Poziv na testiranje i razgovor – radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za gospodarstvene poslove

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 16. lipnja 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za gospodarstvene poslove.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o promjeni u načinu rada testnog mjesta na SARS-CoV-2 i ostale respiratorne viruse

Poštovani,

Od 4. srpnja zbog radova u Rockefellerovoj 4 testiranje na SARS-COV-2 i ostale respiratorne viruse bit će moguće samo za pješake.
Uzimanje uzoraka za testiranje na SARS-CoV-2, influenzu, RSV i ostale respiratorne viruse moći će se obaviti na istom mjestu kod montažnog objekta koji se nalazi na travnatoj površini između Rockefellerove 4 i Rockefellerove 12, ali se testnom mjestu više ne može pristupiti automobilom.
Pristup testnom mjestu za pješake je iz smjera Rockefellerove 12.

Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj za 2022. godinu

U 2022. godini, na koju se ovaj izvještaj odnosi, na snazi je bio Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („NN“ 56/13, 64/15, 104/17, 115/18, 16/20) i Pravilnikom o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe („NN“ 125/17) regulirano je područje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj (RH).

Stupanjem na snagu novoga Zakona o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 30/23), i to 16. ožujka 2023. u hrvatsko je zakonodavstvo preuzeta Direktiva (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (SL L 435, 23.12.2020.). Novi zakon uz naprijed navedene odredbe, uređuje i provedbu pristupa za sigurnost vode koji se temelji na procjeni rizika i upravljanju rizikom na tri razine i to za: područja sliva za vodozahvate, sustav opskrbe i kućnu vodoopskrbnu mrežu. Nadalje propisuje prava i obveze ostalih subjekata koji isporučuju vodu za ljudsku potrošnju, minimalne higijenske zahtjeve za materijale i kemikalije za obradu i medije za filtriranje koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju. Novi Zakon o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine“, broj 30/23) nije bio na snazi u 2022. godini te će se njegove odredbe moći evaluirati tek u nadolazećim godinama.

U cilju zaštite ljudskog zdravlja provode se propisane kontrole zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u javnoj distribucijskoj mreži na nekoliko razina u okviru: i) samokontrole koju provode javni isporučitelji vodnih usluga (JIVU), ii) državnog monitoringa koji koordinira Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar te iii) službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju koje provode sanitarni inspektori Ministarstva zdravstva.

Sustavom samokontrole u 2021. godini su javni isporučitelji vodnih usluga analizirali su više od 68.000 uzoraka na kemijske pokazatelje i više od 55.000 uzoraka na mikrobiološke pokazatelje.

Monitoringom vode za ljudsku potrošnju je u javnoj distribucijskoj mreži u RH 2022. godini uzorkovano 7.191 uzorak redovnog (monitoring parametara skupine A) i 682 uzoraka revizijskog monitoringa (monitoring parametara skupine B). Ukupni broj neispravnih uzoraka vode zbog jednog ili više pokazatelja iznosio je 156 odnosno 1,98 %.

Sanitarni inspektori Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH) prilikom provođenja službenih kontrola zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u 2021. godini uzorkovali su 151 uzorak vode.

Cjeloviti Izvještaj o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj u 2022. godini može se preuzeti OVDJE

 

Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2022. godini

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).

U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite predškolske djece u Republici Hrvatskoj tijekom 2022. g., uključujući domove zdravlja, ordinacije posebnog dežurstva i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).

Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2022. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.

Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2022. godini

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).

U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite žena u Republici Hrvatskoj tijekom 2022. g., uključujući ginekološke ordinacije u domovima zdravlja i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).

Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2022. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.

Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2022. godini

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).

U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija opće/obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj tijekom 2022. g., uključujući domove zdravlja, COVID-19-ordinacije, ordinacije posebnog dežurstva, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb, vojne ordinacije, kao i mobilne timove za cijepljenje protiv COVID-19.

Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2022. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.

Europski parlament i Vijeće Europske unije usvojili su novu Uredbu o Agenciji za droge Europske unije (EUDA)

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) predstavlja vodeći  autoritet za nezakonite droge u EU. Pruža neovisne, pouzdane, znanstvene dokaze i analize o nezakonitim drogama, ovisnosti o drogama i njihovim posljedicama, što podupire oblikovanje politika o kontroli droga na razini EU-a utemeljenih na dokazima, pridonoseći zaštiti svih onih koji žive u Europi od šteta povezanih s drogama.

Europska komisija u siječnju 2022. godine predložila je jačanje mandata Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), kroz Prijedlog uredbe o Agenciji za droge EU-a kojom se predlaže revizija mandata EMCDDA-a pretvorbom u Agenciju za droge EU-a. Prijedlog Komisije temeljio se na nalazima evaluacije o EMCDDA-u objavljenoj u svibnju 2019. godine. Francusko, češko i švedsko predsjedništvo Vijeća EU-a radili su na prijedlogu bez odgađanja, a trijalozi o prijedlogu  između Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća EU-a započeli su u siječnju 2023. godine. Nakon održana 23 trijaloga postizanja kompromisa i potvrde prijedloga, 27. lipnja 2023. godine, Europski parlament i Vijeće EU-a usvojili su novu Uredbu o Agenciji za droge EU-a.

Usvajanjem nove Uredbe o Agenciji za droge EU-a implementira se obećavajuća nova misija kojom će Agencija proširiti svoje mogućnosti praćenja, povećati spremnost EU-a i dati doprinos u razvoju kompetencija za bolje intervencije u području droga. Unaprjeđenje parterstva, promicanje zajedničkog rada i poticanje dionika na angažman bit će značajno za rad Agencije. Novi mandat povećati će dodanu vrijednost Agencije u pomaganju europskim i nacionalnim kreatorima politika i stručnjacima u području droga u iznalaženju odgovora na uzroke i posljedice uporabe droga. Također, Agenciji će biti osigurani relevantni resursi zbog kojih će moći ispuniti svoju ulogu u skladu s novim mandatom i sa Strategijom EU-a za droge za razdoblje od 2021. do 2025. godine, odnosno pružati podršku državama članicama EU-a u aktivnostima povezanim s drogom.

EUDA_Priopćenje_za_medije

Uredba o Agenciji za droge EU-a kojom EMCDDA-a postaje Agencija za droge EU-a (CELEX 32023R1322 HR TXT) (PDF, 642.2 KB)

Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2021. godini

Restrikcije i mjere za smanjenje zaraze novim koronavirusom utjecale su i na broj zahtjeva za liječenje zbog uporabe psihoaktivnih droga.

U 2021. godini na liječenje je došlo 5.624 osoba, od toga 4.605 osoba zbog uporabe opijata (81,9 %), a  1.019 osoba zbog uporabe neopijata (18,1 %). Omjer liječenih zbog opijata i neopijata nije se znatno promijenio u odnosu na prethodne godine.

Broj liječenih osoba zbog uporabe droga u 2021. godini, kao i godinu prije, manji je za 20 postotnih bodova u odnosu na pretpandemijske godine. Osobe na liječenju supstitucijskom terapijom rjeđe su dolazile na kontrolne preglede u Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo. Migracije u druge županije i države te manji broj upućivanja u tretman od nadležnih institucija također su pridonijeli smanjenju broja liječenih  u 2021. godini.

Trend smanjenja broja novoliječenih zbog ovisnosti o opijatima nastavio se i u 2021. godini kada se na liječenje prvi put javilo 130 osoba.

Prema podacima o spolu liječenih osoba, kao i prethodnih godina, većinu  čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosio je 5,3:1. Od ukupno 5.624 liječenih osoba bilo je 4.727 muškarca (84,1 %) i 897 odnosno 15,9 % žena.

Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj populacija liječenih zbog uporabe droga sve više stari te se u posljednjih deset godina njihova prosječna dob povećala za gotovo osam godina. Prosjek godina za žene bio je 38,9 godina, a za muškarce je 40,1 godina.

Što se tiče stope liječenih osoba prema županiji stanovanja, najvišu stopu imala je Istarska županija (574,4), zatim Zadarska (559,0), Šibensko-kninska (467,9), Primorsko-goranska (327,2), Splitsko-dalmatinska (300,4), Dubrovačko-neretvanska (289,6) te Grad Zagreb (256,4).  Za cijelu Hrvatsku stopa je iznosila 228,8.

Povećanje nezaposlenosti uzrokovano pandemijom COVID-19 pogodilo je i populaciju liječenih zbog uporabe droga. Više od 35 %  liječenih zbog uporabe droga bilo je nezaposleno u 2021. godini, dok je u 2019. godini taj udio bio ispod 30 %.

Prosječna dob prvog konzumiranja bilo kojeg psihoaktivnog sredstva godinama se kreće oko 16 godina. Što se tiče konzumenata kanabinoida, u prosjeku su liječeni zbog kanabinoida imali 16,1 godina pri prvom uzimanju sredstva. Prosječna dob osoba koje prvi pristupe tretmanu zbog uporabe kanabinoida bila je 22,8 godina. Od prvog uzimanja bilo kojeg sredstva do prvog javljanja u tretman zbog uporabe kanabinoida prosječno prođe 6,8 godina.

Upućivanje mladih konzumenata kanabinoida i ostalih psihoaktivnih tvari u tretman prilika je za preventivni rad s njima, sprječavanje pojave same ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili pak prelaska na druga sredstva ovisnosti.

Izvješće o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2021. možete pogledati i preuzeti OVDJE .

 

O projektu Hera 2

Jačanje analitičkih i infrastrukturnih aktivnosti praćenja i istraživanja epidemija: HERA 2 novi je Europski projekt s ciljem jačanja nacionalnih kapaciteta za borbu s budućim javnozdravstvenim prijetnjama u domeni zaraznih bolesti.

Cilj projekta je uspostavljanje stabilnih procesa sekvenciranja cijelog genoma (eng. whole genome sequencing-WGS) i lančane reakcije polimerazom u stvarnom vremenu (eng. real time polymerase chain reaction- PCR) u četiri relevantne nacionalne ustanove pod pristupom jednog zdravlja s ciljem učinkovitijeg odgovora na sve trenutne i buduće izazove prilikom izbijanja, praćenja i riješavanja epidemija i ostalih kriznih situacija u javnom zdravstvu.

HERA 2 projekt s budžetom od više od 4 milijuna eura, osnovan i sufinanciran od strane Europske komisije za zdravlje i digitalizaciju (Health and Digital Executive Agency- HaDEA) pod EU4Health programom nazvanim: “Konsolidacija WGS/RT-PCR i infrastrukturnih procesa u nadzoru zaraznih bolesti i istraživanju epidemija“, vođen od strane Austrijske agencije za zdravstvo i sigurnost hrane (Österreichische Agentur für Gesundheit und Ernährungssicherheit AGES) uz jednake doprinose Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te grčkog (Ethonikos Organismos Dimosias Ygeias- EODY) i mađarskog (Nemzeti Népegészségügyi Központ-NKK) partnera. Suradnja ovih stručnih javnozdravstvenih ustanova omogućit će interdisciplinarni pristup globalnom i jednom zdravlju, usmjeren na međusobno poticanje i uspostavljanje novih visokospecijaliziranih radnih procesa. Između ostaloga, HERA 2 ima zadaću uspostaviti nove poboljšane metode praćenja i otkrivanja izvora epidemija kao što su npr. bakterije iz roda Salmonella i potencijalne rezistencije na antimikrobnu terapiju, uspostavljanje i primjena protokola za sekvenciranje respiratornih virusa, povećanje kapaciteta javnozdravstvenih laboratorija za praćenje i suzbijanje epidemija gastroenteritisa te uspostava modernih sustava za vizualizaciju i razmjenu podataka u svrhu praćenja i istraživanja epidemija zaraznih bolesti.

HaDEA u okviru svog programa EU4Health sufinancira projekt HERA 2 koji se trenutno vodi kao prijedlog pod brojem 101102440 i nakon usvajanja će biti zamijenjen odgovarajućim ugovorom o bespovratnim sredstvima.

Izvještaj sa radionice o mikrobnoj genomici

U tjednu od 02. do 06. svibnja 2023. konzorcij projekta HERA 2 održao je prvu stručnu radionicu o mikrobnoj genomici. Medicinski fakultet Sveučilišta na Kreti, koji je predstavljao Nacionalnu organizaciju za javno zdravstvo Grčke (EODY), organizirao je navedenu radionicu u svrhu razmjene znanja između svih partnera konzorcija, a predavanja koja su održali mikrobiolozi i stručnjaci za sekvenciranje cijelog genoma (whole genome sequencing- WGS) bila su otvorena za lokalnu studentsku zajednicu. Znanstvena program radionice uključivao je seminare o aktualnim temama u javnom zdravstvu, primjerice o antimikrobnoj rezistenciji kao i demonstracije alata koji omogućuju analizu podataka u slučaju izbijanja epidemije.

Praktični panel o obradi podataka i tijeku analize sekvenciranja nove generacije imao je za cilj poboljšati nadzor nad epidemijama što je jedan od ključnih ciljeva projekta HERA 2. Osim praktičnog znanstvenog osposobljavanja koje je bilo vrlo dobro prihvaćeno od strane 35 sudionika, predstavnici konzorcija uspješno su se okupili u interaktivnoj radionici kako bi raspravili o strateškom i operativnom planiranju sljedećih koraka. Uz zadatke upravljanja potrebne za učinkovito povećanje protočnosti nacionalnih analiza, radionica je potaknula i razmjenu između svih sudjelujućih institucija iz Austrije (AGES), Hrvatske (HZJZ), Grčke (EODY) i Mađarske (NNK). Dnevni red obuhvaćao je raspravu o preliminarnim rezultatima nedavnog istraživanja o evaluaciji WGS i RT-PCR kapaciteta u državama konzorcija, kao i detaljno planiranje eksperimentalnog dizajna nadolazećih pilot studija. Izgradnja sinergije za konsolidaciju nacionalnih infrastruktura i znanja nužna je za daljnje ispunjavanje važnih ciljeva projekta, jačanje međunarodne suradnje i pripremu za buduće hitne situacije u javnom zdravstvu.

HERA 2 je sufinancirana od strane Europske izvršne agencije za zdravlje i digitalno gospodarstvo (HaDEA) u okviru programa „EU4Health“” s više od 4 milijuna €. AGES vodi i koordinira projekt HERA 2, uz jednak doprinos HZJZ, EODY i NNK kao nadležnih tijela za javno zdravstvo Hrvatske, Grčke i Mađarske. Oslanjajući se na stručnost i znanje svih partnera, ovaj konzorcij osigurava interdisciplinarni pristup globalnom zdravlju. Bavi se specifičnim izazovima u području WGS-a velikih razmjera, poput pojednostavljenja nacionalnih bioinformatičkih radnih procesa te dostupnosti podataka unutar konzorcija i na javnim platformama. Jedni od glavnih ciljeva projekta HERA 2 su: poboljšati nadzor i otkrivanje izbijanja bolesti, npr. respiratornih bolesti ili bolesti koje uzrokuju patogeni koji se prenose hranom i vodom, primjerice Salmonella, implementirati validirane protokole za sekvenciranje  patogena te unaprijediti tehničke aspekte poput alata za vizualizaciju i modela sustava za uzbunjivanje. Projekt HERA 2 stoga neće samo poboljšati nacionalne WGS i RT-PCR kapacitete već će također izravno doprinijeti akcijskom planu EU-a „Jedno zdravlje” i ciljevima održivog razvoja UN-a.

Sljedeća prilika za pridruživanje radionici projekta HERA 2 o sekvenciranju nove generacije održat će se u prostorijama AGES-a u Beču od 22. do 24. svibnja 2024.

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik II. vrste, prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike, pripravnik

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. svibnja 2023. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike, pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Sigurno na suncu – preporuke za sigurniji boravak na suncu

Sunčano i toplo vrijeme poziva na boravak vani i aktivnosti u prirodi, a upravo su ljetni mjeseci poznati po izletima, putovanjima i boravcima na plaži te povećanoj izloženosti kože suncu. Iako u umjerenim količinama ima pozitivno djelovanje po naše zdravlje, intenzivno izlaganje suncu sa sobom nosi rizike o kojima se važno informirati kako bismo na suncu mogli uživati – umjereno i odgovorno!

UV zrake

Dio sunčeve energije do nas dolazi kroz ultraljubičaste (UV) zrake. Razlikujemo UVA, UVB i UVC zrake.

·       UVB su zrake kraće valne duljine te dosežu površinski sloj naše kože

·       UVA zrake su duže valjne duljine te dosežu dublje slojeve naše kože

·       UVC zrake nas ne dosežu jer ih zaustavlja ozonski omotač

UVA i UVB zrake odgovorne su za tamnjenje, izgaranje i starenje kože, a povezane su i s rizikom od razvoja raka kože.

UV indeks je broj koji pokazuje stupanj opasnosti od UV zračenja. Što je on veći, veća je i opasnost od štetnog djelovanja UV zračenja.

Sunčane opekline

Opekline od sunca su relativno česta upalna stanja kože uzrokovana UV zrakama, a karakterizira ih crvenilo, osjetljivost, naticanje i guljenje kože. Sunčane opekline često nisu odmah uočljive, a prvi simptomi se javljaju tek nekoliko sati nakon štetnog izlaganja kože suncu zbog čega je važno djelovati preventivno i tako spriječiti nastanak opekline.

Ako primijetimo simptome sunčane opekline, važno je da se što prije sklonimo u hlad i vodimo računa o tome da pijemo dovoljno tekućine. Većina opeklina prođe kroz unutar 5 dana, a simptomi boli i nelagode mogu se ublažiti hlađenjem ozlijeđenog dijela kože i tretiranjem kože hidratantnim kremama ili losionima. Nije preporučljivo dodatno dirati ozlijeđeno područje niti odstranjivati kožu kada dođe do guljenja.

Kod posebno jakih ili velikih opeklina, izrazite boli, povišene tjelesne temperature i dehidracije trebamo potražiti pomoć liječnika.

Najbolji način za čuvanje zdravlja kože je ograničavanje vremena provedenog na suncu. Ako ste u mogućnosti, ograničite količinu vremena koju provodite na suncu te izbjegavajte boraviti vani između 10 i 17 sati. Ako ne možete izbjeći izlazak u to vrijeme, nastojte boraviti u hladu ili se barem što češće u njega skloniti.

Ako niste u mogućnosti izbjeći boravak na suncu u tom razdoblju, poduzmite mjere zaštite od izgaranja kože na suncu – pokrijte što veći dio tijela odjećom (ako je moguće odjećom gustog tkanja), nosite šešir širokog oboda ili kapu, nosite sunčane naočale i koristite sredstva sa zaštitnim faktorom.

Od oštećenja kože na suncu možemo se štititi sredstvima za zaštitu od sunca, najčešće su to kreme, losioni i sprejevi. Prilikom odabira sredstva za zaštitu od sunca, dobro je odabrati ono koje štiti od UVB i UVA zraka te čiji je faktor zaštite od sunca (SPF) barem 15. Da bi nam pružilo zaštitu koja je na njemu navedena, sredstvo za zaštitu od sunca treba biti naneseno obilno, najčešće obilnije od količine za koju pretpostavljamo da nam je dovoljna. Preporuke navode kako je za lice odrasle osobe dovoljno otprilike pola čajne žličice sredstva za zaštitu, dok je za tijelo prosječne odrasle osobe potrebno barem šest čajnih žličica. Prilikom nanošenja sredstva za zaštitu od sunca važno ga je nanijeti na svu suncu izloženu kožu tijela, čak i područja koja najčešće zaboravimo kao što su uši, usne, stražnja strana vrata i gornja strana stopala. Sredstvo za zaštitu od sunca treba redovito reaplicirati (otprilike svaka dva sata), pogotovo ako smo nakon nanošenja bili u vodi ili smo se oznojili.

Unatoč tome što je učinkovito u sprečavanju izgaranja kože, niti jedno sredstvo za zaštitu od sunca ne nudi potpunu zaštitu od UV zraka. Važno je znati da korištenje sredstava za zaštitu od sunca ne bi trebalo biti razlog da kožu izlažemo suncu više no što bismo to radili kada ne bismo koristili sredstvo za zaštitu od sunca. Kod nenamjernog izlaganja kože suncu, npr. obavljanja aktivnosti vani u vrijeme kada je sunčano, sredstvo za zaštitu od sunca iznimno je korisno, međutim ono ne pruža jednaku zaštitu ako ga koristimo kod dugotrajnog i namjernog izlaganja suncu, npr. kod sunčanja na plaži. U tom slučaju korištenje sredstva za zaštitu od sunca može kod nas stvoriti lažan osjećaj sigurnosti zbog čega svojim djelovanjem poništavamo njegovu učinkovitost.

Posebnu pažnju treba obratiti zaštiti novorođenčadi i male djece pri čemu je najbolje izbjegavati izlaganje djece mlađe od 6 mjeseci direktnom suncu te pojačati oprez i strože se pridržavati navedenih mjera zaštite od sunca kod starije djece. Kod djece je dobro dodatno pripaziti na zaštitu od sunca kod nenamjernog izlaganja suncu kao što je npr. duža vožnja automobilom.

Naposljetku, neki lijekovi djeluju na povećanje osjetljivosti kože na sunce zbog čega koža može lakše reagirati te je u većem riziku od sunčanih opeklina. Pažljivo pročitajte uputstva za lijekove koje uzimate te se o ispravnoj zaštiti od sunca konzultirajte sa svojim liječnikom.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer, pripravnik

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 5. svibnja 2023. za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer, pripravnik.

Više pogledajte ovdje.

Zdravlje i dobrobit učenika u svjetlu pandemije COVID-19: rezultati HBSC istraživanja za 2022. godinu

Četiri izvješća Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika Health Behaviour in School-aged Children (HBSC) WHO/HBSC o utjecaju pandemije COVID-19 na zdravlje i dobrobit učenika u 22 zemlje Europske regije SZO, uključujući Hrvatsku, 27. lipnja 2023:

  1.  Dob, spol i klasa: kako je pandemija COVID-19 utjecala na djecu školske dobi u Europskoj regiji SZO: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369715
  2. Mreža skrbi: važnost socijalne podrške za adolescente u Europskoj regiji SZO tijekom pandemije COVID-19: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369716
  3. Kretanje neistraženim teritorijem: zatvaranje škola i iskustva adolescenata tijekom pandemije COVID-19 u Europskoj regiji SZO: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369723
  4. Suočavanje s krizom: iskustva s pandemijom COVID-19 te mentalno zdravlje i dobrobit adolescenata u Europskoj regiji SZO: https://apps.who.int/iris/handle/10665/369474

Osnovni rezultati:

Ukupno je 15-30% adolescenata izjavilo da je pandemija COVID-19 imala negativne posljedice na različitim područjima njihovih života, kod 32–49% učenika radi se o neutralnom i kod 28–48% učenika o pozitivnom utjecaju. Dječaci su iskazali pozitivne učinke češće od djevojčica u gotovo svim zemljama i regijama, a veća je vjerojatnost da će mlađi adolescenti (11 i 13 godina) iskusili pozitivne učinke od starijih učenika i učenica (15 godina).

Negativni utjecaji najčešće su bili vezani uz mentalno zdravlje, tjelesnu aktivnost i školski uspjeh dok su pozitivni učinci bili vezani uz odnose s obitelji i prijateljima.
Prosječno 13% utvrdilo je negativan dok je 31% utvrdilo pozitivan učinak pandemije COVID-19 u većini područja njihovih života. Učenice su češće ukazale na negativan utjecaj pandemije u većini područja njihova života od učenika.

Prosječno 42% adolescenata izvijestilo je o pozitivnim učincima u gotovo polovici područja a 31% u većini područja. Samo u Moldaviji i Srbiji veći udio učenika i učenica je ukazao na pozitivan utjecaj pandemije nego u Hrvatskoj.

Podrška obitelji bila je najvažniji faktor u rješavanju utjecaja COVID-19 pandemije, praćeno podrškom učitelja i kolege iz razreda.

Najslabiji izvor podrške bili su vršnjaci.

U prosjeku je bilo 138 dana da su škole bile zatvorene između siječnja 2020. i prosinca 2022. u 22 zemlje i regije uključene u ovo istraživanje. Uključene su samo oni dani u kojima je na nacionalnoj razini zabranjen rad svih odgojno-obrazovnih ustanova.

Raspon broja dana zatvaranja škola u zemljama i regijama bio je od 0 u Finskoj do 243 u Njemačkoj i 341 u Italiji. Prema ovoj metodologiji, u Hrvatskoj se radilo o 61 danu kada odgojno-obrazovne ustanove na nacionalnoj razini nisu bile otvorene, te je u 6 zemalja manje takvih dana a u 16 više.

Za svakih 100 dana kada su škole bile zatvorene, vjerojatnost da će učenici doživjeti veći školski pritisak povećao se za 74%.

Adolescenti koji su iskusili veću podršku od strane kolega iz razreda i učitelja osjećali su manji školski pritisak i manje negativni utjecaj pandemije na školski uspjeh.

Više od četvrtine učenika i učenica i to osobito starijih djevojke (15 godina) izvijestili su da je pandemija COVID-19 imala negativan ili vrlo negativan utjecaj na njihov školski uspjeh.

U prosjeku, 32% učenika je odgovorilo da je pandemija imala pozitivan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, 38% ni negativan ni pozitivan utjecaj, a 30% negativan utjecaj.

U Hrvatskoj je 26% učenika ustvrdilo da je pandemija ima negativan utjecaj na njihovo mentalno zdravlja i dobrobit. U svega 5 zemlja manje je učenika na čije mentalno zdravlje i dobrobit je pandemija negativno utjecala.

Prosječno 38% djevojčica i 23 % dječaka izjavilo je da pandemija COVID-19 negativno utjecala na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit. Najveće spolne razlike uočene su u Češkoj, Litvi i Italiji (23, 22 odnosno 21 postotni bod), a najniži u Republici Moldaviji (7 postotni bod) i Kazahstan (1 postotni bod). U Hrvatskoj se radi o 19% učenika i 31% učenica te je u 5 zemalja utvrđena veća spolna razlika nego u Hrvatskoj.

Zaključno, pandemija i to posebno zatvaranje škola negativno je utjecalo na zdravlje i dobrobit starijih učenica. Kod mlađih učenika negativan utjecaj je manje izražen. Mali broj dana na nacionalnoj razini zatvorenih odgojno-obrazovne stanove u Hrvatskoj rezultirao je visokim udjelom učenika i učenica koji ukupno pozitivno ocjenjuju pandemije (Hrvatska je 3.) kao i utjecaj pandemije na mentalno zdravlje i dobrobit (Hrvatska je 6.)

Objavljeno Svjetsko izvješće o drogama (UNODC, 2023.)

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa koji se obilježava 26. lipnja, Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je Svjetsko izvješće o drogama 2023., čiji sažetak donosimo u nastavku.

Cjelokupno izvješće dostupno je na poveznici.

Priopćenje za medije

 

Poziv na razgovor – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer, pripravnik

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 5. svibnja 2023. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer.

Više pogledajte ovdje.

Hrvatski dan moždanog udara

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja. Moždani udar je u Hrvatskoj, kao i u Europi i svijetu, među vodećim uzrocima smrtnosti.

U 2021. godini od moždanog udara u Republici Hrvatskoj umrlo je 5 018 osoba, odnosno 8,0 % svih umrlih, od toga 2 067 muškarca (6,6 % od svih umrlih muškaraca) i 2 951 žena (9,3 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 413 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih  te dobne skupine. Moždani udar je 2021. godine treći po učestalosti uzrok smrti kod muškaraca (nakon bolesti COVID-19 i ishemijske bolesti srca), ali i kod žena (nakon ishemijske bolesti srca i bolesti COVID-19). Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.

Prema standardiziranoj stopi na hrvatsko stanovništvo, u posljednjih 20 godina (od 2001. do 2021.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj (od 232,2/100 000 u 2001., na 93,3/100.000 u 2021. godini).

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2020. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 7. mjestu od ukupno 32 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (329,24/100 000), a s najnižom Francuska (39,21/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 121,83/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Osim toga, moždani udar može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada, a to su:

  • Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
  • Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
  • Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
  • Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
  • Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem

Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote!

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija
  • budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte
  • održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća
  • ograničite konzumaciju alkohola
  • nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja)
  • naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć – na linku možete preuzeti informativni letak o moždanom udaru.

 

Prim. Verica Kralj, dr.med.

spec. epidemiologije

Voditeljica Odjela za srčano žilne bolesti

Novo EU izvješće o drogama

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) je u petak, 16. lipnja u 12.00 (Lisabon), 13.00 CET (Bruxelles) objavilo svoje Europsko izvješće o drogama 2023: Trendovi i razvoj.

Izvještaj SARS-CoV-2-(Covid-19) sekvenciranja od 01.05. do 28.05.2023

Odjel za izravnu virološku dijagnostiku pri Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u sklopu kojeg djeluje Nacionalni referentni centar za respiratorne i enteralne viruse pri Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (European centre for disease prevention and control- ECDC) i Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog i probavnog sustava, samostalno uzrokuje ili zaprima SARS-COV-2 pozitivne uzorke iz javnozdravstvenih ustanova i bolnica Republike Hrvatske. Zbog provođenja nadzora nad širenjem virusa i praćenja varijanti, pozitivni uzorci se zatim sekvenciraju u HZJZ. Genomski nadzor treba pratiti preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti ECDC za reprezentativno uzorkovanje1.

Rezultati sekvenciranja SARS-COV-2 uzoraka prijavljuju se ECDC-u i unose u internacionalnu bazu podataka (Global Initiative on Sharing Avian Influenza Dana- GISAID2).U svrhu prikaza rezultata sekvenciranja izrađen je i vizualizacijski alat koji koristi otvoreni kod Nextstrain3 projekta. Vizualizacijski alat prikazuje rezultate dobivene analizom sekvenci cijelog genoma SARS-CoV-2 sa područja Republike Hrvatske koje su pohranjene u GISAID bazi SARS-CoV-2 sekvenci. Navedenom alatu možete pristupiti OVDJE.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati određene Omikron podvarijante4. Varijante od interesa (variants of concern- VOC) su one čije promjene u genomu utječu na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa. Trenutno je to Omikron B.1.1.529 varijanta.

Varijante pod nadzorom (variants under monitoring- VUM) su one koje imaju promjene u genomu za koje se sumnja da nose povećan rizik i koje bi mogle negativno utjecati na epidemiološku sliku.

Kretanje navedenih varijanti u RH u zadnjih 10 tjedana prikazano je na slici 1.

Slika.1 Grafički prikaz kretanja omikron varijanti u zadnjih 10 tjedana u RH. * Varijanta BQ.1 brojala se zasebno od BA.5 , XBB.1.5, XBB.1.16, XBB.1.9.1 i XBB.1.9.2 zasebno od XBB te CH.1.1 zasebno od BA.2.75

U razdoblju od 01.05.2023. do 28.05.2023. ukupno je sekvencirano 188 uzoraka. Kao i u prethodnom razdoblju najzastupljenija je bila XBB varijanta sa 186 uzoraka, što čini gotovo 100% ukupno sekvenciranih uzoraka.

Od VUM koje prati SZO u razdoblju od 01.05.2023. do 28.05.2023 zabilježeni su XBB.1.5 sa 83 (44%) uzoraka, XBB.1.9.1 u 54 uzorka (29%), XBB u 20 uzoraka, XBB.1.16 u 9 uzoraka, XBB.1.9.2 u 20 uzoraka, BQ.1 i CH.1.1 u 1 uzorku. (Slika 2.).

Slika 2. Grafički prikaz udjela omikron podvarijanti označenih u ovome trenutku kao VUM od strane SZO *U ovom prikazu varijante BQ1,CH.1.1 te XBB.1.5 brojale su se zasebno te nisu brojani u BA.5, BA.2.75 odnosno XBB skupinu.

Varijanta XBB.1.5 je u promatranom razdoblju između 01.05. do 28.05.2023 i dalje ostala najzastupljenija varijanta s 44% u ukupnom udjelu sekvenciranih uzoraka. Rezultati za razdoblje od posljednja četiri tjedna nisu potpuni te će se u sljedećem razdoblju nadopuniti i pravovremeno ažurirati (Slika 3).

Slika 3. Grafički prikaz udjela određenih Omikron podvarijanti pod nadzorom u 4 uzastopna vremenska razdoblja.*Podaci za zadnji tjedan sekvenciranja su nepotpuni.

1.        https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/guidance-representative-and-targeted-genomic-sars-cov-2-monitoring

2.        Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255 (https://gisaid.org/)

3.        Hadfield, James et al. “Nextstrain: real-time tracking of pathogen evolution.” Bioinformatics (Oxford, England) vol. 34,23 (2018): 4121-4123. doi:10.1093/bioinformatics/bty407 (https://nextstrain.org/)

4.        https://www.who.int/activities/tracking-SARS-CoV-2-variants

Poništenje dijela natječaja od dana 5. svibnja 2023.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 5. svibnja 2023.

Više pogledajte ovdje.

Newer posts