Tijekom posjeta Sanje Musić Milanović Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji najavljeno njezino globalno djelovanje u području promicanja zdravlja!

Prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović  sudjelovala je u Ženevi na skupu kojeg su organizirale Republike Hrvatska, Sjedinjene Meksičke Države i Svjetska zdravstvena organizacija pod nazivom „Tipping the Scales: Global Actions to Address Obesity“, a na kojem je predstavljen Akceleracijski plan Svjetske zdravstvene organizacije za zaustavljanje debljine, gdje se sudionicima skupa obratila, najprije uvodno, a potom i na završetku skupa.

Pomoćnica Glavnog direktora za univerzalnu zdravstvenu pokrivenost i zdravlje populacija Naoko Yamamoto u svom je obraćanju najavila kako će sada, nakon primljenog priznanja Svjetske zdravstvene organizacije kojim je proglašena „Prvakom zdravlja 2022. godine“, prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović započeti svoje globalno djelovanje u području promicanja zdravlja.

„Iz danas prezentiranih iskustava drugih zemalja u borbi s debljinom jasno je kako se događa puno aktivnosti. Imamo toliko važnih poteza koje možemo i vjerujem, moramo implementirati. Složili smo se oko zajedničkog zaključka kako je hitno nešto poduzeti oko debljine – imamo preporuke, imamo globalni plan i sve što trebamo učiniti je – djelovati globalno, učiti jedni od drugih. Imamo toliko dobrih primjera, budimo ujedinjeni! Moramo ubrzati naše napore za zaustavljanjem debljine i za to su nam potrebni svi glasovi raznih generacija,“ poručila je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović te zahvalila svim sudionicima na predanosti ovoj globalnoj inicijativi.

Tijekom četverodnevnog posjeta sjedištu Svjetske zdravstvene organizacije, supruga predsjednika Republike sudjelovala je i na nizu radnih sastanaka. Sastala se s Naoko Yamamoto, pomoćnicom glavnog direktora za univerzalnu zdravstvenu pokrivenost i zdravlje populacija; Etiennom Krugom, direktorom Odjela za socijalne odrednice zdravlja; Anshuom Banerjeeom, direktorom Odjela za roditeljstvo, novorođenčad, zdravlje djece i adolescenata i starenje; Francesom Brancom, direktorom Odjela za nutricionizam i sigurnost hrane; Rüdigerom Krechom, direktorom Odjela za promicanje zdravlja te Bente Mikkelsen, direktoricom Odjela za kronične nezarazne bolesti.

Na sastancima se razgovaralo o temama zajedničkog stručnog interesa te o prilikama za daljnju suradnju u području globalnog promicanja zdravlja.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (20. tjedan)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 22. svibnja 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 6 034 prijava oboljelih od gripe, od čega je 5 prijava stigla u 20. tjednu 2022. godine.

Grafikon 1. Broj prijava oboljelih od gripe prema županijama, 20. tjedan, sezona 2021./2022.

Najveća kumulativna stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (691,3), a slijedi ih Šibensko-kninska županija (639,9) (grafikon 2).

Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 22.5.2022.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 22.5.2022.

Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).

Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 20. tjednu bilo je 0,65% uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A.  U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.

Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.

Svjetski dan štitnjače – 25. svibnja 2022.

Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja s ciljem podizanja društvene svijesti o bolestima štitnjače, s posebnim naglaskom na pravovremenu dijagnostiku, liječenje i prevenciju. Posvećen je svim ljudima s bolestima štitnjače te svim istraživačima i liječnicima koji proučavaju i liječe bolesti štitnjače.

Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara koja svojim djelovanjem utječe na cijeli organizam. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitna žlijezda sintetizira hormone trijodtironin i tiroksin, koji su nužni za pravilno funkcioniranje svih tkiva i organa, otpušta ih u krvotok te na taj način regulira sveukupni metabolizam. Proizvodnju hormona tiroksina i trijodtironina regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako štitnjača iz nekog razloga smanji izlučivanje trijodtironina i tiroksina, hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste, što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače).

Dva najčešća poremećaja funkcije štitnjače su hipertireoza (pojačana aktivnost štitnjače) i hipotireoza (smanjena aktivnost štitnjače). Simptomi bolesti štitnjače variraju od osobe do osobe i nerijetko se pogrešno povezuju sa stanjima kao što su trudnoća, menopauza ili depresija.

Za normalan rad štitne žlijezde i izgradnju hormona štitnjače neophodan je jod. Kod blagog do umjerenog manjka joda, štitnjača hipertrofira kako bi mogla proizvoditi dostatnu količinu hormona pa dolazi do gušavosti. U slučaju većeg nedostatka joda nastaje miksedem, bolest štitnjače koja dovodi do hipotireoze.

Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), 2020. godine su u svijetu od raka štitnjače oboljele 586 202 osobe, a umrlo je 43 646 osoba.  Žene čine gotovo 80 % svih novih slučajeva i 63 % smrti zbog raka štitnjače.  Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2019. godini od raka štitnjače oboljela je 831 osoba, od čega 78% žena. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5 % godišnje u posljednjih 20 godina. Uzrok tome su sve češći ultrazvučni pregledi štitnjače, koji u velikom broju slučajeva otkriju lokalizirane karcinome. Povećana je i prevalencija nekih rizičnih čimbenika, kao što je pretilost. Ostali čimbenici rizika uključuju izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljsku anamnezu raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, sniženu razinu D vitamina i određene rijetke nasljedne sindrome.

Prosječno godišnje od raka štitnjače umire 35 osoba, od čega oko 60 % žena. U usporedbi s većinom drugih čestih sijela raka, rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena Ova se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi; kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u pedesetim i šezdesetim.

U Hrvatskoj u 2020. godini, dijagnoze koje pripadaju poremećajima štitnjače (EOO-E07) zabilježene su u djelatnosti obiteljske (opće) medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece u ukupno 334 238 osoba: 396 u dobi od 0 do 6 godina, 9 768 u dobi od 7 do 19 godina, 206 400 u dobi od 20 do 64 godine te 117 674 među starijima od 65 godina. Navedene dijagnoze evidentirane su prilikom kontakta sa zdravstvenom zaštitom, kao glavne dijagnoze, dodatne dijagnoze ili na receptima, no nisu nužno potvrđene, stoga navedeni podaci ne mogu poslužiti jednoznačnom određivanju pojavnosti navedenih bolesti i stanja.

Prema procjeni Američkog društva za štitnjaču, i do 60 % osoba s bolestima štitnjače nije svjesna svoga stanja,  stoga podizanje društvene svijesti o ovom javnozdravstvenom problemu širom svijeta igra ključnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju bolesti i pravovremenom liječenju, čime se može bitno smanjiti globalno opterećenje ovim bolestima.

Nacionalni dan darivanja i presađivanja organa i tkiva 2022. g.

2006. godine Hrvatski sabor donio je Odluku kojom je 26. svibnja proglašen Nacionalnim danom darivanja i presađivanja organa i tkiva, čije je obilježavanje prilika za javnu zahvalu darivateljima i njihovim obiteljima te iskaz solidarnosti i podrške svima koji čekaju na presađivanje organa.

Presađivanje organa i tkiva danas je širom svijeta prihvaćena i uspješna metoda liječenja bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja funkcije organa kao što su srce, bubrezi, jetra, gušterača ili pluća, putem presađivanja organa preminulih osoba ili u nekim slučajevima živih srodnih i nesrodnih darivatelja. Uspješna transplantacija spašava živote i izuzetno pridonosi poboljšanju kakvoće života primatelja.

U Hrvatskoj se mogućim darivateljem organa smatra svaka preminula osoba koja se za života tome nije izričito protivila. Osobe koje poslije smrti ne žele darovati organe i tkiva trebaju popuniti Izjavu o nedarivanju kod izabranog liječnika obiteljske medicine, koje se upisuju u registar nedarivatelja pri Ministarstvu zdravstva. U Republici Hrvatskoj se transplantacije izvode u pet kliničkih bolničkih centara, a prema podacima mreže Eurotransplant, naša država je posljednjih 10 godina zemlja s najvećim brojem donora po glavi stanovnika u Europi.

Detaljniji statistički pokazatelji aktivnosti mreže Eurotransplant (uključujući podatke za Hrvatsku) dostupni su putem sljedeće poveznice.

Europski tjedan borbe protiv raka 2022.

Svake godine, u posljednjem tjednu svibnja (25. – 31. svibnja), obilježava se Europski tjedan borbe protiv raka. U fokusu ovogodišnje kampanje je Europski plan borbe protiv raka (#EUCancerPlan) i uloge svakog dionika u njegovoj što boljoj i učinkovitijoj provedbi.

Pozivaju se svi pojedinci i organizacije koje se bave borbom protiv raka da se pridruže i doprinesu, kako provedbi Europskog plana borbe protiv raka, tako i što sveobuhvatnijoj prevenciji, skrbi i zadovoljavanju potreba oboljelih.

Svaki dan Europskog tjedna borbe protiv raka posvećen je određenoj temi iz širokog spektra područja onkološke skrbi. Obilježavanje započinje temom primarne prevencije, a zaključuje se Svjetskim danom nepušenja.

Rak je globalni javnozdravstveni problem s kojim se potrebno suočiti na svim razinama. Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), u Europi je u 2020. godini dijagnosticirano preko 4 milijuna slučajeva raka, a umrlo je više od 1,9 milijuna ljudi. Na temelju sadašnjih podataka, procjenjuje se da će se 40% Europljana u jednom trenutku svog života suočiti s nekom od dijagnoza raka.

U Hrvatskoj je u 2020. godini od raka umrlo 13.138 ljudi, što rak dovodi na visoko drugo mjesto najčešćih uzroka smrti u Hrvatskoj, odmah nakon srčano-žilnih bolesti. Kod osoba mlađih od 65 godina rak je najčešći uzrok smrti te uzrokuje oko 36% svih smrti u toj dobi.

Kada govorimo o smrtnosti od raka, Udruženje europskih liga protiv raka (ECL) navodi kako se gotovo polovica smrti od raka u Europi može izbjeći i to pridržavanjem 12 jednostavnih preporuka Europskog kodeksa protiv raka.

Europski kodeks protiv raka (ECAC)

Prvo izdanje ECAC-a datira još iz 1987. godine, a do danas je triput revidiran. Svako izdanje kodeksa protiv raka usmjereno je na aktivnosti koje pojedinci mogu poduzeti u cilju sprječavanja raka. Trenutno je na snazi četvrto izdanje ECAC-a koje se ističe po svojim navodima temeljenim isključivo na čvrstim znanstvenim dokazima, usmjerenosti na opću populaciju (umjesto na donositelje odluka, zdravstvene djelatnike, industriju i sl.) te navedenim najznačajnijim rizičnim čimbenicima. Također, naglasak četvrtog izdanja ECAC-a stavljen je na prikladnost i značajnost poruka za prosječnog stanovnika (ne samo za one koji su u visokom riziku od obolijevanja od raka) i na aktivnosti koje svaka osoba može poduzeti kako bi ublažio svoj rizik od raka te su u istom korištene vrlo jednostavne, izravne i svima razumljive rečenice.

Četvrto izdanje ECAC-a najbolje možemo opisati kao „12 koraka za smanjenje rizika od raka“. Pridržavajući se sljedećih koraka, svaka osoba čini veliki korak u poboljšanju i zaštiti vlastitog zdravlja:

  1. Nemojte pušiti. Ne uživajte duhanske proizvode.
  2. Nemojte dopustiti pušenje u svojem domu. Poduprite politiku nepušenja na radnom mjestu.
  3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu.
  4. Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.
  5. Hranite se zdravo:
    – Jedite što više integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća.
    – Ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerom ili masnoćama) i izbjegavajte zaslađena pića.
    – Izbjegavajte suhomesnate proizvode; ograničite unos crvenog mesa i hrane s velikim sadržajem soli.
  6. Ako konzumirate alkohol bilo koje vrste, budite umjereni. Nekonzumiranjem alkohola smanjuje se rizik od raka.
  7. Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, osobito djece. Upotrebljavajte zaštitu od sunca. Ne sunčajte se u solarijima.
  8. Poštujte zdravstvena i sigurnosna uputstva na radnom mjestu kako biste se zaštitili od tvari koje uzrokuju rak.
  9. Saznajte jeste li u svojem domu izloženi zračenju od prirodno visokih razina radona. Poduzmite mjere za smanjenje visokih razina radona.
  10. Za žene:
    – Dojenjem majka smanjuje svoj rizik nastanka raka. Ako možete, dojite svoje dijete.
    – Hormonskom nadomjesnom terapijom povećava se rizik od određenih vrsta raka. Ograničite trajanje hormonske nadomjesne terapije.
  11. Uključite svoju djecu u program cijepljenja protiv:
    – Hepatitisa B (za novorođenčad)
    – Humanog papiloma virusa (HPV).
  12. Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka:
    – Debelog crijeva
    – Dojke
    – Vrata maternice
    – Pluća.

Reference i više informacija:

European week against cancer

World Cancer Report

Global Cancer Observatory

Europe’s Beating Cancer Plan

European Code Against Cancer

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Prof.dr. sc. Sanja Musić Milanović dobila priznanje Svjetske zdravstvene organizacije za zasluge u promicanju zdravlja!

Prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović 22. svibnja, sudjelovala je  kao posebna gošća, na manifestaciji globalnog karaktera „Walk The Talk: The Health for All Challenge“ koja je u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije održana u Ženevi.

“Walk The Talk” je održan uoči otvaranja 75. zasjedanja Svjetske zdravstvene skupštine, a organiziran je u cilju promicanja zdravlja. Republika Hrvatska je u sklopu događanja u Ženevi predstavila svoj nacionalni projekt promicanja zdravlja “Živjeti zdravo”, a čija je voditeljica upravo Sanja Musić Milanović.

Ovogodišnje izdanje “Walk The Talk” usmjereno je na temu važnosti sporta za zdravlje i ujedno predstavlja najavu partnerstva Svjetske zdravstvene organizacije, FIFA-e i Katara prilikom organizacije Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru 2022. pod nazivom „Healthy FIFA World Cup Qatar 2022: Creating Legacy for Sport and Health“.

„Redovita tjelesna aktivnost ima značajne pozitivne učinke na zdravlje i dobrobit svakoga. Zato u Hrvatskoj u okviru programa Živjeti zdravo promičemo tjelesnu aktivnost već dugi niz godina i potičemo svakoga da pronađe svoj način kako će biti aktivan barem 30 minuta dnevno. Osobno, moji omiljeni oblici tjelesne aktivnosti su trčanje i hodanje“, izjavila je prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović te je istaknula i na podudarnost ovog događanja s hrvatskom kampanjom „Hodanjem do zdravlja“ i naglasila kako je ovo odličan način da svi javnozdravstveni stručnjaci, donositelji odluka i drugi važni dionici pokažu kako zaista rade ono što promiču. „Jako sam sretna što danas hodam zajedno s tisućama ljudi diljem svijeta i što možemo podijeliti poruku o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje te proslaviti zajedničku predanost cilju smanjenja tjelesna neaktivnosti na globalnoj razini“, rekla je Sanja Musić Milanović koja se uvodno obratila svim okupljenima te je zajedno  s glavnim direktorom Svjetske zdravstvene organizacije dr. Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom povela skupinu hodača.

Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus uručio je gospođi Musić Milanović posebno priznanje kojim je proglašena „Prvakom zdravlja 2022. godine“ i to za njezino dugogodišnje zagovaranje i djelovanje u području promicanja zdravlja.

FOTO: WHO

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (19. tjedan)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 15. svibnja 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 6 029 prijava oboljelih od gripe, od čega je 39 prijava stigla u 19. tjednu 2022. godine. Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, osim Splitsko-dalmatinske županije (grafikon 1).

Grafikon 1. Broj prijava oboljelih od gripe prema županijama, 19. tjedan, sezona 2021./2022.

Najveća kumulativna stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (691,3), a slijedi ih Šibensko-kninska županija (628,7) (grafikon 2).

Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 15.5.2022.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 15.5.2022.

Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).

Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 18. tjednu bilo je 1,13% uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A. U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.

Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.

 

Publikacija Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama: “Problematika droga u zatvorskom okruženju u Europi”

Publikacija EMCDDA-a “Problematika droga u zatvorskom okruženju u Europi: trenutni i budući izazovi”, (eng.: Prison and Drugs in Europe), objavljena 2022. godine, pruža pregled aktualnog znanja i najnovijih dostignuća u području uporabe droga u zatvorskom okruženju u Europi. Izvješće detaljno istražuje epidemiologiju uporabe droga i probleme povezane s drogom među zatvorskom populacijom, dostupne odgovore društvenih i zdravstvenih službi na probleme povezane s drogom u zatvoru, uključujući najnovije dokaze o učinkovitosti, te opskrbu drogom i tržišta droga unutar zatvora. Također, publikacija pruža pregled o nedavnim i budućim izazovima u ovom području. Izvješće je namijenjeno kreatorima politika i njihovim savjetnicima, stručnjacima i praktičarima, istraživačima i znanstvenicima te svima koji se bave područjem zatvorskog sustava i droga. Publikaciju možete preuzeti ovdje.

Simpozij: 50 godina dijalize u KBC Zagreb

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnju s Hrvatskom ligom za hipertenziju, Hrvatskim društvom za hipertenziju Hrvatskog liječničkog zbora, Nefro.hr – hrvatskim društvom za bubreg, Hrvatskim društvom za nadomještanje funkcija organa i KBC Rebrom suorganizator je Simpozija „50 godina dijalize“ kojeg organizira Zavod za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju kao Referalni centar za dijalizu, afereze i nadomjesno bubrežno liječenje Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske

Simpozij će biti održan 26.5.2022. godine. Na Simpoziju će doc.dr.sc. Ranko Stevanović, voditelj Službe za javno zdravstvo HZJZ prezentirati rezultate istraživanja „Serološki odgovor u bolesnika na dijalizi nakon cijepljenja za Covid“. Više informacija o simpoziju preuzmite OVDJE.

Dijaliza

Dvije su metode dijalize: hemodijaliza i peritonealna dijaliza. Pri hemodijalizi, krv se otklanja iz tijela i pumpa u stroj koji filtrira (odvaja) toksične tvari iz krvi i vraća pročišćenu krv u tijelo. Može se odrediti ukupna količina vraćene tekućine.

Kod peritonealne dijalize ulijeva se u trbušnu šupljinu tekućina koja sadrži posebnu mješavinu glukoze i soli i izvlači (difuzijom) toksične tvari iz tkiva. Tekućina se tada drenira i discarded. Mijenjanjem količine glukoze može se odstraniti više ili manje tekućine iz tijela.

Učestalost dijaliznih tretmana razlikuje se prema količini preostale bubrežne funkcije, no većini ljudi potrebna je dijaliza 3 puta tjedno. Uspješni dijalizni program omogućava umjereno normalni život, umjerenu dijetu, prihvatljiv broj crvenih krvnih stanica, a oštećenja živaca ne napreduju. Dijaliza može poslužiti kao dugotrajna terapija kod kroničnog zatajenja bubrega ili kao prijelazna mjera prije presađivanja bubrega. Pri akutnom zatajenju bubrega dijaliza može biti potrebna samo za nekoliko dana ili tjedana dok se ne uspostavi bubrežna funkcija.

Dijaliza se može rabiti za otklanjanje lijekova ili otrova iz tijela. Ljudi često prežive otrovanje ako im se potpomogne disanje i srčana funkcija dok se ne otkloni otrov.

Obzirom na procjene da 10% odrasle populacije u svijetu ima neki stupanj KBB, sukladno tome u Hrvatskoj se procjenjuje da do 300 000 osoba ima neki oblik bubrežne bolesti. Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u nas godišnje oko 500 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju. Oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja. Populacija na NBF raste upravo zbog povećavanja broja transplantiranih, a usprkos smanjenju broja bolesnika liječenih hemodijalizom i peritonealnom dijalizom.

Kronična bubrežna bolest tihi je ubojica i znatno narušava kvalitetu života. Međutim, postoji nekoliko načina na koji možemo sačuvati bubrege zdravima.

Unaprjeđenje prevencije i liječenja bolesti bubrega isplativa je strategija za sprječavanje ili odgađanje zatajenja bubrega. Preporuka je implementirati oportunistički probir na KBB u visokorizičnih skupina (osobe s hipertenzijom, dijabetesom, kardiovaskularnom bolesti i obiteljskom anamnezom KBB). To podrazumijeva i učiniti dostupnima osnovne identifikacijske testove iz urina i krvi. Preporučaju se redoviti liječnički pregledi koji uključuju procjenu funkcije bubrega, ali i usvajanje zdravih životnih navika koje će spriječiti razvoj rizičnih čimbenika za razvoj bubrežne bolesti.

 

Poništenje dijela natječaja od dana 6. travnja 2022.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 6. travnja 2022.

Više pogledajte ovdje.

Tjedan svjesnosti o celijakiji

Celijakija je bolest probavnog sustava. Uzrok oboljenja je trajna nepodnošljivost proteina glutena, koji se nalazi u pšenici (pšenični prolamin i glutenin), ječmu (hordein), raži (sekalin) i eventualno zobi (avenin). Istraživanja su pokazala da oboljeli nisu osjetljivi na ostale žitarice, rižu i kukuruz, budući da one ne sadrže toksične prolaminske frakcije.

Kada je tolerancija na gluten ograničena, tijelo stvara antitijela – znači stvara svoje molekule, anti-gliadin antitijela, koja napadaju molekule glutena. Na taj način dolazi do oštećenja sluznice tankog crijeva i uništenja crijevnih resica. Posljedica je malapsorpcija, odnosno otežana i smanjena apsorpcija hranjivih tvari.

Kliničke manifestacije celijakije su jako različite. Razlozi toj raznolikosti su nepoznati, ali mogu ovisiti o dobi i imunološkom statusu osobe, količini i vremenskoj izloženosti organizma glutenu, te stanju gastrointestinalnog trakta.

Same kliničke manifestacije bolesti mogu se podijeliti u gastrointestinalne (“klasične”) i ne-gastrointestinalne.

Gastrointestinalne kliničke manifestacije se obično javljaju kod djece od 4 do 24 mjeseca starosti, a ne-gastrointestinalne se javljaju kroz simptome u starije djece i odraslih osoba.

Osobe s kliničkim manifestacijama odnosno sa simptomatskom celijakijom su u manjini od ukupnog broja oboljelih. Na žalost, većinu čine osobe s “tihom” celijakijom, koji imaju pozitivne serološke testove i oštećenu sluznicu tankog crijeva, a sve bez nutritivne deficijencije.

Pojava prvih simptoma bolesti je različita, i ovisi da li se javlja kod djece ili kod odraslih osoba.

Prvi simptomi se javljaju kod djece nekoliko mjeseci nakon uvođenja žitarica u prehranu dojenčadi. Stanje oboljele djece od celijakije u odnosu na zdravu djecu je prosječno 1:100 u svijetu, a kreće se u rasponu od 1:80 do 1:300.

Neki od uobičajenih simptoma bolesti su:

· kronični proljev, odnosno kašaste, ali ne vodenaste, obilne i svijetle stolice, čiji je rezultat pothranjeno dijete u dobi od 1-2 godine

· bolovi i nadutost u trbuhu

· gubitak apetita

· nerazjašnjena slabokrvnost – zbog nedostatka željeza (sideropenijska anemija) ili nedostatak željeza koji još nije doveo do slabokrvnosti (sideropenija), a koja traje bez obzira na liječenje kapima ili tabletama željeza uslijed kontinuiranog gubitka mikroskopskih količina krvi stolicom iz oštećenog crijeva, te se tako smanjuje apsorpcija željeza. Anemija se javlja u 20-40% bolesnika s celijakijom kao posljedica poremećaja apsorpcije željeza i folne kiseline, a ako bolest zahvaća ileum, i vitamina B12

· učestalo povraćanje

· slabiji rast – uslijed značajno smanjenog lučenja hormona rasta

Kod djece progresivna, ubrzana malapsorpcija nutrijenata može dovesti do zastoja u rastu, razvitku i neurološkim usporenostima.

Poznato je, međutim, da klinička slika celijakije u starije djece i odraslih može biti potpuno drugačija. Bolest se općenito češće manifestira monosimptomatski ili u blažem obliku. Ne-gastrointestinalne kliničke manifestacije su raznolike i češće su rezultat dugotrajne malapsorpcije, koji dovode do rekurentnih abdominalnih bolova, dispepsije, recidivirajućeg povraćanja, nedostatka željeza (anemije), anoreksije, opstipacije, neplodnosti i osteoporoze ili osteopenije, a sve navedeno mogu biti jedini gastrointestinalni simptomi. Većina autora smatra da kod nejasnog povišenja aminotransferaza (u 10-20% bolesnika) i recidivirajućih pankreatitisa, također treba posumnjati u celijakiju.

Tihi oblik celijakije obilježen je nedostatkom ili blagim simptomima i nalazom parcijalne ili subtotalne atrofije sluznice tankoga crijeva; otkriva se obično probirom populacije ili aktivnim traženjem bolesti u skupinama pod većim rizikom za razvoj bolesti, npr. dijabetičara ili članova obitelji bolesnika. Manji broj takvih bolesnika ima gastrointestinalne simptome, većinom se radi o bolesti manjeg intenziteta često povezanoj sa smanjenim osjećajem psihofizičkog zdravlja.

Dakle, kod odraslih pacijenata, prvi simptomi mogu biti prikriveni s drugim bolestima, odnosno njihovim simptomima, kao na primjer:

· bolovi u kostima, krhkost kostiju – čak 40% bolesnika pati od osteopenije (blaži poremećaj gustoće kostiju), a kod 20% javlja se osteoporoza (teži poremećaj)

· neurološki oblici bolesti – dolazi do epilepsije, cerebralne ataksije, polineuropatije i teške miastenije

· smetnje reprodukcije – neplodnost ili učestali spontani pobačaji

· kožna celijakija (herpetiformni dermatitis) – javljaju se sitni mjehurići na koži laktova, koljena i bedara

· oštećenje zubne cakline

· zadnjih 20 godina poznato je da bolesnici s celijakijom češće obolijevaju od nekih malignih bolesti. Tako je npr. maligni limfom crijeva 40 puta učestaliji, a karcinom ždrijela i jednjaka 10-12 puta češći u neliječenih osoba s celijakijom

Jedini lijek za oboljele od celijakije je bezglutenska dijeta koje se moraju pridržavati cijeli život. Celijakija je neizlječiva bolest, čiji se simptomi mogu povući samo uz dosljedno provođenje bezglutenske dijete. Oboljeli mogu konzumirati dozvoljene namirnice u koje ulaze prirodno bezglutenske namirnice i specijalne bezglutenske dijetetske namirnice namijenjene upravo ovoj populaciji. Uvjetno prikladne namirnice su jednostavne industrijske prerađevine bez dodataka, namirnice za široku potrošnju s oznakom “bez glutena”, te analizirane namirnice.

Budući da deklariranje glutena na proizvodima nije zakonom propisano, konkretna pomoć oboljelim od celijakije je analiziranje količine glutena u namirnicama ili grupama namirnica.

Prvi i najveći problem predstavljaju sami bezglutenski proizvodi. Na tržištu je sve više bezglutenskih proizvoda, čija se količina glutena periodički provjerava, a i sve je više domaćih proizvođača. Samom pojavom veće količine proizvoda i njihovom raznovrsnošću, cijene se uravnotežuju i proizvodi postaju dostupniji oboljelima. Čak i kod bezglutenskih proizvoda može doći do kontaminacije glutenom, a neki oboljeli su u zabludi, budući da smatraju kako bezglutenski proizvodi nemaju uopće glutena. S ovim se dolazi do problema legislative, edukacije i krajnje informiranosti pacijenta. Prema istraživanjima Zakardasa i suradnika, prehrambeni status oboljelih od celijakije ovisi o više čimbenika, kao što su: utjecaj bezglutenske dijete na svakog oboljelog pojedinačno, kvaliteta informiranja o bezglutenskoj dijeti, kvaliteta življenja, osjetljivost na gluten.

Hrana bez glutena je hrana namijenjena prehrani osoba s intolerancijom na gluten, odnosno celijakijom. Definirano je da se radi o vrsti hrane proizvedenoj od žitarica i njihovih mješavina koje prirodno ne sadrže gluten ili od žitarica kao što su pšenica, raž, ječam i zob, a iz kojih je gluten odstranjen tehnološkim postupkom.

Dugi niz godina trajalo je usuglašavanje oko pojma glutena, usavršavanja analitičkih metoda određivanja i pokušaji rješavanja problema oko deklariranja. Brojne radne skupine pri Codex Alimenarius-u radile su još od 1981. godine i konačno usuglasile svoja stajališta 2008. godine. Zahvaljujući tome, Europska Komisija je izglasala Uredbu broj 41/2009 o sastavu i označavanju namirnica namijenjenih oboljelima od celijakije.

No, dok Uredba konačno nije izglasana, industrija je koristila vrijeme za proizvodnju “bezglutenskih” proizvoda i njima sličnih, svaka zemlja članica je imala svoj sistem notifikacije i provjere količina glutena, potrošač je bio sve zbunjeniji jer se čak i na proizvodima koji po svom sastavu ne mogu sadržavati gluten nalazio navod “bez glutena”, te se trebalo vjerovati proizvođačkoj specifikaciji, jedinom dokumentu koji ima navedenu količinu glutena, a u koju potrošač, odnosno oboljeli od celijakije nije imao uvida.

Trenutnom Uredbom regulirane su količine glutena ovisno o porijeklu i vrsti pojedinih bezglutenskih namirnica, te deklariranje glutena.

Konačno, navodi o količini glutena su se promijenili i sada glase:

· Gluten free (bez glutena) – količina glutena ne smije biti veća od 20 mg/kg izraženo na originalni proizvod

· Very low gluten (s niskom količinom glutena) – količina glutena ne smije biti veća od 100 mg/kg izraženo na originalni proizvod

To su jedini navodi koji se smiju navoditi.

Nažalost smatra se da će nova terminologija označavanja hrane namijenjene oboljelima od celijakije dovesti do nerazumijevanja i nepovjerenja kod ove specifične skupine.

Ostaje nam vidjeti i nadati se da će navođenje navoda o količini glutena u bezgutenskim proizvodima biti odgovarajuće, a ne kakav marketinški trik, jer i sama Europa je uvidjela da kontrola količina glutena u hrani treba biti češća i ozbiljnija, budući je hrana zbilja jedini lijek oboljelima od celijakije.

Dr.sc Lea Pollak

Voditeljica Odjela za dodatke prehrani i biološki aktivne tvari

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Svjetski dan hipertenzije – 17. svibnja 2022. – „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“

Svjetski dan hipertenzije obilježava se od 2005. godine kada ga je inicirala Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije. Od tada se obilježava svake godine s ciljem podizanja svijesti, informiranja i edukacije opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Ove godine obilježavanje se odvija pod sloganom „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“ te je naglasak stavljen na borbu protiv niske stope svjesnosti diljem svijeta, posebno u područjima niskog do srednjeg dohotka, kao i na informiranje o preciznim metodama mjerenja krvnog tlaka.

Podizanje svjesnosti o hipertenziji i kontrola krvnog tlaka pokazali su se još važnijima u vrijeme COVID-19 pandemije. Budući da je povišeni krvni tlak u bolesnika s COVID-19 povezan s većom učestalošću loših ishoda i smrtnosti, kontrola hipertenzije izrazito je važna.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak > 140/90) je tiha podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1.28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina, na razini svijeta ima hipertenziju.1 Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju.2 Prema procjenama, 18 % svih smrti na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9.4 milijuna ljudi).

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0 % slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9711 muškaraca. Prema rezultatima projekta EUROSTAT „Morbidity Statistics“, podaci za Hrvatsku u 2017. pokazali su da od hipertenzivnih bolesti boluje 1 283 437 stanovnika, odnosno 31,1 % ukupnog broja stanovništva (prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku za 2017. godinu).3

Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima koji smanjuju krvni tlak, kako bi se smanjio rizik od navedenih ozbiljnih ishoda. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Nažalost, gotovo 50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75 % populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni krvni tlak. Naime, mjerenje krvnog tlaka je osnova u postavljanju dijagnoze i praćenju učinka terapije. Stoga je i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Svjetska liga za hipertenziju preporučuje da svatko izmjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:

  • smanjenjem unosa soli
  • uravnoteženom pravilnom prehranom
  • prestankom pušenja
  • izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
  • redovitom tjelesnom aktivnosti
  • održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 % hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20 % i pretilost za oko 30 % svih hipertenzija.

COVID-19 i HIPERTENZIJA

Kao odgovor na globalnu opasnost od koronavirusa (COVID-19), vodstvo Svjetske lige za hipertenziju sastavilo je smjernice za osobe s povišenim krvnim tlakom.

Budući da su starije osobe i osobe s komorbiditetima znatno ranjivije te su u većem riziku od ozbiljnih posljedica, uključujući smrt, posebnu pozornost trebaju obratiti prevenciji.

Za osobe s hipertenzijom vrijede opće preporuke za sprječavanje širenja koronavirusa – redovno pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica (očiju, nosa i usta), kihanje i kašljanje u maramicu ili u unutarnji dio ruke (lakta), održavanje higijene, održavanje socijalne distance i razmaka te izbjegavanje kontakta s osobama koje imaju simptome COVID-19 infekcije.

Ipak, postoje i posebne upute kojih bi se osobe s hipertenzijom trebale pridržavati za zaštitu od virusa COVID-19:

  • Nastaviti uzimati lijekove za krvni tlak kako je i propisano.
  • Ako je moguće, mjeriti krvni tlak kod kuće, ali ne mijenjati vlastitu terapiju bez prethodne konzultacije s liječnikom.
  • Piti dovoljno tekućine.
  • Biti tjelesno aktivan – šetnje izvan kuće i slični oblik rekreacije je nužan u vrijeme kad više vremena provodimo kod kuće.

Također, tu su i upute za posebno rizične skupine:

  • Osobe starije od 60 godina imaju povećan rizik od težih ishoda bolesti COVID-19, ali i od hipertenzije.
  • Oni koji su ranije imali bolest srca, moždani udar ili bolest bubrega moraju nastaviti primati propisanu terapiju, pridržavati se svih sigurnosnih uputa i, ako je potrebno, potražiti liječničku skrb.
  • Osobe s dijabetesom i visokim kolesterolom također se moraju pridržavati uputa i uzimati lijekove onako kako im je propisano. Trebaju obratiti pozornost na dovoljan unos tekućine i na tjelesnu aktivnost.
  • U posebnom riziku su osobe s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, astmom te bivši i trenutni pušači. Oni trebaju biti posebno oprezni i osjetljivi na pojavu i pogoršanje pojedinih simptoma, posebno onih vezanih za pluća poput kratkoće daha ili kašlja te u tom slučaju odmah potražiti liječničku pomoć.

Preuzmite informativni letak i infografiku.

[1] Improving hypertension control in 3 million people: country experiences of programme development and     implementation. Geneva: World Health Organization; 2020. Licence:CC BY-NC-SA 3.0 IGO. https://apps.who.int/iris/rest/bitstreams/1311822/retrieve
[2] https://www.paho.org/en/events/world-hypertension-day-17-may-2021
[3] https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2022/03/Rezultati-projekta-EUROSTAT-Morbidity-Statistics-Rezultati-za-Hrvatsku.pdf

Međunarodni dan obitelji 2022. g.

Tijekom osamdesetih godina prošloga stoljeća, Ujedinjeni narodi počeli su posvećivati posebnu pozornost pitanjima vezanima za obitelj. 1983. g. je Povjerenstvo za socijalni razvoj, temeljem preporuka Ekonomskog i socijalnog vijeća, zatražilo od glavnog tajnika u svojoj rezoluciji o ulozi obitelji u procesu razvoja (1983/23) intenzivnije napore na promicanju svijesti o problemima i potrebama obitelji među donositeljima odluka i u javnosti, kao i o učinkovitim načinima zadovoljavanja ovih potreba. Nakon brojnih rezolucija Ekonomskog i socijalnog vijeća i u koordinaciji s ostalim međunarodnim organizacijama, Opća skupština Ujedinjenih naroda je 1990. godinu proglasila Međunarodnom godinom obitelji, a od 1993. g. se 15. svibnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan obitelji. Ovaj dan pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima koja se odnose na obitelj i proširivanje znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji.

Dana 25. rujna 2015. g., 193 države članice Ujedinjenih naroda jednoglasno su usvojile Ciljeve održivog razvoja. Politike i programi usmjereni na obitelj su od vitalnog značaja za postizanje mnogih od ovih ciljeva. Cilj ovogodišnje teme, “Obitelji i urbanizacija”, jest promicanje svijesti o važnosti održivih urbanih politika prilagođenih obitelji. Urbanizacija je jedan od najvažnijih megatrendova koji oblikuju naš svijet te život i svakodnevicu obitelji diljem svijeta. Održiva urbanizacija povezana je s postizanjem nekoliko ciljeva održivog razvoja, kao što su iskorjenjivanje siromaštva, zdrav život i blagostanje, sigurnost i uključivost u gradovima i ostalim naseljima te smanjenje nejednakosti.

Poziv na razgovor – viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga

Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je dana 6. travnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos za radno mjesto viši stručni savjetnik u Službi za suzbijanje zlouporabe droga.

Više pogledajte ovdje.

Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (18. tjedan)

U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 8. svibnja 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 5 990 prijava oboljelih od gripe, od čega je 74 prijava stigla u 18. tjednu 2022. godine. Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, osim iz Splitsko-dalmatinske i Virovitičko-podravske županije (grafikon 1).

Grafikon 1. Broj prijava oboljelih od gripe prema županijama, 18. tjedan, sezona 2021./2022.

Najveća kumulativna stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (691,3), a slijedi ih Šibensko-kninska županija (628,7) (grafikon 2).

Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 8.5.2022.

Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).

Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 8.5.2022.

Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).

Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj

Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena tri smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 18. tjednu bilo je 2,95 % uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A. U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.

Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.

 

Hrvatski dan šećerne bolesti

Hrvatski sabor 9.ožujka 2022. donio je Odluku o proglašenju 14. svibnja »Hrvatskim danom šećerne bolesti« (NN 32/2022, (388), odluka, 11.3.2022.). Odluka je donesena na inicijativu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora u cilju jačanja svijesti te provođenja dodatnih preventivnih aktivnosti i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću u RH. Hrvatski dan šećerne bolesti posvećen je svim oboljelima, njihovim obiteljima, te zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima koji su direktno i indirektno uključeni u proces liječenja ove kronične bolesti ali i svima onima koji promjenom svojih stilova života mogu utjecati na to da šećernu bolest izbjegnu ili je barem odgode neko vrijeme, a u slučaju da se je ipak razvila, na vrijeme otkriju. Od ove godine tako u Hrvatskoj svakih 6 mjeseci obilježavamo dan šećerne bolesti, 14.svibnja i 14.studenog a ova godina značajna je i po 100-toj godišnjici od prve uspješne primjene inzulina u ljudi.

Šećerna bolest u svijetu

U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 783 milijuna do 2045. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 541 milijun ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6.7 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 5 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima od velike su važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti. Dijabetes u Hrvatskoj i svijetu

Šećerna bolest u Hrvatskoj

Prema CroDiab Registru, u RH je 2021. registrirano 323.351 osoba s dijabetesom (10.21% osoba dobi 20+), a uz još 40 % nedijagnosticiranih ukupni broj oboljelih se procjenjuje na preko 500 000 te je u 2021. evidentirano 45.532 osobe s novootkrivenom šećernom bolešću. Dijabetes je vodeći uzrok smrti 8.2% ukupno umrlih osoba, i nalazio se na 3. mjestu ljestvice vodećih uzroka smrti u 2020. godini.

Šećerna bolest u doba pandemije

Šećerna bolest povezana je s povećanim rizikom teške bolesti te višom smrtnošću u oboljelih od COVID-19. Svjetski podaci tako navode i do 2.4x veći rizik od teške infekcije i do 3x veći rizik od smrti u osoba s dijabetesom a istraživanja provedena u RH ukazuju na sličnu situaciju.

Dodatni izazov u doba pandemije predstavlja i osiguravanje uobičajene i neophodne zdravstvene zaštite kroničara. Analize ukazuju da kao rezultat pandemije osobe sa šećernom bolešću imaju reducirane kontakte s svojim liječnicima, što dovodi do smanjene kvalitete zdravstvene zaštite i smanjene adherencije liječenju, samokontrole, redovite tjelesne aktivnosti i pridržavanja prehrambenih smjernica. Više je akutnih komplikacija bolesti, a kao posljedica pogoršanje regulacije u budućnosti se mogu očekivati još učestalije kronične komplikacije bolesti.

Rizični čimbenici

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):

  • pojačano žeđanje
  • učestalo mokrenje
  • pojačana glad
  • umor
  • zamućen vid
  • usporeno cijeljenje rana
  • smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

Procijenite svoj rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2

Dob ili genetsku predispoziciju ne možete promijeniti. Međutim, na Vama su ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje. Informirajte se koliki je Vaš rizik i  kako ga smanjiti pomoću upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2.

Godišnja dijabetička kontrola

Ako imate šećernu bolest važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku ne daju simptome no upravo ih je tad važno otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama liječnik dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja. Ako Vi ili netko od Vaših bližnjih imate šećernu bolest obavezno pročitajte letak godišnja dijabetička kontrola i ako ove godine nije provedena, napravite je.

 

Međunarodni dan medicinskih sestara 2022.

Na dan 12. svibnja globalno se obilježava Međunarodni dan sestrinstva – medicinskih sestara/medicinskih tehničara. Kako je poznato, dan obilježavanja odabran je zbog datuma rođenja i sjećanja na čuvenu Florence Nightingale (1820-1910), utemeljiteljicu modernog sestrinstva, a koja je „sestrinsku slavu“ stekla, između ostalog, radeći godinu i pol dana u britanskoj vojnoj bolnici tijekom Krimskog rata (1853-56).

Obilježavanje ovog dana organizira još od 1974. godine Međunarodno vijeće medicinskih sestara (International Council of Nurses), asocijacija koja ove godine slavi 120. godišnjicu, a okuplja više od 130 nacionalnih udruga među kojima je i Hrvatska udruga medicinskih sestara. Slogan obilježavanja i ove godine ima isti početni dio: medicinske sestre – glas koji vodi, uz nastavak i osnovnu temu: ulaganje u sestrinstvo i poštivanje prava u ostvarivanju zdravlja za sve. Želja je time usmjeriti pažnju prema potrebi da se zaštiti, pruži podrška i naglasi važnost investiranja u sestrinsku profesiju što bi ojačalo i zdravstvene sustave u cjelini.

Sestre se i dalje suočavaju s nedaćama Covid-19 pandemije i dalje pokazuju posvećenost poslu, ne odustaju pred izazovima, iako borba u takvoj radnoj okolini može ugroziti i njihove živote. Kroz proteklo pandemijsko razdoblje za svoj su rad doživjele dodatnu pohvalu javnosti, povećala se prepoznatljivost i važnost njihove uloge u društvu, no ipak za sada nisu toliko osjetile i neka ozbiljnija ulaganja u svoju struku od strane vlada i zdravstvenih sustava. Tako da je događaj obilježavanja njihovog dana ujedno prilika i poziv da vlade, zdravstveni sustavi, dodatno investiraju u obrazovanje, povećaju njihovo zapošljavanje, osiguraju pozitivno i sigurno radno okruženje, primjerene plaće, omoguće jednakost spolova kao i da značajnije uključe medicinske sestre u odlučivanje na svim razinama i o svim pitanjima u svezi zdravlja i zdravstvene zaštite.

Naglašava se kako sestrinstvo može biti rješenje za problem globalno i stalno rastućih zdravstvenih potreba stanovništva. Ulaganjem u sestrinsku radnu snagu moguće je obnoviti, preobraziti i ojačati same zdravstvene sustave radi postizanja zdravstvene pravednosti. Investiranjem u sestrinstvo i poštivanjem prava moguće je učiniti da medicinske sestre budu još snažnije, otpornije, spremnije kao i zadovoljnije pri suočavanju s budućim izazovima.

Europski prevencijski kurikulum

Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama objavio je publikaciju:Europski preventivni kurikulum: priručnik za donositelje odluka i donositelje politika o znanstveno utemeljenoj prevenciji zlouporabe sredstava ovisnosti

Ovaj je priručnik razvijen s primarnom svrhom pružanja specifičnih referentnih materijala za tečajeve Europskog preventivnog kurikuluma (EUPC). Služi i za općenitiji uvod u prevencijsku znanost, a posebno u znanstveno utemeljene intervencije. Kurikulum za trening razviijen je u okviru Europskog  projekta pod nazivom UPC-Adapt, koji je sufinancirala Europska komisija (projekt broj JUST-2015-AG-DRUG).

Hrvatsko izdanje adaptirao Laboratorij za prevencijska istraživanja (PrevLab), Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2020.

Prvi put objavljeno na engleskom jeziku kao European Prevention Curriculum: a handbook for decision-makers, opinion-makers and policy-makers in science-based prevention of substance use, Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama.
© Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama, 2019.

Prevela Biserka Tomljenović.

Distribucija je dopuštena pod uvjetom da je naveden izvor.

Tisak: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Europski prevencijski kurikulum možete preuzeti ovdje

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, diplomirani inženjer prehrambene tehnologije ili biotehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, diplomirani inženjer prehrambene tehnologije ili biotehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju.

Više pogledajte ovdje.

Newer posts