Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (9. tjedan 2023.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 5. ožujka 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 36192 prijava oboljelih od gripe, od čega je 2270 prijava zaprimljeno u 9. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 5.3.2023.
Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji (grafikon 2.)
Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 5.3.2023.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 5.3.2023.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljeno je dvadeset smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 9. tjednu prevladava virus gripe B (53%), uz udio virusa gripe A od 47%. Među subtipiziranim uzorcima pozitivnih na virus gripe A u ovom tjednu prevladava virusa gripe A/H1N1 (85%) u odnosu na virus gripe A/H3N2 koji čini 15%.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – pripravnik, viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. siječnja 2023. za prijam na pripravnički staž na radno mjesto pripravnik, viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/21-03/43, Urbroj: 534-03-3-1/6-21-17 od dana 25.06.2021., Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/23-03/127, Urbroj: 534-03-3-1/8-23-02 od dana 2. ožujka 2023. i Odluke Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Klasa: 007-03/23-15/1, Urbroj: 117-15-23-9 od dana 23. veljače 2023. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb objavljuje javni natječaj za prijam u radni odnos.
Više pogledajte ovdje.
Informacije za javnost o novorođenačkom probiru
Novorođenački probir (koristi se i izraz „novorođenački skrining“) je sustav organiziranog traganja za nekim prirođenim bolestima u sve novorođenčadi određene populacije s ciljem njihovog prepoznavanja prije nego izazovu posljedice po zdravlje djeteta. Glavna mjerila za uključivanje bolesti u program novorođenačkog probira danas su ograničena mogućnost ranog prepoznavanja prije nego bolest nanese štetu po zdravlje, lječivost, postojanje odgovarajućeg dovoljno specifičnog i osjetljivog testa i prihvatljivi troškovi. Iako ima i drugih načina, primjerice probir na oštećenje sluha, najčešće se novorođenački probir radi iz uzoraka suhe kapi krvi i to je tema ovog teksta.
Saznajte više na poveznici: Informacije za javnost o novorođenačkom probiru 2023
Održana javnozdravstvena akcija “Pošalji uzorak, spriječi rak”
U subotu, 4. ožujka 2023. godine na Cvjetnom trgu održana je javnozdravstvena akcija “Pošalji uzorak, spriječi rak!” povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva i promocije Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Akciju je organizirao Hrvatski zavod za javno zdravstvo pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, u suradnji s Hrvatskim gastroenterološkim društvom – Sekcijom za preventivnu aktivnost, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ te Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. Na javnozdravstvenoj akciji su sudjelovali i studenti medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Sekcija za gastroenterologiju i hepatologiju i Sekcija za onkologiju i imunologiju, koji su informirali građane o programu probira.
Okupljenim novinarima i zainteresiranoj javnosti obratili su se izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo; prim.dr.sc. Marija Bubaš, državna tajnica u svojstvu izaslanice predsjednika Vlade i ministra zdravstva, prof. dr. sc. Neven Ljubičić, predsjednik povjerenstva Ministarstva zdravstva za koordinaciju provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva; prof. dr. sc. Ivica Grgurević, predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva; Ivana Brkić Biloš, dr.med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo; prof. dr. sc. Nataša Antoljak, nacionalna koordinatorica Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva; prof. dr. sc. Branko Kolarić, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Andrija Štampar”; mr. sc. Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, u svojstvu izaslanice gradonačelnika Grada Zagreba, Ljubica Lukačić, zastupnica i izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, Mario Gazić, predsjednik komore medicinskih sestara te Ivica Belina, prof.edukac.reh., predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Naglašeno je da je u Hrvatskoj rak debelog i završnog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak s 3 396 novih slučajeva u 2020. godini, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka s 2 102 umrle osobe u 2021. godini. Češći je u osoba starije životne dobi, međutim petina novooboljelih je mlađa od 60 godina. Ove brojke pokazuju da je od izuzetne važnosti nastaviti dosadašnje napore u prevenciji i ranom otkrivanju raka.
U sklopu akcije građane se kroz razgovor upoznalo s pojedinostima Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva, učinkovitog oblika probira kojim se postiže da se bolest u populaciji otkriva u ranijem stadiju kad su velike mogućnosti za izlječenje ili čak pred-zloćudnom obliku kada se bolest može spriječiti. U Hrvatskoj oko 25 % osoba u dobi od 50 do 74 godine obavi test u sklopu Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva te su građani pozvani da se odazovu pozivu kada ga dobiju jer time čuvaju svoje zdravlje i život. Građani koji su obuhvaćeni Programom, a koji se iz nekog razloga nisu napravili testiranje u okviru programa imali su mogućnost uzeti svoj test na skrivenu krv u stolici – podijeljen je 31 test zainteresiranim građanima. Građani su pitali sve što ih zanima, a odgovori su, nadamo se, doprinijeli smanjenu strahova i stigme povezane s ovom vrstom raka i provedbom testa.
Istaknuta je i važnost učinkovitih oblika primarne prevencije raka debelog crijeva, kao što su pravilna prehrana s više vlakana, povrća i voća uz smanjenu konzumaciju crvenog mesa i mesnih prerađevina, redovita tjelesna aktivnost, prestanak pušenja te što manja konzumacija alkohola.
Akciju su podržali predsjednik Vlade, predsjednik Hrvatskog Sabora, Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatska liga za borbu protiv raka, liječnici obiteljske medicine, ravnatelji Domova zdravlja u Zagrebu, Udruga medicinskih sestara i medicinskih tehničara zdravstvene njege u kući, Društvo medicinskih sestara/tehničara digestivne kirurgije i brojne udruge kao što su Sve za nju, Nismo same, P.I.N.K., Europa Donna, Ilco Zagreb i drugi.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju članka 182. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 i 125/19), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2022. odobrenom od Ministarstva zdravstva Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, dana 19. siječnja 2023. objavio je natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja.
Više o rezultatima pogledajte ovdje.
Više o rezultatima pogledajte ovdje.
Poništenje dijela natječaja od dana 19. siječnja 2023.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 19. siječnja 2023. za prijam u radni odnos doktora medicine na neodređeno vrijeme i upućivanje na specijalizaciju.
Više pogledajte ovdje.
Ekonomske posljedice prekomjerne tjelesne mase i debljine u Hrvatskoj će 2035. godine premašiti 3 milijarde dolara
Novi Svjetski atlas debljine kojeg je objavila Svjetska federacija za debljinu uoči Svjetskog dana debljine predviđa kako će, prema trenutnim trendovima, 2035. godine 37% odrasle hrvatske populacije živjeti s debljinom. Nedjelovanje na području unaprjeđenja prevencije i liječenja debljine moglo bi rezultirati ukupnim ekonomskim posljedicama u iznosu od 3,15 milijardi dolara 2035. godine – preko 3% hrvatskog BDP-a. Ove projekcije ukazuju na značajno povećanje trenutnih razina problema te na važnost donošenja i provedbe nacionalnog akcijskog plana za prevenciju debljine.Svjetski atlas debljine za 2023. godinu pripremila je Svjetska federacija za debljinu i u njemu su predstavljene projekcije prevalencija debljine za razdoblje od 2020. do 2035. godine. Zabrinjavajuće je da se do kraja ovog razdoblja očekuje da će u Hrvatskoj 1 od 3 odrasle osobe (37%) živjeti s debljinom (ITM ≥30kg/m²) u usporedbi s trenutnim stanjem kada je to 1 od 5 osoba. Svi udjeli iznad 30% smatraju se na globalnoj razini jako visokim udjelima.
Debljina u djece posebno brzo raste. Očekuje se da će godišnja stopa rasta debljine u djece u razdoblju od 2020.-2035. iznositi 4,8%, u usporedbi sa stopom u odraslih koja će iznositi 2,0%. Stope rasta od 1 do 2% smatraju se na globalnoj razini srednjim stopama, dok se od 2 do 3% smatraju visokim, a one iznad 3% jako visokima.
Dodatno, Svjetski atlas debljine pruža uvid u ekonomske posljedice prekomjerne tjelesne mase i debljine. Predviđa se da će do 2035. godine prekomjerna tjelesna masa i debljina uzrokovati trošak za hrvatsku ekonomiju u iznosu višem od 3 milijarde dolara što je više od 3% hrvatskog BDP-a. U tu procjenu ukupnog troška ulaze troškovi zdravstvene skrbi uslijed prekomjerne tjelesne mase i debljine koji bi 2035. godine mogli iznositi čak 407 milijuna dolara, ali i troškovi nastali kao rezultat preranih smrti, apsentizma i prezentizma. Udjeli troška povezanog s prekomjernom tjelesnom i debljinom koji iznose više od 3% BDP-a smatraju se jako visokima na globalnoj razini.
Sveobuhvatan nacionalni akcijski plan za prevenciju debljine u ovoj je situaciji neizmjerno važan. Bez ambicioznog i koordiniranog djelovanja koje će utjecati na sustavne uzroke debljine, vidljivo je kako će učestalost debljine, zajedno s njenim ekonomskim posljedicama, nastaviti rasti. Ohrabrujuće je ipak da se Hrvatska prema globalnom rangu pripremljenosti za suočavanje s debljinom i nezaraznim bolestima nalazi na visokom 25. mjestu. Radi se o poretku koji analizira trenutne odgovore zdravstvenih sustava pojedinih zemalja na kronične nezarazne bolesti i njihovu predanost implementaciji politika za prevenciju debljine, a za zemlje koje se nalaze u skupini prvih 25 zemalja smatra se da su dobro pripremljene za suočavanje s debljinom i nezaraznim bolestima.
Napomena: Svi grafički prikazi i podaci prikazani ovdje preuzeti su iz publikacije Svjetski atlas debljine 2023. dostupnoj na mrežnim stranicama Svjetske federacije za debljinu.
4. ožujka – Međunarodni dan svjesnosti o HPV-u
Humani papiloma virus (HPV) obuhvaća grupu od više od 150 tipova virusa, od kojih 40-tak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Tipovi virusa označuju se brojevima. Naziv dolazi od bradavica, lat. papiloma, koje uzrokuju neki od tipova virusa. Određeni tipovi virusa mogu dovesti do nekih vrsta raka. Sukladno navedenom, tipovi HPV-a se dijele se na: “visokorizične”, onkogene tipove (16, 18, 31, 33, 45…..) i “niskorizične”, neonkogene tipove (6, 11, 42, 43, 44….).
HPV se prenosi spolnim kontaktom (vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom) sa zaraženom osobom, no može se prenijeti i drugim oblicima intimnog kontakta, kod dodira zaražene kože s kožom ili sluznicom, što uključuje predigru i maženje.
Infekcija HPV-om često nema nikakve simptome. Najčešće (u 8-9 od 10 slučajeva) prolazi unutar dvije godine od zaraze i bez liječenja (eliminira je naš imunološki sustav), bez ikakvih znakova bolesti. No kod nekih osoba infekcija HPV-om može uzrokovati spolne bradavice ili potrajati duže te se može javiti i rak. Dugotrajna infekcija HPV-om visokog rizika može uzrokovati nekoliko vrsta raka u mokraćno spolnom sustavu te određene vrste raka glave i vrata. Dugotrajna infekcija HPV-om visokog rizika glavni je uzročnik nastanka premalignih stanja i raka vrata maternice, što su najčešće maligne bolesti povezane s HPV-om.
Mjere prevencije infekcije HPV-om su edukacija o rizicima i načinima zaštite , cijepljenje protiv HPV-a i redoviti ginekološko pregledi za žene.
Cijepljenje protiv HPV-a preporuča se djevojčicama i djevojkama, dječacima i mladićima od 5. do 8. razreda osnovne škole radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma. Dodatno, ovisno o raspoloživosti cjepiva, cijepljenje protiv HPV-a je besplatno i za sve osobe nakon osmog razreda osnovne škole do 25. godine starosti (uključujući i 25. godinu). Učenice i učenike te redovite studentice i studente cijepi nadležni liječnik školske i adolescentne medicine, a osobe odgovarajuće dobi koje nisu u školskom sustavu mogu se cijepiti u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo, gdje se mogu dobiti i sve informacije o dobrovoljnom i besplatnom cijepljenju.
U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta (ŠNZ) u Zagrebu, djevojke i mladići u dobi do 25 godina mogu se bez naručivanja i najave cijepiti protiv humanog papiloma virusa (HPV) na adresi Rockefellerova 12. Više informacija o cijepljenju bez naručivanja možete pročitati ovdje.
Preporuke za sprječavanje infekcije HPV-om i očuvanje zdravlja
- Iako je rak vrata maternice jedan od najlakše sprječivih vrsta raka, po pojavnosti je u Hrvatskoj on treći najčešći rak kod žena u dobi od 30 do 49 godina. U posljednjih pet godina u Hrvatskoj godišnje prosječno od raka vrata maternice oboli oko 300 žena, a umre njih više od 100. On je još uvijek četvrta najčešća vrsta raka kod žena u svijetu i među češćim vrstama raka kod mlađih žena. Procjenjuje se da je u zemljama Europske unije (EU-27) u 2020. godini dijagnoza raka vrata maternice postavljena kod 30 447 žena, dok je od te bolesti umrlo njih 13 437.
- Pojavnost novih slučajeva oboljenja godišnje (incidencija) i smrtnost (mortalitet) jako variraju u zemljama Europe, pri čemu dobno standardizirane stope iznose od manje od 5 slučajeva na 100 000 žena do više od 25 slučajeva na 100 000 žena. Dobno standardizirane stope smrtnosti se kreću od 1 slučaja smrti na 100 000 žena do 10 slučajeva smrti na 100 000 žena. U Hrvatskoj je stopa incidencije u 2020. iznosila 12,6, a smrtnosti 5,4 na 100 000 žena.
- Rak vrata maternice može se spriječiti cijepljenjem protiv HPV-a i redovitim ginekološkim pregledima. Međutim, postotak cijepljenja protiv HPV-a jako varira u zemljama Europe od manje od 5% do više od 90%. U Hrvatskoj je postotak cijepljenih petnaestogodišnjih učenica oko 40%, a učenika oko 25%.
- Sadašnji doprinos postizanju globalnih ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije u eliminaciji ove vrste raka znači doprinos smanjenju nejednakosti u opterećenju raka vrata maternice diljem Europe sutra
U videu možete pogledati izjave stručnjaka o sedam najvažnijih činjenica o prevenciji raka vrata maternice, najčešćeg karcinoma koji se povezuje s HPV-om na slijedećoj poveznici: Sedam činjenica koje trebate znati o raku vrata maternice
Hrvatski zavod za javno zdravstvo od 1. studenog 2022. godine sudjeluje u Joint Action projektu PERCH – PartnERship to Contrast HPV. Projekt je dio napora Europske komisije u području kontrole zloćudnih bolesti te je u skladu s ciljevima Europe’s Beating Cancer Plan inicijative. Cilj u sklopu trećeg stupa (flagship) navedene inicijative je i eliminacija raka vrata maternice i drugih oblika raka uzrokovanih infekcijom HPV-om. Neizostavan korak do tog cilja je cijepljenje >90% djevojčica u dobi do 15 godina cjepivom protiv HPV-a, kao i značajno povećanje broja cijepljenih dječaka, do 2030. godine. Više o projektu pročitajte ovdje.
Edukativno-informativni letak o PERCH projektu možete vidjeti ovdje.
Poziv na razgovor – pripravnik, viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 18. siječnja 2023. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.
Više pogledajte ovdje.
Poništenje dijela natječaja od dana 18. siječnja 2023.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 18. siječnja 2023.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. siječnja 2023. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, medicinska sestra u Službi za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Provedbeni program cijepljenja za 2023. godinu
Na temelju članka 54. stavka 2. Pravilnika o načinu provođenju imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obavezi (“Narodne novine”, 103/3), na prijedlog Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ministar zdravstva donosi programe cijepljenja koje možete pronaći na ovim poveznicama.
Provedbeni program obveznog cijepljenja u RH u 2023. godini
Program imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva 2023. godini
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (8. tjedan 2023.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 26. veljače 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 33922 prijave oboljelih od gripe, od čega je 3018 prijava zaprimljeno u 8. tjednu 2023. godine (grafikon 1).
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 26.2.2023.
Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji (grafikon 2.)
Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 26.2.2023.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 26.2.2023.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljeno je 17 smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u 8. tjednu i dalje prevladava virus gripe A (67%), uz udio virusa gripe B od 33%. Među subtipiziranim uzorcima pozitivnih na virus gripe A u ovom tjednu prevladava virusa gripe A/H1N1 (62%) u odnosu na virus gripe A/H3N2 koji čini 38%.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
NOVA UREDBA – THC, 2022.
UREDBA KOMISIJE (EU) 2022/1393 оd 11. kolovoza 2022. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1881/2006 u pogledu najvećih dopuštenih količina delta9-tetrahidrokanabinola (Δ9
-THC) u sjemenkama konoplje i od njih dobivenim proizvodima stupila je na snagu 01.01.2023.godine.
Njome su regulirane najveće dopuštene količine (mg/kg) „8.6. Ekvivalenti delta-9-tetrahidrokanabinola (Δ9 -THC) za a) Sjemenke konoplje, b) Mljevene sjemenke konoplje, (djelomično) odmašćene sjemenke konoplje i drugi proizvodi dobiveni/prerađeni od sjemenki konoplje te c) Ulje sjemenki konoplje.
Hrana navedena u Prilogu koja je zakonito stavljena na tržište prije 1. siječnja 2023. može ostati na tržištu do isteka najkraćeg roka trajanja ili roka uporabe.
Slobodni smo Vam ponuditi usklađenje deklaracije Vašeg proizvoda s navedenim izmjenama u označavanju te novom uredbom, kao i analitičkom provjerom, HPLC analizama kanabinoida (CBD, CBDa, Δ9-THC, Δ9-THCa) u dodacima prehrani, hrani i kozmetici.
NOVA UREDBA – Ekstrakti zelenog čaja, 2022.
Uredba Komisije (EU) 2022/2340 оd 30. studenoga 2022. o izmjeni Priloga III. Uredbi (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu ekstrakata zelenog čaja koji sadržava (-)-epigalokatehin-3-galat 21.12.2022.godine stupila je na snagu.
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32022R2340&from=HR
Njome je nadopunjen dio B Uredbe 1925/2006. Novo je da su navedene maksimalne količine i obavezne napomene na deklaraciji.
Hrana koja sadržava ekstrakte zelenog čaja koji sadržavaju (-)-epigalokatehin-3-galat, a koji nisu u skladu sa zahtjevima ove Uredbe, a zakonito su stavljeni na tržište prije stupanja na snagu ove Uredbe, mogu ostati na tržištu do 21. lipnja 2023.
Slobodni smo Vam ponuditi usklađenje deklaracije Vašeg proizvoda s navedenim izmjenama u označavanju te novom uredbom, kao i analitičkom provjerom, HPLC analizama katehina i galne kiseline u zelenom i crnom čaju i proizvodima na bazi zelenog i crnog čaja.
Ožujak – Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva
U ožujku obilježavamo Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva.
Rak debelog i završnog crijeva (u daljem tekstu rak debelog crijeva) jedan je od vodećih uzroka pobola i smrtnosti u svijetu s gotovo 2 milijuna novooboljelih i gotovo milijun smrtnih slučajeva godišnje.
U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak s preko 3.600 novih slučajeva godišnje, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća) s 2.102 umrlih u 2021. godini.
Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva. Stoga je važno redovno se odazivati na preventivne preglede.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usvojen je 2007. godine, a usmjeren je poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem (ili sprječavanjem) bolesti omogućava bolja kvaliteta života te dulje preživljavanje odnosno doživljavanje očekivane dobi. Više o Programu možete pročitati ovdje.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ove godine u ožujku, povodom Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva, provodi kampanju podizanja svijesti o raku debelog crijeva. Pozivamo sve zainteresirane da se priključe, informiraju i dijele sadržaj koji će biti dostupan na službenim stranicama i društvenim mrežama HZJZ-a (Facebook i Instagram).
Nove cijene testiranja (PCR i brzi antigenski test) u HZJZ
Odlukom Upravnog vijeća primjenjuju se nove cijene testiranja koje na snagu stupaju od 1. ožujka 2023. godine.
Nove cijene testiranja:
- Brzi antigenski test na Covid-19 – za pravne i fizičke osobe na osobni zahtjev – 9,07 € (68,34 kn)
- SARS-CoV2 RT-PCR – 2 I 3 ciljne sekvence, za pravne i fizičke osobe na osobni zahtjev – 38,89 € (293,02 kn)
- Cijena potvrde nalaza testa na Covid -19 na engleskom jeziku ostaje nepromijenjena (cijena s PDV-om)* – 16,59 € (125,00 kn)
Javnozdravstvena akcija povodom Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva
Obilježavanje Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva
Promocija Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Pošalji uzorak, spriječi rak!
Povodom obilježavanja Mjeseca svjesnosti o raku debelog crijeva Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim gastroenterološkim društvom – Sekcijom za preventivnu aktivnost, Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, organizira javnozdravstvenu akciju koja će se održati 4. ožujka 2023. godine u Zagrebu, na Trgu Petra Preradovića u vremenu 10 – 14 sati. Javnozdravstvena akcija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.
U Hrvatskoj je rak debelog crijeva najčešći novodijagnosticirani rak s preko 3.600 novih slučajeva godišnje, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća) s 2.102 umrlih u 2021. godini.
Cilj ove javnozdravstvene akcije je educirati stanovništvo o raku debelog crijeva kojeg je moguće ne samo rano otkriti već i spriječiti. Ujedno se želi podići svijest o organiziranim preventivnim pregledima koji se provode još od 2008. godine u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva. U Program se pozivaju svi građani u dobi od 50. do navršene 74. godine.
Pozivamo Vas da se pridružite i doprinesete daljnjem jačanju aktivnosti na području prevencije, ranog otkrivanja i liječenja raka debelog crijeva.
Zagreb, Trg Petra Preradovića
4.3.2023. od 10.00 do 14.00 sati
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. siječnja 2023. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.