Izvješće sa simpozija o prevenciji raka vrata maternice
Simpozij pod nazivom “Prevencija i rano otkrivanje raka vrata maternice – Možemo li zajedničkim snagama poboljšati prevenciju i otkrivanje raka vrata maternice u Hrvatskoj?”održan je 23. veljače 2024. godine u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog epidemiološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora uz podršku Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, uz nazočnost velikog broja sudionika. Na simpoziju je sudjelovalo 70-tak sudionika, uglavnom zdravstvenih djelatnika, a 20-ak sudionika je simpoziji pratilo online.
Simpoziji je obuhvatio trenutno najvažnije teme iz provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, a cilj je bio razmotriti iz različitih pozicija uključenih strana glavna postignuća i izazove u aktivnostima koje se provode u sklopu Nacionalnog programa te prikazati najnovije smjernice i podijeliti iskustva provedbe aktivnosti s različitih razina u zdravstvenom sustavu i izvan sustava zdravstva. Cilj je također bio unaprijediti umrežavanje provoditelja i suradnika za buduću razmjenu informacija i suradnju.
Sudionike simpozija je u ime Ministarstva zdravstva pozdravila Dunja Skoko Poljak, dr. med., Načelnica sektora za javno zdravstvo i zdravstvenu zaštitu i članica Povjerenstva Ministarstva zdravstva za koordinaciju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, u ime Povjerenstva Ministarstva zdravstva za koordinaciju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice predsjednik Povjerenstva i ravnatelj KBC Zagreb prof. dr. sc. Ante Ćorušić, dr. med., u ime Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ravnatelj izv. prof. prim. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med., a u ime Hrvatskog epidemiološkog društva HLZ-a i Zavoda za javno zdravstvo županije u kojoj se provodi pilot projekt prve faze reorganiziranog Nacionalnog programa predsjednik društva i ravnatelj prim. dr. sc. Miroslav Venus, dr. med., koji su tom prilikom istaknuli važnost provedbe Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice te pilot projekta koji se trenutno provodi.
Prvu prezentaciju održala je prim. Ivana Brkić Biloš, dr. med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, s temom Epidemiologija raka vrata maternice u Hrvatskoj i svijetu. Prikazala je incidenciju i mortalitet raka vrata maternice, razlike u pojavnosti u različitim dobnim skupinama te trend incidencije i mortaliteta u Hrvatskoj:
– četvrti najčešći novodijagnosticirani rak i četvrti najčešći zloćudni uzrok smrti na svijetu u žena (čini udio od 6,8% svih oblika raka i 8,1% smrtnosti od raka u svijetu, najčešći rak i vodeći zloćudni uzrok smrti u nekim zemljama Afrike i Latinske Amerike)
-Hrvatska se po incidenciji i mortalitetu od raka vrata maternice nalazi oko sredine EU ljestvice (11. mjesto incidencije i 12, mjesto mortaliteta od 27 zemalja članica)
– u 2021. godini u Hrvatskoj je rak vrata maternice dijagnosticiran kod 268 žena, a u 2022. umrlo 109 žena od ovog oblika raka – 11. po učestalosti oblik raka kod žena, prosječno se u posljednjih 10 godina u Hrvatskoj dijagnosticira oko 309 novih slučajeva
– objasnila je udjele histoloških tipova u posljednjem petogodišnjem razdoblju – najčešći je planocelurarni tip (71%), slijede adenokarcinomi (20%), adenoskvamozni i ostali miješani (2%), nespecificiranih je 7%
Nadalje, dr. Brkić Biloš je prikazala incidenciju i mortalitet prema dobi: u 2021./2022. stopa incidencije je bila najčešća u dobi od 45 do 49 (26/100.000) i od 55 do 59 (25/100.000), a mortalitet u dobi od 75 do 79 (13/100.000) i u dobi od 80 do 84 (14/100.000)
Kretanje incidencije i smrtnosti zbog raka vrata maternice u Hrvatskoj prikazano je na slici 1.
Slika 1. Kretanje incidencije i mortaliteta raka vrata maternice u Hrvatskoj
U drugoj i trećoj prezentaciji, prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., koordinatorica Povjerenstva Ministarstva zdravstva za koordinaciju Nacionalnog programa (NP) ranog otkrivanja raka vrata maternice prikazala je pregled rada, pokretanje i preliminarne rezultate prve faze reorganiziranog nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice – pilot projekta koji se provodi u Virovitičko-podravskoj županiji. Kao nastavak NP ranog otkrivanja raka vrata maternice koji je započeo 2012. godine, od travnja 2023. provodi se pilot projekt u Virovitičko-podravskoj županiji među ženama u kojem se kao primarni test probira koristi Papa test za žene u dobi od 20 do 29 godina, a kotestiranje (Papa test i test na HPV) za žene u dobi od 30 do 64 godina. U razdoblju od 6. travnja 2023 do 31. prosinca 2023. u 6 ginekoloških ordinacija testirano je 810 žena. Prosječno je svaki tjedan pristizalo 25 uzoraka brisa vrata maternice u Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Svih 810 žena je obavilo Papa testiranje, a na HPV je testirano 721 (89%) žena. Pozitivan nalaz na HPV test imalo je 50 (7%) žena, a njih 69 (9%) je imalo nalaz s abnormalnim stanicama na Papa testu – 8 (9%) u dobnoj skupini 20-29 godina i 61 (8%) u dobnoj skupini od 30-64 godina. Kao ključne korake i prepreke u procesu provedbe pilot projekta prim. Nemeth Blažić je istaknula slijedeće: informatičko rješenje za pozivanje žena, praćenje odaziva i rezultata testiranja, praćenje upućivanja i nalaza kolposkopije, izvještavanje i evaluaciju provedbe, nedostatne ljudske resurse, kašnjenje s plaćanjem dijela provoditelja te osiguravanje standarda i kvalitete u provedbi protokola.
Osnovni elementi prve faze reograniziranog Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice prikazani su na slici 2., a dinamika pristizanja uzoraka brisa vrata maternice u Hrvatski zavod za javno zdravstvo na slici 3.
Slika 2. Osnovne informacije o prvoj fazi reorganiziranog NPP ranog otkrivanja raka vrata maternice – pilot projekt u Virovitičko podravskoj županiji
Slika 3. Prikaz pristiglih uzoraka na testiranje u Hrvatski zavod za javno zdravstvo po datumima u razdoblju 6.4.2023-16.01.2024.
U drugom dijelu simpozija, s temama o međunarodnim i nacionalnim preporukama i smjernicama za probir na rak vrata maternice, prezentaciju je održala Petra Smoljo, dr. med., specijalizantica javnog zdravstva. Prikazala je pregled međunarodnih preporuka u području probira na rak vrata maternice, pružajući uvid u različite pristupe i strategije koje se primjenjuju u svijetu i Europi. U svom izlaganju dr. Smoljo je dala pregled strategija i preporuka u području prevencije raka vrata maternice: Globalna strategija i inicijativa za ubrzanje eliminacije raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema Svjetske zdravstvene organizacije, Europske smjernica za osiguranje kvalitete probira raka vrata maternice (iz 1993. i 2008.), Preporuka Vijeća iz 2022. o jačanju prevencije ranim otkrivanjem kao nastavak preporuka Vijeća Europske unije iz 2003. Objasnila je i usporedbu oportunističkih i organiziranih programa probira, koja pokazuje da organizirani probir obuhvaća jednako cijelu ciljanu populaciju, pruža bolju učinkovitost (u kvalitetnim programima i do 80%) u smanjenju incidencije karcinoma, ima optimalnu ekonomsku isplativost, no ima kompleksnu organizaciju, zahtijeva prethodna ulaganja i planiranja, dodatne resurse, infrastrukturu i koordinaciju te zahtijeva primjenu standarda i osiguranje i praćenje kvalitete.
Pregled stručnih smjernica za provođenje programa probira prikazuje slika 4.
Slika 4. Prikaz stručnih smjernica za provođenje programa probira na rak vrata maternice
Doc. dr. sc. Goran Vujić, dr. med., pročelnik Zavoda za ginekološku onkologiju KBC Zagreb koji je i Referentni center ministarstva zdravlja RH za premaligne i maligne lezije stidnice, rodnice i vrata maternice, je prikazao nove smjernice za oportunistički probir raka vrata maternice u RH iz 2023. godine. Naglašeno je da s probirom ne treba početi u dobi mlađoj od 20 godina bez obzira na dob prvog spolnog odnosa, jer tu dob karakteriziraju niska incidencija raka vrata maternice i kratkotrajne HPV infekcije, a da s probirom treba prestati nakon 65. godine jer su u toj dobi CIN 2 i 3 rijetki, većina pozitivnih testova ne predstavljaju prave premaligne promjene, rizik za HPV je nizak 5-10% i infekcija HPV-om u toj dobi najvjerovatnije neće dovesti do invazivnog karcinoma.
Smjernice za oportunistički probir za rak vrata maternice u Hrvatskoj prikazane su u slici 5.
Slika 5. Preporučeni model stručnih smjernica za oportunistički probir za rak vrata maternice u Hrvatskoj
Na kraju prezentacije doc. Vujić je naglasio da je važno primjenjivati smjernice kako bi se u svim područjima radilo uniformirano i da je za uspješnost probira najvažniji čimbenik što veća obuhvaćenost ciljane populacije, te da za još bolju uspješnost treba težiti organiziranom probiru u Republici Hrvatskoj koji bi omogućio veći odaziv žena i bolju kontrolu uspješnosti probira.
Treći dio simpozija, u kojem su predstavljena su iskustva provođenja pilot projekta reorganiziranog NP za rano otkrivanje raka vrata maternice, započeo je Miodrag Beneš, dr. med., specijalist javnozdravstvene medicine u Zavodu za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko – podravske županije te županijski koordinator pilot projekta, s predavanjem o iskustvima provedbe pilot projekta probira za rak vrata maternice u Virovitičko-podravskoj županiji, istaknuvši izazove i postignuća u implementaciji programa na lokalnoj razini. U cilju organizacije aktivnosti programa naveo je opsežnu komunikaciju putem elektroničke pošte i telefona s nacionalnom koordinatoricom te sudjelovanje u organizaicji terenskih posjeta ginekološkim ambulantama i OB Virovitica. Promocija pilot projekta na lokalnoj razini uključivala je sudjelovanje na svim lokalnim radijima i HRT-u, javnim tribinama te javnozdravstvenim akcijama povodom obilježavanja Dan mimoza. Kao izazove u provedbi pilot projekta naveo je komplicirano informatičko rješenje za praćenje i izvještavnje provedbe pilot projekta, kašnjenje s izradom naputka o raspodjeli sredstava provoditeljima, poteškoće u pozivanju žena zbog nepostojanja telefonskih brojeva žena, manjak ljudskih resursa, poteškoće u praćenju nalaza kolposkopije i patologije jer se ne upisuju u struktiruranom obliku i bolnički informatički sustav.
Aktivnosti koordinacije pilot projekta županijskog koordinatora u Virovitičko podravskoj županiji prikazuje slika 6.
Slika 6. Aktivnosti županijske koordinacije pilot projekta u Virovitičko podravskoj županiji
Predavanje na temu „Probir za rak vrata maternice u Hrvatskoj: iskustvo s HPV testiranjem u pilot projektu“ koji se provodi na području Virovitičko podravske županije održala je doc. prim. dr. sc. Ljiljana Žmak, dr. med., specijalistica., medicinske mikrobiologije s parazitologijom iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U prezentacji su prikazane aktivnosti u organizaciji Pilot projekta u dijelu laboratorijske dijagnostike koji su uključivali: određivanje kriterija odabira laboratorija, odabir testova koji se smiju koristiti u pilotu, izrada hodograma pripreme, slanja i prijema uzorka, organizaciju laboratorijske dijagnostike te prosljeđivanja uzoraka i nalaza. Naglašena je važnost kriterija odabira laboratorija za dijagnostiku probira na rak vrata maternice u nacionalnom programu prema kojima testiranje na HPV mogu raditi mikrobiološki laboratoriji koji imaju uveden sustav kontrole kvalitete rada (unutarnja i vanjska kontrola procesa rada), koji mogu obraditi godišnje 10000 uzoraka i koji imaju dovoljno kadra. U organiziranim probirima smiju se koristiti samo validirani testovi koji se nalaze na popisu Europskog društva za ginekološku onkologiju.
Rezultate testiranja na HPV u pilot projektu prikazuje slika 7.
Slika 7. Rezultati laboratorijske dijagnostike testiranja na HPV u pilot projektu Virovitičko podravske županije
Slijedeće predavanje, pod naslovom „Probir za RVM u Hrvatskoj: iskustvo s Papa testiranjem kao dijelom kotestiranja u pilot projektu“održala je prim. Ana Barišić, dr. med., specijalistica kliničke citologije iz KBC Zagreb. Prikazani su dosadašnji rezultati testiranja u pilot projektu:
-od travnja 2023. do veljače 2024. testirano je ukupno 1005 uzoraka (11% žene 20-29 godina, 89% žene 30-64 godina)
– 910 (90,5%) je bilo negativnih nalaza, 9,5% abnormalnih nalaza (43 ASC-US, 25 LSIL, 9 ASC-H, 17 HSIL, 1 pločasti karcinom)
-Među ženama u dobi do 29 godina (108) bilo je 93 (86%) negativnih nalaza te 6 (5%) HSIL, 4 (4%) LSIL i 5 (5%) ASC-US.
Rezultate testiranja žena u dobi od 30 do 64 godina prikazuje slika 8.
Slika 8. Rezultati kotestiranja (test na HPV + tekućinska citologija) u žena u dobi 30 do 64 godina
Medicinska sestra Rajka Zadravec iz ginekološke ordinacije u Virovitičko-podravskoj županiji podijelila je svoje iskustvo s testiranjem nove metode pozivanja žena u sklopu Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice. Kao početne izazove je navela svoje prvo susretanje s programom organiziranog pozivanja žena na testiranje, informatičke probleme evidencije pozivanja žena te problemi s DTP-ovima i K uputnicama u sustavu. Navela je nedostatke pozivanja žena koji su uključivali nepostojanje upisanog kontak telefona, neodgovaranje na poziv, promjena broja telefona/mobitela, dodatni posao i dodatna administracija. Zatim je prikazala prednosti u pozivanju žena (slika 9.). Istaknula je pozitivne reakcije žena na pozive za pregled, naglašavajući njihovo zadovoljstvo što su aktivno uključene u program prevencije te važnost edukacije i pružanja podrške pacijenticama tijekom čitavog procesa provedbe programa ranog otkrivanja ovog oblika raka.
Slika 9. Prednosti pozivanja žena u ginekološkoj ordinaciji – iskustvo pilot projekta u Virovitičko podravskoj županiji
Sljedeće predavanje pod naslovom „Pogled na informacijsku podršku NP-a RVM-a“ održala je prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., epidemiologinja iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Prikazala je pregled organizacije informacijske podrške Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka vrata maternice, ističući važnost primjene odgovarajućih tehnoloških rješenja u praćenju i evaluaciji programa. Za pripremu pozvne baze koristilo se nekoliko izvora podataka: PZZ – primarna zdravstvena zaštita, SKZZ – sekundarna zadravstvena zaštita, registar za rak, registar poroda, baza uzroka smrti. Podaci se prikupljaju prema posebnim identifikatorima za NPP iz postojećeg sustava podataka u zdravstvenom informacijskom sustavu temeljem plana prikupljanja podataka izrađenog u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (slika 10.).
Slika 10. Tijek podataka u sklopu provedbe pilot projekta NP ranog otkrivanja raka vrata maternice
U raspravi koja je slijedila uključili su se kolege s upitima, komentarima i prijedlozima. Najviše pitanja je bilo vezano uz administrativne teškoće u provedbi poput neplaćanja za dio provoditelja te poteškoće praćenja i izvještavanja zbog neodgovarajućeg informatičkog rješenja.
Nakon predavanja održana je panel rasprava na temu: “Možemo li zajedničkim snagama dodatno poboljšati prevenciju i otkrivanje raka vrata maternice u Hrvatskoj?”. Tijekom okruglog stola stručna izlaganja uz moderiranje Anite Bujanić, MA Pharm, MA Health Management, održali su izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prim. Tatjana Nemeth Blažić, članica Povjerenstva Ministarstva zdravstva za koordinaciju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, koordinator i dopredsjednica Hrvatske lige protiv raka, prim. dr. sc. Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva Hrvatskog liječničkog zbora i ravnatelj Zavod za javno zdravstvo “Sveti Rok” Virovitičko – podravske županije, Neda Ferenčić Vrban, dr. med., specijalistica školske medicine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. A. Štampar“ i glavna tajnica Hrvatske lige protiv raka, izv. prof. prim. dr. sc. Danijela Vrdoljak-Mozetič, dr. med., generalna tajnica Europske federacije citoloških društava, predstojnica Kliničkog zavoda za patologiju i citologiju KBC Rijeka, članica Povjerenstva za koordinaciju nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice, i prof. dr. sc. Krunoslav Kuna, dr. med., Predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC Sestre milosrdnice, član Povjerenstva za koordinaciju nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice. Kroz izlaganja i moderiranu raspravu sudionici su aktivno dijelili svoja iskustva, perspektive i prijedloge za buduće korake u borbi protiv ove bolesti. Tijekom panela istaknute su važne teme poput edukacije javnosti, multidisciplinarnog pristupa, poboljšanja pristupa zdravstvenim uslugama, uvođenja novih tehnologija za rano otkrivanje premalignih promjena, te potrebe za boljom koordinacijom između relevantnih institucija i stručnjaka. Na panel raspravi istaknuta je važnost integriranog pristupa i suradnje među dionicima s ciljem postizanja zajedničkih ciljeva u prevenciji i otkrivanju raka vrata maternice u Hrvatskoj.
Na kraju simpozija održan je interaktivni kviz znanja – PubQuiz za sudionike s pitanjima vezanim uz prevenciju raka vrata maternice, ali i pitanjima iz raznih područja (najmanje medicine) uz simbolične nagrade za sudionike – proizvodi Apivita te majice s preventivnim porukama iz kampanje „Neću rak“, uz koji su se svi zabavili, obnovili znanje i naučili nešto novo.
Galerija slika
Održana javnozdravstvena akcija povodom Svjetskog dana bubrega
U četvrtak, 14. ožujka 2024. godine na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu održana je javnozdravstvena akcija povodom obilježavanja Svjetskog dana bubrega, pod sloganom “Zdravlje bubrega za sve – Ujednačimo dostupnost skrbi i optimalnog liječenja!”.
Akciju je organiziralo Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, Hrvatska udruga nefroloških medicinskih sestara i tehničara, KOHOM, Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara u suorganizaciji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, pod pokroviteljstvom Grada Zagreba.
Okupljenim novinarima i zainteresiranoj javnosti obratili su se prof. dr. sc. Mario Laganović, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dr.sc. Mirela Šentija Kenežević, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, te prim. Ivana Brkić Biloš, dr.med., voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti HZJZ-a.
U sklopu akcije građane se kroz razgovor i edukacijske materijale upoznalo s važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje, mogućnostima i važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije. Isto tako građani su imali mogućnost mjerenja arterijskog krvnog tlaka i određivanje šećera u krvi.
Kronična bubrežna bolest česta je bolest koja se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Riječ je o dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije.
U početnim stadijima često nema simptoma ili oni ostanu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno.
Napredovanjem bubrežnog zatajenja mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža.
Budući da je u završnim stadijima kronične bubrežne bolesti potrebno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom, od iznimne je važnosti na vrijeme otkriti kroničnu bubrežnu bolest i liječiti osnovni uzrok kako bi se usporilo napredovanje do završnih stadija i očuvala što veća kvaliteta života.
Hripavac u Hrvatskoj (15.3.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 15.3.2024. godine, zaprimili smo 6261 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 191 |
| 1-4 | 318 |
| 5-9 | 609 |
| 10-14 | 2657 |
| 15-19 | 1541 |
| 20-40 | 398 |
| 41-59 | 431 |
| 60+ | 116 |
| Ukupno | 6261 |
NE!DOPINGU BROJ 92
Dragi čitatelji, izašao je novi broj magazina “NE!DOPINGU”. Uz mnoštvo zanimljiv tema, nadamo se da ćete uživati i ponešto korisno naučiti.
Evaluaciju ponuđenog sadržaja možete napraviti putem kratkog upitnika na slijedećoj poveznici:
https://survey.hzjz.hr/limesurvey/index.php?r=survey/index&sid=716651&newtest=Y&lang=hr
Najava okruglog stola za medije – Alkohol kao javnozdravstveni problem
Brojni su štetni učinci uporabe alkoholnih pića kako za pojedinca tako i za društvenu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Europska regija je regija s najvećom potrošnjom alkoholnih pića u svijetu. Nažalost, Hrvatska je jedna od zemalja s visokom konzumacijom alkoholnih pića. Zanimljivo je da su po nekim pokazateljima istraživanja Health Behaviour in School-aged Children HBSC provedenog 2022. godine (konzumacija alkohola ikad u životu, u posljednjih 30 dana i opijanje) učenice prestigle učenike prvi put od 2002. godine.
Ključno je jačanje preventivnih programa i edukacija od najranije dobi kao i dostupnosti zdravstvenih službi, te će o značajnim iskoracima upravo u tim strateškim aktivnostima biti govora na okruglom stolu.
Uoči Međunarodnog dana borbe protiv alkoholizma i Dana klubova liječenih alkoholičara koji se tradicionalno obilježava 1. travnja 2024. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva organiziraju okrugli stol za medije i stručnu javnost o javnozdravstvenom aspektu konzumacije alkoholnih pića:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, edukacijski centar, Rockefellerova 12, Zagreb utorak 19.03.2024., od 10.30 do 12.00
Pozdravna riječ: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ravnatelj izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. spec.
Dr.sc. Iva Pejnović Franelić, prim.dr.med., Ured Svjetske zdravstvene organizacije u RH
Ministarstvo zdravstva, predstavnik – otvaranje skupa
Moderator: prof.dr.sc. Danijela Štimac Grbić, dr.med. Sudionici okruglog stola:
Svjetski dan bubrega, 14. ožujka 2024.
“Zdravlje bubrega za sve – Ujednačimo dostupnost skrbi i optimalnog liječenja!”
Svjetski dan bubrega obilježava se svake godine, drugog četvrtka u ožujku.
Globalnu kampanju osmislili su Međunarodno nefrološko društvo (ISN) i Međunarodna federacija zaklade za bubrege (IFKF) kako bi se podigla svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje.
Ovogodišnja je tema kampanje: “Zdravlje bubrega za sve – Ujednačimo dostupnost skrbi i optimalnog liječenja!”.
Prema procjenama, kronična bubrežna bolest pogađa više od 850 milijuna ljudi diljem svijeta i uzrok je više od 3,1 milijuna smrtnih slučajeva u 2019. godini.
Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu.
Tijekom posljednja tri desetljeća, napori u liječenju kronične bubrežne bolesti usredotočeni su na pripremu i provedbu nadomjesne bubrežne terapije. Međutim, nedavna terapijska otkrića nude dosad neviđene mogućnosti sprečavanja ili odgađanja bolesti i ublažavanja komplikacija kao što su kardiovaskularne bolesti i zatajenje bubrega, čime se u konačnici produžuje trajanje i poboljšava kvaliteta života osoba koje boluju od kronične bubrežne bolesti.
Iako bi spomenute nove terapije trebale biti univerzalno dostupne svim pacijentima, u svakoj zemlji i svakom okruženju, prepreke kao što su nedostatak osviještenosti o kroničnoj bubrežnoj bolesti, nedovoljne spoznaje o novijim terapijskim strategijama ili nedovoljno povjerenje u iste, nestašica specijalista za bolesti bubrega i troškovi liječenja doprinose velikim razlikama u pristupu liječenju, osobito u zemljama s niskim i srednjim prihodima, ali i u nekim okruženjima s visokim prihodima. Te nejednakosti naglašavaju potrebu podizanja svijesti o kroničnoj bubrežnoj bolesti i izgradnje kapaciteta radne snage u zdravstvu.
Kronična bubrežna bolest česta je bolest koja se definira kao poremećaj u građi i funkciji bubrega koji traje dulje od tri mjeseca i koji dovodi do stanja u kojem bubrezi gube sposobnost uklanjanja otpadnih produkata metabolizma i viška tekućine iz organizma. Riječ je o dugotrajnom i progresivnom slabljenju bubrežne funkcije.
U početnim stadijima često nema simptoma ili oni ostanu neprepoznati budući da se razvijaju polako i postupno. U toj se fazi nepravilna bubrežna funkcija može otkriti samo laboratorijskim pretragama, a najčešće je riječ o slučajnom nalazu prilikom analize krvi i urina, gdje se mogu uočiti povišene vrijednosti kreatinina u krvi, kao i znakovit nalaz povećane količine proteina i albumina izlučenih urinom.
Osobe s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega mogu imati samo blaže simptome, na primjer osoba može mokriti više puta tijekom noći jer bubrezi ne mogu resorbirati vodu i koncentrirati je, što dovodi do većeg volumena mokraće. Uslijed nemogućnosti izlučivanja viška soli i vode, u osoba sa zatajenjem bubrega javlja se visoki krvni tlak, koji u konačnici može dovesti do srčanog udara ili zatajenja srca.
Napredovanjem bubrežnog zatajenja i posljedičnim porastom toksičnih tvari u krvi, mogu se javiti mnogi neurološki i probavni simptomi, poput umora, povećanog zamaranja, slabljenja mentalnih sposobnosti, mišićne slabosti i grčeva, mučnine, povraćanja, pothranjenosti i svrbeža.
Budući da je u završnim stadijima kronične bubrežne bolesti potrebno započeti s nadomještanjem bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom, od iznimne je važnosti na vrijeme otkriti kroničnu bubrežnu bolest i liječiti osnovni uzrok kako bi se usporilo napredovanje do završnih stadija i očuvala što veća kvaliteta života.
Vodeći uzroci bubrežne bolesti jesu šećerna bolest i povišeni arterijski tlak, a porast kronične bubrežne bolesti u populaciji može se objasniti starenjem populacije, porastom šećerne bolesti, neregulirane hipertenzije i pretilosti, prekomjernim i nekontroliranim trošenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova te izloženošću raznim toksinima iz okoliša.
Osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom kronične bubrežne bolesti pod većim su rizikom od obolijevanja od iste, stoga je bitno da se redovito kontroliraju kod svojih liječnika obiteljske medicine, uzimaju terapiju prema liječnikovim uputama i pridržavaju se preporučenih životnih navika kako bi razinu šećera u krvi i visinu arterijskog tlaka održali unutar poželjnih vrijednosti i tako odgodili ili spriječili pojavu kronične bubrežne bolesti.
Prema broju umrlih u 2022. godini u Hrvatskoj, bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa na devetom su mjestu s 1 581 umrlih osoba, od toga je 787 osoba umrlo zbog bubrežnog zatajenja.
Vodeći se procjenama da 10 % odrasle populacije u svijetu ima određeni stupanj kronične bubrežne bolesti, procjenjuje se da u Hrvatskoj od kronične bubrežne bolesti boluje do 300 000 osoba.
Preporuke kako spriječiti pojavu i progresiju kronične bubrežne bolesti:
1. Krećite se – živite aktivnim životom.
2. Redovito kontrolirajte šećer u krvi.
3. Redovito kontrolirajte svoj krvni tlak.
4. Jedite zdravu hranu, održavajte optimalnu tjelesnu težinu i smanjite unos soli na 5 grama dnevno.
5. Uzimajte odgovarajuću količinu tekućine.
6. Ne pušite.
7. Ne uzimajte nesteroidne protuupalne lijekove (lijekove protiv bolova) u pretjeranim količinama i bez preporuke liječnika.
8. Provjerite funkciju svojih bubrega ako imate jedan ili više rizičnih čimbenika: šećernu bolest, visoki krvni tlak, prekomjernu tjelesnu težinu ili ako je netko u vašoj obitelji liječen zbog kronične bubrežne bolesti.
Potrebno je educirati javnost o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje, mogućnostima i važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije.
Prim. Verica Kralj, dr.med.
Ivana Grahovac, dr.med.
Ivana Andrijašević, mag. psych.
Materijali:
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024. (10. tjedan 2024.)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2023./2024., zaključno s 10. ožujka 2024. godine pristiglo 19 140 prijava oboljelih od gripe, od čega je 219 prijava pristiglo u zadnjem (10.) tjednu. Pristiglo je manji broj prijava u odnosu na prethodni tjedan, te u narednim tjednima možemo očekivati daljnje jenjavanje intenziteta sezone. Prijave su pristigle iz svih županija.
Grafikon 1. Ukupan broj prijava oboljelih od gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Najveća stopa prijava gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji (grafikon 2.).
Grafikon 2. Stopa ukupnih prijava gripe prema županijama u sezoni 2023./2024.
Među pristiglim prijavama gripe stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske i školske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3.)
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2023./2024.
Tjedno kretanje oboljelih od gripe u zadnji 5 sezona prikazano je na grafikonu 4.
Grafikon 4. Tjedno kretanje gripe tijekom zadnjih 5 sezona
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone prijavljeno je 39 smrtnih ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 1o. tjednu dominira virus gripe B.
Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti, i u ostalim državama Europske unije bilježi se porast broja oboljelih od gripe. U laboratorijski potvrđenim uzorcima prevladava virus gripe tip A. Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Pravila o antidopingu stupila na snagu
Odlukom Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na sjednici održanoj dana 1. ožujka 2024., odobreno je donošenje Pravila o antidopingu, koja su stupila na snagu 13. ožujka 2024.
Cilj donošenja ovih Pravila je osigurati učinkovitu provedbu antidopinškog programa u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama Svjetskog antidopinškog kodeksa i postojećih međunarodnih standarda Svjetske antidopinške agencije (WADA). Pravila o antidopingu obvezujuća su za sportaše, prateće osoblje sportaša kao i za nacionalne sportske saveze.
Navedena Pravila dostupna su na sljedećoj poveznici:
Udruga Pragma poziva na sudjelovanje u dodjeli 11. „Godišnje nagrade za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja“
Udruga Pragma poziva na sudjelovanje u dodjeli 11. „Godišnje nagrade za novinarske radove koji promiču vrijednosti obrazovanja“.
Ovogodišnja Nagrada usmjerena je novinarskim radovima koji istražuju:
- potrebu mijenjanja stavova djece i mladih (kao i roditelja i stručnjaka) o sudjelovanju u sportskim aktivnostima te isticanju pozitivnih strana sudjelovanja djece i mladih kroz sport i na taj način povezujući sport te zdravstvene, medijske i socio-emocionalne kompetencije djece i mladih. Radovima želimo promovirati zdravlje kod djece i mladih, timski rad i nenasilje, zajedništvo i suradničko rješavanje problema, usmjeravanje pažnje i povećanja motivacije, odgoja za općeljudske vrijednosti poštivanja drugih (suparnika, protivnika – natjecatelja i kolega) te zaštite ranjivijih (zaštita djece od svih oblika zlostavljanja ili neprimjerenog ponašanja vršnjaka ili odraslih);
- poticanje na konkretnu tjelesnu aktivnost djece i mladih koja ima dokazane psihofizičke posljedice na djecu koja treba biti medijski promovirana kao društveno poželjna aktivnosti;
- promjene koje će izazvati javno i medijsko zagovaranje sportskog, aktivnog načina života i razmišljanja, a u odgojno-obrazovnom kontekstu je usmjerena na podizanje kognitivnih vještina djece i mladih.
Temeljem prijava na poziv Pragme, prihvaćeni su sljedeći novinarski radovi u dvije kategorije:
U kategoriji radijski prilozi:
1. Ivana Sučić, Prvi program Hrvatskog radija, s radom: „Leti po svom, ostani dijete“;
2. Maša Rađenović, Radio Sisak, s radom: „Školska frekvencija: Tragom razvoja, aktivnosti i natjecanja u školskim dvoranama“;
3. Josipa Jergović Baklaić, Hrvatski radio Otočac, s radom: „ZDRAVITON – “Naj sportaši”“;
4. Doris Banić, Alfa radio, s radom: „Čilićevi stipendisti“;
5. Hrvoje Josip Bišćan, Hrvatski katolički radio, s radom: „Djeca, ekrani, sport“.
U kategoriji TV/tiskani/online prilozi:
1. Andrea Kršlović, Zadarski tjednik, s radom: „Mali princ stvara bolji svijet i treba podršku lokalne zajednice“;
2. Ante Pejar, SUM TV, s radom: „Uspješna mlada sportašica i trenerica o važnosti bavljenja fizičkom aktivnošću“;
3. Ivana Rab Guljaš, Glas Slavonije, s radom: „Borci uz pobjedničke pojase i medalje žele i fakultetske diplome“;
4. Sanja Bubalo, Portal Dječja posla, s radom: „Djeca s teškoćama kroz sport žive ispunjen život pun mogućnosti“;
5. Josip Balić, Sportska televizija, s radom: „Taekwondo klub Monter“;
6. Gorana Đivić, Sportska televizija, s radom: „”Girls Trophy” turnir u Brezovici“;
7. Vesna Kljajić, Sportska televizija, s radom: „Hrvački klub “Lika”“.
Novinarski radovi, zajedno sa Smjernicama za škole s prijedlozima kako provesti dodjelu Nagrade u ustanovama, i glasačkim listom, dostupni su na https://www.udruga-pragma.hr/obrazovanje-i-mediji/. Ustanove mogu dobrovoljno sudjelovati u ovom projektu opismenjavanja do 27. 5. 2024. prema načelu „jedna ustanova – jedan glas“, po pojedinoj kategoriji. Provoditelji mogu dobiti pomoć u provedbi ocjenjivanja putem e-pošte: pragma@udruga-pragma.hr ili 01 7789 950. U projektu je do danas sudjelovalo više od 80 škola, više od 12 000 djece i mladih te 600 stručnih suradnika, nastavnika, odgojitelja/odgajatelja, a doprinio je provedbi medijsko-emocionalnog odgoja.
Nagrada se dodjeljuje uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma i sporta, potporu Grada Zagreba te uz partnerstvo Hrvatskog školskog sportskog saveza Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.
U prilogu:
Pragma_Smjernice za provedbu glasovanja_2024
Pragma_Glasački list_Nagrada Misli, vjezbaj, mijenjaj
Sadržaj je isključivo u odgovornosti Pragme.
COVID-19 u Hrvatskoj (13.3.2024.)
COVID-19 je bolest koja podliježe obvezi prijavljivanja temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zarazih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17, 114/18, 47/20, 134/20, 143/21) i uvrštena je na Listu zaraznih bolesti čije je sprečavanje i suzbijanje od interesa za RH (NN 60/2014, 28/2020, 73/2022). Prijave uključuju oboljele kod kojih je bolest utvrđena na temelju kliničkih, epidemioloških i laboratorijskih kriterija.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprima prijave u realnom vremenu te se broj prikazan ovdje temelji na prijavama koje još nisu završile proces obrade te konačni brojevi prijava objavljeni u nekim drugim izvještajima mogu odstupati od ovdje navedenog broja. Također ovdje prikazan broj nije broj stvarno oboljelih u tom tjednu već broj zaprimljenih prijava oboljelih s obzirom da od samog početka bolesti do javljanja liječniku i do podnašanja same prijave od strane liječnika protekne određeno vrijeme.
U 10. kalendarskom tjednu (tjedan od 4. do 10. ožujka 2024.) u sustav prijavljivanja zaraznih bolesti zaprimljeno je 79 prijava COVID-19.
Prema trenutno dostupnom izvještaju, u 10. kalendarskom tjednu nije zabilježena niti jedna prijava smrtnog ishoda od COVID-19.
Podatke sustava prijavljivanja zaraznih bolesti ne treba uspoređivati s ranije objavljivanim podacima.
PCN radionica
Služba za toksikologiju HZJZ-a planira uskoro održati Radionicu za ispunjavanje i predaju PCN podnesaka. Predviđeno trajanje radionice je 6 sati.
Radionica će se održati u prostorijama Službe za toksikologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Borongajska cesta 83g. Cijena je 165,90 € s PDV-om.
Ako ste zainteresirani za radionicu, pošaljite e-mail na: toksikologija@hzjz.hr
WADA i ITA u pripremama za OI u Parizu
Svjetska antidopinška agencija (WADA) i Međunarodna agencija za testiranje (ITA) udružile su snage te nekoliko mjeseci prije početka Olimpijskih igara u Parizu dale pregled suradnje i aktivnosti koje se odnose na provedbu antidopinškog programa pred nadolazećim Igrama.
Međunarodni olimpijski odbor (IOC) dodijelio je sva prava u provođenju antidopinškog programa na Igrama Međunarodnoj agenciji za testiranje koja već duže vrijeme radi na njegovom planiranju i provođenju.
Važan dio tog programa je i ‘pametno’ testiranje koje se provodi u mjesecima prije početka Igara a koje uključuje koordinaciju aktivnosti testiranja od strane organizacija za borbu protiv dopinga. ITA je osnovala Stručnu skupinu čiji je cilj osigurati da uoči OI u Parizu sportaši budu podvrgnuti snažnijem režimu testiranja koji je u proporciji s potencijalnim rizikom te izdavanjem preporuka za testiranje svim relevantnim organizacijama. Rad ove Skupine koja se sastoji od stručnjaka različitih profila iz raznih sportova, uvelike je u tijeku. WADA potiče antidopinške organizacije diljem svijeta da provode sve preporuke koje donosi Stručna skupina. Podršku koju daje WADA i drugi dionici ključni su za cjelokupni uspjeh programa.
I sam predsjednik WADA-e Witold Bańka pozvao je sve međunarodne saveze te nacionalne i regionalne antidopinške organizacije da provedu sve preporuke testiranja koje dobiju od ITA-ine Stručne skupine te istaknuo da globalni antidopinški program iz godine u godinu postaje sve snažniji a dio tog uspjeha leži u snažnoj suradnji s ključnim dionicima, kao što je ITA.
Iako je provođenje testiranje najvažniji dio ovog antidopinškog programa, također jednako važan dio je i edukacija sportaša i pratećeg osoblja sportaša koji će nastupati na Igrama ove godine. WADA je prije nekoliko mjeseci na svojoj online platformi ADEL objavila novi edukacijski tečaj namijenjen sudionicima Igara dok je ITA izdala vodič namijenjen nacionalnim olimpijskim odborima posvećen antidopinškim temama s naglaskom na edukaciji sudionika OI u Parizu. (F.A.L.)
WHO QualityRights e-obuka o mentalnom zdravlju, oporavku i uključivanju u zajednicu
Inicijativa Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom ‘QualityRights’ ima za cilj poboljšati kvalitetu skrbi za mentalno zdravlje i povezane usluge te promicati prava osoba sa psihosocijalnim, intelektualnim i kognitivnim poteškoćama.
Povezana e-obuka’ QualityRights’ dostupna je na 11 jezika, uključujući i hrvatski, a pomoći će Vam da:
- Shvatite i poboljšate vlastito mentalno zdravlje i dobrobit
- Naučite kako podržati prijatelje, obitelj i članove zajednice koji imaju psihičkih poteškoća
- Stječete znanja i vještine za smanjene stigme, diskriminacije, zlostavljanja i korištenja praksi prisile
- Naučite kako pružiti podršku osobama sa psihičkim problemima ili osobama koje prolaze kroz krizu
- Naučite kako da aktivno uključiti ljude u njihov vlastiti plan liječenja, skrbi i podrške, pružajući alate i osnažujući ih da prevladaju izazove
- Steknete vrijedno stručno znanje i vještine za vođenje reforme prema pristupu oporavka koji je usmjeren na osobu i temelji se na pravima
Ovaj trening je za sve:
Stručnjake po iskustvu, članove zdravstvenog, socijalnog i pravosudnog sustava (npr. policijski službenici, zatvorski službenici, suci), učitelje, članove obitelji ili zajednice, kreatore politika, zaposlenike vlade i ostale.
Pridružite se i Vi ovom inovativnom online tečaju i steknite službeni certifikat Svjetske zdravstvene organizacije!
Link za pristup treningu: https://humanrights-etrain-qualityrights.coorpacademy.com/signup
Više možete pročitati: https://www.who.int/teams/mental-health-and-substance-use/policy-law-rights/qr-e-training
Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi edukaciju stručnjaka koji rade u sustavu zaštite mentalnog zdravlja u primjeni alata programa Quality rights. Do sada su dvodnevne radionice radionice održane u: Sisačko-moslavačkoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, gradu Zagrebu, a sljedeća se održava u Splitu 14 i 15. ožujka.
O održanim radionicama možete pročitati više na:
Hripavac u Hrvatskoj (8.3.2024.)
Prema podacima Registra zaraznih bolesti Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti, u periodu od 1.1.2023. do 8.3.2024. godine, zaprimili smo 6144 prijava oboljelih od hripavca.
Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti je dinamičan i ovdje prikazani brojevi odražavaju broj prijava u trenutku izrade izvještaja. Podaci o broju oboljelih bit će ažurirani na tjednoj razini.
Najveći broj oboljelih bilježimo u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 180 |
| 1-4 | 302 |
| 5-9 | 583 |
| 10-14 | 2620 |
| 15-19 | 1530 |
| 20-40 | 390 |
| 41-59 | 426 |
| 60+ | 113 |
| Ukupno | 6144 |
Nezadovoljna norveška zvijezda
Norveška zlatna suša na Svjetskom dvoranskom prvenstvu, održanom prošlog vikenda u Glasgowu, pogodila je 29-godišnjeg Jakoba Ingebrigtsena, zvijezdu srednjih pruga, koji nije nastupio zbog ozljede. U nedavnom intervjuu za Times, Ingebrigtsen je kritizirao prisutnost dopinga u atletici, rekavši da je sada gore nego prije deset godina. “Teško je to dokazati, ali naprosto tako osjećam. Manje je pozitivnih testova, što me stvarno zabrinjava; to je znak da ljudi postaju pametniji i pronalaze bolje načine da izbjegnu otkrivanje uzimanja zabranjenih tvari, ili možda testovi ne otkrivaju dovoljno.”
Olimpijski pobjednik na 1.500 metara nastavio je rekavši da se premalo ljudi hvata testiranjem na natjecanju, a jedini način na koji se “varalice” otkrivaju je na osnovu podataka o lokaciji.
Ono što je drugačije nego prije 10 godina je broj testiranih sportaša – više se testira, manje se otkriva. Predsjednik Svjetske atletike (WA) Sebastian Coe predstavio je Jedinicu za integritet atletike (AIU) 2017. godine, ključno upravljačko tijelo posvećeno očuvanju integriteta atletike. Svake godine WA potroši procijenjenih 8.000.000 dolara na održavanje sustava za borbu protiv dopinga. (V.B)
Foto: Kevin Morris
Voditeljica istraživanja za Republiku Hrvatsku prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović predstavila je najnovije rezultate istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)
Zagreb, 11. ožujka 2024. – Javno predstavljanje rezultata istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“ – voditeljica istraživanja prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović
Cjelovitu publikaciju na hrvatskom jeziku možete preuzeti na poveznici: Publikacija- Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)
Cjelovitu publikaciju na engleskom jeziku možete preuzeti na poveznici: CroCOSI 2021./2022.ENG
Infografiku možete preuzeti na poveznici: CroCOSI Fact sheet 2021.-2022.HRV / CroCOSI Fact sheet 2021.2022 ENG
Voditeljica COSI istraživanja za Republiku Hrvatsku prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović predstavila je najnovije rezultate.
- ožujka 2024. u prostorijama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo javno su predstavljeni novi rezultati istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“ Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, čija je voditeljica za Republiku Hrvatsku prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.
Rezultati pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Uz vrlo visoku prevalenciju prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, zabilježene su i izražene spolne razlike, odnosno prekomjerna tjelesna masa i debljina češće su zabilježene u dječaka, u njih 38,5%, u odnosu na 33,7% djevojčica. Trendovi kretanja prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece ukazuju da učestalost ovog velikog javnozdravstvenog problema i dalje raste.
„Ovi rezultati, u usporedbi s rezultatima prva dva kruga CroCOSI istraživanja 2015./2016. i 2018./2019. u kojima je zabilježena prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece iste dobi od 34,9% te 35,0% pokazuju nam da, baš kao ni druge europske zemlje, nismo na dobrom putu da ostvarimo cilj zaustavljanja porasta debljine u djece. Činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Ta djeca imaju povećan rizik da u odrasloj dobi također imaju isti problem, što posljedično znači veći rizik oboljenja od drugih kroničnih nezaraznih bolesti čime raste i očekivani teret za zdravstveni sustav“- naglašava prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.
Uspoređujući rezultate po regijama, najmanji udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 28,6%, dok je najveći udio bio u Panonskoj regiji, 38,9%, pri čemu valja napomenuti da u toj regiji čak 20,0% djece, odnosno svako peto dijete ima debljinu. Učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine razlikuje se i s obzirom na socioekonomski status na način da je među obiteljima nižeg socioekonomskog statusa zabilježena viša učestalost ovog problema. Istraživanje je također pokazalo kako prekomjernu tjelesnu masu i debljinu u djece roditelji ne prepoznaju u mjeri u kojoj je ona stvarno prisutna kod djece.
Uz podatke o uhranjenosti djece, CroCOSI istraživanjem prikupljeno je mnoštvo informacija o stilovima života djece, njihovim prehrambenim navikama te navikama tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja. Rezultati tako pokazuju da 81,1% osmogodišnjaka svakodnevno doručkuje, ali da tek 3,1% djece konzumira preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno. Zaslađene sokove kao najčešće izvore skrivenih kalorija u djece, četiri i više puta tjedno pije svako četvrto dijete, njih 26,4%. Iako je pandemija COVID-19 dovela do promjena u dnevnoj rutini djece, roditelji navode da se konzumacija različite hrane i pića u djece tijekom pandemije nije drastično promijenila te je samo oko 10% roditelja izvijestilo o povećanoj konzumaciji voća i povrća, te slatkih i slanih grickalica.
Aktivna igra, u kojoj djeca sudjeluju u tjelesnoj aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta, za djecu i mlade preporučena je svakodnevno u trajanju od najmanje jednog sata. Prema rezultatima ovog istraživanja, u aktivnoj igri umjerenog do visokog intenziteta, jedan sat ili dulje prosječno provede velika većina djece, njih 93,5%. Međutim, COVID-19 pandemija imala je velik utjecaj na tjelesnu aktivnost djece pa se tako za vrijeme pandemije kod otprilike svakog trećeg osmogodišnjaka smanjilo vrijeme provedeno u aktivnoj igri. Suprotno tome, 37,3% djece u svoje slobodno vrijeme provodi dva ili više sata pred ekranima, a u vrijeme pandemije COVID-19 uočen je porast slobodnog vremena provedenog pred ekranima u svakog trećeg djeteta.
Voditeljica istraživanja prof. dr.sc. Sanja Musić Milanović istaknula je kako se prekomjerna tjelesna masa i debljina mogu prevenirati te da je neophodno ulagati napore u očuvanje zdravlja od najranije dobi: „Važno je krenuti s odlučnim djelovanjem zajedničkim snagama, na svim razinama. Prevencija debljine nije odgovornost ni pojedinca ni nekog pojedinačnog sektora, nego joj treba pristupiti kroz sustavnu provedbu sveobuhvatnih, multisektorskih intervencija. Time ćemo ne samo odgajati zdrave generacije i rasteretiti zdravstveni sustav, već i spriječiti skraćivanje očekivanog trajanja života uslijed problema debljine, što će doprinijeti opstanku i razvoju društva u cjelini.“
Edukacija na SP-u hokeja na ledu
U Zagrebu se od 11. do 17. ožujka 2024. godine održava Svjetsko prvenstvo u hokeju na ledu za žene u diviziji 3A. Uz domaćina Hrvatsku, u diviziji se natječu reprezentacije Bugarske, Litve, Rumunjske, Srbije i Ukrajine.
Prvenstvo se održava na novom ledu u zagrebačkim Utrinama.
U Admiral Ice Domeu Služba za antidoping je 10. ožujka 2024., održala predavanje o dopingu/antidopingu i svemu onom što je bitno za natjecanje turnirskog karaktera. Predavanju je prisustvovala cijela reprezentacija uz stručni stožer, njih 25.
Predavanje je pažljivo slušano, a ono što im želimo je odličan rezultat bez ijedne ozljede. (V.B)
Foto: V.B
U Kopenhagenu održan sastanak u sklopu JA ImpleMENTAL
Predstavnici 21 zemlje podijelili su iskustva i primjere dobre prakse
Gotovo 200 sudionika iz 21 zemlje i 39 organizacija sudjelovalo je na dvodnevnom sastanku JA ImpleMENTAL State Member State Policy Committee Meeting (MSPC) i hibridnom seminaru s EU MSPC članicama, koji se održao u Kopenhagenu i online.
Nakon uvodnih govora Ledie Lazeri, regionalne savjetnice za mentalno zdravlje, WHO Europe, i Vasileie Konte, JA ImpleMENTAL koordinatorice, NPHO Grčka, u opuštenoj, ali radnoj atmosferi predstavljeni su brojni primjeri dobre prakse, vizije, argumenti i primjeri implementacije. Također, održana je radionica na temu postavljanja kampanje za zapošljavanje osoba sa iskustvom (engl. experts by experience) u kreiranju politika, pružanju usluga, obuci i istraživanjima.
Predstavljene su dobre prakse za održavanje kapaciteta mreža mentalnog zdravlja. Jenny Telander predstavila je švedski primjer međusektorske suradnje za održivu politiku mentalnog zdravlja i prevencije samoubojstava, a Anja Kare Vedelsby predstavila je danski primjer integracije proživljenog iskustva u održivu politiku mentalnog zdravlja i pružanje usluga.
Nakon što je Elena Shevkun, tehnička službenica programa za mentalno zdravlje, WHO Europe, predstavila primjer koalicije za mentalno zdravlje, izlaganje je započeo Antonis Kousoulis, direktor Globalne zdravstvene akcijske mreže, koji je govorio o važnosti svijesti, zagovaranja i komunikacija za mentalno zdravlje.
Melita Murko, tehnička referentica programa za mentalno zdravlje, WHO Europe, i Jason Maurer, komunikacijski focal point programa za mentalno zdravlje, WHO Europe, otvorili su zanimljivu temu – kako pozvati kreatore politike na odgovornost, a na tu temu održana je i radionica pod nazivom: „Isticanje važnost proživljenog iskustva kao karike koja nedostaje za odgovorno kreiranje politike“.
Sastanak je zaključen riječima Vasileije Konte koja je rekla da snaga JA ImpleMENTAL mreže leži u zajedničkom radu na stvaranju promjena kroz razmjenu iskustava i ideja s drugim članovima odbora za politiku.
– „Na ovom dvodnevnom događaju izvijestili smo države članice o značajnom napretku našeg projekta i aktivnostima na kojima radimo, posebice u razvoju novih metoda u prevenciji samoubojstava. Puno smo naučili iz uspjeha i izazova naših država članica i to znanje koristimo za transformaciju usluga. Naša postignuća čine čvrst temelj za buduće intervencije i utječu na nacionalne strategije trajnog napretka. Odlučni smo se temeljito pripremiti i pratiti sve potrebne administrativne korake, iako je to veliki izazov za dugoročnije projekte. Željno očekujemo rezultate i moramo nastaviti raditi na drugim aktivnostima kako bismo osigurali održivost i rast projekta. Nastavit ćemo predano raditi na projektu, dodatno ćemo se posvetiti ovim temama, kao i nastaviti rad na sljedećem sastanku u Ateni.“ – rekla je Vasileia Konte.
Javno predstavljanje rezultata istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“ voditeljica istraživanja prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović Zagreb, 11. ožujka 2024. godine
Javno predstavljanje rezultata istraživanja
„Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“
voditeljica istraživanja prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović
Zagreb, 11. ožujka 2024. godine u 11:00 sati
pozivamo Vas da nam se pridružite na predstavljanju rezultata istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI)“ koje će se u povodu obilježavanja Svjetskog dana debljine te ususret Hrvatskom danu osviještenosti o debljini, u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, održati 11. ožujka 2024. godine, s početkom u 11:00 sati u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Rockefellerova 12 u Zagrebu.
Glavne rezultate istraživanja predstavit će voditeljica istraživanja za Republiku Hrvatsku prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović.
Predstavljene će biti nove procjene prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u 8-godišnjaka u Republici Hrvatskoj, kao i podaci vezani uz njihovu tjelesnu aktivnost i prehrambene navike uz dodatan osvrt na utjecaj COVID-19 pandemije na navedene odrednice zdravlja djece.
Nakon predstavljanja rezultata, predviđeno je da voditeljica istraživanja prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, daje izjave za medije u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Ukratko o istraživanju:
Istraživanje CroCOSI provedeno je u školskoj godini 2021./2022. u 261 osnovnoj školi u Republici Hrvatskoj i dio je istraživanja „Inicijativa praćenja debljine u djece“ (engl. Childhood Obesity Surveillance Initiative, COSI) Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije koje se provodi od 2006. godine. Hrvatska se istraživanju po prvi puta priključila u školskoj godini 2015./2016. i ovo je treći puta da je istraživanje provedeno u Hrvatskoj. Glavni cilj CroCOSI istraživanja je redovito prikupljanje usporedivih podataka o uhranjenosti školske djece, njihovim životnim navikama te o obilježjima njihovih okruženja sa svrhom rutinskog praćenja statusa uhranjenosti u djece te usporedbe dobivenih podataka s drugim zemljama europske regije Svjetske zdravstvene organizacije koje sudjeluju u ovom istraživanju. Ovim krugom CroCOSI istraživanja dodatno je ispitan još i utjecaj COVID-19 pandemije na dnevnu rutinu djece, njihovu dobrobit, prehrambene navike i tjelesnu aktivnost.
Za više informacija molimo kontaktirajte:
Anja Đurić
+385 (0)99 2671746
Pozivnica za medije 11-03-2024
Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2022. g.
Publikacija Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis sadrži najvažnije podatke i pokazatelje o radu zdravstvenih službi u sustavu zdravstva, kao i pokazatelje o zdravstvenom stanju hrvatske populacije i odabranih populacijskih skupina. Svi podaci prikupljaju se iz zdravstvenih ustanova i ordinacija s čitavog područja Hrvatske, bez obzira na vrstu vlasništva i vrstu zdravstvenog osiguranja pojedinca. Zdravstveni pokazatelji, koji ne ukazuju samo na aktualno stanje, već omogućuju praćenje kretanja pojedinih sastavnica, nužni su za ocjenu funkcioniranja i učinkovitosti zdravstvenog sustava i temelj su procesa zdravstvenog planiranja na nacionalnoj i lokalnoj razini. Rad na razvoju i kvaliteti zdravstvenih pokazatelja iz cjelokupne bolničke i izvanbolničke zdravstvene djelatnosti odvija se u uskoj suradnji sa županijskim zavodima za javno zdravstvo.
Izdanje Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2022. godinu možete pregledati i preuzeti putem sljedeće poveznice: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2022. g. (PDF, 10.8 MB).
Tablice objavljene u ovom izdanju ljetopisa možete preuzeti u formatu Excel-datoteka (.xls/.xlsx) putem sljedeće poveznice: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2022. – tablični podaci.
Napomena: zbog izmijenjenih okolnosti prikupljanja podataka tijekom epidemije COVID-19, dio rutinskih statističkih izvješća nije dostavljen te su podaci u pojedinim poglavljima nepotpuni.