Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Održana radionica u Bilbau u sklopu projekta JADECARE

3. i 4. svibnja 2023. u Bilbau u Španjolskoj održana je dvodnevna radionica na temu implementacije i održivosti primjera dobrih praksi, u organizaciji Instituta za istraživanje zdravstvenih usluga Kronikgune, u sklopu projekta JADECARE – Zajednička akcija za provedbu digitalno omogućene integrirane skrbi usmjerene na pojedinca, koji je dio niza inicijativa Europske Unije kojima se utvrđuju strategije suočavanja s problemima transformacije zdravstvenog sustava u državama EU.

U projektu sudjeluje Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u svojstvu partnera, a u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. JADECARE pruža informacije vezane za jačanje kapaciteta i mogućnosti transformacije zdravstvenog sustava s naglaskom na prelazak na digitalizirani osobniji pristup pacijentu kao pojedincu. U projektu su ponuđena četiri primjera dobre prakse zemljama članicama te pomoć prilikom implementacije istih u vlastite zdravstvene sustave.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s dionicima obvezao se implementirati određene značajke tzv. „originalnih primjera dobrih praksi“: Baskijska zdravstvena strategija u starenju i kronicitetu: dobra praksa integrirane skrbi te Digitalni putokaz prema dobroj praksi integriranog zdravstvenog sektora. U sklopu projekta, provedeno je ispitivanje među liječnicima obiteljske medicine o korištenju aplikacije Portal zdravlja u komunikaciji s pacijentima, promocija korištenja digitalnih alata od strane liječnika obiteljske medicine i pacijenata, uključujući korištenje Portala zdravlja, te izrada materijala i web stranice posvećene najčešćim kroničnim nezaraznim bolestima, a namijenjene osobama koje žive s istima kako bi im se olakšalo razumijevanje zdravstvenog stanja te ih se osnažilo za aktivniju ulogu u brizi za vlastito zdravlje.

Na održanoj radionici predstavnici HZJZ-a, kao i predstavnici institucija iz drugih zemalja članica uključenih u projekt, prvog su dana prezentirali tijek implementacije dobrih praksi te podijelili svoja iskustva tijekom grupnih diskusija u svrhu donošenja zaključaka o najboljim i najučinkovitijim strategijama implementacije. Drugi dan bio je posvećen održivosti implementiranih dobrih praksi, sa specifičnim osvrtima na njihov nastavak i nakon službenog završetka projekta. Predstavnici HZJZ-a prezentirali su implementaciju dobre prakse u bloku Integrirana skrb i osnaživanje pacijenata, kao i održivost ishoda projekta.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (18. tjedan 2023.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 7. svibnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 40739 prijava oboljelih od gripe, od čega je 75 prijava zaprimljeno u 18. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)

Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 7.5.2023.

Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.)

Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 7.5.2023.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 7.5.2023.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su 23 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 18. tjednu izoliran je virus gripe B (100%).

Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.

Međunarodni dan tjelesne aktivnosti – Dan kretanja za zdravlje, 10. svibnja

Svjetska zdravstvena organizacija promiče zdrave stilove života i navodi redovitu tjelesnu aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja. U tu svrhu je 2003. godine i pokrenula inicijativu da se oko 10. svibnja, na nacionalnoj razini, provode aktivnosti kojima se promiče redovita tjelesna aktivnost. Taj dan je poznat kao Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje, a odnosi se na provođenje tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja te predstavlja izvrstan način povezivanja pojedinaca, zajednica i naroda u promicanju zdravlja i dobrobiti zdravih stilova života.

S ciljem očuvanja i poboljšanja zdravlja te povećanja kvalitete života čovjeka Svjetska zdravstvena organizacija je izdala preporučene razine tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine. U skladu s tim preporukama osobe starije od 18 godina trebale bi prikupiti minimalno 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno, a aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta mogu se i međusobno kombinirati. Vježbe snage za velike mišićne skupine treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (od 5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta provesti u aktivnoj igri. Dodatne zdravstvene učinke moguće je ostvariti većom količinom tjelesne aktivnosti, odnosno povećanjem umjerene aerobne više od 300 minuta tjedno ili aktivnosti visokog intenziteta više od 150 minuta tjedno. I ne zaboravite da svaka tjelesna aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima pojedinca kako bi se provodila na siguran i učinkovit način.

Upravo zbog toga Hrvatski zavod za javno zdravstvo, i ove godine, poziva pripadnike svih dobnih skupina da smanje svoje „sjedilačko“ vrijeme i u svoj život uključe više tjelesne aktivnosti te tako učine veliki korak prema očuvanju i unaprjeđenju vlastitog tjelesnog i mentalnog zdravlja. U subotu 13. svibnja, u suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo planira se provedba aktivnosti Hodanjem do zdravlja u svim županijama u kojima je već započela provedba Nacionalnog programa Živjeti zdravo i gdje su već uspostavljene hodačke staze. Osnovni cilj je podizanje svijesti javnosti o važnosti i koristima redovite tjelesne aktivnosti pri očuvanju i unaprjeđenju zdravlja. Obilježavanjem Dana kretanja za zdravlje pružit će se model poticanja građanstva da se u slobodno vrijeme, na otvorenom, unutar sigurnog okruženja uključe u organiziranu i stručno vođenu aktivnost hodanja i na taj način učine veliki korak prema unaprjeđenju vlastitog zdravlja na pristupačan i zabavan način.

Svjetski dan borbe protiv raka jajnika

Svjetski dan borbe protiv raka jajnika prvi je put obilježen 2013. godine, a ove se godine ponovno obilježava 8. svibnja, pod sloganom „Nijedna žena ne smije biti zaboravljena“. Brojne organizacije koje se bave problemom raka jajnika u cijelome svijetu se ujedinjuju u zajedničkom cilju educiranja osoba u svojoj okolini o raku jajnika i pripadajućim simptomima. Cilj Svjetskog dana raka jajnika je također izgraditi osjećaj solidarnosti u borbi protiv ove bolesti sa ženama koje žive s tom bolešću, kao i njihovim obiteljima i prijateljima.

Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2020. godinu, rak jajnika se godišnje dijagnosticira kod gotovo 314.000 žena diljem svijeta, a odgovoran je za više od 207.000 smrtnih slučajeva. Samo u zemljama EU-27, u 2020. godini od raka jajnika oboljelo je 40.000 žena a umrlo 27.000.

Rizični čimbenici koji povećavaju rizik od nastanka raka jajnika su određene genske mutacije (mutacije u genima BRCA1 i BRCA2, Lynch sindrom), neplodnost, endometrioza i pušenje, dok su neki od zaštitnih čimbenika uzimanje oralne kontracepcije, dojenje, trudnoća, podvezivanje jajnika i uklanjanje jajovoda.

Simptomi raka jajnika najčešće ostaju neprepoznati, jer se često mogu zamijeniti s drugim simptomima manje ozbiljnih bolesti kojima žene ne pridaju osobitu pažnju, posebice probavnih smetnji. Neki od znakova na koje treba obratiti pažnju su:

Osjećaj nadutosti koji ne prolazi
Osjećaj punoće nakon obroka, gubitak apetita
Učestalo mokrenje
Povećan opseg trbuha

Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od raka jajnika u Hrvatskoj godišnje obolijeva između 400 i 500 žena, dok svake godine umire preko 300 žena. U 2020. godini od raka jajnika oboljelo je 368 žena (pad od 20% u odnosu na 2019., zbog okolnosti uvjetovanih COVID-19 pandemijom), dok je u 2021. godini umrlo njih 298. Iako se češće javlja kod starijih žena, u preko trećine slučajeva dijagnosticiran je prije 60-te godine života. Incidencija raka jajnika u Hrvatskoj je u padu od oko 1% godišnje za razdoblje od 2001. do 2019. godine, dok je mortalitet u istom razdoblju stabilan.

U usporedbi s drugim zemljama članicama EU, Hrvatska se nalazi na 7. mjestu po učestalosti incidencije raka jajnika i na 9. mjestu po smrtnosti. Posljednji podaci CONCORD-3 studije o preživljenju od raka u Europi pokazuju da je petogodišnje preživljenje žena u Hrvatskoj kojima je rak jajnika dijagnosticiran između 2010. i 2014. godine 36%, što nas stavlja na 23. mjesto od ukupno 28 europskih zemalja.

Sve žene s jajnicima, neovisno o dobi, mogu oboljeti od raka jajnika
Ne postoji program ranog otkrivanja raka jajnika, stoga je važno da sve žene znaju koji su rani znakovi bolesti
Rana dijagnoza znatno povećava šanse za preživljenje
PAPA test ne može otkriti rak jajnika
Važno je redovito obavljati ginekološke preglede koji uključuju ultrazvučni pregled
Savjetujte se s liječnikom ako u obitelji imate slučajeve raka dojke i/ili raka jajnika

Kako pomoći sebi i najbližima u slučaju pojačane tjeskobe uslijed nedavnih nemilih događaja

Ovim putem izražavamo iskrenu sućut obiteljima, učenicima, prijateljima, sugrađanima – svima koji su pretrpjeli gubitak uslijed tragičnih događaja u Republici Srbiji

Ovakvi neočekivani i tragični događaji utječu i na one koji nisu izravno zahvaćeni ili nisu dio zajednica u kojima se tragični događaj dogodio, posebice na one koji se mogu poistovjetiti s izravnim ili neizravnim žrtvama – djeca, mladi, roditelji, učitelji. I do sada smo o ovakvim tragičnim događajima slušali u vijestima, ali ovaj puta se to dogodilo u našoj neposrednoj blizini, u našem „susjedstvu“. Stoga nije neočekivano ako ste pod snažnim dojmom onoga što se dogodilo posljednjih dana. Moguće je da snažnije osjećate tjeskobu, zabrinutost, napeti ste, ili ste tužni ili vas obuzima strah i osjećaj bespomoćnosti. Možda to primjećujete kod svojih članova obitelji i bliskih osoba. Posebno obratite pažnju na djecu i mlade. Djeca i mladi već su dulje vrijeme izloženi različitim stresovima i pritiscima u većoj mjeri nego ikad prije, te je u ovakvoj nadasve ranjivoj situaciji njima potrebno pristupiti s posebnim strpljenjem, empatijom i razumijevanjem.

Kako možete pomoći sebi, ali i najmlađim članovima svoje obitelji, koji se s ovakvim događajima možda dosad nisu imali prilike susresti?

Moguće je da se vaše dijete susrelo ili će se susresti s viješću ili informacijom o tome što se dogodilo. Medijski prostor je prepun vijesti i informacija o tome što se dogodilo, ali i vršnjaci međusobno prenose te informacije. Stoga je važno provjeriti što o tome dijete zna ili je čulo, kakvo je njegovo razumijevanje situacije te na koji se način nosi sa spoznajama koje ima. Osvrnite se na cjelokupnu situaciju na način primjeren njihovom uzrastu i pružite potrebnu podršku, umirivanje i ohrabrenje. Ako niste sigurni kako, potražite savjete stručnjaka koji vam mogu pomoći. Iako su takvi razgovori teški i vjerojatno vam se čini kako vam nedostaju „prave riječi“, dovoljno je da pokazati zainteresiranost i pružiti im priliku za razgovor. Ohrabrite ih da postave pitanja i poručite im da ste „tu“ – spremni odgovoriti na njihovu zabrinutost, pružiti djetetu oslonac, kao i sve ostalo što mu je u ovom trenutku potrebno. Iskren razgovor, u kojem djetetu dajete ne samo sigurnost i svojevrsnu zaštitu, već i prostora da izrazi kako se osjeća i koje mu sve misli prolaze glavom, pokazat će vam kako se ono nosi s događajem te jesu li se, primjerice, pojavili određeni strahovi. Za dušu je važnije slušati nego objašnjavati, i važno je poručiti kako su naše emocionalne reakcije na ovakve događaje dio naše ljudske prirode. Pritom imajte na umu kako isto vrijedi i za vas – nitko, bez obzira na svoju dob, nije imun na ovakve tragične događaje. Iako je pri razgovoru važno usmjeriti se na trenutna emocionalno stanja i misli, istovremeno je djeci važno naglasiti kako su takvi događaji u pravilu rijetkost i iznimka. Ako pak opisujete događaj, nemojte duljiti i zadržite se na činjenicama, ističući samo ono što je potrebno da biste djetetu odgovorili na pitanja koja postavlja.

Kako kao roditelji/skrbnici, učitelji, treneri i drugi bliski odrasli možete pružiti pomoć djeci i mladima koji su uznemireni ili pate pročitajte i u našem tekstu

Brinimo o mentalnom zdravlju mladih!

Ako se vaše dijete ili vi sami suočavate s izraženom napetošću ili tjeskobom, postoji niz tehnika koje će vam pomoći da se osjećate bolje. Tehnike relaksacije, odnosno opuštanja, mogu brzo po početku izvođenja smanjiti napetost mišića i usporiti disanje i broj otkucaja srca, što doprinosi tome da se osjećamo smirenije. Iako postoji niz tehnika dubokog disanja, ona najjednostavnija i podjednako efikasna podrazumijevaju tri jednostavna koraka: duboko udahnemo, na trenutak zadržimo dah i zatim polako izdahnemo. Ostale tehnike donosimo vam u nastavku:

Upute za vježbe disanja – utvrđeno je kako osobe s izraženom tjeskobom i u stresu dišu površno što dovodi do poremećaja u ravnoteži kisika i ugljičnoga dioksida koja pogoršava simptome tjeskobe. Dijafragmalno (trbušno) disanje uspostavlja povoljnu ravnotežu s čime se smanjuju simptomi tjeskobe i postiže doživljaj opuštenosti.
Upute za progresivnu mišićnu relaksaciju – opisan je način provođenja serije vježbi kojima se postiže relaksacija mišića cijelog tijela što dovodi do osjećaja opuštenosti.

Smatramo kako upute i preporuke svih ovih postupaka trebaju biti dostupne svim građanima, zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima pomagačkih struka kao dio standardnih postupaka u prevenciji negativnih posljedica tjeskobe i stresa.

Zasigurno već imate neke svoje načine pružanja utjehe u teškim životnim situacijama, te će vam načini na koje si i inače dajete podršku biti korisni i u ovoj situaciji. Okružite se vama dragim ljudima. Imajte razumijevanja, nježnosti i suosjećanja prema sebi. Ali imajte na umu kako se mogu javiti i neki manje očekivani osjećaji poput lošeg raspoloženja, frustracije, pojačanog opreza, ali i tjelesnih simptoma povezanih sa stresom – umor, razdražljivost, glavobolja i slično.
Ovo je i prilika da najmlađim članovima svoje obitelji budete primjer i učite ih kako se nositi s neugodnim emocijama – pokažite im kako je u redu osjećati različite emocije, kao i načine na koje se s njima mogu nositi.

Također, iznimno je važno da, s obzirom na medijsku popraćenost navedenog događaja, smanjite izloženost medijskim vijestima o ovim tragičnim događajima. S jedne strane, potreba da budete informirani posve je prirodna u ovakvim okolnostima, i svojevrstan je način ponovnog uspostavljanja kontrole u trenucima nesigurnosti. No, pretjerivanje i neumjerenost mogu dovesti do porasta zabrinutosti i tjeskobe te širenja straha, kao i drugih neugodnih emocija. Pritom ne bi bilo loše obratiti nešto više pažnje nego inače kakvim su sve informacijama trenutno izložena djeca u vašoj okolini, kako biste mogli doskočiti senzacionalističkim naslovima i vijestima. Distanciranje od mobitela, televizije i drugih medija, barem na neko vrijeme, mogu vam pomoći kako se ne biste osjećali preplavljeno i dodatno poljuljali već narušen osjećaj sigurnosti.

Izražavamo duboko žaljenje zbog gubitka mladih života, te smo u mislima sa svima pogođenima ovom tragedijom. Potičemo vas da budete tu jedni za druge, no i podrška stručnjaka vam je uvijek dostupna.

Ako vam je potreban razgovor, možete se javiti na dolje navedene telefonske brojeve za pružanje psihološke pomoći:

Telefon za psihološku pomoć 01/48 28 888 | radnim danom 10-22h
Hrabri telefon za djecu: 116 111
Hrabri telefon za mame i tate: 0800 0800
U sklopu KBC Zagreb djeluje CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA, gdje se može doći bez najave i uputnice, između 8 i 20 sati, ili nazvati telefonom 01 2376 470 od 0 do 24 sata.

Usluge zaštite mentalnog zdravlja možete dobiti i u županijskim zavodima za javno zdravstvo uz predočenje zdravstvene iskaznice (uputnica nije potrebna).

Njihove kontakte možete vidjeti na sljedećoj poveznici:

Adrese službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo

Natječaj za prijam na pripravnički staž

Na temelju Odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Klasa: 007-03/23-15/1, Urbroj: 117-15-23-5 od dana 25. travnja 2023. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj.

Više pogledajte ovdje.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (17. tjedan 2023.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 30. travnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 40664 prijava oboljelih od gripe, od čega su 64 prijave zaprimljene u 17. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)

Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 30.4.2023.

Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.)

Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 30.4.2023.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 30.4.2023.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 17. tjednu izoliran je virus gripe B (100%).

Izvještaj SARS-CoV2 (Covid 19) sekvenciranja od 27.03. do 23.04.2023

Odjel za izravnu virološku dijagnostiku pri Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u sklopu kojeg djeluje Nacionalni referentni centar za respiratorne i enteralne viruse pri Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (European centre for disease prevention and control- ECDC) i Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog i probavnog sustava, samostalno uzrokuje ili zaprima SARS-COV-2 pozitivne uzorke iz javnozdravstvenih ustanova i bolnica Republike Hrvatske. Zbog provođenja nadzora nad širenjem virusa i praćenja varijanti, pozitivni uzorci se zatim sekvenciraju u HZJZ. Genomski nadzor treba pratiti preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti ECDC za reprezentativno uzorkovanje¹.

Rezultati sekvenciranja SARS-COV-2 uzoraka prijavljuju se ECDC-u i unose u internacionalnu bazu podataka (Global Initiative on Sharing Avian Influenza Dana- GISAID²).U svrhu prikaza rezultata sekvenciranja izrađen je i vizualizacijski alat koji koristi otvoreni kod Nextstrain³ projekta. Vizualizacijski alat prikazuje rezultate dobivene analizom sekvenci cijelog genoma SARS-CoV-2 sa područja Republike Hrvatske koje su pohranjene u GISAID bazi SARS-CoV-2 sekvenci. Navedenom alatu možete pristupiti OVDJE.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati određene Omikron podvarijante⁴. Varijante od interesa (variants of concern- VOC) su one čije promjene u genomu utječu na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa. Trenutno je to Omikron B.1.1.529 varijanta.

Varijante pod nadzorom (variants under monitoring- VUM) su one koje imaju promjene u genomu za koje se sumnja da nose povećan rizik i koje bi mogle negativno utjecati na epidemiološku sliku.

Kretanje navedenih varijanti u RH u zadnjih 10 tjedana prikazano je na slici 1.

^{Slika.1 Grafički prikaz kretanja omikron varijanti u zadnjih 10 tjedana u RH. * Varijanta BQ.1 brojala se zasebno od BA.5 , XBB.1.5, XBB.1.16, XBB.1.9.1 i XBB.1.9.2 zasebno od XBB te CH.1.1 zasebno od BA.2.75}

U razdoblju od 27.03.2023. do 23.04.2023. ukupno je sekvencirano 73 uzorka. Kao i u prethodnom razdoblju najzastupljenija je bila XBB varijanta sa 62 uzorak, što čini 85% ukupno sekvenciranih uzoraka. Zabilježeno je još 4 uzoraka BA.2,4 uzoraka BA.5 te 3 ostala uzorka.

Od VUM koje prati SZO u razdoblju od 27.03.2023. do 23.04.2023 zabilježeni su XBB.1.5 sa 51 (70%) uzoraka, BQ.1 u 2 uzoraka, CH.1.1 u 2 uzorka, XBB u 4 uzoraka, te XBB.1.9.1 u 7 uzoraka (Slika 2.).

^{Slika 2. Grafički prikaz udjela omikron podvarijanti označenih u ovome trenutku kao VUM od strane SZO *U ovom prikazu varijante BQ1,CH.1.1 te XBB.1.5 brojale su se zasebno te nisu brojani u BA.5, BA.2.75 odnosno XBB skupinu.}

Varijanta XBB.1.5 je u promatranom razdoblju između 27.03. do 23.04.2023 zabilježila je rast na tjednoj bazi sa 62,5% na 93,75% te je u ovom trenutku najzastupljenija varijanta. Rezultati za razdoblje od posljednja četiri tjedna nisu potpuni te će se u sljedećem razdoblju nadopuniti i pravovremeno ažurirati (Slika 3).

^{Slika 3. Grafički prikaz udjela određenih Omikron podvarijanti pod nadzorom u 4 uzastopna vremenska razdoblja.*Podaci za zadnji tjedan sekvenciranja su nepotpuni.}

^{1. https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/guidance-representative-and-targeted-genomic-sars-cov-2-monitoring}

^{2. Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255 (https://gisaid.org/)}

^{3. Hadfield, James et al. “Nextstrain: real-time tracking of pathogen evolution.” Bioinformatics (Oxford, England) vol. 34,23 (2018): 4121-4123. doi:10.1093/bioinformatics/bty407 (https://nextstrain.org/)}

^{4. https://www.who.int/activities/tracking-SARS-CoV-2-variants}

Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu – 28. travnja 2023.

Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu obilježava se 28. travnja, to je prilika da naglasimo koliko je radno mjesto sa svojim karakteristikama važno za očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije radno mjesto je mjesto je na kojem svi zajedno rade na postizanju dogovorene vizije za zdravlje i dobrobit zaposlenika i zajednice. Ono omogućuje zaposlenicima fizičke, psihološke, socijalne i organizacijske uvjete koji štite i promiču zdravlje i sigurnost. Omogućuje zaposlenicima da povećaju kontrolu nad vlastitim zdravljem i poboljšaju ga te postanu energičniji, pozitivniji i zadovoljniji.

Stvaranje zdravog radnog mjesta nije samo pitanje brige za zdravlje zaposlenika već i zajednice općenito. Prema Povelji iz Talina dobro zdravlje zaposlenika doprinosi visokoj produktivnosti i uspješnosti radne organizacije, što vodi i ekonomskom prosperitetu zemlje te društvenom blagostanju i bogatstvu.

Tvrtka prijatelj zdravlja

Kako prosječna osoba na svom radnom mjestu provede 1/3 dana, radno mjesto predstavlja važan kontekst za promicanje zdravlja. Stoga je u sklopu projekta Živjeti zdravo osmišljen je IV. element – Zdravlje i radno mjesto i unutar njega modul Tvrtka prijatelj zdravlja.

Modul Tvrtka prijatelj zdravlja je usmjeren organizacijama i zaposlenicima te potiče uvođenje posebnih oznaka za radna okruženja koja zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu i iskazuju pozitivnu brigu o zdravlju zaposlenika te očuvanju okoliša. Implementacijom ovog modula, kroz suradnju zavoda za javno zdravstvo i radnih organizacija, radno mjesto postaje glavno mjesto promicanja dugoročnih promjena ponašanja usmjerenih unaprjeđenju zdravlja te se postiže višestruka korist za zaposlenike, poslodavce i širu zajednicu. Navedene promjene uključuju promicanje zaštite zdravlja, pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti, mentalnog zdravlja, nepušenja i nepijenja alkohola.

Više informacije o tome kako postati Tvrtka prijatelj zdravlja

Promicanje zdravlja na sastancima, konferencijama i edukativnim aktivnostima

Sastanci i konferencije važan su dio aktivnosti na radnom mjestu. Oni služe za povezivanje, razmjenu i procjenu informacija te strateško rješavanje različitih poslovnih procesa. Često se upravo na sastancima i konferencijama poslužuje hrana bogata masnoćama, dodanim šećerima i solju, a rijetko se poslužuje voće, povrće i cjelovite žitarice. Sastanci i konferencije također uključuju i puno sjedenja te smanjuju mogućnost sudionicima da budu tjelesno aktivni. Sve to smanjuje koncentraciju, produktivnost i razinu energije sudionika.

Stvaranje zdravijeg radnog okruženja i promicanje zdravog stila života na sastancima i konferencijama pruža mogućnost da zaposlenici usvoje zdrave navike te tako smanje rizik za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti poput šećerne bolesti tipa 2, bolesti srca i krvnih žila, zloćudnih novotvorina i debljine. Upravo s ciljem promicanja zdravlja i povodom obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radnom mjestu tim projekta Živjeti zdravo napisao je kratke preporuke o održavanju sastanaka, konferencija i edukativnih aktivnosti koje promiču zdravlje.

Preuzmite brošuru – Preporuke za planiranje sastanaka

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (16. tjedan 2023.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 23. travnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 40600 prijava oboljelih od gripe, od čega je 183 prijava zaprimljeno u 16. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)

Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 23.4.2023.

Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.)

Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 23.4.2023.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 23.4.2023.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 16. tjednu prevladava virus gripe B (96%), uz udio virusa gripe A od 4%.

Nacionalni dan zaštite na radu

Od 2003. godine Međunarodna organizacija rada (International Labour Organization, ILO) svakog 28. travnja u godini obilježava Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu. Od 2007. godine u Republici Hrvatskoj se na taj dan, odlukom Hrvatskog sabora, obilježava Nacionalni dan zaštite na radu.

Svrha obilježavanja ovog dana je podizanje svijesti o važnosti unaprjeđenja zaštite na radu, smanjenja broja ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom te sprječavanja nastanka invalidnosti radnika. Obilježavanjem ovog dana naglašava se važnost osiguranja zdravog i sigurnog okruženja za rad, što je u skladu i s odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima prema kojima svaki radnik ima pravo raditi u uvjetima u kojima se čuva njegovo zdravlje, sigurnost i dostojanstvo. U ostvarenju ovog cilja svoj doprinos moraju dati svi dionici u sustavu, od tijela javnih vlasti, socijalnih partnera, poslodavaca, znanstveno-istraživačkih institucija, osiguravatelja pa sve do samih radnika koji trebaju ukazivati na nepravilnosti u radnom okruženju.

Svake godine Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike objavljuje javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu priznanja i nagrade za životno djelo za promicanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj. Priznanja i nagradu uručuje ministar zasluženim pojedincima prigodom obilježavanja Nacionalnog dana zaštite na radu..

Na dan obilježavanje Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja pri radu prezentiraju se aktualnosti vezane uz određene temu iz područja zaštite na radu. U skladu s navedenim, ove godine predstavlja se početak dvogodišnje kampanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) „Siguran i zdrav rad u digitalno doba“ čiji je cilj razvijanje svijesti o utjecaju digitalne tehnologije na rad i radna mjesta te povezane izazove i mogućnosti sigurnosti i zdravlja na radu. Kampanja se sastoji od pet prioritetnih područja: rada putem digitalnih platformi, napredne robotike i umjetne inteligencije, rada na daljinu, pametnih digitalnih sustava te upravljanja radnicima uz pomoć umjetne inteligencije.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, molekularni biolog u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 8. ožujka 2023. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, molekularni biolog u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 8. ožujka 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 8. ožujka 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 8. ožujka 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.

Više pogledajte ovdje.

Predstavljen Europski digitalni inovacijski centar AI4Health.Cro

Inovatori, startupi, zdravstveni stručnjaci, znanstvenici i poduzetnici 18. travnja okupili su se na predstavljanju Europskog digitalnog inovacijskog centra (EDIH) AI4Health.Cro – umjetna inteligencija za pametno zdravstvo i medicinu, čiji je partner i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

AI4Health.Cro je neprofitni, javno-privatni konzorcij koji umjetnu inteligenciju (AI) vidi kao ključnu za napredak zdravstva. Konzorcij okuplja 15 partnera uz koordinatora Institut Ruđer Bošković (IRB), a financira se s 2,9 milijuna eura u sklopu programa Digitalna Europa te Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u jednakim omjerima, u trajanju od tri godine.

Cilj događanja, kojeg je u ime konzorcija organizirao IRB, bio je predstaviti projekt AI4Health.Cro svim relevantnim dionicima, budućim korisnicima i medijima, te pružiti startupima i malim i srednjim poduzećima više informacija o AI4Health.Cro Hubu i kako im može pomoći u sigurnom testiranju AI tehnologija u zdravstvu, a za dobrobit pacijenata, liječnika i čitavog zdravstvenog i startup ekosustava.

U sklopu ‘male pokazne AI klinike’ koju je organizatori sastavili posebno za ovu priliku, projektni partneri predstavili su neinvazivnu AI tehnologiju mjerenja protočnosti krvnih žila, digitalnu asistenticu Megi za prevenciju i praćenje kardiovaskularnih bolesti, Cardiomatics tehnologiju za AI analize EKG-a, prijenosni uređaj SAVVY EKG za dugotrajno i precizno praćenje srčanog ritma i detekciju odstupanja, MESI mTablet koji olakšava liječnicima kompletnu medicinsku obradu, te naprednu speech-to-text tehnologiju.

Zdravstveni sustavi diljem Europske unije suočavaju se porastom kroničnih bolesti, nedostatkom osoblja i dugim listama čekanja. Istraživanja potvrđuju da primjena umjetne inteligencije u zdravstvu ima potencijal osloboditi do 1,944 milijuna sati godišnje liječnicima te spasiti od 380.000 do 403.000 života godišnje.

“Osnovni cilj ovog projekta je iskoristiti prednosti AI tehnologija za dobrobit hrvatskog zdravstva, istaknula je dr. sc. Anja Barešić, koordinatorica projekta AI4Health.Cro te naglasila kako je AI4Health.Cro hub zapravo ‘one-stop-shop’ koji pruža četiri vrste usluga: testiranje prije ulaganja, potporu u pristupu investicijama, inovacijski ekosustav i umrežavanje, te razvoj znanja i vještina. Ako želimo biti u vrhu Europe, ne možemo čekati razvoj akademskih programa, već razvijati vještine u hodu” istaknula je dr. Barešić.

Naime, kako bi uspješno primijenili neku novu AI tehnologiju u zdravstvu, startupi trebaju imati jasno definirani cilj, visokokvalitetne podatke, multidisciplinarnu stručnost, mogućnost testiranja prije ulaganja, i to stvarnom okruženju. Uz navedeno, moraju razmatrati etičke implikacije, osigurati integraciju u postojeće sustave, te osigurati prihvaćanje tehnologije od strane korisnika odnosno liječnika, medicinskog osoblja i pacijenata.

”Mi im omogućavamo sigurno testiranje njihovih tehnologija u suradnji s klinikama i bolnicama kako bi se dizajnirana rješenja prilagodila potrebama krajnjih korisnika,” objasnila je dr. Barešić.

Partneri na projektu AI4Health.Cro su: Institut Ruđer Bošković, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI), Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Klinika Magdalena, Dom zdravlja Zagreb – Centar, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zagrebački inovacijski centar- ZICER, Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, Mreža znanja, FeelsGood Capital Partners, te uspješne tvrtke Ericsson Nikola Tesla, IN2 i NEWTON Technologies Adria.

Projektni partneri iz privatnog i javnog sektora omogućuju korisnicima pristup multidisciplinarnim ekspertizama u području procjene digitalne zrelosti tehnologije, podršku kod razvoja i prilagodbi tehnologije potrebama korisnika, podršku kod transfera tehnologija, ekspertizu poduzetničkih inkubatora u pisanju i vođenju projekata, pristup programima financiranja, te ekspertizu u području etičke i pravne regulative.

Izvor: https://www.irb.hr/Novosti/Poziv-startupima-Dodite-u-nas-one-stop-shop

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti

Više pogledajte ovdje.

Održan Nacionalni info dan EU za zdravlje i Klaster 1 – Zdravlje Obzor Europa

Nacionalni informativni dan EU za zdravlje i Klaster 1 – Zdravlje Obzor Europa u organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva znanosti i obrazovanja održan je 7. ožujka 2023. godine putem online platforme Zoom. Na nacionalnom informativnog dana je putem platforme Zoom prisustvovalo 124 sudionika.

Informativni dan otvorile su pozdravnim govorima dr. sc. Ana Butković, nacionalna koordinatorica nacionalnih osoba za kontakt programa Obzor Europa, u ime Ministarstva znanosti i obrazovanja, prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, te Ivana Puljiz, pomoćnica ravnateljice Agencije za mobilnost i programe EU.

Nacionalna osoba za kontakt dr. sc. Sonja Jan tar iz Agencije za mobilnost i programe EU predstavila je Klaster 1- zdravlje programa Obzor Europa, te predstojeće teme i natječaje za 2023. i 2024. godinu. Dr. sc. Ana Butković, nacionalna koordinatorica nacionalnih osoba za kontakt programa Obzor Europa, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja dala je informacije sudionicima o mjerama za jačanje nacionalnog sudjelovanja u programima EU. Prof. dr. sc. Vladimira Vuletić, prim. dr. med., predstojnica klinike za neurologiju, i Valentino Rački, dr. med iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka predstavili su uspješan projekt programa Obzor Europa akronima HERVCOV.

Bojana Raičković, nacionalna kontakt točka za EU za zdravlje, voditeljica Odjela za programe i projekte Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo predstavila je program EU za zdravlje (EU4Health) i otvorene natječaje unutar tog programa, a dr. sc. Ivan Pristaš, dr. med., voditelj Službe za medicinsku informatiku i biostatistiku, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prezentirao je sudjelovanje u uspješnom projektu programa EU za zdravlje.

Misiju rak Europske komisije je putem snimljene video prezentacije predstavila prof. dr. sc. Ana Fröbe, dr. med., članica odbora za misije Europske komisije, predstojnica Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC Sestre milosrdnice, te je nakon toga dr. sc. Sonja Jantar dala informacije o otvorenim natječajima unutar navedene misije.

Prezentacije s informativnog dana možete pronaći na poveznici prezentacije, a program održanog info dana na poveznici program.

Projekt NFP4Health – Joint Action on increasing the capacity of National Focal Points (NFP)

Hrvatski zavod za javno zdravstvo jej jedan od 22 partnera u projektu NFP4Health – Joint Action on increasing the capacity of National Focal Points (NFP). Zajednička akcija za povećanje kapaciteta nacionalnih kontakt točaka (NFP) – NFP4Health, financirana u okviru programa EU za zdravlje, ima za cilj pomoći u stvaranju inovativne, održive i koherentne mreže nacionalnih kontakt točaka koja će povećati kapacitet država članica za povlačenje EU sredstava te kreirati održive akcije za promicanje postizanja zdravstvenih ciljeva za razdoblje 2021.-2027.

Razvojem i jačanjem kapaciteta NFP-a europskih zemalja, projekt ima za cilj osigurati kvalitetan pristup novom EU4Health programu i osigurati komplementarnost s drugim regionalnim, nacionalnim i EU politikama, fondovima i programima. NFP4Health će maksimizirati napore za iskorištavanje svih raspoloživih zdravstvenih sredstava i osiguravanje pristupačnosti i održivosti zdravstvenih sustava.

Nacionalne kontaktne točke formiraju savjetodavni sustav za sudionike koji djeluju lokalno i koji su predani omogućavanju ravnopravnog sudjelovanja u zdravstvenom programu EU-a u svim zemljama. Kako bi potencijalnim kandidatima i sudionicima projekta pružili visokokvalitetne usluge, NFP-ovi bi trebali imati čvrsto zajedničko razumijevanje pravila i postupaka Europskog programa javnog zdravstva. Nadalje, trebali bi biti svjesni drugih inicijativa dostupnih na nacionalnoj/regionalnoj i europskoj razini koje bi mogle nadopuniti ili se bolje prilagoditi potrebama nacionalnih zdravstvenih zajednica.
Za stvarno postizanje promjene potrebno je pomoći državama članicama da izgrade svoje kapacitete za osmišljavanje održivih provedbenih mjera, bez obzira na to je li izvor financiranja EU4Health ili drugi instrumenti financiranja EU-a.

Ciljevi projekta:

1. Razviti održivu NFP mrežu / strukturu koja će ponuditi potporu za provedbu, pokretanje i dugoročno održavanje programa EU4Health kroz inicijative integrirane politike temeljene na ključnim dokazima i preporukama. Uloga NFP-a u pokretanju i potpori programa EU4Heatlth bit će u skladu s pravnom osnovom i bit će predloženi zajednički minimalni standardi.

2. Mapirati sinergije s drugim alatima povezanim sa zdravljem kako bi maksimalno povećali mogućnosti financiranja i mogućnosti za prijavitelje programa EU4Health.

3. Snažno se usredotočiti na razvoj vještina NFP-ova, kroz sveobuhvatnu obuku, vještine i razvoj znanja
Trajanje projekta: 36 mjeseci (01.10.2021.-30.9.2024.)

Ukupna vrijednost projekta: 18.749.114,78 HRK

Voditeljica projekta za HZJZ: Bojana Raičković, mag.psych.

Program EU za zdravlje – kako sudjelovati?

Upute za prijavu projekta:

Natječaji se otvaraju na stranici Funding & Tenders Portal.

Svaka pravna osoba, bez obzira na mjesto osnivanja, kao i pravne osobe iz nepovezanih trećih zemalja ili međunarodne organizacije (uključujući međunarodnu europsku istraživačku organizaciju) imaju pravo sudjelovanja, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni pravilima za sudjelovanje i ostali specifični uvjeti navedeni u pozivu.

Pravila i uvjeti natječaja, hodogram procesa prijave i evaluacije, natječajna dokumentacija, opis postupka evaluacije i specifični uvjeti poziva nalaze se u relevantnom dijelu radnog programa koji je naznačen u natječaju.

Više informacija o načinu i uvjetima prijave možete naći ovdje. Natječaji mogu sadržavati i dodatne upute za prijavitelje.

Prijavitelj treba imati vlastiti ECAS račun (The European Commission’s main authentication service) koji je vezan na matičnu instituciju.

Institucija treba biti registrirana na istom mjestu prije podnošenja prijave, odnosno mora imati identifikacijski kod sudionika (Participant Identification Code – PIC) te u sustavu postaviti sljedeća tri institucijska kontakta:

LEAR (Legal Entity Appointed Representative)
LSIGN – pravni potpisnik
FSIGN – financijski potpisnik

LEAR je zadužen za sljedeće:

upravlja pravnim i financijskim informacijama o organizaciji
upravlja pravima pristupa osoba u organizaciji (ali ne na razini projekta)
imenuje predstavnike organizacije za elektroničko potpisivanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava (LSIGN) ili financijskih izvještaja (FSIGN) putem Funding and Tenders portala
Osim institucijskih uloga u Portalu, postoje i uloge na projektu, a odnose se na osobe koje će voditi projekt u Portalu u vidu izrade Ugovora o potpori i izvještavanja. Više informacija možete pročitati u sljedećem dokumentu: EU Funding & Tenders Portal Online Manual.

Prijave se predaju elektronički na pripisanom obrascu i u propisanoj formi putem sustava elektroničkog podnošenja na Funding and Tenders portalu do naznačenog roka.

Projektna prijava se sastoji od:

Administrativnog dijela koji je potrebno upisati u Portal prilikom prijave – obrazac A (Part A)
Projektnog prijedloga koji se predaje na propisanom obrascu za prijavu naznačenom u elektroničkom sustavu prijave – obrazac B (Part B)

Newer posts