Zbog građevinskih radova izmijenjen pristup prijemnoj ambulanti
Od 13. studenog 2023. godine počinju radovi na prilazu do prijemne mikrobiološke i epidemiološke ambulante. Molimo pacijente i dostavljače da ambulanti prilaze kroz ulaz na adresi Rockefellerova 7. Na našoj porti možete dobiti više informacija.
Hvala na razumijevanju.
Ispuni interaktivni upitnik/kalkulator rizika za procjenu rizika od razvoja raka vrata maternice
Trećina svih oboljelih od raka vrata maternice u Hrvatskoj mlađa je od 50 godina, odnosno, to je rak koji u prosjeku zahvaća mlađe žene i znamo da je ova vrsta raka sprječiva u više od 99,9% slučajeva. Stoga možemo reći da je rak vrata maternice najpreventabilniji rak općenito u ljudskoj populaciji.
Mjestom na kojem se nalazi, vrat maternice pogoduje ranoj dijagnostici, uz sve metode koje imamo na raspolaganju – primarne prevencije, zdravstvenog prosvjećivanja i cijepljenja te otkrivanja u ranom stadiju raka ili u njegovim predstadijima ginekološkim pregledima.
Izlječivost raka vrata maternice ovisi o stupnju u kojem se rak vrata maternice pronađe. Ako se pronađe u premalignim stupnjevima, onda je izlječivost gotovo 100 postotna, u prvom stupnju gotovo 90 posto, a sa svakim daljnjim stupnjem bolesti taj uspjeh se smanjuje.
Edukacija i podizanje svijesti o važnosti izbjegavanja rizika i primjene zaštitnih ponašanja važan su dio prevencije, stoga interaktivni sadržaj može biti koristan i učinkovit doprinos u edukaciji o prevenciji raka vrata maternice, razumijevanju i poznavanju rizika za njegov razvoj i poticanju žena na usvajanje zaštitnih ponašanja i brige o svom zdravlju.
Stoga smo razvili interaktivni upitnik (kalkulatora rizika) kojemu je cilj uz pomoć interaktivnog i edukativnog online alata pružiti mogućnost grube procjene rizika od raka vrata maternice kod žena te podsjetiti na zaštitne metode koje imamo na raspolaganju.
Kalkulator/upitnik sadrži između 10 i 14 anonimnih pitanja koja korisnik treba ispuniti. Pitanja su vezana uz osnovne demografske podatke, elemente iz ginekološkog, spolnog i reproduktivnog zdravlja i zdravstvenog ponašanja te se odgovorima dobiva procjena rizika za razvoj raka vrata maternice.
Rezultati se korisniku prikazuju u četiri kategorije, ovisno o odgovorima. Rezultat može biti: nema rizika, mali rizik, usmjereni rizik ili visoki rizik.
Odvoji par minuta za sebe i ispuni kalkulator za procjenu rizika od razvoja raka vrata maternice.
Kalkulatoru rizika možete pristupiti ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – viši stručni referent na određeno vrijeme
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. siječnja 2023. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto viši stručni referent u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – viši stručni referent na neodređeno vrijeme
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 18. siječnja 2023. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto viši stručni referent u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Poziv na razgovor – doktor medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja
Na temelju članka 182. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18 i 125/19), Pravilnika o mjerilima za prijam specijalizanata (NN 83/15) te sukladno Planu specijalizacija i užih specijalizacija za 2022. odobrenom od Ministarstva zdravstva Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavio je dana 19. siječnja 2023. natječaj za zasnivanje radnog odnosa za doktore medicine na neodređeno vrijeme zbog provođenja specijalističkog usavršavanja.
Više pogledajte ovdje.
Donesena Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine
Dana 08. veljače 2023. na 15. sjednici Hrvatskoga sabora, donesena je Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine (NN 18/2023). (PDF, 555.7 KB)
Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, uzimajući u obzir nove trendove i izazove, rezultat je političkih i stručnih konzultacija i rasprava o potrebi redefiniranja i preusmjeravanja dosadašnjeg nacionalnog strateškog okvira na području politika prema ovisnostima.
Umjesto pojedinačnih strategija, koje su u prethodnom razdoblju bile na snazi i u nadležnosti različitih resora, izrađen je jedinstveni akt strateškog planiranja koji je usmjeren na sve vrste ovisnosti, posebice na ovisnosti o drogama, alkoholu, duhanu te na ponašajne ovisnosti, s naglaskom na igranje igara na sreću i prekomjerno korištenje interneta.
Nacionalna strategija stoga daje sveobuhvatnu orijentaciju javne politike prema ovisnostima i ponašajnim ovisnostima, u cilju smanjenja uporabe legalnih i ilegalnih sredstava ovisnosti te razvoja ponašajnih ovisnosti te stavlja naglasak na područja i izazove u kontekstu aktualnih trendova i potreba, postojećeg sustava prema ovisnostima i ponašajnim ovisnostima, zakonodavnog okvira i modela koji su se u prethodnom razdoblju pokazali učinkovitima u sprječavanju ovisnosti.
„Energetska pića nisu za mlada bića” – promotivno-edukativni materijali
ŠTO SU ENERGETSKA PIĆA?
Energetska pića su bezalkoholna pića koja sadrže visoke razine metil-ksantina (uključujući kofein) i šećera u kombinaciji s drugim sastojcima kao što su taurin, ginseng, guarana i B vitamini1. Količina kofeina u energetskom piću najčešće se kreće od 80 miligrama do 300 miligrama po boci ili limenci napitka 2 ,a sadrže prosječno 27 g šećera u 250 ml (više od 5 žličica šećera u jednoj limenci).1
Reklamiraju se kao proizvodi za podizanje energije, mentalne budnosti i koncentracije, no taj je osjećaj kratkotrajan i nakon njega razina energije brzo počne opadati opada. Energetska pića potrebno je razlikovati od beskofeinskih sportskih i izotoničnih napitaka koji sadrže elektrolite i služe za osiguranje hidracije tijekom tjelesne aktivnosti 3 .
Energetska pića su, uz vodu u boci, najbrže rastući proizvod u industriji pića4 . Od 2013. godine, prodaja energetskih napitaka svake godine raste za oko 5 postotnih bodova, a u 2020. godine ukupna vrijednost globalnog tržišta dosegla je 61 milijardu američkih dolara².
S porastom popularnosti javila se i zabrinutost zbog štetnih učinaka konzumacije energetskih pića.
Američka akademija za pedijatriju (AAP) objavila je 2011. godine svoju preporuku da djeca i adolescenti ne bi trebali konzumirati energetska pića, a 2013. godine Američko liječničko udruženje (AMA) dalo potporu zabrane reklamiranja energetskih napitaka mlađima od 18 godina kao „mjeru zdravog razuma koju možemo poduzeti kako bismo zaštitili zdravlje američke djece“5 .
Zdravstveni rizici povezani s konzumacijom energetskih napitaka prvenstveno su povezani s njihovim sadržajem kofeina. Predoziranje kofeinom može povećati broj otkucaja srca (ponekad do palpitacije) i krvni tlak, dovesti do mučnina i povraćanja, uzrokovati izraženu hipokalcemiju, metaboličku acidozu, konvulzije, poremetiti obrasce spavanja ili uzrokovati nemir, tjeskobu ili uznemirenost, a u nekim slučajevima čak i dovesti do smrti 6,7 .
Djeca mogu biti izložena većem riziku od štetnih učinaka nego odrasli. Osim spomenutih štetnih učinaka kofeina, ne treba zaboraviti ni dugoročne zdravstvene posljedice povezane s prekomjernim unosom šećera kao što su zubni karijes, pretilost i šećerna bolest tipa 2 6,7 .
Istraživanja su pokazala da je za djecu i mlade koji konzumiraju energetske napitke manje vjerojatno da će doručkovati prije odlaska u školu, a vjerojatnije da će tijekom dana pojesti brzu i nezdravu hranu. Istraživanja također pokazuju da je konzumacija energetskih napitaka povezana s višesatnim gledanjem TV-a ili igranjem videoigara te sa sudjelovanjem u sportskim aktivnostima 3,8 .
Potrebno je naglasiti kako se konzumacija energetskih pića nikako ne preporučuje tijekom vježbanja jer kombinacija gubitka tekućine zbog znojenja i diuretskog učinka kofeina može dovesti do ozbiljne dehidracije6 .
Brojni se dokazi u literaturi mogu pronaći u prilog tvrdnji da je konzumacija energetskih napitaka djece i adolescenata snažno i dosljedno povezana s rizičnim ponašanjima kao što su pušenje i korištenje ilegalnih droga, kao i konzumacija alkohola i opijanje 3,8 .
KOMBINACIJA ENERGETSKIH PIĆA S ALKOHOLOM
Miješanje energetskih napitaka s alkoholom sve je popularnije među mladima, no ono istovremeno nosi niz potencijalnih opasnosti. Umor je jedan od načina na koji tijelo inače osobi govori da je popila dovoljno, no u slučaju miješanja alkohola i energetskih pića stimulacijski učinci kofeina mogu prikriti depresivni učinak alkohola, kao i dojam koliko je osoba zapravo popila. To može potaknuti osobu da pije još i više nego što bi to činila bez kombiniranja alkohola s energetskim pićem 1,9 .
Osim toga, i energetska pića i alkohol su diuretici, tj. uzrokuju gubitak vode u tijelu. Dehidracija može spriječiti sposobnost tijela da metabolizira alkohol te povećati intoksiciranost, a time i mamurluk sljedeći dan 1,9 .
ZAŠTO SE ENERGETSKA PIĆA KONZUMIRAJU?
Veliki problem predstavlja reklamiranje energetskih pića. Iako su glavna ciljna skupina proizvođača energetskih pića mlade odrasle osobe, reklame su često vrlo atraktivne upravo djeci. Posebni su problem reklame koje su usmjerene sportašima i sportskom uspjehu kao i marketinške poruke koje promoviraju mladima poznate osobe koje su im uzor. Uobičajene trgovačke prakse čine ove proizvode lako dostupnim mladim ljudima potičući impulzivnu kupnju. Energetska pića se tako obično prodaju u rashladnim uređajima uz gazirana zašećerena pića što implicira da su prikladna zamjena za ta pića, a isto tako i pored alkoholnih pića što poziva na njihovu konzumaciju s alkoholom. Također su često smješteni u blizini blagajne u trgovinama5 .
Okus se dosljedno navodi u literaturi kao jedan primarnih pokretača kupovine i konzumacije energetskih napitaka, a isto tako i povećanje energije i koncentracije te osjećaj odmornosti i budnosti3 5,8 .
Sylvetsky i sur. (2020) smještaju razloge za konzumaciju energetskih pića među mladima u pet kategorija: 1) percipirana potreba (zadovoljiti žudnju, utažiti žeđ); 2) fizičke i kognitivne koristi ( odmornost i budnost, poboljšanje energije i koncentracije); 3) emocionalne i međuljudske koristi (ublažavanje ljutnje, olakšavanje druženja); 4) senzorna svojstva (okus); i 5) vanjski znakovi ( dostupnost)10 .
KOLIKO SE ENERGETSKA PIĆA KONZUMIRAJU?
Prema preporukama Američke akademije za pedijatriju 2011. godine, djeca i tinejdžeri ne bi trebali konzumirati energetska pića, no procjenjujese da energetska pića konzumira njih 30-50%11 .
Prema podacima HBSC istraživanja 2018. godini energetska pića uopće nije pilo 55,1% učenika i 76,7% učenica u dobi od 11 godina, 32,2% učenika i 52,3% učenica u dobi od 13 godina i 28% učenika i 41,1% učenica u dobi od 15 godina.
U 2022. godini energetska pića uopće nije pilo 68,3% učenika i 77% učenica u dobi od 11 godina, 51,1% učenika i 51,3% učenica u dobi od 13 godina i 36,6% učenika i 40% učenica u dobi od 15 godina. Ovaj podatak govori o povremenoj konzumaciji koja ponajprije ovisi o dostupnosti energetskih pića. Nešto je niža povremena konzumacija kod dječaka 2022. u odnosu na 2018. dok je kod djevojčica povremena konzumacija približno ista ili malo viša u 2022. godini u odnosu na 2018. godinu. Time se ujedno smanjuje spolna razlika u povremenoj uporabi energetskih pića koja je u 2018. bila više izražena nego u 2022. godini.
U 2018. godini svakodnevno je pilo energetska pića 3% učenika i 1,4% učenica u dobi od 11 godina, 6,1% učenika i 3,2% učenica u dobi od 13 godina i 5,7% učenika i 3,8% učenica u dobi od 15 godina. Svakodnevna konzumacija energetskih pića koja govori o rizičnom obliku izloženosti, kod dječaka je porasla u 2022. godini u odnosu na 2018. godinu u dobi od 11 i 15 godina, a kod djevojčica je porasla u sve tri dobne skupine.
Poseban rizik za zdravlje predstavlja pijenje energetskih pića zajedno s alkoholom. U 2018. godini nikada nije pilo energetska pića s alkoholom 90,1% učenika i 94,9% učenica u dobi od 11 godina, 80,7% učenika i 86,9% učenica u dobi od 13 godina i 63,4% učenika i 68,7% učenica u dobi od 15 godina. U 2022. godini nikada ne pije energetska pića s alkoholom 87,4% učenika i 93,1% učenica u dobi od 11 godina, 84,2% učenika i 81,6% učenica u dobi od 13 godina i 62,8% učenika i 65,5% učenica u dobi od 15 godina. Jednako kao kod svakodnevne konzumacije energetskih pića, kod konzumacije energetskih pića s alkoholom zamijećen je lagani porast u 2022. u donosu na 2018., osim kod dječaka u dobi od 13 godina.
Podaci za 2022. godinu pokazuju da znatan udio učenika i učenica pije velike količine energetskih pića. U posljednjoj prilici tri i više limenki energetskog pića (750 ml i više) popilo je 2,2% učenika i 0,6% učenica u dobi od 11 godina, 3,9% učenika i 1,9% učenica u dobi od 13 godina i 3,9% učenika i 1,0% učenica u dobi od 15 godina (ovaj podatak nismo imali u anketi 2018. godine).
ZDRAVIJE ALTERNATIVE ENERGETSKIM PIĆIMA
Lakše je stvoriti novu naviku tako da zamijeni staru pa je davanje alternativnih opcija jednostavan način za smanjenje konzumacije energetskih pića.
Zdravije alternative energetskim pićima11
• Voda ili mineralna voda s komadićima voća
• Voćni čaj, topao ili hladan
• 100% prirodni sokovi
Ako se djeca žale da se osjećaju tromo i imaju malo energije, potaknite ih da energiju pokušaju povratiti na zdravije načine – odspavati, ustrajati u higijeni spavanja što podrazumijeva leći svaku večer u isto vrijeme i buditi se ujutro u isto vrijeme te osigurati svakodnevno najmanje 9h sna, izaći van i prošetati na svježem zraku, otuširati se hladnom vodom, pojesti voće ili popiti napitak koji je zdravija alternativa energetskom piću12 .
Ovdje možete preuzeti sljedeće promotivno-edukativne materije:
Energetska pića letak (PDF, 1.6 MB)
Energetska pića prezentacija za učenike (PDF, 1.6 MB)
Energetska pića-prezentacija za roditelje (PDF, 1.3 MB)
1 CDC Healthy Schools: The Buzz on Energy Drinks. dostupno na:
https://www.cdc.gov/healthyschools/nutrition/energy.htm. pristup 25. kolovoza 2022.
2 Caffeine Content of Drinks. dostupno na: https://www.caffeineinformer.com/the-caffeine-database. pristup
25. kolovoza 2022.
3 Visram S, Cheetham M, Riby DM, Crossley SJ, Lake AA. Consumption of energy drinks by children and young
people: a rapid review examining evidence of physical effects and consumer attitudes. BMJ Open.
2016;6(10):e010380.
4 Heckman MA, Sherry K, de Mejia EG. Energy drinks: an assessment of their market size, consumer
demographics, ingredient profile, functionality, and regulations in the United States. Compr Rev Food Sci Food
Saf. 2010;9:303-317.
5 Harris JL, Munsell CR. Energy drinks and adolescents: what’s the harm? Nutrition Reviews. 2015;4: 247–257.
6 Energy Drinks. dostupno na: https://www.brown.edu/campus-life/health/services/promotion/alcohol-othe rdrugs-other-drugs/energy-drinks. pristup 25. kolovoza 2022.
7 Breda JJ, Whiting SH, Encarnação R, Norberg S, Jones R, Reinap M, Jewell J. Energy drink consumption in europe:
a review of the risks, adverse health effects, and policy options to respond. Front Public Health. 2 014 Oct
14;2:134.
8 Kumar G, Park S, Onufrak S. Perceptions about energy drinks are associated with energy drink intake among
U.S. youth. Am J Health Promot. 2015 Mar-Apr;29(4):238-44.
9 Are Energy Drinks Good or Bad for You? dostupno na: https://www.healthline.com/nutrition/energy-drinks.
pristup 25. kolovoza 2022.
10 Sylvetsky AC, Visek AJ, Halberg S, Rhee DK, Ongaro Z, Essel KD, Dietz WH, Sacheck J. Beyond taste and easy
access: Physical, cognitive, interpersonal, and emotional reasons for sugary drink consumption among children
and adolescents. Appetite. 2020 Dec 1;155:104826.
11 CDC Healthy Schools. Energy Drinks. dostupno na: https://www.cdc.gov/healthyschools/nutrition/energy.ht m.
pristup 25. kolovoza 2022.
12 Are Energy Drinks for Kids a Good Idea? dostupno na: https://health.clevelandclinic.org/are-energy-drinks-forkids-a-good-idea/. pristup 25. kolovoza 2022.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (5. tjedan 2023.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 5. veljače 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 23487 prijava oboljelih od gripe, od čega su 4115 prijave zaprimljene u 5. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 5.2.2023.
Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji (grafikon 2.)
Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 5.2.2023.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 5.2.2023.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljeno je osam smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u tjednu 5 i dalje prevladava virus gripe A (82%), uz porast detekcije virusa gripe B (18%). Među subtipiziranim uzorcima pozitivnih na virus gripe A, u 68% uzoraka je potvrđen virus gripe A/H1N1, dok virus gripe A/H3N2 čini 32% svih subtipiziranih uzoraka.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Poziv na razgovor – viši stručni referent u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 18. siječnja 2023. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto viši stručni referent u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Svjetski dan raka 2023.
Svake se godine diljem svijeta 4. veljače obilježava Svjetski dan borbe protiv raka (engl. World Cancer Day). Inicijativa je pokrenuta od strane Unije za međunarodnu kontrolu raka (engl. Union for International Cancer Control) još 2000. godine, s ciljem podizanja svjesti, poboljšanja razine informiranosti i poticanja osobnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka diljem svijeta.
Kampanja se u razdoblju 2022.-2024. obilježava pod sloganom „Close the care gap“ (hrv. „Zatvorimo jaz u skrbi“) kojim se nastoji ukazati na nejednakost pristupu skrbi uzrokovanu mjestom stanovanja, etničkom pripadnošću, socioekonomskim statusom, dobi i ostalim obilježjima. Nejednakost u pristupu skrbi prisutna je gotovo svugdje, kako u zemljama s visokim, tako i u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Rak je i u Republici Hrvatskoj značajan javnozdravstveni problem, a dijagnozu neke od zloćudnih bolesti svake godine dobije preko 25 000 osoba.
Iako je rak i dalje jedan od najvećih izazova današnjice, napredak u ranom otkrivanju i liječenju doveo je do toga da je velik broj osoba s rakom živi dugi niz godina.
Na sljedećoj stranici možete saznati više o simptomima najčešćih vrsta raka u Hrvatskoj.
Izvještaj SARS-CoV-2 (COVID-19) sekvenciranja od 02.01 do 15.01.2023
Odjel za izravnu virološku dijagnostiku pri Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) u sklopu kojeg djeluje Nacionalni referentni centar za respiratorne i enteralne viruse pri Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti (European centre for disease prevention and control- ECDC) i Referentni centar Ministarstva zdravstva za virološku dijagnostiku infekcija dišnog i probavnog sustava, samostalno uzrokuje ili zaprima SARS-COV-2 pozitivne uzorke iz javnozdravstvenih ustanova i bolnica Republike Hrvatske. Zbog provođenja nadzora nad širenjem virusa i praćenja varijanti, pozitivni uzorci se zatim sekvenciraju u HZJZ. Genomski nadzor treba pratiti preporuke Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti ECDC za reprezentativno uzorkovanje1.
Rezultati sekvenciranja SARS-COV-2 uzoraka prijavljuju se ECDC-u i unose u internacionalnu bazu podataka (Global Initiative on Sharing Avian Influenza Dana- GISAID2). U svrhu prikaza rezultata sekvenciranja izrađen je i vizualizacijski alat koji koristi otvoreni kod Nextstrain3 projekta. Vizualizacijski alat prikazuje rezultate dobivene analizom sekvenci cijelog genoma SARS-CoV-2 sa područja Republike Hrvatske koje su pohranjene u GISAID bazi SARS-CoV-2 sekvenci. Navedenom alatu možete pristupiti OVDJE.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) prati određene Omikron podvarijante4. Varijante od interesa (variants of concern- VOC) su one čije promjene u genomu utječu na kliničku sliku, izbjegavanje imunog odgovora i širenje virusa. Trenutno je to Omikron BA.5 varijanta. Varijante pod nadzorom (variants under monitoring- VUM) su one koje imaju promjene u genomu za koje se sumnja da nose povećan rizik i koje bi mogle negativno utjecati na epidemiološku sliku.
Kretanje navedenih varijanti u RH u zadnjih 10 tjedana prikazano je na slici 1.
Slika.1 Grafički prikaz kretanja omikron varijanti u zadnjih 10 tjedana u RH. * Varijante BQ.1,BF.14, BF.7 brojale su se zasebno od BA.5 te XBB.1.5 zasebno od XBB
U razdoblju od 02.01.2023. do 15.01.2023. ukupno je sekvencirano 202 uzoraka. BA.5 (uključujući BE, BF, BQ) je i u ovom razdoblju dominantna varijanta te čini 79,12% svih sekvenciranih uzoraka, odnosno 160 uzoraka. Zabilježeno je još 29 uzorka BA.2 (13,35%), 11 uzoraka XBB te po 1 BA.4 i 1 XBF uzorak. Od VUM koje prati SZO, treba naglasiti pojavu prvih slučajeva podvarijante XBB.1.5, koja je prvi put službeno tipizirana u Hrvatskoj, 29.12.2022. U razdoblju od 02.01 do 15.01 zabilježeni su XBB.1.5 u 9 (4,46%) uzoraka, BQ.1 u 95 (47.03%) uzoraka, BF.7 u 16 uzoraka (7,92%), BF.14 u 10 uzoraka (4,95%), BA.2.75 u 27 uzoraka(13,36%), XBB u 11 uzorka te BA.4 u 1 uzorka (Slika 2.).
Slika 2. Grafički prikaz udjela omikron podvarijanti označenih u ovome trenutku kao VUM) od strane SZO *U ovom prikazu varijante BQ.1, BF.7 te BF.14 brojale su se zasebno te nisu brojani u BA.5 skupinu.
Uspoređujući udio varijanti u zadnjih mjesec dana na tjednoj bazi zabilježili smo porast BQ.1 u ukupnom udjelu sekvenciranih uzoraka sa 39,6% na 46,84%. Ipak, treba naglasiti kako u ukupnom udjelu svih sekvenciranih uzoraka u zadnjih mjesec dana, varijanta omikrona BA.5 je u laganom padu sa 83,78% na 74,68%, dok je zabilježen rast varijante BA.2.75 sa 11,35% na 17,72% (slika 3).
Slika 3. Grafički prikaz udjela određenih Omikron podvarijanti pod nadzorom u 4 uzastopna vremenska razdoblja.*Podaci za zadnji tjedan sekvenciranja su nepotpuni.
1. https://www.ecdc.europa.eu/en/publications-data/guidance-representative-and-targeted-genomic-sars-cov-2-monitoring
2. Khare, Shruti et al. “GISAID’s Role in Pandemic Response.” China CDC weekly vol. 3,49 (2021): 1049-1051. doi:10.46234/ccdcw2021.255 (https://gisaid.org/)
3. Hadfield, James et al. “Nextstrain: real-time tracking of pathogen evolution.” Bioinformatics (Oxford, England) vol. 34,23 (2018): 4121-4123. doi:10.1093/bioinformatics/bty407 (https://nextstrain.org/)
4. https://www.who.int/activities/tracking-SARS-CoV-2-variants
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (4. tjedan 2023.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 29. siječnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 19372 prijava oboljelih od gripe, od čega su 4047 prijave zaprimljene u 4. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 29.1.2023.
Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji (grafikon 2.)
Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 29.1.2023.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 29.1.2023.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su šest smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
U Nacionalnom referentnom centru za gripu HZJZ-a u uzorcima pozitivnim na virus gripe u tjednu 4. prevladava virus gripe A (96,8%), uz sporadičnu detekciju virusa gripe B. Među subtipiziranim uzorcima pozitivnih na virus gripe A, u većini uzoraka (79,4%) potvrđen je virus gripe A/H1N1, dok virus gripe A/H3N2 čini 20,6% svih subtipiziranih uzoraka.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2021. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, dentalna /polivalentna/ zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija dentalne medicine u Republici Hrvatskoj tijekom 2021. g., uključujući ordinacije dentalne medicine u sklopu domova zdravlja, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb i vojne ordinacije.
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2021. godini dostupno je putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2021. godini (PDF, 1.3 MB).
Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2020. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, dentalna /polivalentna/ zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija dentalne medicine u Republici Hrvatskoj tijekom 2020. g., uključujući ordinacije dentalne medicine u sklopu domova zdravlja, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb i vojne ordinacije.
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2020. godini dostupno je putem sljedeće poveznice: Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti dentalne medicine u Hrvatskoj u 2020. godini (PDF, 1.1 MB).
Dan crvenih haljina 2023.
Javnozdravstvena kampanja „Dan crvenih haljina“ pokrenuta je kako bi se podigla svijest o moždanom udaru kod žena. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen.
Prva kampanja „Dan crvenih haljina“, #nosicrveno, odnosno, „Go Red for Women“ pokrenuta je u Americi, a danas je to međunarodna kampanja posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila srca i mozga kod žena. Američko kardiološko društvo kampanju je pokrenulo 2004. godine, a Svjetska kardiološka federacija kampanju je proširila na razini svijeta. Danas više od 50 zemalja provodi nacionalne kampanje „Go Red for Women“ #nosicrveno, podižući svijest i osiguravajući sredstva za borbu protiv srčanih bolesti i moždanog udara. Kampanja se provodi kroz organizacije stručnih skupova, edukacijskih promotivnih kampanja, modnih revija, zdravstvenih pregleda, sportskih događaja.
Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.
Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu na posebnu pažnju za srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.
U Hrvatskoj je Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo kampanju „Dan crvenih haljina“ posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači, ove godine je to u petak, 03. veljače.
Zaštitni znak je silueta žene u crvenoj haljini koja je istovremeno krhka i snažna i koja savršeno oslikava misiju ove akcije. Hrvatski zavod za javno zdravstvo se pridružuje akcijama na društvenim mrežama te uz hashtag #nosicrveno poziva sve da 03. veljače odjenu nešto crveno i na taj način pruže podršku.
Zaposlenice Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti također su se pridružile kampanji i u znak podrške nose crveno.
Moždani udar je globalna epidemija koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.
Moždani udar, kao i ukupno kardiovaskularne bolesti (KVB) u žena doživjele su poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Ranije su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i KVB u žena imaju svoje specifičnosti, te znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB. Nažalost, rizik za moždani udar i KVB u žena je još uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonskim statusom. Međutim, žene imaju niži rizik od moždanog udara i KVB samo u fertilnoj dobi, nastupom menopauze rizik se izjednačava s rizikom u muškaraca, dok važnost prevencije rizičnih faktora u žena ostaje neprepoznata. Simptomatologija moždanog udara i KVB u žena ima svoje osobitosti zbog čega bolest često nije pravovremeno prepoznata i adekvatno liječena.
Što je moždani udar?
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Čimbenici rizika za moždani udar
Čimbenici rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).
Čimbenici na koje ne možemo utjecati: životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Specifični čimbenici rizika za moždani udar kod žena:
• Oralni kontraceptivi – tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza.
• Trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
• Preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu.
• Korištenje hormonske nadomjesne terapije.
• Migrene s aurom – migrene sa aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.
Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:
• Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
• Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
• Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
• Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
• Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
Specifični simptomi moždanog udara koji su prisutni kod žena razlikuju se od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.
Specifični simptomi moždanog udara kod žena:
• Gubitak svijesti ili nesvjestica
• Opća slabost
• Poteškoće ili kratkoća daha
• Zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija
• Nagla promjena ponašanja
• Uzrujanost
• Halucinacije
• Mučnina ili povraćanje
• Bol
• Štucanje
Moždani udar u Hrvatskoj
U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, među tri najčešća uzroka smrti. U 2021. godini od moždanog udara umrlo je 5 018 osoba, odnosno 8,0% svih umrlih. Od toga je 2 067 umrlih muškarca (6,6% od svih umrlih muškaraca) i 2 951 umrlih žena (9,3% od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 413 osoba odnosno 4,2% od ukupno umrlih te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.
Posljednjih 20 godina (od 2000. do 2021.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( od 235,5/100 000 u 2000., na 93,3/100.000 u 2021.), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine.
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2019. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (311,1/100 000), a s najnižom Lihtenštajn (36,3/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 129,2/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, međutim kod žena je još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem te je potrebna edukacija i podizanje svijesti o problemu moždanog udara kod žena na razini struke, ali i šire javnosti.
Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, međutim, na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
• Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija.
• Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
• Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
• Ograničite konzumaciju alkohola.
• Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
• Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.
Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Važno je biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.
Prim. Verica Kralj, dr.med.
Voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo
ZAJEDNO PROTIV MOŽDANOG UDARA U ŽENA!
Saznajte sedam najvažnijih činjenica o raku vrata maternice
Jedna od aktivnosti kojom smo obilježili ovogodišnji Dan mimoza – Nacionalni dan borbe protiv raka maternice i Europski tjedan prevencije raka vrata maternice novi je video sadržaj koji možete pronaći na web i društvenim stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Osim sedam najvažnijih činjenica koje svi trebaju znati o raku vrata maternice, više informacija o prevenciji i načinima prevencije ove bolesti od koje još uvijek obolijeva veliki broj žena u videu nam otkrivaju relevantni stručnjaci i liječnici s dugogodišnjom praksom.
Ovim videom kao i cijelom kampanjom HZJZ želi dodatno educirati, ali i potaknuti žene da svoje zdravlje stavljaju u prvi plan te primjenjuju metode prevencije koje dokazano imaju ogromnu ulogu u sprečavanju ili liječenju bolesti. Pogledajte video, obavite potrebne preglede, potaknite druge žene da učine isto i recite: „Neću rak vrata maternice – sebi, mami, ženi, kćeri, prijateljici, nikome!“
Video pogledajte ispod:
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. (3. tjedan 2023.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2022./2023., zaključno s 22. siječnja 2023. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 15326 prijava oboljelih od gripe, od čega su 4123 prijave zaprimljene u 3. tjednu 2023. godine (grafikon 1.)
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2022./2023. na dan 22.1.2023.
Najveća stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji (grafikon 2.)
Grafikon 2. Stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2022./2023. na dan 22.1.2023.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2022./2023. na dan 22.1.2023.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljena su pet smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Udio uzoraka u Nacionalnom referentnom centru za gripu zaprimljenih u 3. tjednu pozitivnih na gripu je 23,6%. U pozitivnim uzorcima prevladava virus gripe A (98%), a među subtipiziranim uzorcima pozitivnih na virus gripe A prevladava virus gripe A/H1N1 (75%).
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se sporadična pojava oboljelih od gripe, a u laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Probir i rano otkrivanje porodične hiperkolesterolemije
Bolesti srca i krvnih žila predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem u Hrvatskoj, jer su najčešći uzrok smrtnosti i pobola prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Porodična hiperkolesterolemija (FH – od engleski Familial hypercholesterolemia) je najčešći nasljedni poremećaj metabolizma lipida koji obilježavaju izrazito visoke koncentracije glavnih prenosioca kolesterola krvlju – lipoproteina niske gustoće (LDL) zajedno s visokim vrijednostima ukupnog kolesterola. To u osoba s porodičnom hiperkolesterolemijom u pravilu dovodi do ranog nastanka kardiovaskularnih bolesti, kao što su infarkt miokarda, koronarna bolest srca i ishemijska kardiopatija te ishemijski moždani udar, pa stoga i do preuranjene smrti. Budući da se radi o prirođenoj bolesti, koncentracija LDL-kolesterola u krvi tih bolesnika povećana je od djetinjstva. Oboljeli od porodične hiperkolesterolemije su u 20 puta većem riziku od spomenutih kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije. Čak svaki četvrti bolesnik, kojem bolest nije prepoznata niti adekvatno liječena, umire od nekog koronarnog događaja prije 50. godine života. Svi bolesnici koji imaju porodičnu hiperkolesterolemiju po definiciji spadaju u osobe visokog i vrlo visokog kardiovaskularnog rizika.
Rano otkrivanje porodične hiperkolesterolemije važno je jer se ta bolest može liječiti i time spriječiti razvoj ateroskleroze i posljedično pobol i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti.
U 2023. godini počinje probir koji se odvija po obaveznom pregledu pri upisu djece u prvi razred osnovne škole, pri čemu se koristi jednostavna dijagnostička rutinska pretraga mjerenja ukupnog kolesterola. Ciljna skupina su sva djeca pri sistematskom pregledu kod upisa u 1. razred osnovne škole. Ako se kod djeteta utvrdi povišena vrijednost ukupnog kolesterola, školski liječnik upućuje dijete na obradu kod pedijatra. Kod djece s utvrđenom porodičnom hiperkolesterolemijom, izabrani liječnik na probir upućuje njihove roditelje te braća i sestre, sukladno preporuci pedijatra.
Nacionalni program provodit će se u svim ambulantama školske i sveučilišne medicine (156 ambulanti) koje su u sustavu županijskih zavoda za javno zdravstvo i zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, u bolnicama u pedijatrijskoj djelatnosti, te kod izabranih liječnika.
U liječenju povišenih vrijednosti ukupnog kolesterola i LDL kolesterola važna je pravilna prehrana i redovita tjelesna aktivnost o čemu možete više pročitati na sljedećim poveznicama:
Letak za roditelje – kratka verzija
JA projekt JANE – Joint Action on Networks of Expertise
U Milanu je 14. i 15. studenog 2022. godine održan početni (kick-off) sastanak Joint Action projekta JANE – Joint Action on Networks of Expertise.
Projekt koordinira talijanski Nacionalni Institut za tumore (tal. La Fondazione IRCCS Istituto Nazionale dei tumori), a sudjeluje ukupno 36 partnera iz 16 zemalja članica EU.
Unutar projekta bit će uspostavljeno 7 novih mreža ekspertiza u području raka, sa sljedećim područjima djelovanja:
· Kompleksna sijela raka s lošom prognozom
· Palijativna skrb
· „Survivorship” (život s rakom)
· Personalizirana primarna prevencija
· „Omics” tehnologije
· Nove tehnologije u području raka
· Rak kod adolescenata i mladih odraslih osoba
Sukladno tome, ciljevi projekta su:
· uspostava svih potrebnih uvjeta za pokretanje navedenih mreža ekspertiza, definiranje ciljeva i kriterija selekcije sudionika u mreži te poziv za iskazivanje interesa za sudjelovanje
· evaluacija postojećih i budućih modela umrežavanja unutar EU, u svrhu optimiziranja djelovanja mreža ekspertiza
Uz 7 radnih paketa, od kojih je svaki zadužen za jedno od gore navedenih područja, unutar projekta djeluje i 5 transverzalnih radnih skupina, čiji je cilj integracija zdravstvene skrbi i istraživačkog rada, umrežavanja na razini EU i zemalja članica, IT infrastrukture i AI alata, europskih referentnih mreža u području rijetkih oblika raka te donošenje strategija za osnaživanje i uključivanje pacijenata unutar mreža zdravstvene skrbi u području raka.
Kao i u prethodnoj združenoj akciji iz područja raka (iPAAC) te nedavno započetom projektu CraNE Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi radni paket 3, zadužen za evaluaciju procesa i produkata projekta te procjenu utjecaja planiranih mreža ekspertiza.
Na sastanku je doc. dr. sc. Mario Šekerija, voditelj radnog paketa 3, održao predavanje o planiranim evaluacijskim aktivnostima. Voditelji ostalih radnih paketa ukratko su prezentirali svoja zaduženja, a održane su i rasprave o još nerazjašnjenim pitanjima, očekivanjima dionika i budućim aktivnostima unutar projekta.
Trajanje projekta: 1.11.2022.-31.10.2024.
Voditelj projekta: doc. dr. sc. Mario Šekerija, dr. med.
JA projekt CraNE – Network of Comprehensive Cancer Centers
U Briselu je u prostorijama Stalnog predstavništva Slovenije pri EU 3. i 4. studenog 2022. godine održan početni (kick-off) sastanak u sklopu Joint Action projekta CraNE – Network of Comprehensive Cancer Centers.
Jedna od inicijativa Europskog plana za borbu protiv raka je i stvaranje mreže koja povezuje sve centre za sveobuhvatno liječenje raka (engl. Comprehensive Cancer Centres, CCCs). Cilj CraNE projekta je priprema svih potrebnih administrativnih i stručnih uvjeta za stvaranje takve mreže. Osim integracije već postojećih centara, projekt služi i kao potpora zemljama članicama koje tek trebaju razviti i certificirati CCC.
Projekt koordinira Nacionalni zavod za javno zdravstvo Slovenije, a sudjeluje ukupno 44 partnera iz 25 europskih zemalja. Osim 4 horizontalna radna paketa sa zadacima koordinacije, diseminacije, evaluacije i održivosti implementacije, za ostvarenje projektnih ciljeva zadužena su i 4 glavna paketa (WP5-WP8) čiji ciljevi su mapiranje postojećih centara, usuglašavanje kriterija za certifikaciju centara, uspostava mreže i kriterija za razvijanje europske mreže CCC i omogućavanje pravičnog pristupa visoko kvalitetnoj skrbi u području raka.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u ovom projektu vodi Radni paket 3 (engl. Work Package 3), zajedno s kolegama iz Rumunjske (Onkološki Institut Prof. Dr. Ion Chiricuta Cluj-Napoca). Kao i u prethodnoj zajedničkoj akciji iz područja zloćudnih bolesti u kojoj je sudjelovao Hrvatski zavod za javno zdravstvo (iPAAC), radni paket 3 usmjeren je na evaluaciju svih dijelova zajedničke akcije; od same strukture projekta, preko praćenja ostvarenja zadanih ciljeva i aktivnosti pojedinih radnih paketa do završne evaluacije ishoda.
Na samom sastanku doc. Mario Šekerija je održao prezentaciju planiranih projektnih aktivnosti koje će uključivati prikupljanje kvantitativnih i kvalitativnih podataka tijekom projekta te njihovu analizu i redovito izvještavanje. Voditelji ostalih horizontalnih i glavnih radnih paketa također su ukratko predstavili planirane i već izvršene aktivnosti.
Trajanje projekta: 1.10.2022.-30.9.2024.
Voditelj projekta: doc. dr. sc. Mario Šekerija, dr. med.