Što je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva?
Odlukom vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa u skladu je s preporukama Europske komisije. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva usmjeren je poboljšanju zdravlja populacije jer se ranim i pravovremenim otkrivanjem i sprječavanjem bolesti omogućava bolja kvaliteta života.
Osobita vrijednost programa je visok udio osoba u kojih su otkriveni i uklonjeni polipi što predstavlja najbolju prevenciju raka debelog crijeva. Naime, osobe s uklonjenim polipima srednjeg i visokog rizika trebaju biti pod nadzorom nakon probira i to prema smjernicama usvojenima na razini EU.
Zašto postoji Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva?
Znanstvena istraživanja, pri kojima je testiranje na krv u stolici provedeno na velikom broju stanovnika, pokazala su da je moguće smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva. Bolest se može otkriti u početnom stadiju kada su izgledi za izlječenje veliki. Štoviše, otkrivanjem i uklanjanjem sitnih izraslina (polipa) iz crijeva može se spriječiti nastanak bolesti. Kao i u drugim europskim zemljama, program je namijenjen osobama od 50. do navršene 74. godine života.
Znate li da se rak debelog crijeva može ranije otkriti ili čak spriječiti?
Rak debelog crijeva raste relativno sporo pa bolesnik čak nekoliko godina ne mora znati da je bolestan. Zbog toga se najveći udio oboljelih otkriva u fazi kad je bolest proširena lokalno ili u udaljene organe. Međutim, primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave prvi uočljivi znakovi bolesti i kad je u početnom stadiju. Manje je poznato da se istim metodama mogu otkriti i predstadiji raka debelog crijeva, male izrasline-polipe. Otkrivanjem i odstranjivanjem polipa, uspješno se sprječava nastanak raka debelog crijeva.
Ako se rak debelog crijeva otkrije ranije i započne liječenje odmah, on je izlječiv.
Rano otkrivanje raka debelog crijeva smanjuje potrebu velikih kirurških zahvata.
Epidemiološki podaci o raku debelog crijeva
Ovo sijelo raka je prvo po pojavnosti i drugo po smrtnosti od zloćudnih novotvorina. Prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2020. god., rak debelog crijeva je otkriven u 3396 osoba (2007 M i 1389 Ž).
Prema podacima baze umrlih HZJZ odnosno DZS, u 2021. umrlo je 2116 osoba od raka debelog crijeva, što je neznačajno više nego za trogodišnjeg pada (2018. -2240 osoba i 2019. – 2095 osoba i 2020. godini od te bolesti umrlo je 2079 osoba). Ovo smanjenje smrtnosti bi bilo značajnije kad bi se svi građani pridržavali preporuka za sprječavanje raka debelog crijeva te znali da je ovo rak kojeg je moguće spriječiti i bolje liječiti ako se otkrije u početnoj fazi unutar programa. Osim toga, važno je da svi građani ciljne dobi koriste priliku koja im je omogućena – da obave pregled stolice na golim okom nevidljivu krv u stolici u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva.
O provedbi programa
Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. godine i do sada su završena 4 ciklusa, a u tijeku je peti. To znači da je, u periodu od početka provedbe, oko 2 milijuna građana moglo jednom ili u više ciklusa biti pregledano.
Odaziv na pozivno pismo 4. ciklusa (završenog u svibnju 2021. god.) je 24-52% ovisno o županiji i godištu (ukupni prosjek 33%), a veći je u starijoj dobnoj skupini. Procjena udjela osoba kojima je stolica pregledana unutar programa je 21% od pozvanih. U nekoliko županija, tijekom prvog dijela ovog ciklusa postignut je značajan porast broja odazvanih osoba što je rezultat trajnog prosvjećivanja građana kao i rada patronažnih sestara na mjestu stanovanja građana, ali i utvrđivanja onih koji ne žive na postojećoj adresi. Nažalost, trend porasta je bio usporen zbog pandemije. Važan pomak napravljen je u stupnju organizacije programa, jer je od 2017. god. omogućen upis i praćenje pokazatelja kvalitete probira čime se omogućava još bolje osiguranje i unaprjeđenje kvalitete svih postupaka ili pregleda obavljenih u okviru organiziranog programa probira. U završenom 4. ciklusu obavljeno je ukupno 4779 kolonoskopija unutar programa, od čega je polipektomija učinjena u 1930 bolesnika. Samo u manjeg dijela bolesnika kojima je uklonjen polip nađene su promijenjene stanice, no upravo će se kod njih spriječiti nastanak raka debelog crijeva. Unatoč tome što je tijekom cijelog ciklusa trajala pandemija te je potres pogodio sjever Hrvatske, svi pregledi su učinjeni.
Koje metode koristimo?
Rak debelog crijeva može se otkriti rano, ponekad uz malu nelagodu, sljedećim postupcima:
1. Testiranje na nevidljivu krv u stolici jednostavna je metoda kojom se može otkriti vrlo male, okom nezamjetljive količine krvi, a što je često prvi znak raka, polipa ili drugih bolesti debelog crijeva. Sve osobe s pozitivnim nalazom pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.
2. Kolonoskopija je pregled endoskopom pri čemu se savitljivim instrumentom, kolonoskopom, može najbolje pregledati čitavo debelo crijevo. Ako se kolonoskopijom otkrije polipozna promjena ili postojanje druge sumnjive tvorbe, kroz endoskop se uzima komadić tkiva za daljnju analizu, a moguće je polip ukloniti u cijelosti.
3. Pregled prstom završnog dijela debelog crijeva pomaže pri otkrivanju raka završnog dijela debelog crijeva. Ujedno je u muškaraca na taj način moguće otkriti i povećanje prostate.
Ako se utvrdi rak, a zatim ukloni endoskopski ili kirurškim postupcima, u kombinaciji sa zračenjem i/ili lijekovima protiv raka, liječenje može biti vrlo uspješno.
Kako je program organiziran?
Prema preporukama Hrvatskog onkološkog društva, Hrvatskog gastroenterološkog društva, te Europske komisije, za osobe prosječnog rizika, bez znakova bolesti i u dobi 50-74 godine, u sklopu ranog otkrivanja raka debelog crijeva, testiranje nevidljivog (okultnog) krvarenja u stolici treba provoditi svake dvije godine.
Određenim redoslijedom svi građani ove dobne skupine dobit će poziv za nacionalni program.
Odazovite se, pošaljite suglasnost. Nakon toga bit će Vam poslana kuverta sa test kartonom za nanošenje uzoraka stolice.
Kako se nanosi uzorak stolice na pregled kartičnim testom?
Otvorite i pozorno pročitajte naputak proizvođača testa, te po njemu postupite tako da na svaki od tri kartončića, tri uzastopna dana nanosite uzorke stolice uzete s različitih mjesta, kako bi se što bolje obavilo testiranje.
Testiranje na nevidljivu krv u stolici jednostavno je, sve što je potrebno napraviti je napisati ime i prezime, datum uzimanja uzorka i zatim nanijeti tj. razmazati uzorak stolice na test kartone. Nakon nanošenja stolice, test-kartone treba kratko ostaviti otvorene da se uzorak osuši na zraku, zatvoriti u priloženu pvc vrećicu, uložiti u priloženu kuvertu, a zatim kuvertu zatvoriti u priloženu adresiranu i frankiranu kuvertu te ju ubaciti u poštanski sandučić.
Za dodatne informacije možete se savjetovati sa svojim liječnikom ili patronažnom sestrom o načinu ranog otkrivanja te bolesti.
Za informacije o nacionalnom programu možete nazvati besplatni telefon pripadajućeg zavoda za javno zdravstvo:
