Poziv na testiranje – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 30. kolovoza 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 2 godine za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik I. vrste na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta u Službi za toksikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 30. kolovoza 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme do povratka radnice s porodiljnog dopusta za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje
Poziv na testiranje – nezdravstveni djelatnik I. vrste na određeno vrijeme od 1 godine u Službi za toksikologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 30. kolovoza 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme od 1 godine za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste u Službi za toksikologiju.
Više pogledajte ovdje
Otvoreno 12 natječaja iz programa EU4Health
HaDEA je objavila 12 poziva za dostavu prijedloga u okviru Godišnjeg radnog programa EU4Health 2023:
- EU4H-2023-PJ-01: Supporting access to medical devices for cross border health threats (HERA)
- EU4H-2023-PJ-02: Supporting stakeholders on the prevention of NCDs in the area of chronic respiratory diseases
- EU4H-2023-PJ-03: Preventing NCDs in the area of mental health including actions supporting vulnerable population groups, such as migrants, refugees, Roma people and displaced people from Ukraine
- EU4H-2023-PJ-04: Preventing NCDs in the area of dementia and other neurological disorders
- EU4H-2023-PJ-05: Supporting the implementation of the strategic agenda for medical ionising radiation applications (SAMIRA) – organisation of clinical audit campaigns as a tool to improve quality and safety of medical applications of ionising radiation
- EU4H-2023-PJ-06: Action grants on mental health challenges for cancer patients and survivors, Sub-topic (a): Mental health and Cancer
- EU4H-2023-PJ-07: Action grants on mental health challenges for cancer patients and survivors, Sub-topic (b): European Code for Mental Health
- EU4H-2023-PJ-08: Action grants on the safety and quality of new Substances of Human Origin (Breast milk, faecal microbiota transplants), Sub-topic (a): Breast milk
- EU4H-2023-PJ-09: Action grants on the safety and quality of new Substances of Human Origin (Breast milk, faecal microbiota transplants), Sub-topic (b): Faecal microbiotic transplants
- EU4H-2023-PJ-10: Action grants on Facilitating Organ Paired Exchange
- EU4H-2023-PJ-11: Program on orphan medical devices, in particular targeting paediatric patients
- EU4H-2023-PJ-12: Action grants to contribute to the organisations of conference and events
Ukupni proračun iznosi 19.960.000,00 eura, a rok za prijave je 17. listopada 2023. u 17:00.
Natječaje možete naći na ovoj poveznici.
Više informacija dostupno je na web stranici poziva.
Proslavimo tjedan školskog doručka zajedno!
Preuzmite brošuru – Tjedan školskog doručka 2023.
Nacionalni dan ambliopije – 12. rujna
U Ministarstvu zdravstva jučer je svečano obilježen osmi po redu Nacionalni dan ambliopije (NaDa) te je ujedno predstavljena provedba Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti za 2023. godinu.
Dana 20. lipnja 2016. godine je Hrvatski sabor jednoglasno donio odluku o proglašenju 12. rujna Nacionalnim danom ambliopije. Na taj dan se posebno želi naglasiti najčešći problem vida u djece, slabovidnost.
Ambliopija ili slabovidnost je smanjenje ili gubitak dijela vidnih funkcija, a bez prisutne vidljive bolesti oka. Ambliopija je najčešća patologija vida u djece i vodeći uzrok sljepoće na jednom oku. Uzrok razvijene ambliopije je u izostanku dozrijevanja vidnog dijela mozga zbog nedovoljne vidne stimulacije. U 7. godini života djeteta razvoj vidnog dijela mozga gotovo je u cijelosti završen. Djeca se u pravilu ne žale na smetnje vida, a roditelji je ne mogu zamijetiti.
Liječenje traje do postizanja vidne oštrine odgovarajuće za dob, a to je u pravilu moguće do 7. godine života. Zakasni li se s liječenjem slabovidnosti, dijete više neće moći jasno vidjeti jer vidni dio mozga u ranom periodu rasta i razvoja nije bio stimuliran jasnom i oštrom slikom svijeta koji nas okružuje, stoga nije i neće biti razvijen.
Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, od 1. lipnja 2015. godine, uvelo je probir na slabovidnost kao obvezatan za svu četverogodišnju djecu u Republici Hrvatskoj, dok je u siječnju 2016. godine ministar zdravstva donio odluku o uspostavi Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti.
U sklopu programa, djeca u dobi od četiri godine dobivaju poziv na kućnu adresu s točno određenim datumom, vremenom i mjestom pregleda. Probir testiranjem vidne oštrine četverogodišnjaka najpouzdaniji je za otkrivanje slabovidnosti s obzirom na to da se tim jednostavnim testom može otkriti i do 97 % svih anomalija oka.
Prema rezultatima provedbe Programa temeljem zapisa u Registru ranog otkrivanja slabovidnosti, u periodu od 1. siječnja do 30. lipnja 2023. godine odaziv na preventivni pregled bio je oko 53 posto (52,8%). 78 posto pregledane djece imalo je uredan nalaz, 19 posto upućeno je na daljnju obradu, a 3 posto djece bilo je nesuradljivo. Što se tiče odaziva po županijama, najveći broj odazvanih je u Zagrebačkoj županiji (67 posto), Virovitičko-podravskoj (65 posto) i Brodsko-posavskoj županiji (64 posto).
Detaljnije informacije o provedbi Nacionalnog preventivnog programa ranog otkrivanja slabovidnosti dostupne su putem sljedeće poveznice.
Europski dan oralnog zdravlja 2023.
Europski dan oralnog zdravlja obilježava se svake godine 12. rujna na inicijativu Vijeća europskih doktora dentalne medicine (engl. Council of European Dentists, CED), u svrhu podizanja svijesti o važnosti očuvanja oralnog zdravlja.
Oralno zdravlje je sastavni dio općeg zdravlja i važan čimbenik ukupne kvalitete života. Samo zdrava usna šupljina omogućuje prehranu, govor i socijalni kontakt bez ikakvih teškoća.
Najčešća oboljenja usta i zuba, karijes i parodontitis su javnozdravstveni problem zbog svog velikog zdravstvenog, socijalnog i ekonomskog značaja.
Karijes je bolest zuba od koje pati čak 6,3 milijardi ljudi na svijetu ili gotovo 80 % svjetske populacije te još uvijek zauzima neslavno prvo mjesto među najraširenijim bolestima u svijetu. Razlog je ovakve raširenosti u tome što se liječe posljedice, a ne sprečava nastanak bolesti.
Parodontitis je bolest potpornih struktura zuba kod koje se posljedično, ako se pravovremeno i adekvatno ne liječi, javlja gubitak zubi te se smatra šestom najučestalijom kroničnom bolesti od koje boluje 80% odrasle populacije. Istraživanja su pokazala povezanost parodontne bolesti sa sistemskim bolestima i stanjima kao što su cerebrovaskularne i kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, osteoporoza, bolesti dišnog sustava, kao i čak sedam puta veći rizik od preranog poroda novorođenčadi manje porođajne težine.
Pravilna i dobra oralna higijena ključ je uspjeha u liječenju oralnih bolesti.
Obilježavanje Europskog dana oralnog zdravlja želi istaknuti važnost brige o oralnom zdravlju te podsjetiti što je potrebno za kvalitetno i učinkovito održavanje oralnog zdravlja:
- četkati zube najmanje 2 puta dnevno
- ograničiti unos hrane bogate šećerima, a svakako nakon konzumacije očistiti zube
- redovito odlaziti na kontrolne preglede kod doktora dentalne medicine (najmanje 1 – 2 puta godišnje).
Proveden je završni događaj projekta Živjeti zdravo povodom obilježavanja Hrvatskog olimpijskog dana
Povodom obilježavanja Hrvatskog olimpijskog dana, u nedjelju 10. rujna 2023. od 15.00 – 18.00 sati u Amazingi na Zagrebačkom Velesajmu uspješno i zabavno proveden je završni događaja projekta Živjeti zdravo kojeg vodi prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović
„Voditeljica projekta prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović istaknula je logističko osiguranje svih škola za provedbu tjelesne kulture kao jedan od njegovih najvećih uspjeha. U školskoj godini 2014./2015. u Republici Hrvatskoj djelovalo je 2055 osnovnih škola, od čega 860 matičnih i 1195 područnih. Od 860 matičnih osnovnih škola njih 120 nije imalo sportsku dvoranu, dok od 1195 područnih njih 1000. Kroz projektnu aktivnost „Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece“ 1120 osnovnih matičnih škola je dobilo kineziološki skup pomagala, što čini udio od 55%. Također, održano je 8 edukacija na kojima su sudjelovala 183 školska tima matičnih osnovnih škola, čije su područne škole uključene u projektnu aktivnost „Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece“, koji su sad u mogućnosti provoditi nastavu na poligonima i educirati osoblje”. Uz pomoć nutricionistkinje kreirali smo i u škole dostavljamo jelovnike usklađene s nacionalnim smjernicama, a naše jelovnike 45% škola i dalje primjenjuje na tjednoj razini. Unutar projekta Živjeti zdravo osmislili smo program unaprjeđivanja mentalnozdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika “PoMozi Da” te je dosad provedeno 38 trodnevnih edukacija napredne razine programa unaprjeđivanja mentalnozdravstvene pismenosti odgojno-obrazovnih djelatnika PoMoZi Da. 27,2% osnovnih škola i 30,5 % srednjih škola u RH imaju barem jednog educiranog odgojno-obrazovnog djelatnika iz programa PoMoZi Da rekla je prof dr.sc. Sanja Musić Milanović.
Također, od ukupno 442 srednje škole u Republici Hrvatskoj, u sklopu projekta Živjeti zdravo iz područja spolnog i reproduktivnog zdravlja educirano je 100 škola na nacionalnoj razini, što čini udio od 22,62%. Edukacije su se provodile među učenicima 3. razreda srednjih škola. Za svaku županiju Republike Hrvatske nabavljeni su jednoobrazni setovi opreme za uređenje jedne hodačke staze i jednog parka, što čini ukupno postavljenu 21 Hodačku stazu i 21 Park Živjeti zdravo. Prva klupa za dojenje postavljena je u Splitsko-dalmatinskoj županiji istaknula je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.
Projekt Živjeti zdravo dvaput je nagrađen te je trenutno u procesu prijavljivanja u novi ciklus, koji je orijentiran na promoviranje zdravog života za osoba s poteškoćama ili invaliditetom te u domovima za nezbrinutu djecu i starije, rekla je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.”
Djeca i odrasli sudjelovali su u raznim zabavnim aktivnostima poput: olimpijske radionice na kojoj je sudjelovala hrvatska olimpijka Matea Parlov Koštro, Poligonu zdravlja, igrama na Poligonu za tjelesnu aktivnost, piramidi zdrave prehrane – radionici o važnosti pravilne prehrane za očuvanje zdravlja, igrama Volonteri u parku, kao i vaganje i mjerenje sastava tijela na dijagnostičkoj vagi uz kratko savjetovanje oko dobivenih parametara za odrasle. Brojna djeca sudjelovala su u različitim sportskim i zabavnim aktivnostima te javnozdravstvenim radionicama pod stručnim vodstvom. Tijekom događaja poslane su važne javnozdravstvene poruke s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja zdravlja od najranije životne dobi.
U Živjeti zdravo kućici posluživani su zdravi napitci od svježeg voća koji su pripremani na licu mjesta kao primjer dobre prakse. Bilo je i svježeg voće, zdravih sladoleda kao i vode.
Zdravi kutak s edukativnim brošurama kao i ostalim edukativnim materijalima projekta Živjeti zdravo dijelili su se svim sudionicima na završnom događaju projekta Živjeti zdravo.
O projektu Živjeti zdravo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo, koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016. do 2023. godine. Cilj projekta Živjeti zdravo je unapređenje zdravlja populacije kroz kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se doprinosi smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti, koje su uzrok za više od tri četvrtine smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
Samoubojstva u Hrvatskoj, 2023.
REGISTAR SAMOUBOJSTAVA HRVATSKE
CROATIAN SUICIDES REGISTRY
Samoubojstva u Hrvatskoj
Samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj.
Kroz godine bilježe se oscilacije u broju samoubojstava, kao i u broju samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100 000). Od 1999. godine prisutan je trend pada samoubojstava. U 1985. godini počinjeno je 1050 samoubojstava (stopa 21,5/100 000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1153 slučajeva, stopa 24,1/100 000 i 1156 slučajeva, stopa 24,2/100 000). Najmanje samoubojstava registrirano je 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4) te u razdoblju 2000.-2022. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 552 slučaja, stopa 14,3/100 000 2022. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena kretao se u rasponu od 2,2 do 3,85:1.
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, i dob do 64 godine pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine prisutan je pad stope (2019. godine stopa 11,3/100 000 za svu dob i 9,2/100 000 za dob do 64 godine). Za dob 65 i više godina stopa je, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2017. godine stopa 25,8/100 000). Među županijama Hrvatske prisutne su razlike u dobno-standardiziranim stopama. Županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.
Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100 000. U pojedinim godinama je u Hrvatskoj, kao i u mnogim zemljama, bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se, uz oscilacije, pad stope (2022. g. stopa 7,4). Za dob 20-49 godina stopa je do 2000. godine blaže oscilirala od kada je u padu (2022. g. stopa 11,3), a za dob 50-64 godine stopa je oscilirala do 2005. godine, od kada ima trend pada (2022. g. stopa 20,6). Za dob 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan pad stope (2022. g. stopa 23,7).
Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih godina sve je manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom. U 2022. godini udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio je 12,7%.
Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje EU članice. Za 2019. godinu prosječna stopa smrtnosti od samoubojstava za EU članice za sve dobi ukupno iznosila je 8,9/100 000, a za dob do 64 godine 8,2/100 000, a za dob iznad 65 godina 15,1 (2017. godina).
Slika/ Figure 1
Samoubojstva u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Suicides in Croatia by selected years
Slika/ Figure 2
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina, 1985. godine te u razdoblju 1990. – 2019. godine/ Age-standardized suicide rates for all ages, age 0-64 and age 65+, Croatia 1985, and 1990 – 2019
Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, Sep 2023 Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH
Slika/ Figure 3
Dobno-specifične stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj 1985., 1990., 1995., 2000., 2005., 2010., 2020. i 2022. godine/ Age-specific suicide rates, Croatia 1985, 1990, 1995, 2000, 2005, 2010, 2020 and 2022
Slika/ Figure 4
Odnos samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i ostalih načina samoubojstava u Hrvatskoj po pojedinim godinama/ Ratio of suicides committed by firearms to other methods of suicide in Croatia by selected years
Slika/ Figure 5
Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava za sve dobi, dob 0-64 i dob 65+ godina po pojedinim zemljama Europe, zadnja dostupna godina/ Age-standardized suicide rates by individual European countries, all ages, age 0-64 and age 65+, Last available
Izvor podataka/ Data source: WHO/Europe, HFA Database, Sep 2023 Obrada podataka/ Data analysis: HZJZ/ CIPH
Dokument možete preuzeti ovdje.
Završni događaj projekta Živjeti zdravo povodom obilježavanja Hrvatskog olimpijskog dana, 10.09.2023.
Završni događaj projekta Živjeti zdravo povodom obilježavanja Hrvatskog olimpijskog dana koji će se održati u suradnji s Hrvatskom olimpijskom odborom u Amazingi na Zagrebačkom Velesajmu, Avenija Dubrovnik 15/36, Zagreb
Nedjelja, 10. rujna 2023. od 15.00 – 18.00 sati
Pozivamo vas na završni događaja projekta Živjeti zdravo kojeg vodi prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović povodom obilježavanja Hrvatskog olimpijskog dana, a koji će se održati u suradnji s Hrvatskom olimpijskom odborom u Amazingi na Zagrebačkom Velesajmu u nedjelju 10. rujna 2023. od 15.00 do 18.00 sati.
Uz brojne posjetitelje na završnom događaj projekta Živjeti zdravo biti će prisutna prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, kao i predstavnici Hrvatskog olimpijskog odbora.
Izjave za medije prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović predviđene su od 16:00 do 17:00 sati.
Djeca i odrasli uz istaknute sportaše imat će priliku sudjelovati u raznim zabavnim aktivnostima poput:
– Poligon zdravlja
– Igre na Poligonu za tjelesnu aktivnost
– Edukativne radionice o važnost tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja
– Piramida zdrave prehrane – radionice o važnosti pravilne prehrane za očuvanje zdravlja
– Vaganje i mjerenje sastava tijela na dijagnostičkoj vagi uz kratko savjetovanje oko dobivenih parametara za odrasle
– Praktični prikaz 10-minutnih vježbi
– Igre volonteri u parku
– Javnozdravstvene poruke projekta Živjeti zdravo s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja zdravlja od najranije životne dobi.
– Olimpijska radionica
Brojna djeca imat će priliku sudjelovati u različitim sportskim i zabavnim aktivnostima, javnozdravstvenim radionicama pod stručnim vodstvom tima Živjeti zdravo .
U Živjeti zdravo kućici posluživat će se zdravi napitcima od svježeg voća koji će se pripremati na licu mjesta kao primjer dobre prakse. Bit će svježe voće, zdravi sladoled kao i voda.
Postavljen će biti i Zdravi kutak s edukativnim brošurama kao i ostalim edukativnim materijalima projekta Živjeti zdravo koji će biti dostupni svim sudionicima.
Pridružite nam se na ovaj zabavni događaj!
Završni događaj projekta Živjeti zdravo – program (PDF, 5.9 MB)
Svjetski dan spolnog zdravlja
Znanje pobjeđuje – Imam li SPI? 4. rujna, obilježava se Svjetski dan spolnog zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo, pod vodstvom prof. dr. sc. Sanje Musić Milanović, obilježavanjem Svjetskog dana spolnog zdravlja 04. rujna 2023., zaključuje javnozdravstvenu kampanju „Znanje pobjeđuje – Imam li SPI?“ .
World Association for Sexual Health (WAS), organizacija koja se zalaže za promicanje svjesnosti i unapređenje najboljih praksi u području spolnog zdravlja, još 2010. godine, 04. rujan proglasila je Svjetskim danom spolnog zdravlja. Ove godine taj će se dan obilježiti na temu „Consent!“.
Unatoč velikom napretku suvremenog društva, spolno i reproduktivno zdravlje se i danas često smatra osjetljivom, tabu temom. Ovu činjenicu važno je promijeniti i uključiti cijelu populaciju u otvoreni i iskreni razgovor o očuvanju spolnog i reproduktivnog zdravlja.
Preliminarni rezultati istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, provedenog 2021./2022. na uzorku od 2352 učenika 3. razreda srednjih škola iz cijele Hrvatske, pokazuju da je njih 731 (32%) imalo neku vrstu spolnoga odnosa. Većina učenika je prvi spolni odnos imala u dobi od 15 do 16 godina. Od 731 spolno aktivnih učenika njih 138 (19 %) prilikom spolnog odnosa nije koristilo kondom kao zaštitu. Ovi podaci ukazuju na važnost javnozdravstvenog djelovanja u području očuvanja spolnog i reproduktivnog zdravlja.
U sklopu javnozdravstvene kampanje „Znanje pobjeđuje – Imam li SPI?“ u razdoblju od 05. lipnja do 28. srpnja 2023. godine u svrhu podizanja svijesti i informiranja o spolnom i reproduktivnom zdravlju, zdravstveni djelatnici, stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo proveli su anonimno i besplatno (bez uputnice) 250 savjetovanja i 106 testiranja mladih koji smatraju da su bili u riziku od zaraze spolno prenosivom infekcijom uzrokovanom mikrobiološkim uzročnicima (klamidija, ureaplazma, mikoplazma, gonoreja i trihomonas).
Od ukupno testiranih zabilježen je 41 pozitivan nalaz od čega 3 na Chlamydia trachomatis, 3 na Mycoplasma genitalium, 1 na Neisseria gonorrhoeae, 23 na Ureaplasma parvum i 11 na Ureaplasma urealyticum, odnosno 38.7 % pozitivnih nalaza. Dobiveni podatci ukazuju na opravdanost testiranja koje pridonosi otkrivanju i liječenju spolno prenosivih bolesti, a time i očuvanju reproduktivnog zdravlja mlađe populacije.
Kampanja je bila usmjerena na mlade koji su često suočeni sa zbunjujućim i proturječnim informacijama iz nepouzdanih izvora. Od iznimne je važnosti omogućiti mladima pristup točnim i provjerenim informacijama kako bi očuvali svoje spolno i reproduktivno zdravlje.
Sve detaljne informacije dostupne su na službenoj web stranici projekta Živjeti zdravo www.zivjetizdravo.eu i na svim društvenim mrežama projekta.
O projektu Živjeti zdravo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016.-2022. godine. Cilj projekta Živjeti zdravo je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzrok više od 3/4 smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
* SPI – spolno prenosiva infekcija.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-4 od dana 12. rujna 2022., Klasa: 100-01/23-03/127, Urbroj: 534-03-3-1/6-23-6 od dana 12. lipnja 2023., Klasa: 100-01/23-03/127, Urbroj: 534-03-3-1/8-23-08 od dana 6. srpnja 2023. te Klasa: 100-01/23-03/127, Urbroj: 534-03-3-1/6-23-11 od dana 27. srpnja 2023. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.
Online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama
Obavještavamo sve kandidate kako će se online tečaj za odgovorne osobe za rad s opasnim kemikalijama (sukladno stavku (3) članka 4. Pravilnika o uvjetima za obavljanje djelatnosti proizvodnje, stavljanja na tržište i korištenja opasnih kemikalija (NN 99/13, 157/13, 122/14, 147/21)) održati 20. i 21. 09. 2023. godine.
Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2022. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, dentalna /polivalentna/ zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija dentalne medicine u Republici Hrvatskoj tijekom 2022. g., uključujući ordinacije dentalne medicine u sklopu domova zdravlja, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb i vojne ordinacije.
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2022. godini dostupno je putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2022. godini (PDF, 1.1 MB).
DEMANTI vezan uz pogrešnu interpretaciju podataka iz Hrvatskog zdravstveno – statističkog ljetopisa za 2022. godinu
Dana 16. kolovoza 2023. godine u dnevnoj tiskovini Novi list izašao je tekst u kojem su iznesene informacije koje se temelje na pogrešnom tumačenju podataka iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2022. godinu, a posljedično je tekst prenijela i nekolicina domaćih internetskih portala. Primjerice, sukladno podacima u Ljetopisu, u novinskom tekstu je napisano kako „građani sami plate oko 10 posto CT i MR pretraga, a od ukupno 86 CT uređaja, njih 64 nalazi se u bolnicama, 22 u ostalim zdravstvenim ustanovama, mahom privatnim poliklinikama“. Nadalje piše kako je ista situacija s MR uređajima – „od ukupno 67, njih 48 je u bolnicama, a 19 u ostalim ustanovama, što znači da je u prosjeku svaki treći takav uređaj u privatnom sektoru“. Sukladno tome, izveden je i naslov novinskog teksta „Pacijenti u godinu dana kod privatnika platili čak 60.000 skupih CT i MR snimanja“ koji se temelji na pogrešno protumačenim podacima iz Ljetopisa.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u Hrvatskom zdravstveno-statističkom Ljetopisu za 2022. godinu (tabličnim podacima) prikazao podatke o medicinskoj opremi, operacijskim dvoranama i medicinskim postupcima prema vrsti zdravstvene ustanove.
S obzirom na to da tablice Ljetopisa ne prikazuju podjelu na javni i privatni sektor i iz njih se ne može zaključivati o broju medicinskih uređaja ili medicinskih postupaka u javnom, odnosno privatnom sektoru. Termini za medicinske postupke bolnica odnose se na sve vrste bolnica, primjerice i privatne specijalne bolnice, a koje mogu imati i imaju za neke medicinske postupke i ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Termin izvanbolničke ustanove obuhvaća sljedeće vrste zdravstvenih ustanova: domove zdravlja, zavode za hitnu medicinu, dio ordinacija specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, poliklinike te trgovačka društva za zdravstvenu djelatnost, stoga je netočna interpretacija u novinskom članku gdje se bolnice izjednačavaju s javnim ustanovama, a izvanbolničke ustanove s privatnim poliklinikama te se iz objavljenih podataka ne može zaključiti da je u prosjeku svaki treći CT i MR uređaj u privatnom sektoru.
Nadalje, objavljeni podaci odnose se isključivo na broj pregleda, ne broj osoba, a što se u novinskom članku poistovjećuje.
Prema objavljenim podacima u RH je u 2022. godini obavljeno 489.520 CT-pregleda te 295.872 MR-pregleda (ukupno 785.392 pregleda). Od toga je HZZO financirao 696.581 pregled, a 11 posto pregleda nije financirano od strane HZZO-a (88.811 pregleda). Ovi pregledi su obavljeni u zdravstvenim ustanovama neovisno o vrsti vlasništva (kako je iznad objašnjeno).
U izvanbolničkim ustanovama broj pregleda koji nisu financirani od strane HZZO-a je za 10 posto veći od broja pregleda koje financira HZZO (58.162 naspram 63.473), a u članku se senzacionalistički navodi da je broj značajno veći. Navod da je 48 posto više MR pregleda plaćeno privatno u odnosu na godinu ranije je točan, međutim važno je naglasiti da je i u broju MR pregleda financiranih od strane HZZO-a također zabilježen porast u odnosu na godinu ranije i to od 33 posto.
Sukladno tome, iz spomenutih medijskih napisa proizlazi da se ne temelje na provjerenim i utemeljenim informacijama već krivo interpretiranim navodima kojima se dezinformira javnost, što najoštrije osuđujemo, te sukladno tome zahtijevamo objavljivanje ovog obrazloženja struke u cijelosti.
DIIZOCIJANATI – edukacija 24.08.2023.
DIIZOCIJANATI – edukacija 24.08.2023.
Pokazalo se da interesa za edukacijom o diizocijanatima ima još, tako da ćemo 24.08.2023. s početkom od 9:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.
Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.
Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.
Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:
– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći prije 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.
Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.
HZJZ i HGSS zajedno u provedbi inovativne upotrebe bespilotnih sustava (dronova) u borbi protiv komaraca
Temeljem postojeće suradnje i sklopljenog sporazuma Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatske gorske službe spašavanja, težeći korištenju svih kapaciteta u unapređenju ljudskog zdravlja, ove godine koristit će se bespilotni sustavi u probnom ispuštanju sterilnih komaraca. Inovativna upotreba bespilotnih sustava (dronova) predstavlja korak naprijed u borbi protiv komaraca i prevenciji širenja bolesti koje oni prenose.
Bespilotni sustavi postali su nezamjenjiv alat u raznim područjima. HGSS koristi njihov potencijal na izuzetan način u zaštiti i spašavanju ljudskih života, a u ovom zajedničkom projektu u svrhu unaprjeđenja ljudskog zdravlja. Ovi inovativni alati predstavljaju budućnost u području javnog zdravstva, donose brojne koristi i pružaju novu perspektivu u borbi protiv bolesti i očuvanju zdravlja ljudi. Svakim danom možemo vidjeti kako upotreba novih tehnologija postaje sve važniji alat u zaštiti i unaprjeđenju ljudskog zdravlja. HGSS je prepoznao njihovu bitnu ulogu, te ih uspješno koristi već dugi niz godina.
Projekt puštanja sterilnih mužjaka komaraca (SIT-Sterile Insect Technique) u Hrvatskoj je dio projekta Međunarodne agencije za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency – IAEA) pod nazivom “Enhancing the Capacity to Integrate Sterile Insect Technique in the Effective Management of Invasive Aedes Mosquitoes”. Projekt se provodi u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, a na područjima pod njihovom ingerencijom uključen je i Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije.
Općenito o projektu SIT
Hrvatska je kao jedna od članica IAEA zbog svog zalaganja i naprednog shvaćanja ove tehnologije uvrštena u provedbu ovog projekta što je stavlja uz bok vodećim zemljama Europe tako da se nakon Italije, Španjolske i Njemačke ovaj projekt provodi i u Hrvatskoj, te paralelno u Švicarskoj, Grčkoj i Portugalu. Kao aktivnom sudioniku projekta Hrvatskoj su od strane IAEA pokriveni svi troškovi opreme kao i uvoza sterilnih mužjaka komaraca iz Italije.
IAEA kao međunarodna organizacija ima jednu od misija, a to je korištenje nuklearne energije za dobrobit ljudi, te u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) i Organizacijom za hranu i poljoprivredu (FAO) financira ovakve projekte. Budući da se mužjaci komaraca u provedbi ovog projekta steriliziraju ionizirajućim zračenjem otud i poveznica. Razine zračenja koje se pritom koriste su vrlo niske, otprilike se te razine primjenjuju i za mikrobnu sterilizaciju hrane prilikom uvoza u Europsku uniju.
Primjena ove tehnike obuhvaća samo mužjake, koji, za razliku od ženki, ne bodu i ne molestiraju ljude, niti ne dolaze u kontakt s ljudima jer nemaju potrebu za krvnim obrokom (koji treba isključivo ženkama za proizvodnju jaja).
Radi se o biološkoj metodi kontrole brojnosti komaraca jer se ne koriste niti pesticidi, niti genetička modifikacija, a mužjaci dolaze u kontakt isključivo sa ženkama ciljane vrste, niti jedne druge. Zato bi ova metoda, mogla doprinijeti u smanjenju širenja ciljane invazivne vrste – Azijskog tigrastog komarca na području Hrvatske budući da je ova vrsta prepoznati vektor – prijenosnik bolesti te predstavlja javnozdravstveni problem.
Tijekom 2022. godine je na području naselja Premantura u Istri proveden pilot projekt puštanja sterilnih mužjaka u okoliš kako bi utvrdili njihovu sposobnost leta i dužinu preživljavanja u okolišu, i najbitnije, utvrdili odnos brojnosti sterilnih mužjaka naspram “divlje” populacije koja se već nalazi na tom području.
Na taj način je utvrđena procjena kako bi za potrebe kontrole brojnosti tigrastih komaraca na testnom području trebalo oko 100 000 sterilnih mužjaka tjedno. U sklopu projekta IAEA je odobrila financiranje za 12 puštanja ove količine mužjaka tijekom tri mjeseca (lipanj – kolovoz).
Pojačani nadzor nad mogućim teškim slučajevima ptičje gripe u bolnicama u EU/EEA
Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) u svom tehničkom dokumentu „Enhanced surveillance of severe avian influenza virus infections in hospital settings in the EU/EEA“ (poveznica: https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/severe-avian-influenza-enhanced-surveillance-hospital-settings_0.pdf) upozorava na intenzivnu i kontinuiranu cirkulaciju visokopatogenog virusa ptičje gripe podtip A(H5N1) koja se od početka 2020. bilježi globalno među divljim pticama koje su njegov uobičajen rezervoar, s češćim i brojnijim prelijevanjem zaraze na peradarske farme tijekom zadnje tri godine, kao i njegovim širenjem među ptice i druge životinjske vrste (morski i kopneni sisavci, uključujući kućne ljubimce kao što su mačke i psi) u kojih ovaj virus prije nije detektiran.
Osim što je izgubio svoj uobičajeni sezonski karakter povezan s migracijom ptica selica, ovaj se podtip virusa ptičje gripe tijekom zadnje tri godine geografski proširio na područja u kojima nikada prije nije bio zabilježen, uključujući krajnji sjever Europe te Južnu Ameriku gdje je uzrokovao masovna uginuća morskih ptica i sisavaca. Treba istaknuti da u zaraženih sisavaca nerijetko dominiraju neurološki simptomi i znakovi bolesti. Intenzivna cirkulacija virusa i povećanje broja njegovih potencijalnih domaćina (razni sisavci) omogućava daljnje promjene njegovog genoma u svrhu bolje prilagodbe, kao i izmjenu njegovog genetskog materijala s virusima influence čiji su uobičajen rezervoar sisavci. Rezultati genskog sekvenciranja virusa iz uzoraka oboljelih životinja upućuju da se ovaj podtip virusa još uvijek visoko selektivno veže za ptičje receptore, no istovremeno se bilježe i određene mutacije koje omogućavaju njegovo bolje preživljavanje u sisavaca, a koje u određenim slučajevima mogu biti povezane s većom patogenošću i smrtnošću.
Što se tiče ljudi, u svijetu su do sada zabilježeni sporadični slučajevi infekcije A/H5N1, svi povezani s izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom (perad), bez daljnjeg širenja infekcija s čovjeka na čovjeka. Od 2004. godine zabilježeno je ukupno 878 slučajeva, od kojih 458 sa smrtnim ishodom (smrtnost 52%). U 2023. zabilježeno je 8 slučajeva (Kambodža 2, Čile 1, Kina 1, Ujedinjeno Kraljevstvo 4).
Prema procjeni ECDC-a, rizik zaražavanja cirkulirajućim sojevima virusa A(H5N1) je među općom populacijom nizak te nizak do umjeren među osobama koje su profesionalno ili na drugi način izložene (djelatnici na peradarskim farmama, lovci, veterinari, vlasnici kućnih ljubimaca). Međutim, s obzirom na promjene u epidemiologiji i ekologiji ovog virusa, ECDC poziva na jačanje sustava nadzora nad sporadičnim slučajevima teške ptičje gripe u ljudi kroz sljedeće postupke:
- Pacijente zaprimljene na bolničko liječenje zbog teških respiratornih simptoma pitati o njihovoj mogućoj izloženosti pticama (divlje ptice, perad) ili drugim životinjama (divlje ili domaće, uginule ili žive) unutar dva tjedna prije prijema.
- Hospitalizirane pacijente sa slikom virusnog encefalitisa ili meningoencefalitisa nerazjašnjene etiologije testirati na virus influence, neovisno o sezoni respiratornih virusa (gripe).
- Sve uzorke hospitaliziranih pacijenata koji su pozitivni na virus influence A treba subtipizirati neovisno o sezoni respiratornih virusa.
- Sve uzorke pozitivne na virus influence A koji su negativni na podtipove sezonske gripe, A(H1N1)pdm09 i A(H3N2), treba odmah poslati na daljnju analizu i testiranje na A/H5.
Tipiziranje i subtipiziranje uzoraka na influencu provodi se u Nacionalnom referentnom centru za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Svjetski tjedan dojenja 2023.
OMOGUĆAVANJE DOJENJA – činimo razliku za zaposlene roditelje
Izvor: Freepik
Dojenje se često opisuje kao „najbolji izbor za majku i dijete“, „najzdraviji početak“ i sl. S ciljem promicanja dobrobiti dojenja na sve aspekte zdravlja i djeteta i majke, Svjetski savez za aktivno promicanje dojenja je u prvom tjednu kolovoza 1992. godine pokrenuo inicijativu Svjetski tjedan dojenja. Od tada se ovaj događaj obilježava svake godine organizacijom brojnih aktivnosti promicanja dojenja diljem svijeta. Cilj Svjetskog tjedna dojenja je podizanje svijesti o važnosti dojenja te promicanje dojenja kao najzdravijeg odabira. Od 2016. godine ciljevi Svjetskog tjedna dojenja usklađeni su s Ciljevima Održivog razvoja, a 2018. godine Skupština Svjetske zdravstvene organizacije proglasila je Svjetski tjedan dojenja važnom strategijom za promicanje dojenja.Kako bi osvijestili sveobuhvatnu važnost dojenja i brojne aspekte života koji mogu imati utjecaj na početak i duljinu trajanja dojenja, svake se godine odabire tema kojom se nastoji komunicirati neki od pozitivnih aspekata dojenja.
Ove godine Svjetski tjedan dojenja, #WBW2023, uz slogan OMOGUĆAVANJE DOJENJA – činimo razliku za zaposlene roditelje, fokusirat će se na dojenje i zapošljavanje/posao. Naime, izazovi na radnom mjestu i dalje su, na globalnoj razini, najčešći razlog zašto žene nikada ne doje ili prestanu dojiti ranije nego što je preporučeno. Kako bi poticali što je moguće dulje trajanje dojenja, te isključivo dojenje u prvih šest mjeseci djetetova života, kroz ovogodišnji Svjetski tjedan dojenja prikazat će utjecaj plaćenog dopusta, podrške na radnom mjestu i novonastalih normi roditeljstva na dojenje kroz prizmu samih roditelja. Ciljana publika, uključujući vlade, kreatore politika, radna mjesta, zajednice i roditelje, bit će angažirana da odigra svoje ključne uloge u osnaživanju obitelji i održavanju okruženja koje pogoduje dojenju u poslovnom životu nakon pandemije. Tema je usklađena s tematskim područjem 4 kampanje Svjetskog tjedna dojenja usklađene s Ciljevima održivog razvoja, produktivnost i zapošljavanje žena. Tema ovogodišnje kampanje, omogućavanje dojenja, ima za cilj osvještavanje i zaštitu prava zaposlenih žena na dojenje. Slična tema, “Inicijativa za radna mjesta prilagođena majkama” bila je tema Svjetskog tjedna dojenja 1993. godine. Uz to, u Globalnoj strategiji o prehrani dojenčadi i male djece iz 2002. dojenje je usidreno u kontekstu rada žena, a simpozij u zajedničkoj organizaciji UNICEF-a i Svjetskog saveza za aktivno promicanje dojenja u Stockholmu iz 2015. „Suvremena rješenja za prastari izazov: Dojenje i rad” doveo je do Okvira za djelovanje, a potom i do Kampanje osnaživanja roditelja.
Ciljevi Svjetskog tjedna dojenja 2023. su:
– Informirati ljude o perspektivama zaposlenih roditelja o dojenju i roditeljstvu
– Povezati se s pojedincima i organizacijama radi poboljšanja suradnje i podrške dojenju na poslu.
– Osigurati optimalan plaćeni dopust i podršku na radnom mjestu kao važne alate za omogućavanje dojenja.
– Poticati djelovanje na poboljšanje radnih uvjeta i odgovarajuću potporu dojenju.
Prisjetimo se, u Republici Hrvatskoj, u sklopu projekta Živjeti zdravo, potičemo stvaranja okruženja koja promiču očuvanje zdravlja pripanika svih dobnih skupina. I ove godine pozivamo sve građane da se u prvom tjednu mjeseca listopada uključe u aktivnosti u sklopu Nacionalnog tjedna dojenja. Zajednički pružimo podršku dojenju!
U Republici Hrvatskoj, u sklopu projekta Živjeti zdravo, potičemo stvaranja okruženja koja promiču očuvanje zdravlja pripadnika svih dobnih skupina. Tako smo, u svrhu stvaranja okruženja koja potiču dojenje i očuvanje zdravlja djece i majki te pružanja podrške dojenju, u svakoj županiji Republike Hrvatske po jednu hodačku stazu i park Živjeti zdravo opremili stolićem i klupom za prematanje i dojenje koji su prilagođeni potrebama majki i dojilja. Kako bismo osigurali da poruka o važnosti dojenja stigne do što je moguće većeg broja ljudi, u prvom tjednu listopada svake godine obilježava se Nacionalni tjedan dojenja. U tom tjednu pozivamo sve obitelji da se uključe u nacionalne aktivnosti promicanja dojenja u svrhu očuvanja cjeloživotnog zdravlja.
Svjetski dan virusnih hepatitisa 2023.
Svake godine, 28. srpnja, s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa, obilježava se Svjetski dan hepatitisa (engl. World Hepatitis Day). Svjetski dan hepatitisa ujedno pripada i jednom od sedam službeno propisanih javnozdravstvenih dana Svjetske zdravstvene organizacije.
Virusni hepatitisi A, B, C, D i E izazivaju akutnu infekciju i upalu jetre, a infekcija virusima hepatitisa B, C i D može uzrokovati kronični hepatitis koji u slučaju neliječenja dovodi do ciroze i raka jetre. Time hepatitisi B i C izazivaju veliku pažnju javnog zdravstva.
Svjetski dan hepatitisa je prilika za podsjećanje na jačanje napora u postizanju ciljeva održivog razvoja i eliminaciju hepatitisa do 2030. poticanjem dodatnih akcija i angažmana pojedinaca, udruga i cijele javnosti. Napori za prevenciju virusnih hepatitisa usmjereni su na podizanje svijesti o svim aspektima zaraze, a uključuju dodatno promicanje cijepljenja, edukacije o spolnom zdravlju i drugim rizičnim ponašanjima i načinima zaštite, pristupačnog testiranja te liječenje svima kojima je potrebno. Načini zaštite uključuju cijepljenje protiv hepatitisa B, korištenje zaštite prilikom spolnih odnosa, izbjegavanje korištenja već upotrebljenih igala i ostalog pribora prilikom injektiranja droga, konzumiranje zdravstveno ispravne hrane i vode),
Ovogodišnji slogan Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) glasi „Jedan život, jedna jetra“ (engl. One Life, One Liver), koja ističe da imamo samo jedan život sa samo jednom jetrom te da hepatitis može uništiti oboje čime želi naglasiti važnost prevencije hepatitisa i očuvanja zdravlja.
Svjetski savez za hepatitis (engl. World Hepatitis Alliance) poziva na pojačano testiranje i liječenje osoba kojima je to potrebno, ovdje i sada, i koje ne mogu čekati da se postigne globalni cilj eliminacije hepatitisa sloganom „We’re not waiting for change – we’re fighting to make it happen“.
Od pet vrsta virusnih hepatitisa hepatitis B i C su najčešći, Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu trenutno živi 354 milijuna ljudi s hepatitisom B ili C, a svake godine život izgubi više od milijun ljudi oboljelih od hepatitisa B i C. Oko 8000 ljudi svakog dana zarazi se hepatitisom B ili C, a čak 90 % njih ostaje nedijagnosticirano. Dugotrajna neliječena infekcija uzrokuje teška oštećenja jetre te može dovesti do ciroze i raka jetre koji se uglavnom otkrivaju prekasno za uspješno liječenje. S obzirom da bolest često nema nikakvih simptoma ili su oni oskudni, testiranje na hepatitis B i C jedini je način pravovremenog otkrivanja bolesti.
U doba pandemije bolesti COVID-19, procjenjuje se da su u svijetu testiranja na hepatitise smanjena za oko 60%. To je rezultiralo time da danas čak 9 od 10 zaraženih osoba nije svjesno svog hepatitis statusa. Međutim, s prestankom pandemije COVID-19, naglašava se važnost ponovnog uspostavljanja aktivnosti usmjerenih ka postizanju globalnih ciljeva SZO-a za ubrzanje eliminaciju virusnih hepatitisa do 2030. godine.
Epidemiolog
ija virusnih hepatitisa u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je učestalost hepatitisa B i C u općoj populaciji niska (prevalencija manje od 1 %), no ona je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C. Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 37 % do 60 % prema podacima istraživanja prevalencije HIV-a, hepatitisa C i rizičnih ponašanja kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj provedenog u 2022. Prema procjenama epidemioloških istraživanja u Hrvatskoj oko 25 000 osoba ima kronični hepatitis B, a oko 40 000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela oko 12 000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C.
Na temelju prijava zaraznih bolesti u registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 54 oboljelih od hepatitisa B i 130 oboljelih od hepatitisa C. U 2020. i 2021. godini uslijed reorganizacije zdravstvenog sustava i aktivnosti usmjerenih na prevenciju pandemije COVID-19 zabilježeno je manje slučajeva hepatitisa B i hepatitisa C nego prethodnih godina (godišnje 23 slučaja hepatitisa B i 99 odnosno 111 slučaj hepatitisa C). U 2022. godine, zabilježene su 24 osobe oboljele od hepatitisa B, a od hepatitisa C 21 osoba.
Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja. U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.
U Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 60-ak godina čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije. Javlja se kao pojedinačan slučaj bolesti ili u sklopu manje epidemije. Veći broj oboljelih od uobičajenih pet do dvadesetak slučajeva godišnje zabilježeno je 2017. i 2018. godine, kada je bilo 96 odnosno 47 oboljelih od hepatitisa A u sklopu epidemije koja se iz Europe proširila u Hrvatsku, kada se značajan udio oboljelih zarazio spolnim putem među muškarcima koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). U 2022. godini također je zabilježen porast oboljelih od hepatitisa A, kada je zabilježeno 207 oboljelih. Dio oboljelih zarazio se zaraženom hranom, a dio spolnim kontaktom s oboljelim osobama (uglavnom MSM populacija). Hepatitis E bilježi se sporadično, do pet oboljelih godišnje, u 2022. godini dva oboljela, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.
Osobe koje su bile ili misle da su bile u riziku za zarazu hepatitisom B ili C mogu se anonimno i besplatno testirati u Centrima za anonimno i besplatno testiranje u Zavodima za javno zdravstvo i HZJZ-u te Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” Zagreb. Lokacije i radna vremena centara za testiranje mogu se pronaći u Tražilici zdravstvenih usluga mobilne aplikacije Spolno zdravlje. Za informacije o testiranju i liječenju virusnih hepatitisa možete se obratiti svom izabranom liječniku obiteljske medicine ili online savjetovalištu u sklopu aplikacije Sve o hepatitisu u obrascu Pitaj stručnjaka.