Poništenje dijela natječaja od dana 14. studenog 2025.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 14. studenog 2025.

Više pogledajte ovdje.

Dan crvenih haljina 2026.

„Dan crvenih haljina“ globalna je inicijativa posvećena podizanju svijesti o zdravlju žena, s naglaskom na prevenciju bolesti srca i krvnih žila kroz usvajanje zdravih životnih navika.

Kampanju je 2004. godine u Sjedinjenim Američkim Državama pokrenulo Američko kardiološko društvo, a kasnije ju je Svjetska kardiološka federacija proširila na globalnu razinu. Danas se nacionalne kampanje „Go Red for Women“ (#nosicrveno) provode u više od 50 zemalja svijeta, kroz stručne skupove, edukativno-promotivne aktivnosti, modne revije, preventivne zdravstvene preglede i sportska događanja.

Zaštitni znak kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalni simbol žene, a crvena boja kao simbol zdravlja, života i energije, ali i upozorenja.

U Hrvatskoj je ovu kampanju 2019. godine pokrenulo Hrvatsko neurološko društvo, s posebnim naglaskom na prevenciju moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti kod žena.

Svake minute čak 30 ljudi u svijetu doživi svoj prvi moždani udar, a statistike pokazuju da će jedan od četiri čovjeka tijekom života iskusiti ovu ozbiljnu bolest. Moždani udar je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica, što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Međutim, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

U Hrvatskoj je moždani udar 2024. godine bio treći uzrok smrti.

U 2024. godini od moždanog udara umrlo je 3 656 osoba, odnosno 7,2 % svih umrlih. Od toga je 1 601 umrlih muškarca (6,4 % od svih umrlih muškaraca) i 2 055 umrlih žena (7,9 % od svih umrlih žena).

Učestalost moždanog udara značajno raste s dobi, no više od 60 % moždanih udara događa se osobama mlađim od 70 godina, a 16 % osoba je mlađe od 50 godina.

Kod moždanog udara vrijeme igra ključnu ulogu — u samo jednoj minuti može propasti čak 1,9 milijuna moždanih stanica. Brza reakcija može značiti razliku između života i smrti, između oporavka i trajnih posljedica.

Simptomi moždanog udara

Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.

Zato je važno prepoznati simptome i odmah djelovati.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

  • iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
  • iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
  • iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
  • iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
  • iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem.

Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.

Specifični simptomi moždanog udara kod žena:

  • gubitak svijesti ili nesvjestica
  • opća slabost
  • poteškoće disanja ili kratkoća daha
  • zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
  • nagla promjena ponašanja
  • uzrujanost
  • halucinacije
  • mučnina ili povraćanje
  • bol
  • štucanje.

Čimbenici rizika za moždani udar

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti):

  • pušenje
  • nepravilna prehrana
  • tjelesna neaktivnost
  • pretilost
  • povećana konzumacija alkohola
  • visoki krvni tlak
  • povišeni kolesterol
  • šećerna bolest
  • bolesti srca (osobito fibrilacija atrija)
  • tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.

Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena:

  • oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
  • trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
  • preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
  • korištenje hormonske nadomjesne terapije.
  • migrene s aurom – migrene s aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.

Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti.
  • Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Letak Moždani udar

 

ZOI 2026.- Biatlonka izbačena iz reprezentacije

Velika olimpijska nada talijanskog biatlona Rebecca Passler pala je na dopinškom testiranju

Zimske olimpijske igre počinju u petak (06. 02.) svečanom ceremonijom otvaranja u Milanu, no  nekoliko dana prije početka ZOI-a, ZOI je završio za biatlonku Rebeccu Passler u čijem je biološkom uzorku otkriven letrozol.

Nakon pozitivnog testa odmah je uklonjena s popisa sportašica na službenoj stranici Saveza te je suspendirana.

Letrozol je lijek je koji snižava razinu estrogena u tijelu. Primarno se koristi u liječenju raka dojke kod žena u postmenopauzi, posebno kod onih čiji je rak pozitivan na hormonske receptore.

Lijek je dostupan samo uz recept liječnika.

Još 2017. godine ista zabranjena tvar u sportu pronađena je u uzorku tenisačice Sare Errani, tadašnje finalistice Roland Garrosa. Errani je pozitivan nalaz pokušala objasniti mogućom kontaminacijom hrane. (V.B)

Testiranje tijekom igara

Upute za sudionike ZOI-a

  • Nadležno tijelo za provođenje dopinških kontrola na Zimskim olimpijskim igrama 2026. je Međunarodna agencija za testiranje (ITA) – tako je odlučio Međunarodni olimpijski odbor (MOO), a Međunarodni paraolimpijski odbor (IPC) imat će ovlasti za dopinško testiranje na Paraolimpijskim igrama.
  • Za Olimpijske igre: Između 31. listopada 2025. i 29. siječnja 2026., Međunarodni olimpijski odbor (MOO), tj. Međunarodna agencija za testiranje (ITA) u ime (MOO-a) započela je testiranje sportaša prije Igara. To znači da je sportaša mogla testirati i nacionalna antidopinška agencija u ime ITA-e tijekom tog razdoblja.
  • Obučeni službenici za dopinšku kontrolu (DCO) prikupljaju uzorke tijekom Igara u skladu s međunarodnim standardima WADA-e. Svi uzorci urina, krvi i osušenih krvnih mrlja (DBS) analizirat će se u laboratoriju akreditiranom od strane WADA u Italiji. Tijekom cijelog procesa dopinške kontrole sportaš ima pravo na prevoditelja, kao i na predstavnika. Sportaševa dobra odluka bila bi da ima predstavnika, poput trenera, predstavnika tima ili liječnika tijekom cijelog postupka provođenja dopinške kontrole. Ako sportaš ima pitanja ili nedoumice tijekom provedbe kontrole, trebao bi zatražiti od DCO-a objašnjenje. Ako ne dobiju adekvatan odgovor, treba kontaktirati voditelja kontrolne stanice DCO-a.
  • Budite svjesni svojih prava i odgovornosti kao sportaš.
  • Testiranje tijekom natjecanja je razdoblje koje počinje u 23:59 sati na dan prije natjecanja u kojem sportaš treba sudjelovati pa sve do kraja natjecanja ili procesa prikupljanja uzoraka vezanog uz natjecanje. Svako testiranje koje se ne obavlja tijekom natjecateljskog okvira smatra se testiranjem izvan natjecanja.  Treba se prisjetiti da se testiranja razlikuju zbog čega je važno pratiti Popis zabranjenih sredstava.
  • TUE
  • Ako sportaš treba kupiti lijek dok je u Italiji, molimo da surađuje s medicinskim timom kako bi se utvrdilo je li lijek dopušten.
  • Za olimpijske sportaše: budite upoznati s posebnim pravilima o ograničenju volumena za injekcije/infuzije, kao i s posebnim pravilima Igara o zabrani hipoksičnih šatora/uređaja u Olimpijskom selu sportaša te s politikom zabrane igala tijekom Igara.
  • IV infuzije koje prelaze 100 mL u razdoblju od 12 sati, ali ih izvodi službeno medicinsko osoblje u poliklinikama Olimpijskog sela, dopuštene su za Igre.
  • U situaciji kada je upotreba igle nužna – i olimpijski i paraolimpijski sportaši će preko voditelja svog tima kontaktirati medicinsko osoblje ZOI-a. Medicinski tim će tijekom trajanja Igara zadržavati i davati “injekcijske lijekove”.
  • Postojeća terapijska izuzeća (TUE) koja je odobrila nacionalna antidopinška agencija ili međunarodni sportski savez prije početka Igara moraju biti priznata od strane ITA-e za Olimpijske igre i IPC-a za Paraolimpijske igre kako bi bila valjana. Kontaktirajte ITA na tue@ita.sport ili posjetite sport/TUE za pitanja. Kontaktirajte IPC na tue@paralympic.org ili posjetite paralympic.org/antidoping-tue ako imate pitanja.
  • Za više informacija o olimpijskim TUE-ima u Italiji posjetite https://ita.sport/tue-milanocortina-2026/.
  • Za više informacija o paraolimpijskim TUE-ima, posjetite paralympic.org/anti-doping-tue. (V.B)

Antidopinška obavještajna i istraživačka mreža

Tjekom svog jučerašnjeg obraćanja na 145. sjednici Međunarodnog olimpijskog odbora, predsjednik Svjetske antidopinške agencije (WADA) Witold Bańka, istaknuo je veliki uspjeh globalne antidopinške obavještajne i istraživačke mreže (GAIIN).

Do danas je inicijativa angažirala gotovo 100 zemalja, pokrenula 225 zajedničkih operacija i zaplijenila 1,6 milijardi doza tvari za poboljšanje sportskih izvedbi u Europi i Aziji/Oceaniji. Tijekom sljedeće četiri godine, GAIIN će biti proširen na Ameriku i Afriku, što će kulminirati doista globalnom mrežom osmišljenom da potakne suradnju između agencija za provedbu zakona i antidopinških organizacija na međunarodnom području. (V.B)

Obilježen Svjetski dan borbe protiv raka

U povodu Svjetskog dana borbe protiv raka, koji se obilježava danas, 4. veljače, Ministarstvo zdravstva RH i Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavili su izvještaj „Rak u Hrvatskoj 2023./2024.”

Riječ je o novoj publikaciji Registra za rak Republike Hrvatske koja donosi najnovije podatke o incidenciji i mortalitetu od raka, a po prvi put i podatke o preživljenju te prevalenciji zloćudnih bolesti u Hrvatskoj.

Registar za rak Republike Hrvatske ima ključnu ulogu u praćenju pojavnosti, ishoda i trendova zloćudnih bolesti te predstavlja temelj za planiranje i evaluaciju nacionalnih programa prevencije i ranog otkrivanja raka. Izvještaj naglašava važnost ulaganja u primarnu prevenciju, organizirane programe probira i unaprjeđenje dijagnostike kako bi se dugoročno smanjio teret raka i poboljšalo preživljenje oboljelih.

Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec. istaknuo je da se u Hrvatskoj godišnje dijagnosticira oko 26 tisuća novih slučajeva raka te da od zloćudnih bolesti godišnje umire oko 13 tisuća osoba, dok s dijagnozom raka danas živi oko 187 tisuća ljudi. Naglasio je kako rak više nije iznimka, već stvarnost na koju zdravstveni sustav mora sustavno odgovarati, uz ohrabrujuće podatke o padu mortaliteta i porastu preživljenja. Posebno je istaknuo važnost primarne prevencije i odgovornost pojedinca za zdrave životne navike.

Doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. spec. naglasila je da je rak danas postao kronična bolest zahvaljujući napretku u liječenju i većoj uključenosti pacijenata u preventivne preglede i rano otkrivanje bolesti. Istaknula je važnost preventivnih zdravstvenih pregleda za osobe starije od 40 godina te ulaganja u terapije, pri čemu je fond za posebno skupe lijekove u posljednjih deset godina povećan četiri puta.

Voditelj Registra za rak, izv. prof. dr. sc. Mario Šekerija, upozorio je da rak, uz zdravstveni, predstavlja i demografski i društveni izazov te da će, zbog starenja stanovništva, bez dodatnih ciljanih preventivnih mjera broj oboljelih nastaviti rasti. Također, istaknuo je da unatoč porastu incidencije raka u Hrvatskoj bilježimo smanjenje mortaliteta i poboljšanje petogodišnjeg preživljenja za mnoga sijela raka.

Izvještaj „Rak u Hrvatskoj 2023./2024.” donosi i pregled dugoročnih trendova, najčešćih sijela raka po spolu i dobi te ključne pokazatelje koji su temelj za planiranje i evaluaciju nacionalnih preventivnih programa i ranog otkrivanja raka.

Rak u Hrvatskoj 2023./2024.

Objavljen je izvještaj Rak u Hrvatskoj 2023./2024., nova publikacija Registra za rak Republike Hrvatske, koji donosi najnovije podatke o incidenciji i mortalitetu od raka, nadopunjeno po prvi put podacima o preživljenju i prevalenciji zloćudnih bolesti u Hrvatskoj. Izvještaj pruža cjelovit pregled epidemiologije raka u Hrvatskoj te prikazuje promjene kroz vrijeme, u skladu s međunarodnim standardima za populacijske registre za rak.

Prema podacima iz izvještaja, rak i dalje predstavlja jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova u Hrvatskoj. Svake se godine dijagnosticira više od 26 tisuća novih slučajeva raka, a zloćudne bolesti su, uz bolesti srca i krvnih žila, s preko 13 tisuća smrti godišnje među vodećim uzrocima smrti te vodeći uzrok prijevremenog mortaliteta. Istodobno, izvještaj pokazuje da se preživljenje oboljelih od raka u Hrvatskoj postupno poboljšava, te sve veći broj osoba dulje živi s dijagnozom raka što odražava napredak u ranom otkrivanju i liječenju bolesti.

Po prvi put u ovom obliku, uz podatke o incidenciji i mortalitetu, prikazani su i podaci o prevalenciji raka, koji jasno ukazuju na rastuće potrebe za dugoročnom zdravstvenom skrbi, rehabilitacijom i praćenjem oboljelih. Izvještaj također donosi pregled dugoročnih trendova, najčešćih sijela raka po spolu i dobi te ključne pokazatelje koji su temelj za planiranje i evaluaciju nacionalnih programa prevencije i ranog otkrivanja raka.

Izvještaj Rak u Hrvatskoj 2023./2024. namijenjen je zdravstvenim djelatnicima, donositeljima odluka i istraživačima, ali i svim zainteresiranim građanima, s ciljem boljeg razumijevanja stvarnog opterećenja raka u Hrvatskoj. Podaci iz izvještaja predstavljaju važan alat za donošenje informiranih javnozdravstvenih odluka usmjerenih na smanjenje tereta raka i unapređenje zdravlja stanovništva.

Cjeloviti izvještaj dostupan je na poveznici: Rak u Hrvatskoj 2023./2024.

Teret raka u Hrvatskoj, podaci za 2023. godinu (zloćudni rak, isključujući ne-melanomski rak kože), incidencija, mortalitet i prevalencija, po spolu

Trendovi stopa grube i dobno-standardizirane stope incidencije i mortaliteta od raka na 100.000 stanovnika (zloćudni rak, isključujući ne-melanomski rak kože) u Hrvatskoj za razdoblje 2001. – 2023./2024., oba spola

 

Znanost i sankcije same po sebi neće okončati doping

Doping se razvio u organizirano, transnacionalno poduzeće koje odražava druge oblike međunarodnog kriminala: koordinirane mreže, ilegalnu trgovinu, financijsko prikrivanje i sustavno ometanje pravde.

U kontekstu sporta i antidopinga, međunarodni kriminal u ovom smislu odnosi se na ponašanje koje krši međunarodno dogovorene antidopinške norme ili sportske propise. Uključuje prekogranične elemente i zabranjen je ili kriminaliziran zakonima jedne ili više država ili je priznat kao ozbiljan transnacionalni prekršaj prema međunarodnim konvencijama ili okvirima suradnje.

Od individualnog varanja do organiziranih sustava, neželjena ponašanja u dopingu/antidopingu (NDRV) nekada su se prvenstveno promatrala kroz prizmu individualne odgovornosti – sportaš koji je bio pozitivan na dopinškom testu i zabranjena tvar pronađena u njegovu uzorku. No suvremeni slučajevi otkrivaju drugačiju priču. Iza mnogih NDRV-ova krije se složena mreža koja uključuje liječnike, trenere, kemičare, agente i dobavljače koji djeluju u različitim jurisdikcijama.

Tvari se proizvode u jednoj zemlji, otpremaju kroz drugu, primjenjuju u trećoj, a mjesecima kasnije otkrivaju laboratoriji tisućama kilometara udaljeni. Plaćanje teče kroz fiktivne tvrtke, komunikacija se odvija putem šifriranih platformi, a dokazi se sada protežu dalje od uzoraka urina i krvi te uključuju metapodatke, putne zapise i financijske tragove. Kada sportaš danas počini ADRV, to je često vidljiva krajnja točka nevidljivog sustava.

Svako neželjeno ponašanje potencijalna je ulazna točka u šire kriminalno ponašanje: trgovinu zabranjenim tvarima, prijevaru s receptima, korupciju, prisilu i pranje novca.

Zato je suradnja između antidopinških organizacija (ADO), agencija za provedbu zakona, carinskih agencija i tužitelja postala ključna. Svjetski antidopinški kodeks sve više naglašava obavještajne podatke, istrage i razmjenu informacija, umjesto da se oslanja isključivo na testiranje.

U nekoliko jurisdikcija doping je sada kriminaliziran, posebno tamo gdje uključuje opskrbu, davanje zabranjenih tvari maloljetnicima ili organizirane sheme. U tim kontekstima, ADRV može pokrenuti paralelne procese: sportske sankcije s jedne strane, kaznena odgovornost s druge.

Najznačajnija promjena u borbi protiv dopinga u posljednjem desetljeću je metodološka. Istrage više ne počinju i ne završavaju laboratorijskim rezultatima. Neanalitički nuspojave koje se odnose na doping – uporaba, posjedovanje, trgovina, suučesništvo, izbjegavanje – sada su ključne za strategije provedbe. Zviždači, digitalna forenzika, longitudinalni podaci i testiranje vođeno obavještajnim podacima transformirali su način na koji se slučajevi grade. Biološka putovnica sportaša može ispričati dio priče, ali isto može reći i izbrisana poruka, sumnjivi račun ili zajednička IP adresa koja povezuje više sportaša s istim posrednikom. U ovom okruženju, profesionalci moraju razmišljati manje kao regulatori, a više kao istražitelji.

Svaki prekršaj je dokaz ne samo prekršenog antidopinškog pravila, već i dublje prijetnje integritetu sporta, dobrobiti sportaša i povjerenju javnosti. (V.B)

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (5. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 2. veljače 2026. godine, zaprimljeno ukupno 39 826 prijava oboljelih od gripe, od čega je 726 prijava pristiglo u posljednjem, 5. tjednu (grafikon 1.). Nastavlja se trend pada broja zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 5. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Osječko-baranjskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 5. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, od listopada zaprimljeno je 39826 prijava u odnosu na 18991 prijava u istom razdoblju lanjske sezone. U tom periodu zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 1963 oboljelih, od kojih 129 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 945 oboljelih, od kojih 53 u jedinici intenzivnog liječenja.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno šezdeset i osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu HZJZ-a, u posljednjem tjednu 7 % testiranih uzoraka bilo je pozitivno na gripu. U pozitivnim uzorcima potvrđena je gripa A, pri čemu u subtipizaciji dominira podtip H3N2.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

 

COVID -19 U Hrvatskoj (3.2.2026)

COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.

U 5. kalendarskom tjednu (tjedan od 26. siječnja do 1. veljače 2026.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 135 prijava COVID-19.

Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 5. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.

Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.

Laser nije igračka: ozbiljni rizici za zdravlje djece i građana

U posljednje vrijeme u prodaji su sve dostupniji laserski pokazivači i ostali laserski uređaji, koji mogu biti izuzetno opasni, pogotovo kada se nađu  u rukama djece.

Iako se često prodaju kao igračke,  bez  jasnih upozorenja za korisnika, važno je naglasiti da laser nije i ne smije se smatrati igračkom. Prema važećim propisima Republike Hrvatske, uređaji koji emitiraju optičko zračenje, uključujući koherentno zračenje, kakvo proizvodi laser, podliježu pravilima o sigurnosti i zaštiti zdravlja. Pravilnik objavljen u Narodnim novinama (NN 3/2020) jasno uređuje mjere zaštite od optičkog zračenja, jer takvo zračenje može predstavljati rizik za zdravlje ljudi, osobito za oči i kožu. Uz navedeno, propisi o općoj sigurnosti proizvoda propisuju da se na tržište smiju stavljati isključivo sigurni proizvodi, odnosno proizvodi koji pri uobičajenoj ili razumno predvidivoj uporabi ne predstavljaju opasnost za zdravlje i sigurnost potrošača.

Usmjeravanje lasera u oči, prema licu, drugim osobama, životinjama, vozilima ili kroz prozore može dovesti do trajnih oštećenja vida i opasnih situacija s ozbiljnim posljedicama.

Pozivamo javnost da obrati pozornost na predmete koje djeca donose u školu ili vrtić te da ne dopuštaju djeci korištenje laserskih uređaja. Također apeliramo na odrasle da svojim primjerom pokažu odgovorno ponašanje i da ne toleriraju korištenje lasera kao „igračke“ ili sredstva uznemiravanja drugih. U slučaju sumnje na ozljedu laserskim uređajem, odmah potražite liječničku pomoć! Ovaj poziv na oprez temelji se na važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske čiji je cilj zaštita zdravlja djece i svih građana. Prevencija i odgovornost zajednička su obveza svih nas.

Laser nije igračka. Zaštitimo zdravlje svakog pojedinca!

Nipah virusna bolest

Nipah virusna bolest je zoonoza koja se prvenstveno prenosi sa životinja kao što su voćni šišmiši i svinje na ljude, a može se prenijeti putem kontaminirane hrane ili izravno s čovjeka na čovjeka. Prijenos Nipah virusa (NiV-a) s osobe na osobu može se dogoditi bliskim i dugotrajnim kontaktom sa zaraženim osobama, a zabilježen je i prijenos povezan sa zdravstvenom skrbi.

Prirodni domaćini virusa Nipah su primarno voćni šišmiši.

Virus može također uzrokovati teške oblike bolesti u životinja poput svinja (i drugih domaćih životinja), što rezultira značajnim ekonomskim gubicima za poljoprivrednike.

Iako je virus Nipah uzrokovao samo nekoliko poznatih epidemija na području Azije, može zaraziti brojne životinje i uzrokuje različite oblike bolesti i moguće smrtne ishode u ljudi.

Vrijeme inkubacije (razdoblje od infekcije do pojave simptoma) smatra se da traje od 4 do 14 dana.

NiV u zaraženih osoba može uzrokovati različite manifestacije bolesti u rasponu od asimptomatske (subkliničke) infekcije do akutne respiratorne bolesti (blage, teške) i fatalnog encefalitisa.

U nedostatku cjepiva ili licenciranog/odobrenog liječenja za bolest uzrokovanu virusom Nipah, trenutačni pristup smanjenju rizika ili sprječavanju infekcije ljudi je podizanje svijesti o čimbenicima rizika uz podršku poticanjem primjene osnovnih mjera predostrožnosti koje mogu poduzeti kako bi smanjili izloženost tom virusu.

Liječenje oboljelih treba biti usredotočeno na pružanje pravovremenog suportivnog liječenja i potporne zdravstvene skrbi uz dobru laboratorijsku dijagnostiku. Preporučuje se intenzivna potporna skrb za liječenje teških respiratornih i neuroloških komplikacija ako se razviju.

Tijekom prve prepoznate epidemije Nipah u Maleziji 1999. godine koja je zahvatila i Singapur, prvi put su zabilježene epizootije svinja i drugih domaćih životinja poput konja, koza, ovaca, mačaka i pasa. Većina infekcija ljudi rezultat je izravnog kontakta s bolesnim svinjama ili njihovim kontaminiranim tkivima. Smatra se da se prijenos dogodio nezaštićenim izlaganjem izlučevinama svinja ili nezaštićenim kontaktom s tkivom bolesne životinje. Od 1999. godine u Maleziji nisu zabilježene nove epidemije.

Virus Nipah je također prepoznat u Bangladešu 2001. godine, a od tada se u toj zemlji događaju gotovo godišnje epidemije. Bolest je periodično identificirana i u istočnoj Indiji.

U Indiji su se infekcije NiV-om događale više puta od 2001. godine, s epidemijama u državi Zapadni Bengal 2001. i 2007. godine, a u državi Kerala redovito od 2018. godine. Ta područja su neposredno uz državu Bangladeš, gdje se gotovo svake godine prijavljuju pojave Nipaha, i dijele slične ekološke uvjete, uključujući populacije voćnih šišmiša.

U kasnijim epidemijama u Bangladešu i Indiji, konzumacija voća ili voćnih proizvoda (poput sirovog soka od datulja) kontaminiranih urinom ili slinom zaraženih voćnih šišmiša bila je najvjerojatniji izvor infekcije. Prijenos virusa Nipah s čovjeka na čovjeka također je zabilježen među obiteljima i njegovateljima zaraženih pacijenata.

Prema raspoloživim informacijama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) identificirane oboljele osobe u Indiji su izolirane, aktivno se provodi praćenje kontakata, a u lokalnim zdravstvenim ustanovama pojačane su mjere za sprječavanje i suzbijanja bolničkih infekcija.

S obzirom na poznati rezervoar NiV-a u populacijama šišmiša u pogođenom području, mogući su sporadični prijenosi zoonotskih infekcija.

Vjerojatnost prijenosa s čovjeka na čovjeka vjerojatno je svedena na minimum.

Važne preventivne mjere za smanjenje rizika prijenosa virusa Nipah u zahvaćenom području:

  • Potrebno je izbjegavati područja gdje se nalaze šišmiši.
  • Voće sa znakovima ugriza šišmiša treba baciti.
  • Držanje šišmiša podalje od mjesta sakupljanja svježeg soka datulje zaštitnim pokrivačima (poput bambusovih obloga) može biti korisno.
  • Svježi sok ubrane datulje treba prokuhati, a plodove temeljito oprati i oguliti prije konzumacije.
  • Savjetuje se konzumirati samo termički obrađene namirnice to jest svježe kuhanu ili pečenu hranu.
  • Prirodna infekcija domaćih životinja opisana je kod uzgoja svinja, konja te domaćih i divljih mačaka.
  • Rukavice i druga zaštitna odjeća trebaju se nositi prilikom rukovanja bolesnim životinjama ili njihovim tkivima te tijekom klanja i uništavanja životinja.

Preporuke za smanjenje rizika prijenosa virusa Nipah s čovjeka na čovjeka:

  • Treba izbjegavati bliski nezaštićeni fizički kontakt s osobama zaraženim NiV-om.
  • Redovito pranje ruku treba provoditi nakon brige o bolesnim osobama ili posjeta njima.
  • Sprečavanje i suzbijanje infekcije u zdravstvenim ustanovama.

Savjeti onima koji putuju u zahvaćeno područje su:

  • Čuvati se podalje od šišmiša i domaćih životinja.
  • Izbjegavati bliski kontakt s nepoznatim ljudima.
  • Konzumirati samo svježe kuhanu ili pečenu hranu.
  • Redovito prati ruke.
  • Korištenje vlažnih higijenskih maramica i/ili dezinficijensa za ruke.

U slučaju pridržavanja osnovnih pravila predostrožnosti rizik od Nipah bolesti za putnike u Indiju i druga zahvaćena područja je minimalan ili zanemariv.

Na temelju trenutačno dostupnih informacija Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje nikakva ograničenja putovanja i/ili trgovine prema Indiji.

Razgovaraj sa ZdrAVKOM – AI zdravstvenim asistentom

Klikni za razgovor:

ZdrAVKO

Popis lijekova za prosinac 2025.

15. siječnja 2026.

Popisu lijekova registriranih u RH* do 31.12.2025. možete pristupiti na jedan od sljedećih načina:

putem naslovnice: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/ klikom na ikonu ‘Popis zabranjenih sredstava’
putem informativne stranice o popisu lijekova na kojoj se nalaze integrirana tražilica i dokument u pdf formatu: https://www.hzjz.hr/sluzba-za-antidoping/#popis-zabranjenih-sredstava

Za dodatne upite oko zabranjenih tvari u sportu koji se nalaze u lijekovima, dodatcima prehrani ili drugim proizvodima možete se obratiti Službi za antidoping putem emaila: tue@hzjz.hr ili telefonski na broj: 01/5510-653.

*Služba za antidoping HZJZ-a na mjesečnoj bazi objavljuje Popis lijekova registriranih u Hrvatskoj koji sadrže tvari zabranjene Popisom zabranjenih sredstava. Na ovaj način sportašima pružamo dodatnu podršku i pomoć vezano uz uzimanje lijekova radi liječenja različitih medicinskih stanja.

Popis je sastavljen tako da se u prvoj koloni abecednim redom može potražiti određeni lijek prema zaštićenom imenu. Nazivi lijekova u Popisu pojednostavljeni su na način da pružaju karakterističnu informaciju o nazivu lijeka, ali ne i puno ime lijeka koje se dodjeljuje prilikom registracije lijekova.

Osim u standardnom pdf formatu, omogućeno je i pretraživanje putem integrirane tražilice. Upisom znakova u polje pretraživača dobiju se rezultati pretraživanja prema unesenom zapisu u tražilici. (HZJZ)

Zajednička akcija EUCanScreen obilježava uspješnu prvu godinu unaprjeđenja probira raka diljem Europe

Rak predstavlja značajan udio u ukupnom opterećenju bolestima u Europi, pri čemu je velik dio tog opterećenja moguće spriječiti. Projekt EUCanScreen osmišljen je kako bi odgovorio na ovaj izazov pružanjem potpore strategijama i politikama usmjerenima na smanjenje opterećenja rakom, s naglaskom na osobne i društvene čimbenike rizika. Zajednička akcija EUCanScreen uspješno je zaključila svoju prvu godinu provedbe, čime je obilježen važan korak u jačanju i modernizaciji programa probira raka diljem Europe.

Pokrenut u okviru Programa EU4Health, EUCanScreen okuplja tijela javnog zdravstva, istraživačke institucije te dionike iz država članica EU-a i pridruženih zemalja. Cilj je zajedničke akcije podržati učinkovitu provedbu organiziranih populacijskih programa probira raka utemeljenih na dokazima, a u skladu s europskim preporukama i ciljevima Europskog plana za borbu protiv raka.

Tijekom prve godine EUCanScreen se usredotočio na:

  • uspostavu snažnih struktura upravljanja i koordinacije na europskoj i nacionalnoj razini,
  • mapiranje postojećih politika, programa i kapaciteta za probir raka u zemljama sudionicama,
  • razvoj zajedničkih metodoloških okvira, alata i pokazatelja kao potpora kvaliteti, pravednosti i učinkovitosti probira,
  • jačanje suradnje i razmjene znanja među nacionalnim tijelima za probir, dionicima, stručnjacima i drugim europskim projektima,
  • uspostavu pristupâ probiru raka temeljenih na procjeni rizika,
  • ostvarivanje značajnog napretka u jačanju ljudskih kapaciteta, infrastrukture za osposobljavanje i stručnih kompetencija u više područja probira raka u Europi,
  • napredak u realizaciji višestrukih zadataka u cilju uklanjanja prepreka probiru raka, uz provedbu brojnih edukacijskih aktivnosti.

Ulaskom u drugu godinu, Zajednička akcija EUCanScreen nadogradit će postojeće temelje kako bi dodatno podržala zemlje u poboljšanju obuhvata, osiguranja kvalitete, praćenja i evaluacije programâ probira raka, s posebnim naglaskom na smanjenje nejednakosti i poboljšanje zdravstvenih ishoda stanovništva. EUCanScreen ponovno potvrđuje svoju predanost pružanju potpore državama članicama u osiguravanju visokokvalitetnog, dostupnog i održivog probira raka za sve građane.

Više o projektu EucanScreen možete pročitati na poveznici https://www.hzjz.hr/projekti/.

 

Održana javnozdravstvena akcija u Požegi

20. i 21. siječnja 2026. godine održana je javnozdravstvena akcija u Požegi pod nazivom „KORAK ISPRED BOLESTI“, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i opće Županijske bolnice Požega, u suorganizaciji MESI d.o.o.
Javnozdravstvenoj akciji su prisustvovali doc. prim. dr. sc. Ivan Vukoja, dr. med., ravnatelj opće Županijske bolnice Požega i Silvija Marić, mag. med. techn., glavna sestra bolnice, a iz tvrtke Mesi d.o.o. Rudi Čebulj.

U sklopu javnozdravstvene akcije iz krvi se je određivao šećer, kolesterol, HbA1c te mjerio pedobrahijalni indeks (ABI) i krvni tlak. Ovom javnozdravstvenom akcijom želimo skrenuti pozornost javnosti na potrebu povećanja znanja o perifernoj arterijskoj bolesti (PAB), te mogućnostima prevencije.

Na javnozdravstvenoj akciji iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prisustvovala je Marinka Šimunović Gašpar, mag. med. techn., univ. mag. admin. sanit.

 

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – 1.4. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata

Temeljem članka 7. Pravilnika o radu od dana 30. lipnja 2023. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 14. studenog 2025. za prijam na rad na neodređeno vrijeme za radno mjesto 1.4. zdravstveni radnik prvostupnik u javnom zdravstvu u Službi za strateško planiranje, inovacije i koordinaciju projekata.

Više pogledajte ovdje.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026. (4. tjedan 2026.)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2025./2026., zaključno s 25. siječnja 2026. godine pristiglo 39100 prijava oboljelih od gripe, od čega je 1108 prijava zaprimljeno u posljednjem, 4. tjednu (grafikon 1.). I u ovom tjednu bilježimo pad zaprimljenih prijava oboljelih od gripe.

Grafikon 1. Tjedni broj prijava oboljelih od gripe u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

Prijave gripe zaprimljene su iz svih županija, pri čemu se u 4. tjednu najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi u Osječko-baranjskoj županiji (grafikon 2.).

Grafikon 2. Stopa prijava gripe prema županijama u 4. tjednu u sezoni 2025./2026.

Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)

Grafikon 3. Kumulativna stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2025./2026.

U usporedbi s istim razdobljem zadnjih desetak sezona, porast broja oboljelih od gripe bilježi se nekoliko tjedana ranije. Primjerice, od mjeseca listopada zaprimljeno je 39100 prijava u odnosu na 12127 prijava u istom razdoblju lanjske sezone. U tom periodu zbog gripe je na bolničko liječenje zaprimljeno ukupno 1900 oboljelih, od kojih 125 na jedinici intenzivnog liječenja. Lanjske sezone je u isto vrijeme hospitalizirano zbog gripe ukupno 728 oboljelih, od kojih 43 u jedinici intenzivnog liječenja.

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada je prijavljeno šezdeset i tri smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnjih 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.

Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u posljednjem tjednu 18 % uzoraka testiranih na gripu bilo je pozitivno. U pozitivnim uzrocima detektirani je virusi gripe A, a u subtipizaciji dominira podtip H3N2.

Podaci o kretanju gripe u ostalim državama Europske unije i širem europskom području dostupni su ovdje.

 

Mikrodoziranje: nova era dopinga

U posljednjih nekoliko godina pojam mikrodoziranja sve se češće spominje u kontekstu dopinga u sportu. Radi se o korištenju vrlo malih količina zabranjenih tvari, poput eritropoetina (EPO), anaboličkih steroida ili drugih tvari s Popisa zabranjenih sredstava u takvim dozama i intervalima da tradicionalni antidopinški testovi teško mogu detektirati njihov trag u organizmu. Takav pristup omogućava sportašima da potencijalno povećaju svoju izdržljivost, snagu ili oporavak bez pojave jasnih “pozitivnih” nalaza na testovima koji se standardno provode.

Istraživanja su pokazala da mikrodoziranje r-HuEPO (rekombinantnog ljudskog eritropoetina) može značajno smanjiti prozor detekcije, odnosno vrijeme tijekom kojeg bi „antidopinški test“ mogao uočiti prisutnost tvari u krvi, na samo nekoliko sati nakon injekcije. To znači da sportaši mogu računati na brzu eliminaciju tvari iz cirkulacije što otežava uočavanje uporabe tijekom rutinskih testova.

Znanstveni radovi objavljeni u specijaliziranim časopisima poput Haematologica opisuju upravo ovu dinamiku mikrodoziranja i njegove potencijalne implikacije na provođenje dopinške kontrole. Takva su istraživanja važna jer otkrivaju da bi antidopinške agencije morale razvijati sofisticiranije biomarkere i dugoročne profilne pristupe kako bi pouzdano otkrile skrivene oblike dopinga.

Svjetska antidopinška agencija (WADA) također radi na poboljšanju detekcije mikrodoziranja kroz projekte koji uključuju biomarkere i gene-mikroarray pristupe za bolje identificiranje tragova rekombinantnih hormona u sportaševoj krvi. To ukazuje na to da je problem mikrodoziranja prepoznat te da se razvijaju metode za njegovu prevenciju.

Povijesno gledano, teme povezane s mikrodozama i skrivenim strategijama dopinga često se spominju i u literaturi o sportskim skandalima. Primjerice, profesionalni biciklisti iz 1990-ih i početka 2000-ih, uključujući one povezane s kontroverznim trenerima i liječnicima, eksperimentirali su s različitim načinima upravljanja zabranjenim tvarima kako bi izbjegli laboratorijsku detekciju. Takvi primjeri dodatno ilustriraju kako sofisticirane strategije varanja evoluiraju zajedno s metodama nadzora.

Utrka između onih koji razvijaju nove oblike dopinga i onih koji nastoje otkriti i spriječiti njihove upotrebe postaje sve intenzivnija. Dok znanstvenici i antidopinške organizacije rade na poboljšanju testova, mikrodoziranje ostaje značajan izazov jer koristi “rupe” u trenutnim protokolima testiranja. To otvara pitanja o etičnosti, poštenju i budućnosti sporta u kojem snažni interesi i tehnološki napredak prijete potkopati temeljnu ideju fer igre. ( J.K.)

Poziv na sudjelovanje u pilot testiranju – projekt MH4HRM

Sve veći izazovi vezani uz stres, mentalno zdravlje i dobrobit zaposlenika jasno pokazuju koliko je danas važna uloga stručnjaka u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Kako bi se stručnjacima u navedenom području pružila konkretna i primjenjiva podrška u stvaranju zdravijeg i otpornijeg okruženja, razvijen je projekt MH4HRM (eng. Mental Health for Human Resources Managers Toolkit)  i u sklopu projekta 60-satni program e-učenja. Program je dostupan na šest jezika (engleski, španjolski, portugalski, grčki, talijanski i hrvatski) i obuhvaća pet tematskih cjelina:

  • razumijevanje mentalnog zdravlja na radnom mjestu
  • stres na radnom mjestu: rizični čimbenici i posljedice
  • tehničke i meke vještine u radu sa zaposlenicima
  • upravljanje stresom i intervencije
  • stvaranje uključivog, sigurnog i podržavajućeg radnog okruženja.

Program je osmišljen na vrlo praktičan način te uključuje primjere iz stvarnih radnih okruženja, kao i dodatne video sadržaje i podcaste, kako bi učenje bilo fleksibilno, pristupačno i relevantno za svakodnevni rad stručnjaka u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Kao partneri u projektu pozivamo tvrtke i stručnjake da se uključe u pilot testiranje naše nove digitalne platforme i edukativnih sadržaja posvećenih mentalnom zdravlju na radnom mjestu, s posebnim naglaskom na ulogu stručnjaka za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu.

Sudjelovanjem u pilotiranju, Vaša tvrtka i Vaši stručnjaci za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu imat će priliku:

  • prvi koristiti inovativnu EU digitalnu platformu
  • aktivno sudjelovati u njezinu razvoju kroz pružanje strukturirane povratne informacije
  • doprinijeti stvaranju alata koji će se koristiti diljem Europe
  • dodatno ojačati reputaciju tvrtke kao odgovornog i poželjnog poslodavca te komunicirati predanost mentalnom zdravlju prema zaposlenicima, partnerima i široj javnosti
  • osnažiti stručne kompetencije u području mentalnog zdravlja na radnom mjestu.

Tijekom pilot-faze stručnjaci za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu procjenjivat će korisnost edukacijskog programa i digitalnih sadržaja ispunjavanjem evaluacijskih upitnika. Po uspješno završenom sudjelovanju u pilotiranju, tvrtka i uključeni stručnjaci primit će službeni certifikat o sudjelovanju u pilotiranju EU projekta MH4HRM, koji može poslužiti kao dodatna potvrda kvalitete, stručnosti i društvene odgovornosti organizacije.

Uključivanjem u projekt MH4HRM, Vaša se tvrtka pozicionira kao organizacija koja aktivno prati europske trendove, ulaže u dobrobit svojih zaposlenika te doprinosi razvoju inovativnih rješenja na razini Europske unije.

Više informacija o projektu dostupno je na https://mh4hrm.eu/, a za više informacija o uključivanju u pilot-testiranje možete se javiti na savjetovaliste.mr@hzjz.hr. Rado ćemo Vam pružiti sve dodatne informacije i detaljno predstaviti proces pilotiranja.

Newer posts