pod nazivom “Važnost udruga i pomoć oboljelima” prisustvovali su Marija Banjad, dr. sc. Vesna Konjevoda, mag. med. techn., Vlatka Mrzljak, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit. i Ivica Belina, prof. edukac. reh.
Rak debelog i završnog crijeva je najčešće sijelo raka po pojavnosti i drugo po smrtnosti od zloćudnih novotvorina u Hrvatskoj zbog čega mu je potrebno posvetiti posebnu pozornost te svakodnevno raditi na prevenciji s posebnim naglaskom na primarnu i sekundarnu prevenciju (probir).
Zahvalili smo svim sudionicima koji su ukazali na niz dosadašnjih postignuća, te izazova u provođenju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Također, drago nam je da su rasprave za okruglim stolovima pokrenule brojna pitanja, ali i ideje vezane uz unaprjeđenje spomenutog programa. Vjerujemo da će se ove ideje i rasprave nastaviti i nakon konferencije, a sve u cilju postizanja smanjenja mortaliteta i općenito smanjenja tereta raka debelog crijeva u Hrvatskoj.
Sve informacije o Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva možete pronaći na poveznici: https://program-rakdc.com.hr/
Obavijest o stavljanju Odluke izvan snage
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 30. kolovoza 2023. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju
Više pogledajte ovdje
Izvješće o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2022. godini
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), mortalitetna statistika je jedan od najpouzdanijih izvora zdravstvenih podataka. Mortalitetni pokazatelji su ključni za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva, kreiranje zdravstvenih politika, evaluaciju nacionalnih zdravstvenih programa te za regionalnu i međunarodnu usporedbu.
Prve rezultate Izvješća o umrlim osobama u Hrvatskoj 2022. godine možete pročitati OVDJE.
Na Svjetski dan hrane slavimo četvrti nacionalni Tjedan školskog doručka
Na Svjetski dan hrane Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo, u razdoblju od 16. do 20. listopada, obilježava se četvrti nacionalni Tjedan školskog doručka!
Tjedan školskog doručka pokrenut je u sklopu projekta Živjeti zdravo, pod stručnim vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović, s ciljem podizanja svjesnosti o važnosti nutritivno bogatog doručka za svako školsko dijete. Škole će u Tjednu školskog doručka putem zabavnih aktivnosti podsjetiti na važnost očuvanja zdravlja i stvaranja pravilnih prehrambenih navika od rane dobi. Doručak je za školarce najvažniji obrok u danu, a škole su mjesto gdje se svaki dan poslužuju tisuće doručaka. Povodom toga se od 2020. godine svakog listopada, uoči Svjetskog dana hrane, slavi nacionalni Tjedan školskog doručka.
Ovog tjedna, od 16. do 20. listopada 2023. godine, učenici diljem zemlje rješavat će tajne Zagonetnog jelovnika u sklopu obilježavanja četvrtog nacionalnog Tjedna školskog doručka. Kroz posebne aktivnosti, zadatke, jelovnike i dekoracije, ovogodišnja proslava Tjedna školskog doručka promicat će mnoge prednosti hranjivih školskih doručaka dostupnih učenicima diljem zemlje.
Danas, na Svjetski dan hrane, započinje još jedna proslava Tjedna školskog doručka. Tema ovogodišnjeg Tjedna školskog doručka inspirirana je upravo kreativnim proslavama škola iz proteklih godina i naglašava važnu ulogu učenika u organizaciji školske prehrane. Ove godine Tim Školskih Detektiva čine učenici koji koristeći svoja znanja, vještine, kreativnost i snalažljivost rješavaju sve tajne Zagonetnog jelovnika koji se nalazi pred njima. Ova tema osmišljena je kako bi učenici na zabavan i edukativan način promislili o svim koracima koji su potrebni da se osmisli i pripremi hranjiv i ukusan doručak u školi.
Konzumacija školskog doručka važna je ne samo za zdravlje učenika, već i za njihov pravilan kognitivni i socijalni razvoj. Međutim, osim same konzumacije školskih doručaka preporučuje se da učenici aktivno sudjeluju i u procesu planiranja i provedbe školske prehrane. Sudjelovanje učenika u procesu važan je element svakog uspješnog sustava školske prehrane jer može: povećati zadovoljstvo učenika školskom prehranom, smanjiti količinu prehrambenog otpada, doprinijeti stvaranju pozitivnije školske atmosfere i bolje kohezije između školskih djelatnika i učenika te unaprijediti odgojno-obrazovne ishode u području zdravstvenog odgoja i pravilne prehrane.
“Tijekom protekle školske godine mnoge škole uvele su promjene u način organizacije školske prehrane tako da će ovaj tjedan biti odlična prilika za pokazati sve što nude svojim učenicima na jedan zabavan i kreativan način. Očekujemo brojna maštovita rješenja zagonetnog jelovnika, ali se veselimo vidjeti i sve druge zanimljive i zabavne načine na koje škole obilježavaju Tjedan školskog doručka. Prethodnih godina vidjeli smo brojne primjere uključenosti učenika, ne samo u organizaciju proslave Tjedna školskog doručka, već i u redovito planiranje i provedbu školske prehrane, zbog čega nam je posebno drago da ove godine možemo staviti veći naglasak na to. Važno je učenicima dati priliku da participiraju u osmišljavanju školskih obroka i jelovnika jer tako stječu vještine koje će im biti korisne i kasnije u životu”, istaknula je Ivana Šimić, nutricionistica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Materijali vezani uz ovogodišnje obilježavanje Tjedna školskog doručka dostupni su na poveznici Tjedan školskog doručka 2023., a na mrežnoj stranici projekta Živjeti zdravo, u rubrici #ŽivjetiZdravoUŠkoli, nalazi se i dodatni niz edukativno-zabavnih materijala kojima se mogu koristiti učitelji, odgojno-obrazovni djelatnici, roditelji i djeca. Proslavu će se tijekom cijelog tjedna moći pratiti i na društvenim mrežama putem Živjeti zdravo Facebooka i Instagrama
Brošura Tjedan školskog doručka 2023.
Međunarodni dan bijelog štapa
Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. listopada od 1964. godine kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država taj dan proglasio Danom bijelog štapa. Bijeli štap je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućuje samostalno kretanje na poznatom terenu.
Da bi štap stvarno bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati. Inicijativu za korištenje bijelog štapa, kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu, dala je gospođica Guilly d’Herbmont, 15. listopada 1930. godine. No, tek nakon drugog svjetskog rata bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje se koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih. U Hrvatskoj se s obilježavanjem počelo 1996. godine pa se tako Hrvatska priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih kojom se prilikom najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu je 39 milijuna slijepih te je na taj način prevalencija sljepoće oko 5 na 1000 stanovnika. U Hrvatskoj se prati broj osoba oštećena vida ali samo onih kod kojih postoji invaliditet temeljem tog oštećenja. Na taj način je u Hrvatskoj registrirano 22 000 osoba čiji je uzrok invaliditeta sljepoća i znatna slabovidnost, te je na taj način prevalencija oštećenja vida, kao uzroka invaliditeta, oko 6 na 1000 stanovnika. Svakodnevni problemi slijepih gotovo su nezamislivi onima koji vide. Zbog rupa na cesti, svakakvih zapreka, prepunih tržnica i neprilagođenih prilaza državnim institucijama, oni trebaju stalnu pratnju osoba koje vide. Bijeli je štap produžena ruka slijepe osobe, sve ostalo što je izvan dosega toga štapa velika je nepoznanica, ali i opasnost za osobu koja ne vidi.
Sljepoća je uvijek bila i bit će teška invalidnost te je stoga neophodno konstantno pratiti specifične potrebe i probleme slijepih. Ovoj populaciji upravo moderna tehnologija uvelike olakšava život, ali i nadalje, bez obzira na moderna poboljšanja, postoje specifične potrebe koje se mogu rješavati samo permanentnim radom i pomaganjem svakom pojedincu koji je pogođen ovom vrstom invaliditeta. I ove godine će se diljem Hrvatske obilježiti ovaj dan nizom manifestacija s ciljem unapređenje kvalitete života slijepih i slabovidnih osoba.
Savjetovalište za psihosocijalne rizike na radnom mjestu pri Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu HZJZ-a
Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu pokreće savjetovalište s ciljem zaštite i očuvanja mentalnog zdravlja radne populacije.
U radnom okruženju provodi se velik dio vremena gdje radnici mogu biti izloženi raznim psihološkim i socijalnim utjecajima iz okoline koji mogu djelovati pozitivno ili negativno na mentalno zdravlje. Unatoč visokoj prevalenciji mentalnih poremećaja u populaciji, oni su i dalje nedovoljno prepoznati u radnom okruženju te im se ne pristupa na adekvatan način.
Integrirani pristup mentalnom zdravlju na radnom mjestu uključuje:
- Prevenciju mentalnih poteškoća uklanjanjem/ smanjivanjem psihosocijalnih rizika
- Promociju mentalnog zdravlja unaprjeđivanjem pozitivnih aspekata posla
- Prepoznavanje postojećih mentalnih problema kod radnika bez obzira na njihov uzrok
Savjetovalište za psihosocijalne rizike na radnom mjestu uključuje rad psihologa i liječnika te nudi savjetovanje radnicima, poslodavcima, stručnjacima uključenima u područje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te drugim pojedincima u potrebi. Misija Savjetovališta jest pružiti zainteresiranim korisnicima informacije, alate i resurse potrebne za prevenciju psihosocijalnih rizika te posljedične probleme kao što su stres povezan s radom i poteškoće u psihičkom funkcioniranju radnika. Savjetovalište također nudi pomoć vezanu za teškoće nakon preboljenja bolesti COVID-19.
Rad savjetovališta uključuje individualna savjetovanja, predavanja i radionice na različite teme povezane s mentalnim zdravljem u radnom kontekstu, kao što su prepoznavanje uzroka i prevencija stresa na radnom mjestu, strategija suočavanja sa stresom u radnim i svakodnevnim situacijama, kao i strategija za poboljšanje dobrostanja i kvalitete života nakon pandemije.
Za individualno savjetovanje potrebno je osigurati svoj termin putem telefona 01/6474-349 ili 01/6474-352. Savjetovanje je besplatno.
Raspored predavanja i radionica te način prijave bit će objavljen na mrežnoj stranici Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu HZJZ-a.
Poništenje dijela natječaja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja objavljenog dana 30. kolovoza 2023. godine u Narodnim novinama, Biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te na internetskim stranicama Zavoda.
Više o poništenju pogledajte ovdje