Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV)

NA BESPLATNO I DOBROVOLJNO CIJEPLJENJE PROTIV HPV INFEKCIJE POZIVAT ĆE SE UČENICI I UČENICE OD 5. DO 8. RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE, A MOGU SE CIJEPITI SVI OD 9 DO 25 GODINA STAROSTI

Učenice i učenike te redovite studentice i studente cijepi nadležni liječnik školske i adolescentne medicine, a osobe odgovarajuće dobi koje nisu u školskom sustavu mogu se cijepiti u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo, gdje se mogu dobiti i sve informacije o dobrovoljnom i besplatnom cijepljenju.

Cijepi se devetvalentnim cjepivom

Dobrovoljno i besplatno cijepljenje u cijeloj Republici Hrvatskoj omogućeno je za sve učenike i učenice osmog razreda osnovne škole od školske godine 2015./2016. Kako su pojedini gradovi i općine omogućavali besplatno cijepljenje unazad desetak godina, možemo s ponosom ustvrditi da je iskustvo cijepljenja protiv HPV-a u Hrvatskoj dugogodišnje. Cijepljenje je od 2019. godine, ovisno o raspoloživosti cjepiva besplatno i za sve osobe nakon osmog razreda osnovne škole do 25. godine starosti (uključujući i 25. godinu). Cjepivo je registirirano za sve osobe od 9. godine starosti na dalje, te se može omogućiti i cijepljenje ranije od 14. ili 15. godine na individualan zahtjev.

Broj cijepljene djece i mladih višestruko se povećao od 2016. godine kada je prvu dozu primilo 5.282 djece i mladih do 21.306 cijepljenih prvom dozom u 2022. godini (slika 1).

Slika 1: Ukupne doze cjepiva protiv HPV-a primijenjene u Hrvatskoj za učenike osnovnih škola, srednjih škola i studenti.

IZVOR: HZJZ

Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV-a) djevojčica i djevojaka, dječaka i mladića je preporučljivo radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma.

Učenice i učenike cijepi školski liječnik nadležan za školu koju učenik pohađa kojemu se roditelji i učenici mogu obratiti za dodatne informacije i dogovor o cijepljenju.

Cijepljenje učenica i učenika od 5. do 8. razreda osnovne škole

Prema Programu cijepljenja, liječnici školske medicine trebaju na početku školske godine održati edukativni sastanak s roditeljima djece osmog razreda osnovne škole i uručiti im pozive na cijepljenje protiv HPV-a, a roditeljima koji se ne odazovu na sastanak, putem škole ili djece uputiti poziv na cijepljenje djece protiv HPV-a. Prema preporuci Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, od ove godine školski liječnici će na cijepljenje pozivati učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole uz druge preventivne aktivnosti.

Cjepivo je neobavezno, a preporučuje se radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i njenih štetnih posljedica, prvenstveno određenih karcinoma za učenike 5. do 8. razreda.

Učenice i učenici na cijepljenje dolaze sami s pozivom na cijepljenje protiv HPV-a koji je za maloljetnike (prije 18. rođendana) potpisao roditelj ili staratelj. Ukoliko roditelj ili staratelj želi, na cijepljenje može doći u pratnji učenice/ka. Cijepljenje protiv HPV-a školski liječnik može provesti tijekom sistematskog pregleda ili drugih preventivnih pregleda i aktivnosti za učenike od 5. do 8. razreda.

Poziv na cijepljenje protiv HPV-a (PDF, 870.9 KB)

Obrasce poziva na cijepljenje protiv HPV-a za učenike centralno priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a učenicima ih dostavljaju timovi školske medicine odnosno županijski zavodi za javno zdravstvo. Ako se poziv na cijepljenje protiv HPV-a izgubi ili ošteti, može se preuzeti ovdje i takav obrazac vrijedi jednako kao onaj koji dijete dobiva od školskog liječnika ili u školi.

U prve dvije godine provedbe programa cijepljenja, školski liječnici su prikupljali i zadržavali u zdravstvenom kartonu djeteta samo pozive (s potpisom roditelja odnosno staratelja za maloljetnike) za djecu koja su se cijepila, a sada se u zdravstvenom kartonu učenica i učenika 8. razreda osnovne škole zadržavaju i pozivi učenika koji se nisu cijepili.

Za dodatne informacije se možete obratiti Službi za školsku medicinu pripadajućeg županijskog zavoda za javno zdravstvo čije podatke za kontakt možete pronaći na ovoj poveznici: http://www.hzjz.hr/zavod/mreza-zavoda/ .


Najčešća pitanja i odgovori vezani uz cijepljenje protiv HPV-a: 

Što je humani papiloma virus?

Kako dolazi do zaraze?

Koliko je učestala infekcija HPV-om?

Koje zdravstvene smetnje uzrokuje infekcija HPV-om?

NE alkoholu i pušenju!

Kako se možemo zaštiti?

Cijepljenje protiv HPV-a

Kome je namijenjeno besplatno i dobrovoljno cijepljenje?

Cjepivo za učenike i učenice 8. razreda osnovne škole

Kakve su nuspojave?

Kakvu zaštitu pruža cjepivo?


Što je humani papiloma virus?

Humani papiloma virus, skraćeno HPV, obuhvaća grupu od više od 200 tipova virusa, od kojih 40-tak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Tipovi virusa označuju se brojevima. Naziv dolazi od bradavica, lat. papiloma, koje uzrokuju neki od tipova virusa. Određeni tipovi virusa mogu dovesti do nekih vrsta raka. Sukladno navedenom, tipovi HPV-a se dijele se na: “visokorizične”, onkogene tipove (16, 18, 31, 33, 45…..) i “niskorizične”, neonkogene tipove (6, 11, 42, 43, 44….).

Kako dolazi do zaraze?

Infekcija HPV-om se širi intimnim dodirom kože ili sluznice. Do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom. Važno je istaknuti da do zaraze može doći i kod dodira zaražene kože s kožom, što uključuje predigru i maženje. Zaražena osoba može zaraziti drugu i kada nema nikakvih znakova bolesti. Prvi se znakovi bolesti mogu pojaviti godinama nakon što se osoba zarazila, zbog čega je teško utvrditi kada je ustvari došlo do zaraze.

Koliko je učestala infekcija HPV-om?

Humani papiloma virus (HPV) je najčešći uzročnik virusnih infekcija reproduktivnog trakta. Većina spolno aktivnih žena i muškaraca se zarazi u nekom trenutku u životu. Zbog toga su svi koji su spolno aktivni izloženi riziku od zaraze.

Koje zdravstvene smetnje uzrokuje infekcija HPV-om?

Infekcija HPV-om često nema nikakve simptome. Infekcija HPV-om najčešće (u 9 od 10 slučajeva) prolazi unutar dvije godine od zaraze, bez ikakvih znakova bolesti.  No kod nekih osoba infekcija HPV-om može uzrokovati spolne bradavice ili potrajati duže te se može javiti i rak. Infekcija HPV-om može uzrokovati: karcinom vrata maternice (cerviksa), rodnice (vagine) i stidnice (vulve) kod žena, karcinom muškog spolnog uda (penisa) te karcinom čmara (anusa) i grla kod muškaraca i žena. Broj utvrđenih slučajeva u 2019. godini i broj preminulih u 2020. godini za 6 sjela raka koje može uzrokovati HPV navedeni su u tablici (Izvor: Registar za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo).

Tablica: broj slučajeva i broj preminulih – 6 sjela raka  (podaci za posljedenje raspoložive godine)

Od karcinoma uzrokovanih HPV-om najčešći je karcinom vrata maternice (cerviksa). Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj svake godine od invazivnog karcinoma cerviksa oboli oko 300 žena, a preko 100 ih umre. Više od  99 posto slučajeva karcinoma cerviksa je posljedica infekcije onkogenim tipovima HPV-a. Predstadiji raka vrata maternice se mogu utvrditi preventivnim ginekološkim pregledima (Papa testom), te su kao i rak uzrokovani infekcijom HPV-om, a u Hrvatskoj se dijagnosticiraju u oko 4000 djevojaka i žena svake godine.

Spolne bradavice najčešće počinju kao male kvržice (jedna ili grupa kvržica) u anogenitalnom području. Mogu ostati male ili narasti, mogu biti izbočene ili ravne, te izgledom podsjećati na cvjetaču.

NE alkoholu i pušenju!

Razlozi zbog kojih kod nekih osoba infekcija HPV-om ne prolazi samo od sebe, odnosno bez liječenja, već dovodi do bradavica i raka još uvijek nisu u potpunosti istraženi. No više je istraživanja pokazalo da je pušenje i pijenje alkohola značajan rizični čimbenik za razvoj trajne infekcije usne šupljine i anogenitalnog područja HPV-om.

Kako se možemo zaštiti?

Prevencija infekcija HPV-om se dijeli na primarnu prevenciju koja obuhvaća zdravstveni odgoj (kasnije stupanje u spolne odnose, manji broj spolnih partnera, i dr.) i cijepljenje, te sekundarnu prevenciju – organizirani probir (engl. screening) žena na karcinom cerviksa (PAPA test).

Cijepljenje protiv HPV-a

Cijepljenje se u Hrvatskoj provodi devetvalentnim cjepivom (Gardasil 9).

Cjepivo je neobavezno, a preporučuje se radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i njenih štetnih posljedica, prvenstveno određenih karcinoma za učenike 5. do 8. razreda, a cjepivo mogu primiti i djeca u dobi od 9 godina i stariji te mnladi do 25. godina. Također, mogu se cijepiti i stariji od 25 godina, prema preporukama liječnika odnosno prema medicinskoj indikaciji (npr. imunodeficijencija, prethodna infekcija HPV-om s malignitetom).

Djeca u dobi 11 do 14 godina (5. do 8. razred osonovne škole) cijepe se s dvije doze u razmaku od 6 do 12 mjeseci, a mladi u dobi 15 do 25 godina cijepe se s tri doze cjepiva.

Sažetak opisa svojstava lijeka i Upute o lijeku su za ovo cjepivo javno su dostupni na stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode na slijedećoj poveznici: http://www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova

Kome je namijenjeno besplatno i dobrovoljno cijepljenje?

U Republici Hrvatskoj, prema Provedbenom programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od: tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, ospica, teške bolesti donjeg dišnog sustava prouzrokovane infekcijom respiratornim sincicijskim virusom, krpeljnog meningoencefalitisa, vodenih kozica, rotavirusnog gastroenterokolitisa, malarije, streptokokne bolesti (uključujući invazivnu pneumokoknu bolest), haemophilus influenzae – invazivne bolesti, invazivne meningokokne bolesti, HPV infekcije, bolesti COVID-19 i bolesti Majmunskih boginja uzrokovane virusom majmunskih boginja za 2025. godinu, te prema mišljenju Hrvatskog društva za školsku i sveučilišnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, preporučuje se besplatno cijepljenje protiv infekcije HPV-om za djevojčice i dječake koji pohađaju peti do osmi razred osnovne škole, a omogućeno je za individualni zahtjev za sve u dobi od 9 do 25 godina ovisno o raspoloživosti cjepiva.

Cijepljenje je preporučljivo provesti prije izlaganja infekciji HPV-om, što znači da je poželjno cijepiti se prije započinjanja spolne aktivnosti. Iako je poželjno cijepiti se prije početka spolnih aktivnosti ili što ranije na početku spolnog života, jer je cjepivo tada najučinkovitije, cijepljenje se preporučuje i onima koji su spolno aktivni. U slučaju da su zaraženi HPV-om, najvjerojatnije nisu zaraženi sa svih 9 tipova HPV-a protiv kojih se cijepi. Dijagnostička obrada radi utvrđivanja moguće infekcije HPV-om nije opravdana prije cijepljenja.

Cijepljenje ne uklanja rizik, već ga smanjuje, tako da preporuke o preventivnim ginekološkim pregledima  jednako vrijede za cijepljene i necijepljene djevojke i žene.

Svjetska zdravstvena organizacija, Europski centar za kontrolu bolesti, Centar za kontrolu bolesti iz Atlante te brojna nacionalna zdravstveno-politička i stručna tijela su na temelju istraživanja, praćenja i kliničkih istraživanja donijela niz preporuka o primjeni cjepiva.

Više o programima cijepljenja možete pročitati na slijedećoj poveznici: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske – Programi cijepljenja

Cjepivo za učenike i učenice kao i mladih do 25 godina starosti

Na raspolaganju je devetvalentno cjepivo koje sadrži sljedeće tipove HPV-a: 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58 te je dostupno pod nazivom Gardasil 9. Gardasil 9 je namijenjen cijepljenju protiv sljedećih bolesti uzrokovanih HPV-om:

premalignih lezija i raka koji zahvaćaju vrat maternice (cerviks), stidnicu (vulvu), rodnicu (vaginu) kod ženskog spola i čmar (anus) kod oba spola, uzrokovanih tipovima HPV-a u cjepivu,
spolnih bradavica (Condyloma acuminata) kod oba spola uzrokovanih određenim tipovima HPV-a
Više informacija možete pronaći u sažetku opisa svojstva lijeka na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/health/documents/community-register/2018/20180219140172/anx_140172_hr.pdf

Kakve su nuspojave?

Cjepiva kao i svi drugi lijekovi mogu imati nuspojave. Uglavnom se radi o blagim nuspojavama poput lokalne reakcije, bolnosti i crvenila na mjestu primjene. Česte nuspojave nakon primjene HPV cjepiva uključuju: bol, crvenilo ili oteklinu na mjestu primjene, povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju i umor, mučninu, bol u mišićima ili zglobovima.

Kratka nesvjestica se može dogoditi nakon bilo kakvog medicinskog postupka, uključujući cijepljenje. Osoba bi prilikom cijepljenja trebala sjediti ili ležati te nakon cijepljenja dodatno 15 minuta sjediti da bi se smanjila mogućnost nesvjestice, a time i eventualnih ozljeda prilikom pada.

U vrlo rijetkim slučajevima se mogu pojaviti teške (anafilaktičke) alergijske reakcije nakon cijepljenja.

Više informacija o zabilježenim nuspojavama cijepljenja protiv HPV-a u sustavu praćenja nuspojava cijepljenja u Hrvatskoj možete pročitati OVDJE.

Kakvu zaštitu pruža cjepivo?

Ovo cjepivo sprečava oko 90 % karcinoma cerviksa, oko 70 – 80 % premalignih promjena na cerviksu, oko 90 % anogenitalnih bradavica te smanjuje učestalost abnormalnog rasta tkiva vulve, vagine i anusa.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da cjepivo protiv HPV-a stvara dugotrajnu zaštitu i do sada, od kada je cjepivo u upotrebi (16 godina), nije se pokazala potreba za docjepljivanjem (primanjem pojačivačke, booster doze).


 

Više informacija o infekciji HPV-om i cijepljenju protiv HPV-a možete pročitati u edukativno informativnim materijalima na slijedećim poveznicama:

letak_HPV_web_2024 (PDF, 1.1 MB)

plakat_HPV_web-2024 (PDF, 2 MB)

 

Literatura:

https://www.who.int/teams/health-product-policy-and-standards/standards-and-specifications/vaccine-standardization/human-papillomavirus

Factsheet about human papillomavirus (europa.eu)

https://www.cdc.gov/hpv/index.html 

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cervical-cancer

 

Svjetski dan prevencije utapanja

Svjetski dan prevencije utapanja obilježava se od 2021. godine, 25. srpnja.

28. travnja 2021. godine, Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je povijesnu Rezoluciju o globalnom sprječavanju utapanja kojom se prepoznaje globalni opseg i utjecaj prevencije utapanja te se poziva na koordinirano multidisciplinarno djelovanje kako bi se spriječilo utapanje, jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta od ozljeda diljem svijeta.

Ključni element Rezolucije je uspostava novog Svjetskog dana prevencije utapanja koji je priznat od Ujedinjenih naroda te se poziva sve sudionike, uključujući Vlade, nevladine organizacije i njihove partnere da doprinesu i sudjeluju u aktivnostima ovog globalno priznatog dana.

Utapanje je u posljednjem desetljeću uzrok više od 2,5 milijuna spriječivih smrti i među deset vodećih uzroka smrti djece i mladih u dobi od 1 do 24 godine u svim regijama svijeta.

Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se u 2020. godini nalazila na 7. mjestu po dobno-standardiziranoj stopi smrtnosti od slučajnog utapanja.

U posljednjih 10 godina (2012.-2021.) u Hrvatskoj prosječno godišnje od posljedica slučajnog utapanja umire nešto više od 80 osoba, od čega je 77% osoba muškog spola. U 2021. godini od utapanja je umrlo 65 osoba.

Obilježavanjem Svjetskog dana prevencije utapanja s porukom: ”Svatko se može utopiti, ali nitko ne bi trebao”, pruža se prilika za poduzimanje konkretnih akcija koje dovode do poboljšanja sigurnosti na svim svjetskim morima i unutarnjim vodama.

Provedba nekoliko intervencija za sprječavanje utapanja može drastično smanjiti rizik od utapanja, a one su:

•             postavljanje barijera koje kontroliraju pristup vodi

•             osiguravanje sigurnih mjesta za malu djecu daleko od vode

•             podučavanje plivanja, sigurnosti na vodi i vještini sigurnog spašavanja

•             osposobljavanje osoba za sigurno spašavanje i oživljavanje

•             postavljanje i provođenje propisa o sigurnoj plovidbi, brodarstvu i trajektima

•             poboljšanje upravljanja rizicima od poplava

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2022. g. – tablični podaci

Ovdje objavljujemo tablične podatke za 2022. godinu (Excel-datoteke).

Kako će novi podaci biti dostupni, tako ćemo ih objavljivati.

 

1. STANOVNIŠTVO I VITALNI DOGAĐAJI

2. ZDRAVSTVENE USTANOVE I DJELATNICI U ZDRAVSTVU

3. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

4. SPECIJALISTIČKO – KONZILIJARNE I OSTALE DJELATNOSTI

5. ZARAZNE BOLESTI, CIJEPLJENJE I MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA

6. STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DNEVNE BOLNICE, JEDNODNEVNA KIRURGIJA I BOLNIČKE HEMODIJALIZE TE BOLNIČKA REHABILITACIJA

7. PORODI I PREKIDI TRUDNOĆE

8. REGISTRI KRONIČNIH BOLESTI

9. POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

10. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

11. FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI RH ZA 2021. GODINU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA

12. MEDICINSKA OPREMA, OPERACIJSKE DVORANE I MEDICINSKI POSTUPCI U HRVATSKOJ

13. KREVETI U JEDINICAMA ZA POJAČANU NJEGU DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE I DOMOVA ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE

14. POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA I KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

Ozljede u Republici Hrvatskoj u 2021. godini

Ozljede predstavljaju važan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu zbog visokog udjela u ukupnoj smrtnosti i pobolu.

U publikaciji “Ozljede u Republici Hrvatskoj” prikazan je mortalitet i morbiditet od ozljeda u Hrvatskoj po spolu, dobi i geografskoj distribuciji. Osim toga, publikacija sadrži i kratki dio u kojem su prikazani osnovni pokazatelji veličine problema u svijetu u svrhu usporedbe i boljeg razumijevanja važnosti ozljeda.

Publikaciju možete preuzeti ovdje.

Preporuke za proljetno-ljetnu prehranu

Obavijest o rezultatima javnog natječaja

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 16. lipnja 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto STRUČNI REFERENT U RAVNATELJSTVU.

Više pogledajte ovdje.

DIIZOCIJANATI – edukacija 27.07.2023.

DIIZOCIJANATI – edukacija 27.07.2023.

Pokazalo se da interesa za edukacijom o diizocijanatima ima još, tako da ćemo 27.07.2023. s početkom od 13:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.

Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.

Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.

Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:

– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći prije 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.

Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 16. lipnja 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto – VIŠI STRUČNI SAVJETNIK U SLUŽBI ZA STRATEŠKO PLANIRANJE, INOVACIJE I KOORDINACIJU PROJEKATA.

Više pogledajte ovdje.

Poništenje dijela natječaja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja objavljenog dana 16. lipnja 2023. godine u Narodnim novinama, Biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Više o poništenju pogledajte ovdje.

Poništenje dijela natječaja od dana 5. svibnja 2023. i dana 16. lipnja 2023.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, dana 12. srpnja 2023. objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 5. svibnja 2023. i dana 16. lipnja 2023.

Više pogledajte pogledajte na poveznicama niže.

Poništenje dijela natječaja od dana 5. svibnja 2023.

Poništenje dijela natječaja od dana 16. lipnja 2023.

Službena posjeta g. Alexisa Goosdeela, direktora EMCDDA-a Republici Hrvatskoj, Zagreb, 6. i 7. srpnja 2023. godine

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 6. i 7. srpnja 2023. godine u službenoj posjeti Republici Hrvatskoj boravio je g. Alexis Goosdeel, direktor  Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).

U okviru programa posjete, 6. srpnja, g. Goosdeel je održao radni sastanak s prim. dr. sc. Marijom Bubaš, dr. med. spec., državnom tajnicom u Ministarstvu zdravstva, izv. prof. dr. sc. Krunoslavom Capakom, prim. dr. med. spec., ravnateljem HZJZ i g. Željkom Petkovićem, pomoćnikom ravnatelja HZJZ.

Na sastanku su predstavljene  aktivnosti koje se u koordinaciji Ministarstva zdravstva i HZJZ provode u području programa smanjenja potražnje droga i povezanih zdravstvenih šteta te planovi za daljnju suradnju Republike Hrvatske s novom Agencijom Europske unije za droge (EUDA).

G. Goosdeel 6. srpnja, sudjelovao je kao gost i na 107. tematskoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora na kojoj je predstavio ključne nalaze najnovijeg Europskog izvješća o drogama, tranziciju EMCDDA prema EUDA-i i prioritete buduće Agencije. Na sjednici su predstavljeni i aktualni trendovi  problematike droga u Republici Hrvatskoj  te povezani izazovi na tržištu droga.

7. srpnja, g. Goosdeel je posjetio Kliniku za psihijatriju Vrapče. Ispred Klinike su g. Goosdeela i predstavnike Službe za suzbijanje zlouporabe droga, na čelu s pomoćnikom ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, g. Petkovićem primili doc. dr. sc. Domagoj Vidović, zamjenik ravnateljice, doc. dr. sc. Marko Ćurković, pomoćnik ravnateljice za kvalitetu, prof. dr. sc. Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti te dr. sc. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje. Na sastanku su predstavljeni dugogodišnji rad Klinike i bogato iskustvo u liječenju ovisnosti, s posebnim osvrtom na integrativni pristup liječenju dualnih poremećaja, a tijekom rasprave se, između ostalog, razgovaralo o važnosti provedbe kvalitetnih i dokazano učinkovitih intervencija te nužnosti većeg angažmana u odnosu na ranjive skupine poput žena s problemom ovisnosti.

Istog je dana  g. Goosdela u Ravnateljstvu policije Ministarstva unutarnjih poslova održao radni sastanak sa g. Jozo Šukerom, zamjenikom glavnog ravnatelja policije, na kojem su teme bile aktualni trendovi, prijetnje, izazovi i aktivnosti na hrvatskom i europskom tržištu droga te oblici buduće suradnje Republike Hrvatske s novom Agencijom Europske unije za droge.

Zaključeno je kako su politike prema drogama, kako na svjetskoj i europskoj, tako i na nacionalnim razinama suočene s nizom izazova koji se reflektiraju u demografskoj tranziciji, društvenim promjenama, novim tehnologijama i time povezanim obrascima korištenja droga. Potražnja za drogama na svjetskoj razini i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju te zahtijevaju nove pristupe. Potrebno je nastaviti ulagati u standardizirano prikupljanje i razmjenu relevantnih podataka i informacija o drogama te unaprijediti kapacitete za identifikaciju novih psihoaktivnih tvari, posebno onih koje mogu predstavljati rizik za zdravlje građana. U tom smislu Republika Hrvatska intenzivno radi na jačanju forenzičko-toksikoloških kapaciteta i razvoju resursa za rano prepoznavanje novih ugroza i pravodobno upozoravanje skupina u riziku. Neophodno je prilagoditi tretman brzorastućim promjenama u području ovisnosti te osigurati resurse za daljnji razvoj integriranog i funkcionalnog sustava za liječenje ovisnosti. Dosadašnja aktivna uloga Republike Hrvatske u suradnji s EMCDDA-om zasigurno će predstavljati kvalitetnu platformu za nastavak suradnje u realizaciji aktivnosti koje proizlaze iz novog mandata EUDA-e.

 

 

 

 

 

 

 

DIIZOCIJANATI – edukacija 12.07.2023.

DIIZOCIJANATI – edukacija 12.07.2023.

Pokazalo se da interesa za edukacijom o diizocijanatima ima još, tako da ćemo 12.07.2023. s početkom od 9:00 sati i po cijeni od 10 € + PDV (po polazniku), održati još jednu edukaciju na temu diizocijanata.

Stoga, ako ste zainteresirani za ovu edukaciju, pošaljite nam e-mail sa svojim kontakt podacima kako bi Vam na isti poslali obavijest s pristupnom šifrom.

Zainteresiranost možete iskazati na toksikologija@hzjz.hr uz napomenu u naslovu e-maila: DIIZOCIJANATI – edukacija.

Diizocijanati su tvari široko rasprostranjene u proizvodnji poliuretanskih pjena, brtvila i premaza koji se pojavljuju u industrijama poput građevinske, autoindustrije, industriji proizvodnje uređaja za ugostiteljstvo i dr.
Obzirom da su široko rasprostranjeni, po nekim procjenama kod više od 5000 osoba godišnje (na razini Europske Unije) uzrokuju astmu kao profesionalnu bolest. Iz ovoga je razloga, Uredbom Komisije (EU) 2020/1149 оd 3. kolovoza 2020. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu diizocijanata, došlo do izmjena od kojih je jedna osposobljavanje za svakoga radnika koji s diizocijanatima radi kako bi se radnici upoznali s:

– opasnostima koje diizocijanati predstavljaju,
– rizicima povezanima s njihovim uporabama,
– dobrom radnom praksom u vrijeme rada s diizocijanatima,
– mjerama upravljanja rizikom, uključujući uporabu zaštitne opreme.
Kroz osposobljavanje je potrebno proći prije 24. kolovoza 2023. prije industrijske i profesionalne uporabe diizocijanata.

Edukacija će se odnositi na točku 5. (a) opće osposobljavanje iz gore spomenute Uredbe.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 16. lipnja 2023. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za gospodarstvene poslove

Temeljem  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 16. lipnja 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za gospodarstvene poslove.

Više pogledajte ovdje.

Osobe liječene zbog zlouporabe psihoaktivnih droga – podaci za 2022. godinu

Tijekom 2022. godine registrirano je 6.078 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, od kojih je 641 po prvi put bilo na liječenju. Zbog ovisnosti o opijatima tijekom 2022. godine na liječenju je bilo 4.741 osoba, od kojih je 138 bilo liječeno prvi put. Ukupan broj liječenih osoba, kao i onih koji su se prvi put javili na liječenje, porastao je u odnosu na 2020. i 2021. godinu, no i dalje je manji u odnosu na godine prije pandemije COVID-19.

Od svih liječenih, 78,0% osoba je u tretman došlo zbog opijata kao glavnog sredstva ovisnosti, 11,3% zbog kanabinoida, 3,6% zbog stimulativnih sredstava, 3,3% zbog kokaina,  2,1% zbog sedativa te 1,7% zbog ostalih sredstava ovisnosti.

Na liječenju zbog uporabe psihoaktivnih droga bilo je 82,5% muških te 17,5% ženskih osoba (omjer 4,7:1)

Prosječna dob osoba liječenih zbog uporabe psihoaktivnih droga je 40,8 godina.

Eksperimentiranje počinje u dobi od 16,8 godina, a prosječna dob osoba koje dolaze prvi put na liječenje zbog uporabe droga je 29,8 godina.

U 2022. godini u tretmanu je bilo 132 maloljetnika.

Što se tiče stope liječenih osoba prema županiji stanovanja, najvišu stopu imala je Istarska županija (588,3), zatim Zadarska (527,4), Šibensko-kninska (467,9), Primorsko-goranska (434), Splitsko dalmatinska (329,8), Dubrovačko-neretvanska (309,1) te Grad Zagreb (271,7).

Kao i prošlih godina, najviše liječenih osoba ima završenu srednju školu (65,9%), živi s roditeljima (39,1 %) i nezaposleno je (35 %).

Ograničenja povezana s pandemijom bolesti COVID-19 usporila su dolazak osoba s problemom uporabe droga u tretman, no omjer liječenih zbog uporabe opijata i neopijata nije se znatno promijenio u odnosu na pretpandemijske godine.

Europsko izvješće o drogama 2023 i Svjetsko izvješće o drogama 2023, objavljeni u lipnju 2023. godine, upozoravaju nas na dugoročne trendove i nove prijetnje u području problematike droga: dostupnost i uporaba droga na visokim su razinama, povećana digitalna povezanost donijela je inovacije u načinima kupnje i prodaje droga, povećani porast ponude i potražnje za kokainom, proizvodi od kanabisa postaju sve raznovrsniji, a ilegalna proizvodnja sintetičkih droga širi se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom diljem Europe i svijeta.

Veća raznolikost u ponudi i uporabi droga stvara nove izazove za politike o drogama i zdravstvenu skrb. Promjene u konzumaciji psihoaktivnih tvari i načinu uzimanja te moguće posljedice i potrebne društvene i medicinske intervencije promatrat će se i analizirati u narednim godinama.

Poziv na razgovor – viši stručni savjetnik u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 16. lipnja 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto viši stručni savjetnik u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na razgovor – radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 16. lipnja 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto III. vrste, stručni referent u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na razgovor – radno mjesto III. vrste, stručni referent u Ravnateljstvu

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 16. lipnja 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto III. vrste, stručni referent u Ravnateljstvu.

Više pogledajte ovdje.

Službeni posjet direktora Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) Republici Hrvatskoj

U organizaciji HZJZ, u službenom posjetu RH boravi 6. i 7. srpnja 2023. g. Alexis Goosdeel, direktor Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) koji je kao agencija EU zadužen za praćenje problematike droga na europskoj razini.

U okviru programa posjete. g. Goosdeel održat će sastanke s predstavnicima Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva unutarnjih poslova, a kao gost sudjelovat će i na tematskoj sjednici „ EUROPSKO IZVJEŠĆE O DROGAMA ZA 2022. GODINU – TRENDOVI, IZAZOVI I NOVI RAZVOJI” Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora na kojoj će predstaviti najnovije EU izvješće o stanju problematike droga za 2022. godinu, aktualne trendove te novine vezane za mandat buduće Agencije za droge Europske unije.

Na sjednici će se također predstaviti i presjek stanja problematike ovisnosti o drogama i tržište droga u RH.

Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 16. lipnja 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.