Svjetski dan oboljelih od tumora mozga
Svjetski dan oboljelih od tumora mozga obilježava se svake godine 8. lipnja. Obilježavanje je pokrenula njemačka organizacija za tumore mozga još 2000. godine, s ciljem podizanja svjesnosti i informiranja ljudi oko ove bolesti.
Tumore mozga možemo podijeliti na primarne i sekundarne (metastatske). Primarni tumori nastaju od moždanog parenhima ili drugih tvorbi u lubanjskoj šupljini (krvne žile, limfne žile), a sekundarni su tumori metastatski (najčešće tumori dojke i pluća).
Primarni tumori mozga raznolika su skupina bolesti, a nastaju kad se stanice u mozgu počnu nekontrolirano dijeliti. Mogu biti benigni ili neodređene prirode, u tom slučaju rastu sporo i nakon uklanjanja su manje šanse za povratak bolesti. Međutim, problem može predstavljati njihov smještaj i otežano uklanjanje. Zloćudni tumori mozga rastu brže i češće se šire na druge dijelove mozga, a najčešći zloćudni tumor mozga je glioblastom, koji je ujedno i jedan od tumora s najlošijom prognozom.
U Hrvatskoj je u 2020. godini dijagnosticirano 418 (50% kod žena) primarnih zloćudnih tumora mozga, od čega 81% kod osoba starijih od 50 godina. Iako su češći u starijoj dobi, zloćudni tumori mozga jedno su od najčešćih zloćudnih oboljenja kod djece – u 2020. godini odgovorni su za 13% svih dijagnoza zloćudnih bolesti kod djece mlađe od 19 godina.
Ne postoji način prevencije tumora mozga, a jedini potvrđeni rizični čimbenik je izlaganje zračenju (radijaciji). Mali udio tumora mozga povezan je s određenim genetičkim sindromima, kao što su tuberozna skleroza i Li-Fraumeni sindrom.
Do pojave simptoma kod tumora mozga dolazi zbog porasta intrakranijalnog tlaka:
– Glavobolje
– Napadaji
– Vrtoglavice ili gubitak svijesti
– Problemi s vidom
– Zbunjenost ili promjene u ponašanju.
Osim navedenih simptoma, smještaj tumora može dovesti do specifičnih simptoma, ovisno o tome u kojem se dijelu mozga tumor nalazi, pa se tako mogu pojaviti slabost ili paraliza jednog dijela tijela, gubitak njuha ili sluha, poteškoće pamćenja, govora, čitanja ili pisanja i mnogi drugi simptomi.
Ako se pojave simptomi, u dogovoru s liječnikom potrebno je obaviti detaljni neurološki pregled uz dijagnostičke slikovne pretrage gdje se najčešće upotrebljavaju kompjutorska tomografija (CT), magnetska rezonanca (MR) i angiografija. Precizno dijagnosticiranje se također provodi uzimanjem uzoraka za patohistološku analizu, ako je tumor dostupan.
U liječenju se koriste različite metode, ovisno o vrsti i lokalizaciji tumora: operacija, zračenje ili kombinacija navedenih metoda. Ako je tumor nedostupan kirurškom liječenju ili je previše proširen, može se pokušati primjena liječenja kemoterapijskim lijekovima.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer, pripravnik
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. svibnja 2023. za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer, pripravnik.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan sigurnosti hrane
Ovogodišnji, peti po redu Svjetski dan sigurnosti hrane, 7. lipnja, odvija se pod sloganom „Sigurnost hrane je svačiji posao“
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) nastavljaju sa svojim naporima da uključe sigurnost hrane u javnu agendu i smanje teret bolesti koje se prenose hranom na globalnoj razini.
Zahvaljujući predanim naporima kreatora politika, nadležnih tijela za sigurnost hrane, poljoprivrednika, subjekata u poslovanju s hranom, kuhara, znanstvenika, nastavnika, studenta i potrošača, svijest o sigurnosti hrane raste.
Promicanje sigurnosti hrane čini razliku.
Bez obzira tko ste ili što radite, igrate važnu ulogu kako bi osigurali da je hrana sigurna za jelo.
Prehrambeni standardi način su osiguranja sigurnosti i kvalitete. Oni daju smjernice o higijenskom rukovanju hranom za poljoprivrednike i prerađivače. Oni određuju maksimalne razine aditiva, kontaminante, ostatke pesticida i veterinarske lijekove koje svi mogu sigurno konzumirati.
Standardi određuju kako se hrana treba mjeriti, pakirati i dopremiti te čuvati na sigurnom. Zahvaljujući primjeni standarda o temama kao što su prehrambena vrijednost i označavanje alergena, potrošači mogu znati hoće li hrana biti dobra za njih.
Tijelo za postavljanje standarda je Komisija za Codex Alimentarius ili skraćeno Codex. Codex je mjesto gdje predstavnici 188 zemalja članica i organizacije članice (European Union) rade zajedno kako bi osigurali sigurnost hrane.
Codex djeluje s mandatom zaštite zdravlja potrošača i osiguravanja pravednosti prakse u trgovini hranom. Tehnički odbori rade na izradi tekstova za standarde, smjernice i kodekse prakse na transparentan i uključiv način. Potkrijepljeno znanstvenim savjetima globalnih stručnih skupina predvođenih FAO-om i WHO-om, tekstovi su razvijeni uz pomoć 243 organizacije promatrača, uključujući industriju i udruge potrošača.
Codex standardi uvode se u zakonodavstvo o sigurnosti hrane kako bi osigurati najbolju praksu. Svjetska trgovinska organizacija također koristi standarde Codexa kao mjerila.
Standardi Codexa u središtu su sigurnosti hrane. Postoje već šest desetljeća. Svaki godine ‘kodeks hrane’ raste – uvode se novi standardi i ažuriraju postojeći standardi kada novi podaci postanu dostupni. Godine 2023., kad Codex navršava 60 godina, slavimo prehrambene standarde za definiranje puta do sigurne hrane za sve posvuda.
Ključne poruke Svjetskog dana sigurnosti hrane su:
- Sigurnost hrane ima izravan utjecaj na zdravlje
- Znanost je ključ sigurnog upravljanja sigurnošću hrane
- Sigurnost hrane pozitivno utječe na ekonomiju i egzistenciju
- Prehrambeni standardi štite potrošače
- Prehrambeni standardi pomažu proizvođačima
- Znanost podupire prehrambene standarde
- Svatko upravlja rizicima
Na sigurnost hrane utječe zdravlje životinja, biljaka i okoliša unutar kojeg se proizvodi.
Sigurnost hrane doprinosi postizanje nekoliko ciljeva održivog razvoja i jest uistinu međusektorsko područje.
Javnozdravstvena kampanja spolno zdravlje “Znanje pobjeđuje”
Počinje javnozdravstvena kampanja Znanje pobjeđuje – Imam li SPI?*
U sklopu projekta Živjeti zdravo čija voditeljica je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije ove godine provodimo javnozdravstvenu kampanju „Znanje pobjeđuje – Imam li SPI?“ na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja
Zagreb, 05. lipnja 2023. – 28. srpnja 2023. godine, Služba za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo provodi javnozdravstvenu kampanju „Znanje pobjeđuje – Imam li SPI?“ na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja.
Preliminarni rezultati istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, provedenog 2021./2022. na uzorku od 2352 učenika 3. razreda srednjih škola iz cijele Hrvatske, pokazuju da je njih 731 (32%) imalo neku vrstu spolnoga odnosa. Većina učenika je prvi spolni odnos imala u dobi od 15 do 16 godina. Od 731 spolno aktivnih učenika njih 138 (19 %) prilikom spolnog odnosa nije koristilo kondom kao zaštitu. Ovi podaci ukazuju na važnost javnozdravstvenog djelovanja u područuju očuvanja spolnog i reproduktivnog zdravlja.
U sklopu kampanje „Znanje pobjeđuje – Imam li SPI?“ provodimo anonimno i besplatno (bez uputnice) savjetovanje i testiranje mladih koji smatraju da su bili u riziku od zaraze spolno prenosivom infekcijom uzrokovanom mikrobiološkim uzročnicima (klamidija, ureaplazma, mikoplazma, gonoreja i trihomonas). Navedeni uzročnici pripadaju među najučestalije uzročnike spolno prenosivih infekcija, a infekcije koje uzrokuju su uz to i asimptomatske, zbog čega ih je teško pravovremeno dijagnosticirati, što može imati dugoročne posljedice na spolno i reproduktivno zdravlje pojedinaca.
Kampanja je usmjerena na mlade koji su često suočeni sa zbunjujućim i proturječnim informacijama iz nepouzdanih izvora. Od iznimne je važnosti omogućiti mladima pristup točnim i provjerenim informacijama kako bi očuvali svoje spolno i reproduktivno zdravlje.
Sve detaljne informacije dostupne su na službenoj web stranici projekta Živjeti zdravo www.zivjetizdravo.eu i na svim društvenim mrežama projekta.
O projektu Živjeti zdravo
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016.-2022. godine. Cilj projekta Živjeti zdravo je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzrok više od 3/4 smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.
* SPI – spolno prenosiva infekcija.
Djeca igrom u parku Živjeti zdravo obilježila svoj dan!
Međunarodni dan djeteta i ove je godine prigodno obilježen kroz dječji smijeh i igru, a sve s ciljem promicanja zdravlja i usvajanja zdravih navika od najranije dobi. Ove godine, u parku Živjeti zdravo u Zagrebu na edukativnim igrama promicanja zdravlja okupila su se djeca iz DV Travno i još jednom ukazala na važnost ulaganja u zdravlje naših najmlađih.
Promicanje zdravlja djece ima dugoročne pozitivne učinke na njihov rast, razvoj i dobrobit. Zdrava djeca su najčešće i sretna, zadovoljna, tjelesno aktivna, sklapaju prijateljstva, redovito polaze vrtić ili školu te time dobivaju mnogo više prilika u odnosu na djecu koja iz bilo kojeg razloga imaju narušeno zdravlje. Stoga, kako bismo što je moguće dulje očuvali zdravlje naših najmlađih, iznimno je važno raditi na promicanju zdravlja i zdravih stilova života u djece.
Jedan od najučestalijih kroničnih nezaraznih bolesti modernog doba je debljina. Debljina u djetinjstvu utječe na djetetovo tjelesno i mentalno zdravlje, školski uspjeh i kvalitetu života te povećava rizik za debljinu i druge kronične nezarazne bolesti i u odrasloj dobi, odnosno narušeno cjeloživotno zdravlje. Prema rezultatima petog kruga istraživanja Europske inicijative za praćenje debljine u djece – COSI (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative) gotovo svako treće dijete Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) (29%) u dobi od šest do devet godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine najviša je u zemljama mediteranske regije, a najniža u zemljama sjeverne i istočne Europe. Republika Hrvatska nalazi se na visokom petom mjestu gdje čak 35% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Uzroci nastanka debljine vrlo su složeni i različiti te se mogu povezati s međudjelovanjem prehrambenih navika, tjelesne aktivnosti, utjecaja iz okruženja, bioloških i socijalnih čimbenika. Upravo zato neophodno je pozitivno djelovati u različitim okruženjima, promicanjem različitih aktivnosti i koristeći multisektorske, sveobuhvatne intervencije.
Upravo zato, obilježavanjem dana kao što je Međunarodni dan djeteta provedbom aktivnosti kojima djelujemo na osvještavanje djece o važnosti ulaganja u naše zdravlje, o zdravim stilovima života, pravilnim prehrambenim odabirima i tjelesnoj aktivnosti, možemo stvoriti okruženja u kojem se zdravi stilovi života potiču i cijene te učiniti jako puno za zdravlje naše djece u budućnosti.
DIIZOCIJANATI – edukacija
Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:
– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći prije 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.
Obzirom na sve veći broj upita hoćemo li organizirati osposobljavanje o diizocijanatima, pripremili bi dio osposobljavanja i to dio povezan s točkom 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.
U dijelove osposobljavanja povezane s točkama (b) i (c) spomenute Uredbe se ne usudimo upuštati. No, to ne znači da netko od Vas možda ne bi mogao svojim iskustvom dati svoj doprinos da pokrijemo (barem djelomično) i ove točke. Ukoliko ste zainteresirani za suradnju slobodno nam se javite.
Održavanje osposobljavanja je predviđeno za 28.06.2023. po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku).
Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.
Zainteresiranost možete iskazati na e-mail toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.
Javnozdravstvena akcija povodom Dana plavog irisa
Povodom obilježavanja Dana plavog irisa – Dana osoba oboljelih od karcinoma debelog crijeva u subotu, 27. svibnja. 2023. na Cvjetnom trgu održana je javnozdravstvena akcija u organizaciji udruge Ilco Zagreb i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i uz suorganizaciju Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe sa invaliditetom.
Javnozdravstvena akcija je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i gradonačelnika Grada Zagreba, a sudjelovali su i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Enterostomalni terapeuti, Društvo medicinskih sestara/tehničara digestivne kirurgije, Udruga medicinskih sestara i medicinskih tehničara zdravstvene njege u kući i Škola za medicinske sestre Vinogradska.
Okupljenim novinarima i zainteresiranoj javnosti obratili su se prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med. zamjenica ravnatelja HZJZ-a; prim.dr.sc. Marija Bubaš, državna tajnica u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade i ministra zdravstva,; prim. Ivana Brkić Biloš, dr.med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo; Šani Samardžić dr. med u svojstvu izaslanika gradonačenika grada Zagreb i Gradskog ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe sa invaliditetom ; prof. dr. sc. Nataša Antoljak, nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva i Marija Banjad predsjednica udruge Ilco Zagreb.
Dan plavog irisa obilježava se s ciljem potpore osobama sa stomom među kojima je najveći udio oboljelih od raka debelog crijeva. U udruzi Ilco osobe sa stomom mogu potražiti savjet i pomoć.
Tijekom akcije zainteresirani građani dobili su promotivne materijale Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva uz dodatna objašnjenja o načinu provedbe pregleda u okviru Programa. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju.
Rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak s više od 3.396 novih slučajeva u 2020 godini, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća) s 2.102 umrlih u 2021. godini. Češći je u osoba starije životne dobi, međutim petina novooboljelih je mlađa od 60 godina.
Rak debelog crijeva u najvećem broju slučajeva nastaje iz izraslina na crijevima – polipa koji se mogu pretvoriti u zloćudni tumor. Ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme velike su šanse za izlječenje, a ranim otkrivanjem i uklanjanjem polipa crijeva nastanak raka debelog i završnog crijeva može se spriječiti.
U prostorijama HZJZ-a obilježen Svjetski dan nepušenja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj obilježio je Svjetski dan nepušenja
Prisutnima su se obratili ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec., Dunja Skoko–Poljak, dr. med. načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, a na okruglom stolu sudjelovali su Dr.sc. Iva Pejnović Franelić, prim.dr.med., službenica za vezu, Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj, Dr.sc. Dijana Mayer, dr.med., Prof.dr.sc. Hrvoje Tiljak, Krešimir Radić, dr.med. i Irena Rojnić Palavra, dr.med.
Ravnatelj Krunoslav Capak izjavio je: „Mi kao javnozdravstveni radnici moramo dobro razmisliti o tome što možemo učiniti da smanjimo broj ovisnika o duhanu i duhanskim proizvodima. Bez obzira što e-cigarete i slični proizvodi imaju manje štetnih tvari od klasičnih cigareta, trebamo pogledati širu sliku i javnosti objasniti koje su posljedice konzumiranja tih alternativnih proizvoda. Mladi često koriste elektroničke cigarete i uređaje za tzv. vaping čime ulaze u svijet pušenja i tako dođu do konzumiranja cigareta i ostalih duhanskih proizvoda. Mi kao struka zastupamo ideju da nije dokazano da takvi alternativni proizvodi nisu štetni i s time smo vrlo oprezni.“
Dunja Skoko–Poljak zahvalila se na pozivu i pozdravila je prisutne u ime ministra zdravstva Vilija Beroša te je dodala: „Zdravlje svakog stanovnika, a pogotovo naše djece i mladeži nam je najbitnije. U budućnosti nas čekaju veliki izazovi u suzbijanju pušenja. Dokumenti SZO i nacionalne strategije za područje ovisnosti su temeljni dokumenti koji nam daju priliku da novim koracima krenemo dalje u borbu protiv pušenja i suzbijanja pušenja u svakom obliku, pogotovo kad su u pitanju naša djeca i mladi.“
Svjetski dan nepušenja inicirala je Svjetska zdravstvena organizacija još 1987. godine. Ove godine kampanja Svjetskog dana nepušenja glasi „Uzgajajte hranu, a ne duhan“. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji globalna kampanja 2023. ima za cilj podizanje svijesti o alternativnoj proizvodnji usjeva i marketinškim mogućnostima za uzgajivače duhana te ih potaknuti na uzgoj održivih, hranjivih usjeva. Nadalje, cilj je razotkriti napore duhanske industrije da se umiješa u pokušaje da se uzgoj duhana zamijeni održivim usjevima, čime se pridonosi globalnoj krizi hrane.
Rastuća kriza s hranom potaknuta je sukobima i ratovima, klimatskim šokovima te ekonomskim i društvenim učincima pandemije COVID-19. Strukturni uzroci poput izbora usjeva također imaju utjecaja, a pogled na uzgoj duhana otkriva kako on pridonosi povećanoj prehrambenoj krizi u nekim dijelovima svijeta. Tim povodom Iva Pejnović Franelić ispred Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH izjavila je kako se „procjenjuje da je oko 1,3 milijuna djece na globalnoj razini uključeno u uzgoj duhana. Njihovi uobičajeni zadaci uključuju miješanje i primjenu pesticida, berbu lišća duhana te sortiranje i klasificiranje suhog duhana, čime se djeca izlažu štetnim kemikalijama i nikotinu. Duhan godišnje ubije oko 8 milijuna ljudi, s uzgojem duhana je povezano oko 5% od ukupnog krčenja šuma, a uzgajanje hrane umjesto duhana bi utjecalo na globalnu prehrambenu sigurnost.“
Fotogalerija:
Svjetski dan multiple skleroze
Multipla skleroza (MS) – autoimuna demijelinizacijska i neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava i vodeći uzrok netraumatske neurološke invalidnosti u mladih odraslih osoba. Većinom se znaci bolesti javljaju između 20. i 45. godine, a žene obolijevaju dvaput češće od muškaraca. Klinički, MS može slijediti 2 puta: relapsni ili progresivni. Početni simptomi najčešće su subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, isprekidan govor, pojava spasticiteta, mentalni poremećaji i depresivne tegobe.
MS predstavlja globalni problem, a njezina prevalencija je u porastu. Prevalencija je najveća u Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi i Australaziji (>100/100.000), a najniža u zemljama u središtu oko ekvatora (<30/100.000). Sukladno podacima Registra osoba s invaliditetom u RH je vještačeno 4.405 osoba s MS-om te ostvaruju određena invalidska prava. Ukupan broj osoba s MS-om je znatno veći te prema istraživanju iz 2020. a u sklopu EU projekta Morbidity Statistics iznosi 7.024.
Na inicijativu Međunarodne federacije za multiplu sklerozu u svijetu se već 15. godinu zaredom obilježava Svjetski dan kako bi se podigla svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu te pomoglo u inicijativi za pravovremenim početkom liječenja odmah nakon dijagnosticiranja.
Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer, pripravnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. svibnja 2023. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, sanitarni inženjer.
Više pogledajte ovdje.
Mreža škola koje promiču zdravlje “Schools for Health in Europe Network Foundation (SHE)” Uključivanje novih odgojno-obrazovnih ustanova-NATJEČAJ
Promicanje zdravlja u školama uključuje zdravstveno obrazovanje koje se poučava u razredu, no ono uključuje i napore za stvaranjem zdrave školske okoline, školske politike i nastavnog plana i programa. Promicanje zdravlja u školskom okruženju je pristup cijele škole i uključuje više od škole koja provodi aktivnosti promicanja zdravlja. Škola koja promiče zdravlje bavi se zdravljem i blagostanjem na sustavni i integrirani način prema pisanom planu ili politici škole.
Uloga mreže SHE je djelovati kao europska platforma za promicanje zdravlja u školama pružajući informacije, potičući istraživanja, dijeleći dobru praksu, ekspertizu i vještine, kontinuirano zagovarajući zdravlje u školama, potičući zajedničku suradnju zdravstvenog i obrazovnog sektora te potičući razvijanje i implementaciju nacionalnih politika i promicanja zdravlja u školama.
Nova platforma hrvatske mreže škola koje promiču zdravlje u srednjoškolskom obrazovanju (SHE) do sada je uspostavljena u 29 odgojno-obrazovnih ustanova u Republici Hrvatskoj. Uključivanje novih odgojno-obrazovnih ustanova za školsku godinu 2023/24., provest će se na način da će nove SHE članice imati mentora od strane ranije uključenih SHE škola. Odgojno-obrazovne ustanove koje u potpunosti ispunjavaju uvjete Natječaja, trebaju ispuniti prijavni obrazac (ravnatelj odgojno-obrazovne ustanove ili osoba koju imenuje ravnatelj da može ispuniti prijavni obrazac) i motivacijsko pismo na poveznici https://forms.office.com/r/6BjdYQDdTN .
Detalje o Natječaju potražite na stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje.
29. lipnja 2023. godine će s održati Državni stručni skup odgojno-obrazovnih djelatnika u hrvatskoj mreži škola koje promiču zdravlje, SHE mreža škola u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo u Srednja škola Vela Luka, Korčula.
Europski tjedan mentalnoga zdravlja 2023. – Prijavite se na PoMoZi Da edukacije!
Na završetku obilježavanja ovogodišnjeg Europskog tjedna mentalnoga zdravlja želimo informirati sve učitelje, nastavnike i ostale odgojno-obrazovne djelatnike iz osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj da do rujna 2024. uz potporu Ureda UNICEF-a za Hrvatsku nastavljamo provedbu edukativnog programa PoMoZi Da na županijskim razinama. Planiramo provesti 28 trodnevnih edukacija/radionica napredne razine edukativnog programa PoMoZi Da, barem jedna u svakoj županiji, i time pokriti još 504 odgojno obrazovna djelatnika. Po prvi puta ćemo provoditi i dodatne radionice s odgojno-obrazovnim djelatnicima koji su završili našu naprednu razinu – radionice na temu psihološke prve pomoći kod tugovanja, konzumacije alkohola kod djece i mladih, suradnje s roditeljima djece i mladih s problemima mentalnoga zdravlja, a uskoro i radionice na temu psihološke prve pomoći kod samoozljeđivanja i traume.
Stoga vas pozivamo da završite osnovnu razinu edukativnog programa PoMoZi Da na CARNET-u Loomen sustavu za učenje na daljinu, a zatim da se prijavite županijskim edukatorima i osigurate svoje mjesto na trodnevnoj edukaciji.
Usvojite znanja i vještine za pružanje psihološke prve pomoći o principu Pristupi, Podrži i Potakni. Time možete pomoći u zaštiti mentalnoga zdravlja djece i mladih. To je vještina koja isto tako može spasiti život!
Pogledajte Korake prijave na edukaciju – osnovnu i naprednu!
Pročitajte više o programu PoMoZi Da na našim mrežnim stranicama.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (20. tjedan 2023.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 21. svibnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 40773 prijava oboljelih od gripe, od čega je 12 prijava zaprimljeno u 20. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 21.5.2023.
Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.)
Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 21.5.2023.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 21.5.2023.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su 23 smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u svim uzorcima pozitivnim na virus gripe u 20. tjednu izoliran je virus gripe B (100%).
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Održana konferencija „Programi Unije 2021. – 2027. – Mogućnosti financiranja i sinergija s programima Kohezijske politike“
U utorak, 23. svibnja 2023., u hotelu Sheraton u Zagrebu, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Ministarstvom zdravstva, Agencijom za mobilnost i programe EU, Ministarstvom kulture i medija, Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvom unutarnjih poslova, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Uredom za udruge VRH, održalo je zajedničku konferenciju pod nazivom „Programi Unije 2021. – 2027. – Mogućnosti financiranja i sinergija s programima Kohezijske politike“
Konferenciju je otvorila ravnateljica Uprave za strateško planiranje i koordinaciju fondova EU, Iva Novak, istaknuvši dosadašnje rezultate Programa Unije u Republici Hrvatskoj s više od 10.000 projekata u kojima su sudjelovali hrvatski partneri i gotovo 390 milijuna EUR-a iskorištenosti u financijskom razdoblju 2014. – 2020. Ravnateljica Novak također je istaknula veliki potencijal Programa Unije u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027. te naglasila važnost kvalitete i relevantnosti u pripremi projekata koji će se prijavljivati za financiranje.
Sudionicima su se uvodno obratili i Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova, Andrea Čović Vidović, zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj te Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
U panel raspravi govorilo se o sinergiji Programa Unije s programima Kohezijske politike i značaju pojedinih programa, dok su u drugome dijelu konferencije predstavnici nadležnih tijela za Programe Unije, kroz prezentacije i predstavljanje primjera dobre prakse u suradnji sa provoditeljima projekata, informirali sudionike o mogućnostima koje Programi Unije nude.
Na konferenciji su održana predstavljanja sljedećih programa Unije:
Dvorana I: Obzor Europa, Erasmus+, Europske snage solidarnosti, Građani, jednakost, prava i vrijednosti, LIFE
Dvorana II: EU za zdravlje, Kreativna Europa, Svemirski program Unije, Mehanizam Unije za civilnu zaštitu
Program EU za zdravlje
Bojana Gundić, voditeljica Odjela za programe i projekte u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo
Primjer dobre prakse Program EU za zdravlje
dr. Jakov Vuković, Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Program Obzor Europa
Ivan Makovec, Agencija za mobilnost i programe Europske unije
Primjer dobre prakse Program Obzor Europa
Doc. dr. sc. Zrinka Božić, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Programi Erasmus+ i Europske snage solidarnosti
Ivana Sokač Troha, Agencija za mobilnost i programe Europske unije
Primjer dobre prakse Program Erasmus+
Branko Pleadin, projektni koordinator, Strukovna škola Đurđevac
Primjer dobre prakse Program Europske snage solidarnosti
Darija Jeger, Hrvatsko debatno društvo
Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti
Željka Markulin, Ured za udruge Vlade RH
Primjeri dobre prakse Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti
Kristina Mihaljević, voditeljica preventivnih programa, Ženska soba
Primjeri dobre prakse Program Građani, jednakost, prava i vrijednosti
Zorana Uzelac Bošnjak, pomoćnica pročelnice za socijalnu politiku, Grad Zagreb- Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom
Program LIFE/Primjeri dobre prakse Program LIFE
Nikolina Petković Gregorić, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Inja Kajgana, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Darko Bizjak, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Program Kreativna Europa/Primjeri dobre prakse Program Kreativna Europa
Anera Stopfer, voditeljica Deska Kreativna Europa – Kultura
Svemirski program Unije
Doris Jozić, voditeljica Službe za razvoj istraživačkih i inovacijskih programa i transfer tehnologije, Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Primjeri dobre prakse Svemirski program Unije
izv. prof. dr. sc. Andrija Krtalić, Geodetski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Program Mehanizam Unije za civilnu zaštitu
Tomislav Marević, načelnik Sektora za pripravnost i koordinaciju Ravnateljstva civilne zaštite, Ministarstvo unutarnjih poslova
Primjeri dobre prakse Program Mehanizam Unije za civilnu zaštitu
Danijela Hendak, Sektor za smanjivanje rizika od katastrofa, Ravnateljstvo civilne zaštite, MUP
Primjeri dobre prakse Program Mehanizam Unije za civilnu zaštitu
Mladen Vinković, načelnik Sektora državne intervencijske postrojbe, Ravnateljstvo civilne zaštite, MUP
Snimke konferencije dostupne su na sljedećim poveznicama:
Dvorana I: https://www.youtube.com/watch?v=GrKNhOL9FIQ;
Dvorana II: https://www.youtube.com/watch?v=lGYp-aObLZ4
Europski tjedan borbe protiv raka 2023.
Europski tjedan borbe protiv raka, u organizaciji Europskog udruženja Liga protiv raka, održava se svake godine u posljednjem tjednu svibnja (25. – 31. svibnja). Svaki dan tjedna posvećen je jednom od područja koje je važno u borbi protiv raka, a simbolično završava 31.5., na Svjetski dan nepušenja.
Tijekom Europskog tjedna borbe protiv raka organiziraju se razne aktivnosti u svrhu podizanja svijesti o prevenciji raka, pristupu liječenju i podršci za pacijente i osobe koje su preživjele rak.
Rak je, s 1 170 000 umrlih osoba u 2020. godini, drugi vodeći uzrok smrti u Europskoj uniji. U Hrvatskoj godišnje dijagnozu raka dobije oko 25 000 osoba, a oko 13 000 osoba umre od neke od zloćudnih bolesti.
U 2021. godini rak pluća bio je šesti, a rak debelog i završnog crijeva sedmi pojedinačni uzrok smrti u Hrvatskoj. Velik broj slučajeva raka, a time i smrti, može se spriječiti – procjenjuje se da pušenje uzrokuje preko 70% slučajeva raka pluća.
Europski kodeks protiv raka (ECAC) inicijativa je Europske komisije koju je razvila Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije.
Cilj Europskog kodeksa je informirati ljude o mjerama koje mogu poduzeti za sebe ili svoje obitelji kako bi smanjili rizik od raka.
Kodeks su sastavili vodeći znanstvenici iz područja raka na temelju najnovijih znanstvenih dokaza, osmislivši dvanaest preporuka koje većina ljudi može slijediti bez posebnih vještina ili savjeta. Procijenjeno je da bi se gotovo polovica svih smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom u Europi mogla izbjeći ako bi se svi pridržavali preporuka.
Preporuke su:
1. Nemojte pušiti. Ne koristite duhanske proizvode.
2. Nemojte dopustiti pušenje u svojem domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.
3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
4. Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.
5. Hranite se zdravo:
– Jedite što više integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća.
– Ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerom ili masnoćama) i izbjegavajte zaslađena pića.
– Izbjegavajte suhomesnate proizvode; ograničite unos crvenog mesa i hrane s velikim sadržajem soli.
6. Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.
7. Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito djece. Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne sunčajte se u solarijima.
8. Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.
9. Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.
10. Za žene:
– Dojenjem majka smanjuje svoj rizik nastanka raka. Ako možete, dojite svoje dijete.
– Hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka. Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije.
11. Uključite svoju djecu u program cijepljenja protiv:
– Hepatitisa B (za novorođenčad)
– Humanog papiloma virusa (za djevojčice).
12. Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka:
– Debelog crijeva (muškarci i žene)
– Dojke (žene)
– Vrata maternice (žene)
Infografiku s preporukama preuzmite ovdje.
Europski tjedan mentalnog zdravlja 2023. – Novi CroCOSI podaci pokazuju kako je pandemija COVID-a utjecala na zdravlje i navike djece u Hrvatskoj
Europski tjedan mentalnog zdravlja 2023.
Novi CroCOSI podaci pokazuju kako je pandemija COVID-a utjecala na zdravlje i navike djece u Hrvatskoj
Pandemija COVID-19 te popratne restriktivne protu-pandemijske mjere utjecale su na našu prehranu, obrasce tjelesne aktivnosti, vrijeme provedeno pred ekranima i mnoge druge svakodnevne navike usko povezane sa zdravljem. Podaci prikazani u novoj infografici Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju pozitivne i negativne utjecaje pandemije na djecu školske dobi u Hrvatskoj i 12 drugih zemalja Europske regije koje su sudjelovale u istraživanju.
- Povećala se učestalost kuhanja kod kuće
Približno 15% obitelji tijekom pandemije počelo je češće kuhati i pripremati obroke kod kuće što im je omogućilo da imaju veću kontrolu nad sastojcima.
Hrana kuhana kod kuće obično sadrži manje trans masti, šećera i soli u usporedbi s “gotovim” obrocima iz supermarketa ili jelima naručenim putem dostavnih servisa. Zato je kuhanje kod kuće dobar način za smanjenje rizika od kroničnih nezaraznih bolesti (KNB) povezanih s prehranom, poput kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti tipa 2 i određenih vrsta raka.
- Povećala se konzumacija slatkih grickalica
Svaki deseti roditelj izvijestio je da je dijete tijekom pandemije počelo konzumirati više slatkih grickalica, poput slatkiša, kolača, sladoleda i peciva.
Povećani unos šećera povezan je s povećanim rizikom za debljinu – stanjem koje je doseglo epidemijske razmjere u Hrvatskoj. Danas, 1 od 3 djece u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, što ih dovodi u rizik za razvoj KNB u odrasloj dobi.
- Smanjila se razina aktivne igre u djece
Restrikcije nametnute tijekom pandemije COVID-19 uvelike su smanjile mogućnosti za tjelesnu aktivnost i igru na otvorenom u djece. Preko 30% djece u Hrvatskoj bilo je manje tjelesno aktivno tijekom ovog razdoblja, zbog čega su izostali pozitivni učinci na zdravlje koje uobičajeno imaju aktivnosti kao što su bicikliranje, igranje nogometa ili trčanje u parku.
- Povećalo se vrijeme pred ekranima
Dodatno, tijekom razdoblja zatvaranja, oko 40% djece provelo je više vremena gledajući televiziju, igrajući video igre ili koristeći društvene mreže čime se povećalo vrijeme provedeno sjedilački, a samim time i rizik za nastanak prekomjerne tjelesne mase i debljine. Uz to, tako se povećala i izloženost djece oglašavanju hrane i pića s visokim udjelom soli, šećera i masti putem digitalnih medija.
“Rezultati CroCOSI istraživanja potvrđuju nam da je pandemija zaista promijenila navike naše djece i obitelji. Vrlo se jasno pokazalo koliko okruženja u kojima živimo mogu imati utjecaja na naša prehrambena ponašanja i tjelesnu aktivnost. Važno je da sada, u procesu oporavka od pandemije, na osnovu tih saznanja nastavimo implementirati javnozdravstvene politike koje unapređuju prehrambena okruženja, potiču tjelesnu aktivnost i štite zdravlje i dobrobit cjelokupnog stanovništva. Zdraviji izbor može, i treba biti, lakši i pristupačniji izbor”, rekla je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Infografika također pokazuje negativne učinke koje je COVID-19 imao na kvalitetu života djece, što potencijalno može imati dugoročni utjecaj na mentalno zdravlje djece. Tako je primjerice preko 40% roditelja izjavilo kako su im se tijekom pandemije djeca manje zabavljala s prijateljima nego uobičajeno, a preko 30% roditelja izjavilo je da im se dijete osjećalo manje dobro i u formi.
“Uočeno je da je COVID-19 imao određene negativne posljedice na kvalitetu života školske djece. Kao i kod tjelesnog zdravlja, i mentalno zdravlje može imati svoje uspone i padove tijekom života na što značajno utječe šire okruženje i stresni događaji poput pandemije. Svi nama je potrebno bolje razumijevanje, znanje, vještine i podrška da bismo brinuli o svom mentalnom zdravlja i mentalnom zdravlju djece i mladih. Odgojno-obrazovni djelatnici, za koje smo razvili program PoMoZi Da, provode mnogo vremena s djecom i često među primijete znakove nekih problema”, rekla je Ljiljana Muslić, voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Cijela infografika dostupna je na engleskom jeziku na ovoj poveznici.
Javnozdravstveni stručni skup „Mentalno zdravlje za sve“ – Europski tjedan javnog zdravlja.
Povodom Europskog tjedna javnog zdravlja koji se održava od 22. do 26. svibnja, Hrvatsko društvo za javno zdravstvo Hrvatskog liječničkog zbora održalo je dana 22. svibnja online javnozdravstveni stručni skup pod nazivom „Mentalno zdravlje za sve“.
Prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić, dr.med., ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, održala je izlaganje na temu „Strateški okvir zaštite mentalnog zdravlja do 2030. i akcijski planovi koji iz njega proizlaze“. U okviru predavanja predstavljen je i projekt JA ImpleMENTAL u kojem Zavod sudjeluje, čije su propisane „dobre prakse“ u području mentalnog zdravlja integrirane u navedeni strateški okvir.
Ovim se projektom nastoji pružiti podrška državama članicama u implementaciji dvaju primjera dobre prakse iz područja zaštite mentalnog zdravlja i prevencije suicida, „Reforme mentalnog zdravlja u Belgiji“ te „Austrijske prakse prevencije suicida – SUPRA“, a Hrvatska se u sklopu svog sudjelovanja obvezala provesti obje navedene, što je i uključeno u strateški okvir.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ove godine podržava kampanju o sigurnosti hrane koju provode EFSA i HAPIH
Kako bi povećala informiranost potrošača pri svakodnevnom odabiru hrane i ukazala na visoke EU standarde koji jamče da je hrana u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europskoj uniji, sigurna za konzumaciju, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) već treću godinu zaredom provodi kampanju EU bira sigurnu hranu u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom EU u području sigurnosti hrane.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ove se godine priključio kampanji kao jedan od njezinih partnera, kako bi podržao napore u osvještavanju potrošača o sigurnosti hrane.
Kampanje se ove godine provodi u 16 europskih zemalja, a u Hrvatskoj su izdvojene tri ključne teme – bacanje hrane, higijena hrane te nova hrana. Kako možemo smanjiti bacanje hrane, kako higijenom hrane utjecati na njezinu sigurnost, zašto su važne oznake datuma na ambalaži te koja je to nova hrana koju možemo koristiti samo su neke od zanimljivih informacija koje možete saznati ove godine.
Cilj je približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju. Više informacija o temama kao i korisni savjeti mogu se pronaći na posebnoj mrežnoj stranici EU bira sigurnu hranu (#EUChooseSafeFood).
Svjetski dan nepušenja
Dana 31. svibnja obilježava se Svjetski dan nepušenja, a inicirala ga je Svjetska zdravstvena organizacija još 1987. godine. Ovaj dan se obilježava s ciljem ukazivanja na zdravstvene i ostale rizike povezane s uporabom duhana.
Ove godine kampanja Svjetskog dana nepušenja glasi „Uzgajajte hranu, a ne duhan“. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji globalna kampanja 2023. ima za cilj podizanje svijesti o alternativnoj proizvodnji usjeva i marketinškim mogućnostima za uzgajivače duhana te ih potaknuti na uzgoj održivih, hranjivih usjeva. Nadalje, cilj je razotkriti napore duhanske industrije da se umiješa u pokušaje da se uzgoj duhana zamijeni održivim usjevima, čime se pridonosi globalnoj krizi hrane.
Rastuća kriza s hranom potaknuta je sukobima i ratovima, klimatskim šokovima te ekonomskim i društvenim učincima pandemije COVID-19. Strukturni uzroci poput izbora usjeva također imaju utjecaja, a pogled na uzgoj duhana otkriva kako on pridonosi povećanoj nesigurnosti u hranu:
- Diljem svijeta oko 3,5 milijuna hektara zemlje se svake godine prenamijeni za uzgoj duhana.
- Uzgoj duhana također pridonosi krčenju šuma od 200 000 hektara godišnje.
- Uzgoj duhana zahtijeva velike resurse i veliku upotrebu pesticida i gnojiva, što doprinosi degradaciji tla.
- Zemljište koje se koristi za uzgoj duhana tada ima manji kapacitet za uzgoj drugih usjeva, poput hrane, budući da duhan smanjuje plodnost tla.
- U usporedbi s drugim poljoprivrednim aktivnostima kao što je uzgoj kukuruza, pa čak i ispaša stoke, uzgoj duhana ima daleko destruktivniji učinak na ekosustave jer su poljoprivredne površine duhana sklonije dezertifikaciji.
Bilo kakav profit koji bi se mogao steći od duhana kao što je novčani možda neće nadoknaditi štetu nanesenu održivoj proizvodnji hrane u zemljama s niskim i srednjim dohotkom. U tom kontekstu, postoji hitna potreba za poduzimanjem zakonskih mjera za smanjenje uzgoja duhana i pomoć poljoprivrednicima da prijeđu na proizvodnju alternativnih prehrambenih usjeva.
HZJZ obilježava Svjetski dan nepušenja 2023. „Uzgajajte hranu, a ne duhan“:
Dana 31. svibnja 2023, 10.30.-12.30 u Konferencijskoj dvorani, Rockefellerova 7, Zagreb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj obilježava Svjetski dan nepušenja:
Knjiga sažetaka – Simpozij Respiratorne infekcije 2023.
Respiratorne infekcije značajan su javno zdravstveni problem. Smatra se da su upravo one glavni razlog zbog čega se pacijenti javljaju svojem liječniku ili ljekarniku. Zbog lakog načina širenja u globaliziranom svijetu, upravo respiratorne infekcije najlakše dovode do javno zdravstvene krize sa svim neželjenim posljedicama jedne pandemije što se imalo za priliku vidjeti u kontekstu pandemijske krize uzrokovane ovaj put s infekcijom SARS CoV-2 virusom. Iako su virusi glavni uzročnici respiratornih infekcija brojni drugi bakterijski organizmi, ali i gljive i paraziti mogu uzrokovati infekcije gornjih ili donjih dišnih puteva.
Ovim multidisciplinarnim skupom u organizaciji najrelevantnijih stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora u oblasti respiratornih infekcija željeli bismo Vam prezentirati novosti u epidemiologiji kao i praćenju najznačajnijih respiratornih infekcija; osobitosti kliničkih slika pojedinih infekcija; novosti u laboratorijskoj dijagnostici te mogućnosti liječenja i prevencije s osobitim osvrtom na antimikrobnu otpornost i nova cjepiva.
Knjiga sažetaka – Simpozij Respiratorne infekcije 2023. dostupna je OVDJE