Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (19. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 11. svibnja 2025. godine pristiglo 44352 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljena 31 prijava (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Prijave oboljelih pristigle su iz desetak županija, sa stopom prijave gripe u 19. tjednu manjom od 5 na 100 000 stanovnika u svim županijama (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 18. tjednu u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona

Tijekom tekuće sezone zaključno sa 19. tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 2095 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1424), od kojih 138 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 119). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone je do sada je prijavljeno 68 smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 19. tjednu je oko 1,5 % uzoraka pozitivnih na virus gripe A.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Hrvatski dan šećerne bolesti

Hrvatski dan šećerne bolesti (dijabetesa) obilježava se svakog 14. svibnja od 2022. kada je Hrvatski sabor donio odluku o proglašenju ovog dana na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora. Cilj obilježavanja je jačanje svijesti o bolesti te provedba preventivnih aktivnosti i unaprjeđenje kvalitete zdravstvene zaštite osoba koje su oboljele od dijabetesa, a koje žive u Hrvatskoj.

Dijabetes je kronično zdravstveno stanje u kojem je došlo do poremećaja u prijenosu glukoze, koju dobivamo iz hrane, u stanice. Tijelo osobe koja ima dijabetes ne proizvodi dovoljno inzulina ili ga ne može koristiti kako bi trebalo.

Šećerna bolest u svijetu

Najnovije svjetske procjene govore da 589 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću, a do 2050. godine taj bi broj mogao doseći 852,5 milijuna. Dok se u istom razdoblju očekuje rast svjetske populacije od oko 25 %, procjenjuje se da će broj oboljelih od dijabetesa porasti za približno 45 %.

Od ukupno 3,4 milijuna osoba koje su u 2024. godini umrle zbog šećerne bolesti ili njenih komplikacija, gotovo 40 % smrti dogodilo se među osobama u radno najaktivnijoj dobi (20–59 godina). Četiri od deset odraslih osoba nemaju postavljenu dijagnozu bolesti te ne primaju liječenje. Rano prepoznavanje i pravovremeno liječenje ključno je za sprječavanje komplikacija, poboljšanje kvalitete života i smanjenje troškova liječenja.

Šećerna bolest u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je 2024. godine prema prvim podacima CroDiab registra (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 396.005 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Procjenjuje se da u Hrvatskoj 28,5 % osoba u dobi od 20 do 79 godina nema postavljenu dijagnozu pa je procijenjeni ukupan broj oboljelih veći od pola milijuna.

Postoje tri glavne vrste dijabetesa: tip 1, tip 2 i gestacijski dijabetes (dijabetes tijekom trudnoće).

­­Povećan rizik za razvoj dijabetesa imaju:

  • osobe s prekomjernom težinom
  • osobe starije od 45 godina osobe koje u obitelji imaju članove oboljele od dijabetes tipa 2
  • fizički neaktivne osobe
  • žene koje su imale dijabetes tijekom trudnoće (gestacijski dijabetes)
  • žene sa sindromom policističnih jajnika (PCOS)

U početku se dijabetes ne manifestira simptomima i može dugo ostati neprepoznat. Zato je važno redovito kontrolirati razinu šećera u krvi. Povišena razina šećera u krvi nakon nekog vremena može dovesti do pojave simptoma poput:

  • učestalog mokrenja
  • izražene žeđi
  • pojačane gladi
  • gubitka tjelesne mase
  • povraćanja i boli u trbuhu
  • trnaca u rukama ili stopalima
  • zamagljenog vida
  • učestalih infekcija
  • rana koje sporo zarastaju

Dugotrajno povišene razine šećera u krvi mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme pri čemu dolazi do oštećenja krvnih žila i živaca, te mogu nastati ozbiljne komplikacije poput bolesti krvožilnog sustava (srčani ili moždani udar), bolesti bubrega, oštećenja krvnih žila oka i gubitka vida, a zbog oštećenja perifernih krvnih žila i živaca na nogama može doći do gangrene i amputacije dijelova stopala.

Temeljni principi liječenja dijabetesa su:

  • edukacija o bolesti i samokontrola
  • uravnotežena prehrana
  • redovita tjelesna aktivnost

Kod 50 % oboljelih to će biti dovoljno kako bi se dijabetes držao pod kontrolom, dok će 25 % oboljelih trebati liječenje tabletama, a nešto manje od 25 % liječenje inzulinom.

Izvori:

CroDiab registar

Prozor zdravlja

Izvještaj sa Skupa o cijepljenju

Skup o cijepljenju održan je 10.5.2025. godine u Velikoj dvorani Hrvatskog liječničkog zbora u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog epidemiološkog društva, Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, a u svrhu obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna cijepljenja.

Skup je prijavljen Hrvatskoj liječničkoj komori, Hrvatskoj komori zdravstvenih radnika, Hrvatskoj komori medicinskih sestara i Hrvatskoj ljekarničkoj komori.

Skup je započeo u 09:00 h predavanjem „Promjene u Programu cijepljenja“ koje je održao doc. dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med., Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Promjene u trogodišnjem programu obveznog cijepljenja za razdoblje 2025. do 2027. godine, odnose se u prvom redu na dodavanje docjepnih doza kombiniranog cjepiva protiv difterije, tetanusa i hripavca u školsku dob (4. razred OŠ i 2. razred SŠ/8. razred OŠ). Dodatno, docjepljivanje protiv dječje paralize koje se provodilo pri upisu u 1. razred osnovne škole sada je prebačeno u petu godinu života uz drugu revakcinaciju DTP-om. Šesta docjepna doza protiv dječje paralize koja se davala u 8. r.O.Š. se ukida. U Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebna skupine stanovništva (tzv. Program 2) uvodi se cijepljenje protiv herpes zostera za sve osobe nakon transplantacije krvotvornih matičnih stanica, osobe na biološkoj terapiji za koju je uvjet cijepljenje protiv HZ te osobe koje boluju od upalnih bolesti crijeva koje se liječe inhibitorima janus kinaze.

Uslijedilo je predavanje „Bolesti i cijepljenja protiv respiratornih infekcija u RH: hripavac i RSV“ koje je održala doc. dr. sc. Morana Tomljenović, dr.med. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko goranske županije. Prikazala je kretanje hripavca i RSV-a, podatke za Primorsko goransku županiju te razvoj, dostupnost cjepiva protiv navedenih bolesti i promjene u preporukama o cijepljenju tijekom vremena. Prim. Milka Brzović, dr. med. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije prikazala je predavanje pod naslovom „Epidemija hripavca na području Splitsko-dalmatinske županije i procijepljenost DTP-om“. Prikazala je epidemiološku situaciju i kretanje broja oboljelih od hripavca sa posebnim osvrtom na razdoblje od 2023.-2024. i Splitsko-dalmatinsku županiju.

Po završetku prvog dijela predavanja uslijedila je produktivna rasprava s brojnim komentarima i pitanjima.

Nakon kratke pauze za kavu uslijedio je drugi dio predavanja. Prvo predavanje pod naslovom „Odgovornost HALMED-a za sigurnost korištenih cjepiva“ održao je Petar Mas, dr. med. iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode. Dr. Mas je prikazao procedure izdavanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet u RH, kako se odobrava cjepivo u EU, koje su sve nadležnosti HALMED-a, kao i praćenje sigurnosti primjene cjepiva (farmakovigilancija) u RH i EU.

Uslijedilo je predavanje prim. Mirjane Lane Kosanović Ličina, dr. med. iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar „Osobitosti cijepljenja osoba na biološkoj terapiji“. Pregledno je prikazana dostupna biološka terapija kao i trenutne općenite preporuke za cijepljenje osoba na biološkoj terapiji. Zbog povećanja broja dostupnih lijekova kao i širenju indikacija za liječenje biološkom terapijom, sve češće je potreban individualizirani pristup cijepljenju zbog specifičnosti zahtjeva.

Iduća dva predavanja odnosila su se na uloge primarnog pedijatra i liječnika školske medicine u provođenju cijepljenja (primjer iz prakse), te poteškoće s kojima se susreću u svakodnevnom radu. „Cijepljenje u primarnoj pedijatrijskoj ambulanti- primjer i problemi u praksi“ održala je Slavenka Milas, dr. med. spec. ped., ispred Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju. Doc. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. ispred Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu održala je predavanje „Uloga školskog liječnika u HPV cijepljenju“.

Na kraju je Vesna Višekruna Vučina, dr. med. iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ kratko prikazala postignute cijepne obuhvate za cjepiva iz programa obveznih cijepljenja u 2024. godini.

Predavanja su jako dobro prihvaćena od slušatelja kojih je bilo preko 120 okupljenih u dvorani, te su uslijedila brojna pitanja i komentari sudionika. U nastavku par fotografija sa Skupa.

Vesna Višekruna Vučina, dr.med.

Fotogalerija

 

 

 

 

COVID-19 u Hrvatskoj (13.5.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 19. kalendarskom tjednu (tjedan od 5. do 11. svibnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljene su 32 prijave COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 19. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Globalni tjedan sigurnosti cestovnog prometa 2025.

Od 12. do 18. svibnja 2025. održava se osmi Globalni tjedan sigurnosti cestovnog prometa u organizaciji Ujedinjenih naroda i Svjetske zdravstvene organizacije. S već prepoznatljivim sloganom obilježavanja „Ulice za život“ (engl. Streets for life) i ovogodišnjom porukom ”Učinimo hodanje i vožnju biciklom sigurnim” (engl. Make walking and cycling safe), kampanja promiče zdravije, ekološki prihvatljivije i ekonomski isplativije oblike prijevoza. Cilj Tjedna je istaknuti konkretne mjere koje različiti dionici — uključujući vlade, međunarodne agencije, civilno društvo, poduzeća i škole — mogu poduzeti kako bi pridonijeli većoj sigurnosti za pješake i bicikliste.

Prometne nesreće u Hrvatskoj i svijetu

Prometne nesreće jedan su od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u svijetu, s gotovo 1,2 milijuna smrtno stradalih i čak 50 milijuna ozlijeđenih svake godine. One su glavni uzrok smrti među mladima u dobi od 5 do 29 godina.

Prometne su nesreće još uvijek vodeći uzrok smrti mladih ljudi u dobi između 10 i 25 godina u cijelom svijetu pa i Hrvatskoj. Na hrvatskim su se cestama posljednjih deset godina prosječno dogodile 32 063 prometne nesreće te je godišnje u prometu prosječno stradalo 13 780 osoba. Najviše su ugrožena djeca, mladi i druge najugroženije skupine – biciklisti, mopedisti, motociklisti i pješaci.

Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa

U Hrvatskoj je posljednjih godina izražen trend smanjenja broja umrlih i ozlijeđenih u prometnim nesrećama. Rezultat je to dijelom i provedbe mjera Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa koji se kontinuirano provodi od 1994. U skladu s tendencijom daljnjeg smanjenja smrtnosti i ozljeđivanja u prometu izrađen je i šesti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa koji je donijela Vlada Republike Hrvatske za razdoblje 2021.-2030. godine, a čiji cilj je do 2030. godine usmjeren na smanjenje smrtnosti u prometnim nesrećama za 50 %.

Utjecaj hodanja i vožnje biciklom na zdravlje i okoliš

Hodanje i vožnja biciklom donose brojne koristi za zdravlje pojedinaca, okoliš i društvo u cjelini – potiču tjelesnu aktivnost, smanjuju rizik od kroničnih bolesti, doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova te poboljšavaju kvalitetu zraka i života u urbanim sredinama.

Prema publikaciji Svjetske zdravstvene organizacije ”Walking and cycling: latest evidence to support policymaking”, ulaganja u politike koje promiču sigurnu vožnju biciklom i hodanje mogu igrati ključnu ulogu u oblikovanju zdravlja, ublažavanju klimatskih promjena i poboljšanju okoliša.

Istraživanja koja su posebno proučavala utjecaje hodanja i vožnje biciklom pokazala su sljedeće:

  • Hodanje 30 minuta ili vožnja biciklom 20 minuta dnevno smanjuje rizik od smrtnosti za najmanje 10 %.
  • Aktivno putovanje na posao povezano je s otprilike 10 % manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i 30 % manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.
  • Smrtnost povezana s rakom 30 % je niža među osobama koje na posao putuju biciklom.

SAVJETI ZA SIGURNO KRETANJE PJEŠAKA

1. HODAJTE NOGOSTUPOM

Krećite se nogostupom ili drugom površinom koja je za to određena. Na cesti na kojoj ne postoji nogostup krećite se što bliže rubu kolnika.

2. NE ZADRŽAVAJTE SE NA KOLNIKU

Za prijelaz preko kolnika koristite pješačke prijelaze ili pothodnike za pješake. Preko kolnika i biciklističke staze krećite se pažljivo i najkraćim putem. Na cesti izvan naselja krećite se uz lijevi rub kolnika.

3. BUDITE VIDLJIVI

U uvjetima smanjene vidljivosti nosite reflektirajuću odjeću ili oznaku.

4. BUDITE OPREZNI PRI KORIŠTENJU JAVNOG PRIJEVOZA

Budite oprezni pri ulasku i izlasku iz vozila javnog prijevoza. Potrudite se biti vidljivi vozačima.

5. VJEŽBAJTE S DJECOM SIGURNO PRELAŽENJE KOLNIKA

Vlastitim primjerom pokažite djetetu kako se ispravno ponašati u prometu i ukažite mu na potencijalne opasnosti.

SAVJETI ZA SIGURNU VOŽNJU BICIKLOM

1. PRIDRŽAVAJTE SE PROMETNIH PRAVILA

Krećite se biciklističkom stazom u smjeru kretanja.

2. UVIJEK NOSITE KACIGU

Zaštitna kacigu značajno umanjuje rizik od ozljeda. Osobe mlađe od 16 godina obvezne su nositi kacigu.

3. BUDITE VIDLJIVI

Nosite reflektirajući prsluk, reflektirajuću odjeću ili reflektirajuću oznaku.

4. POSEBAN OPREZ AKO VOZITE DJECU

Dijete do osam godina starosti mora sjediti u pravilno postavljenoj sjedalici. Na glavi mora nositi zaštitnu kacigu.

5. BUDITE PREDVIDLJIVI

Tijekom vožnje ne radite nagle pokrete i signalizirajte svaku promjenu smjera.

6. NE KORISTITE SLUŠALICE

Zakonom je zabranjeno koristiti slušalice za vrijeme vožnje jer umanjuju mogućnost reagiranja.

7. PROVJERITE ISPRAVNOST BICIKLA

Prije svake vožnje provjerite ispravnost bicikla te ga redovito održavajte.

Izvori:

https://www.who.int/campaigns/un-global-road-safety-week/8th-un-global-road-safety-week#cms
Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske
https://mup.gov.hr/UserDocsImages/statistika/2024/6/Bilten_o_sigurnosti_cestovnog_prometa_2023.pdf
Walking and cycling: latest evidence to support policy-making and practice

 

Majčin dan – podsjetnik na nevidljive terete i snagu majčinstva

U nedjelju, 11. svibnja, obilježavamo Majčin dan – dan posvećen zahvalnosti, priznanju i poštovanju prema majkama i njihovoj nezamjenjivoj ulozi u društvu. Upravo je zato važno istaknuti i iznimno važnu, a često nevidljivu stranu majčinstva.

Majke svakodnevno preuzimaju niz odgovornosti koje nadilaze fizičku brigu o djeci. One planiraju obiteljske aktivnosti, koordiniraju svakodnevne obaveze, predviđaju potrebe drugih članova kućanstva i istovremeno nose emocionalni teret – tješe, povezuju, usmjeravaju i održavaju emocionalnu ravnotežu unutar obitelji. Ovaj oblik rada često se naziva mentalni rad ili emocionalni rad, i najčešće ostaje neprepoznat, iako je ključan za svakodnevno funkcioniranje obitelji.

Uz to, brojna istraživanja pokazuju da su upravo žene, a posebice majke, suočene s višestrukim očekivanjima – da budu nježne, strpljive, dostupne, ali i organizirane, učinkovite i stalno prisutne. U svemu tome, njihov doprinos nerijetko ostaje nevidljiv jer se podrazumijeva.

Osim toga, ovakav pritisak može značajno utjecati na mentalno zdravlje majki. Česti su osjećaji iscrpljenosti, krivnje i kroničnog stresa, pogotovo kada izostane podrška okoline. Valja spomenuti i specifične rizike mentalnog zdravlja – postporođajnu depresiju, anksioznost i sindrom izgaranja, koji su sve češći među majkama, a o njima se i dalje nedovoljno govori. Prepoznavanje i razumijevanje izazova s kojima se majke susreću prvi je korak prema izgradnji društva koje uistinu brine o dobrobiti svih njegovih dionika.

Obilježavanje Majčinog dana prilika je za osvrnuti se i pokazati zahvalnost za sve ono što majke svakodnevno rade, kao i za promišljanje o ravnoteži roditeljskih uloga, važnosti priznanja neplaćenog rada, ali i o podršci koju majke trebaju kroz sustavne mjere, ravnopravno roditeljstvo i osnaživanje zajednice.

Majke zaslužuju više od zahvale jednom godišnje – zaslužuju da ih svakodnevno vidimo, čujemo i podržavamo. Sretan Majčin dan!

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.7. referent u Službi za antidoping

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 12. ožujka 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.7. referent u Službi za antidoping.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.4. nezdravstveni djelatnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 12. ožujka 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. nezdravstveni djelatnik koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.9. referent u Službi za pravne poslove

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 12. ožujka 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.8. referent u Službi za pravne poslove.

Više pogledajte ovdje.

 

Javnozdravstvena akcija Volonteri u parku u Zlataru povodom obilježavanja Međunarodnog dana obitelji 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Krapinsko-zagorske županije i Gradom Zlatarom, u Zlataru 15. svibnja 2025. godine od 16 do 18 sati obilježit će Međunarodni dan obitelji kroz javnozdravstvenu akciju Volonteri u parku.

Ova javnozdravstvena akcija će uključivati brojne edukativne i kreativne radionice koje će provesti volonteri iz lokalnih udruga i ustanova: Udruga umirovljenika, Udruga žena Grada Zlatara, Društvo Naša djeca Zlatar, Čuvaonica Malci, Dječji vrtić Zlatarsko zlato, Osnovna škola Ante Kovačića, NK Oštrc, Športsko-teniski klub Zlatar, DVD Zlatar, Gljivarsko društvo Medenka i drugi. Radionice će se održati na prostoru Parka Hrvatske mladeži u Zlataru i namijenjene su djeci predškolske dobi i učenicima nižih razreda osnovnih škola te njihovim obiteljima.

Aktivnost Volonteri u parku provodi se u sklopu Nacionalnog programa Živjeti zdravo, kroz komponentu Zdravlje i okoliš, i ima za cilj promicanje zdravih stilova života, međugeneracijske solidarnosti, socijalne integracije djece s teškoćama u razvoju, očuvanja okoliša i pružanja podrške obiteljima. Ovakva organizirana okupljanja u parkovima i na igralištima pružaju siguran i poticajan prostor za zajedničko druženje, igru i učenje, a sve s ciljem očuvanja zdravlja od najmlađe dobi.

Međunarodni dan obitelji, koji se već tradicionalno obilježava 15. svibnja svake godine, pruža jedinstvenu priliku za promicanje svijesti o važnosti obitelji. Na ovaj dan, Međunarodni dan obitelji, slave se temeljne vrijednosti koje povezuju članove obitelji: ljubav, poštovanje i podrška. To je prilika da se obitelji povežu, provedu kvalitetno vrijeme zajedno i ojačaju međusobne odnose.

Tema Međunarodnog dana obitelji 2025. godine, „Obiteljske politike za održivi razvoj“ (Family-Oriented Policies for Sustainable Development), stavlja naglasak na ključnu ulogu obitelji u oblikovanju društva koje teži pravednosti, zdravlju i održivosti. U današnje vrijeme, kada su izazovi poput visokih udjela osoba koje boluju od kroničnih nezaraznih bolesti sve izraženiji, uloga obitelji u stvaranju zdravih navika i provedbi zdravih stilova života postaje neprocjenjiva.

Obiteljska bliskost, uzajamna podrška i dobra komunikacija dokazano imaju zaštitni učinak na zdravlje, a osobito su važni za usvajanje zdravih stilova života i očuvanje zdravlja. Kroz inicijative poput ove, zajednica se osnažuje, a svijest o važnosti obiteljskih vrijednosti i zdravog življenja dodatno se razvija.

Pozivamo sve građane da nam se pridruže i provedu ovaj dan u radosti, ljubavi i zajedništvu sa svojim najbližima.

Radujemo se vašem dolasku!

Zabilježen slučaj prijenosa dopinških tvari putem razmjene tjelesnih tekućina

Selektivni modulatori androgenih receptora (SARM) nova su klasa tvari koje imaju slična svojstva kao anabolički steroidni agensi, ali sa izraženo smanjenim androgenim svojstvima. Budući da se SARM-ovi mogu zloupotrijebiti za poboljšanje sportske izvedbe zbog svojih anaboličkih svojstava, kao i sposobnosti stimuliranja androgenih receptora u mišićima i kostima, Svjetska antidopinška agencija (WADA) ih je trajno zabranila od 2008. godine prema kategoriji S1.2 Popisa zabranjenih sredstava.

Ligandrol (nesteroidni SARM koji je u procesu kliničkog ispitivanja i samim tim nije odobren za medicinsku upotrebu) je jedan od popularnijih SARM-ova. Jedan od WADA-ih akreditiranih laboratorija identificirao je u urinu ‘neimenovane’ sportašice bishidroksi-ligandrol, glavni metabolit ligandrola, u koncentraciji od približno 90 pg/mL (uzorak A) i 200 pg/mL (uzorak B). Sportašica je osporila ovo kršenje antidopinškog pravila i zatražila test kose (testiranje kose nije toliko široko dostupno, ali može otkriti neke zabranjene tvari ako su korištene unatrag 100 dana) kako bi se dokumentirala moguća slučajna izloženost. Otprilike 7 tjedana nakon prikupljanja urina, prikupljen je uzorak kose (smeđe boje i duljine > 20 cm) i segmentiran na 6 segmenata od 1 cm.

Ligandrol je testiran tekućinskom kromatografijom – tandemskom masenom spektrometrijom nakon alkalne inkubacije i ekstrakcije. S granicom kvantifikacije od 1 pg/mg, ligandrol nije identificiran. Čini se da sportašica nije bila svjesna da njezin suprug uzima spomenutu tvar, što je potvrđeno njegovim testom kose (ligandrol od 7 i 8 pg/mg u 2 segmenta od 2,5 cm).

Sportski arbitražni sud (CAS) prihvatio je objašnjenje sportašice da je bila izložena ligandrolu putem razmjene tjelesnih tekućina sa suprugom te joj je ukinuo privremenu zabranu. Ovaj slučaj pokazuje da je prijenos dopinških tvari između dva subjekta moguć tijekom intimnih ‘trenutaka’. (V.B)

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025. (18. tjedan 2025.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2024./2025., zaključno s 4. svibnja 2025. godine pristiglo 44321 prijava oboljelih od gripe, pri čemu je u zadnjem tjednu zaprimljena 21 prijava (grafikon 1.).

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Prijave oboljelih pristigle su iz desetak županija, pri čemu se u 18. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Virovitičko-podravskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stope prijava oboljelih od gripe prema županijama u 18. tjednu u sezoni 2024./2025.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2024./2025.

Kretanje gripe tijekom tekuće sezone je unutar očekivanog u usporedbi s prethodnim sezonama (grafikon 4.).

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 6 sezona

Tijekom tekuće sezone zaključno sa 18. tjednom zbog gripe i njezinih komplikacija hospitalizirano je ukupno 2086 oboljelih (u istom razdoblju lanjske sezone 1424), od kojih 136 na jedinicama intenzivnog liječenja (u istom razdoblju lanjske sezone 119). Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone je do sada je prijavljeno 68 smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 18. tjednu je oko 1 % pozitivnih uzoraka na gripu, pri čemu se detektiraju oba virusa gripe, virus gripe A i virus gripe B.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

Play True Day 2025: Počinje s vama

Svjetska antidopinška agencija (WADA) s ponosom objavljuje rezultate svoje kampanje Play True Day: Počinje s tobom” za 2025. godinu, koja se održavala od 10. ožujka do 11. travnja te ostvarila  porast angažmana na društvenim mrežama od 49 % pod temom: “Igraj vjerno: Počinje s tobom”.

Dan Play True proizašao je iz obrazovne konferencije koju je 2013. godine organizirala WADA i na kojoj je sudjelovalo 17 latinoameričkih zemalja, a sada je izrastao u najveću digitalnu kampanju koja uključuje sportaše i antidopinšku zajednicu u promicanju važnosti čistog sporta. Predsjednik WADA-e Witold Bańka rekao je: „Tijekom godina naša kampanja Play True Day eksponencijalno je rasla zahvaljujući zamahu cijele zajednice čistog sporta. Ovogodišnja tema – Play True: Počinje s tobom – ponovno je potvrdila da nam je za postizanje globalnog suradničkog pokreta za sport bez dopinga potreban doprinos svih. Hvala svima koji su sudjelovali u kampanji – na više od 386 000 angažmana koji su pokazali individualnu predanost kao dio Jednog tima.“

Ključna promjena u ovogodišnjoj kampanji Play True, čini se, bilo je premještanje fokusa kampanje s kolektivnog „mi“ na individualno „vi“; što je potaknulo više ljudi da pokažu svoju osobnu predanost zaštiti integriteta sporta.

Mariam Diaby, voditeljica digitalnog marketinga WADA-e, izjavila je: „Sudjelovanjem ljudi iz cijelog svijeta, izazov Play True pomogao je oživjeti kampanju na opipljiv i privlačan način, a odaziv je bio izvanredan. Ovogodišnji rekordni angažman pokazuje utjecaj susreta s ljudima tamo gdje jesu, s porukom koja je osobna i osnažujuća.“

Dan Play True u brojkama

Sudjelovanje više od 100 zemalja uz doprinose sportaša, međunarodnih federacija, organizatora velikih događaja, nacionalnih i regionalnih antidopinških organizacija i drugih. Povećanje angažmana na društvenim mrežama od 49% u usporedbi s prethodnom godinom, s više od 386 000 interakcija na svim platformama – uključujući porast angažmana sportaša od 206%. Potencijalni doseg društvenih mreža dosegao je 144,6 milijuna, dok je potencijalni doseg tradicionalnih medija porastao za 244%, tj na 205,8 milijuna.

Play True Day 2026. obilježit će se 17. travnja 2026.

Čist sport se ne događa sam od sebe. Počinje s vama.

Naše sportašice u kampanji: atletičarka Nina Vuksanović I paraolimpijska plivačica Paula Novina.  Hvala im! (V.B)

 

Kenijac Brian Kipsang dopingiran

Prošli tjedan je Jedinica za atletski integritet (AIU) službeno obznanila dvogodišnju sankciju kenijskom maratoncu Brianu Kipsangu nakon što je dopinškim testiranjem otkrivena prisutnost triamcinolon acetonida u njegovu organizmu. Nakon testiranja, provedenog tijekom Rimskog maratona 16. ožujka 2025., usljedila je odluka o poništavanju svih rezultata koje je Kipsang tom prilikom postigao, uključujući medalje, bodove i kompenzacije.
Kipsang (30) priznao je kršenje antidopinških pravila, a zabrana će mu onemogućiti natjecanje na bilo kojem događaju koji organizira Svjetska atletika (WA) do 1. svibnja 2027.
Tvar pronađena u njegovom uzorku spada u skupinu glukokortikoida koji se koristi za liječenje raznih medicinskih stanja i nalazi se na Popisu zabranjenih sredstava za 2025. godinu. Bez terapijskog izuzeća (TUE) upotreba triamcinolon acetonida injekcijom, oralnim ili rektalnim putem je zabranjena na natjecanju. Izvan natjecanja, primjena glukokortikoida je dopuštena ako za to postoji medicinska indikacija – međutim, uvijek treba imati na umu to koliko dugo će se lijek zadržati u organizmu sporaša. Postoji vrijeme čišćenja od glukokortikoida u što bi svaki sportaš trebao biti upućen. O tom vremenu ovisi treba li ili ne zatražiti terapijsko izuzeće (TUE).
Kipsangova suspenzija pojačava rastuću zabrinutost zbog dopinga u kenijskoj atletici, zemlji koja je već pod intenzivnim nadzorom nakon niza poznatih prekršaja posljednjih godina. Dovoljno je reći da je samo u travnju bilo pet (5) diskvalifikacija zbog dopinga, u nizu desetaka i desetaka sportaša sankcioniranih posljednjih mjeseci.
Uz sve antidopinške napore, Keniji ne ide na bolje. (V.B)

Svjetski dan borbe protiv raka jajnika

Svjetski dan borbe protiv jajnika ove godine obilježava se 13. put po redu i to pod prošlogodišnjim sloganom „Nijedna žena ne smije biti zaboravljena“ (engl. ”No woman left behind”). Svjetska koalicija za rak jajnika upozorava na zabrinjavajuću statistiku o raku jajnika kao osmom najčešćem raku kod žena i osmom najčešćem uzroku smrti od raka kod žena u svijetu.Rak jajnika podrazumijeva niz različitih vrsta raka koji zahvaćaju jajnike, jajovode i primarni rak potrbušnice. Procjenjuje se da postoji više od 30 različitih vrsta raka jajnika, a među njima postoje velike razlike u učestalosti i prognozi.

Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2022. godinu, rak jajnika se godišnje dijagnosticira kod gotovo 314.000 žena diljem svijeta, a odgovoran je za više od 207.000 smrtnih slučajeva.

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u 2022. od raka jajnika u Hrvatskoj je oboljelo 419 žena, a u 2023. godini od raka jajnika umrle su 283 žene.

Simptomi raka jajnika često dugo ostaju neprepoznati jer se lako mogu zamijeniti sa simptomima manje ozbiljnih bolesti (poput probavnih smetnji), iako se javljaju već i u ranom stadiju bolesti.

Simptomi na koje treba obratiti pažnju su:

  • napuhnutost i osjećaj težine u želucu
  • gubitak teka
  • čest poriv za mokrenjem
  • nenamjerni gubitak težine

Faktori koji povećavaju rizik od raka jajnika:

  • starija životna dob
  • prekomjerna tjelesna težina
  • neplodnost
  • hormonska terapija nakon menopauze
  • obiteljska povijest raka jajnika, raka dojke ili raka debelog crijeva
  • određene genske mutacije
  • pušenje

Liječenje raka jajnika ovisi o veličini i vrsti raka jajnika, mjestu na kojem se rak nalazi, o tome je li se proširio i o općem zdravstvenom stanju oboljele osobe. Glavni oblici liječenja su operacija i kemoterapija.

Istraživanje World Ovarian Cancer Coalition Every Woman Study™, temeljeno na podacima ankete provedene među više od 1.500 žena koje žive s rakom jajnika širom svijeta, pokazalo je da je devet od deset žena iskusilo više simptoma prije dijagnoze, bez obzira na fazu dijagnoze ili vrstu raka jajnika. Istraživanje je također otkrilo da više od dvije trećine žena nije čulo za rak jajnika, niti su znale išta o njemu prije svoje dijagnoze. Podizanje svijesti o raku jajnika i njegovim simptomima kod žena – ali i kod liječnika – ključno je za pravovremenu dijagnozu i što raniji početak liječenja bolesti. To je osobito važno jer ne postoji rutinski, jednostavan test za otkrivanje raka jajnika. Suprotno uvriježenom mišljenju, citološki test grlića maternice (npr. Papa test) ne može otkriti rak jajnika, stoga je važno biti svjestan simptoma bolesti.

Ako imate znakove i simptome koji upućuju na rak jajnika, obratite se svom liječniku.

Izvori:

World Ovarian Cancer Coalition – From Evidence to Action

https://www.cancer.org/

 

JA HEROES – Održan prvi dijalog o politikama planiranja zdravstvenih resursa

U Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je 29.04.2025. održan prvi dijalog o politikama (eng. policy dialogue) planiranja ljudskih resursa u zdravstvu, koji je organiziran u sklopu projekta JA HEROES (Joint Action on HEalth woRkfOrce to meet health challEngeS).

Projekt JA HEROES je zajednička akcija na temu zdravstvene radne snage, koja je usmjerena suočavanju s aktualnim izazovima u području zdravlja i zdravstva. U projektu sudjeluje 19 zemalja Europske unije i 51 partnerska organizacija koje rade zajedno na poboljšanju kapaciteta planiranja zdravstvene radne snage kako bi se osigurala dostupnost, održivost i otpornost zdravstvenih usluga. Nositelj projektnih aktivnosti u Republici Hrvatskoj je Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a planirano trajanje projekta je 36 mjeseci (01.02.2023. – 31.01.2026.).

Nakon uvodnog pozdrava voditeljice Službe za javno zdravstvo, Željke Draušnik, dr. med., djelatnici Službe za javno zdravstvo, Mario Trošelj, dr. med., i Maja Vajagić, dr. med., održali su kratka izlaganja o regulativnom okviru za planiranje zdravstvenih kadrova i razvoj zdravstvene infrastrukture u Republici Hrvatskoj, kao i o predviđenim projektnim aktivnostima. Nakon spomenutih izlaganja razvila se konstruktivna i dinamična diskusija u kojoj su uz djelatnike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sudjelovali i predstavnici komora pružatelja zdravstvene zaštite, Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i ostalih dionika te je u ovom smislu dogovoren nastavak suradnje na budućim planiranim projektnim aktivnostima.

 

Održan poligon zdravlja u tvrtki Konzum

Povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu te Nacionalnog dana zaštite na radu Hrvatski zavod za javno zdravstvo je 25. travnja 2025. godine organizirao Poligon zdravlja u tvrtki Konzum u Zagrebu u svrhu promicanja zdravih životnih navika.

Zaposlenici su tako tijekom održavanja Poligona zdravlja mogli izmjeriti krvni tlak, šećer, tjelesnu masu uz analizu tjelesnog sastava. Također, dobili su informacije o štetnosti pušenja i materijale koji potiču prestanak pušenja, a izmjerili su i ugljični monoksid u izdahu. Izvodeći zadatke s naočalama koje simuliraju različite razine alkohola, informirani su o štetnim učincima alkohola. U kutku za mentalno zdravlje, svi zainteresirani mogli su izmjeriti raspoloženje i dobiti savjet psihologa o očuvanju mentalnog zdravlja.

Tijekom mjerenja, djelatnici su imali mogućnost razgovarati s liječnicima i drugim stručnjacima o  poželjnim  vrijednostima izmjerenih parametara te se savjetovati o pravilnoj  prehrani, tjelesnoj  aktivnosti, mentalnom zdravlju, prestanku pušenja i drugim važnim aspektima zdravog stila života, koji su iznimno važni u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti. Djelatnicima su bili dostupni edukativni materijali.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u okviru projekta Živjeti zdravo i 4. komponente Zdravlje i radno mjesto, tvrtkama koje zadovolje potrebne kriterije dodjeljuje naziv Tvrtka prijatelj zdravlja. Takve su tvrtke pravi primjeri da je ulaganje u zdravlje zaposlenika zapravo ulaganje u produktivnost i prosperitet cijele zajednice, a tvrtka Konzum prepoznata je kao jedna od njih.

 

 

Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama

Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 01. i 02. 07. 2025. godine.

„Međunarodni dan tjelesne aktivnosti – Dan kretanja za zdravlje“ 2025. godine

Svjetska zdravstvena organizacija, kao krovna zdravstvena organizacija, ističe redovitu tjelesnu aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja. U tu svrhu je 2003. godine pokrenula inicijativu da se 10. svibnja obilježava Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje provedbom aktivnosti kojima se promiče redovita tjelesna aktivnost bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja.

U petak 9. svibnja 2025. godine, s početkom u 10 sati, u Prelogu će se provesti javnozdravstvena aktivnost „Hodanjem do zdravlja“ u zajedničkoj organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, Grada Preloga, Turističke zajednice Grada Preloga i Udruge umirovljenika Prelog. Osnovni cilj aktivnosti je podizanje svijesti javnosti o važnosti i koristima redovite tjelesne aktivnosti za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja. Aktivnost „Hodanjem do zdravlja“ provodi se u sklopu Nacionalnog programa „Živjeti zdravo“.

Okupljanje sudionika je uz terasu Caffe bara Marina Prelog od 9:30 – 10 sati na info pultu programa „Živjeti zdravo“, a hodanje će biti organizirano za sve sudionike po uređenoj stazi „Živjeti zdravo“ u sklopu Sportsko-rekreacijske zone Marina Prelog te uz derivacioni kanal HE Dubrava s početkom u 10 sati. Predviđeno trajanje hodanja je oko 45 minuta do sat vremena, nakon čega će u Fitness parku Marine Prelog za sve sudionike akcije biti organizirane sportsko-rekreativne aktivnosti pod stručnim vodstvom.

Hodanje je široko pristupačna tjelesna aktivnost, rijetko je povezana s ozljedama i mogu je prakticirati ljudi svih dobnih skupina, uključujući i one koji se nikada nisu bavili nekom tjelesnom aktivnošću. Hodanje je jednostavno i ne zahtijeva posebne sposobnosti ni vještine. Jedino što si doista moramo priuštiti za hodanje je vrijeme. Nema prepreka, a ne bi trebalo biti ni razloga da se u svakodnevni život ne uključi više hodanja u prirodi i na svježem zraku, tim više što na taj način možemo kvalitetno provesti svoje slobodno vrijeme, a ujedno unaprjeđujemo zdravlje te možemo smanji rizik od razvoja brojnih kroničnih bolesti i stanja.

 

COVID-19 u Hrvatskoj (6.5.2025.)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 18. kalendarskom tjednu (tjedan od 28. travnja do 4. svibnja 2025.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 9 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 18. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.