Održan stručni skup na temu komunikacije s javnošću i kriznog komuniciranja

U organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Hrvatskog epidemiološkog društva HLZ-a (HED), 24. studenoga 2021. održan je u online formatu 85. stručno-znanstveni skup HED-a pod nazivom “Komunikacija s javnošću i krizno komuniciranje” koji je okupio epidemiologe, komunikologe, stručnjake iz kriznog komuniciranja, javnozdravstvene medicine i novinare. Na skupu je sudjelovalo oko 70 sudionika. Povjerenstvo za medicinsku izobrazbu liječnika Hrvatske liječničke komore kategoriziralo je i vrednovalo stručni skup sa 7 bodova za pasivno i 9 bodova za aktivno sudjelovanje.  Skup su organizirali i moderirali prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. iz HZJZ-a i prim. i dr. sc. Miroslav Venus, dr. med., ravnatelj   Zavoda za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije i predsjednik HED-a.

Prvi dio skupa bio je posvećen temama o osnovama komuniciranja s javnošću i medijima, vrstama medija (tisak, televizija, radio, internet…), novinarskim vrstama komunikacije (vijest, emisija, intervju, izjava…), komunikacijskim vještinama i odnosima s medijima s aspekta novinara te pravilima i savjetima za medijski nastup.

Kroz predavanja je istaknuto da komunikacija s medijima treba biti primjerena svim kategorijama stanovništva, karatka, jasna i s unaprijed jasnom porukom, a izjave trebaju biti jasne i jednostavne, a ne zbunjujuće (paziti tko je krajnji korisnik!) te treba izbjeći prikazivanje svojeg ukupnog znanja o nekoj bolesti ili medicinskoj temi.

Cilj medijskog nastupa je uputiti jasnu poruku ciljanim javnostima i zadovoljiti očekivanja novinara (medija) za relevantnom vijesti. Naglašeno je da komuniciranje s javnosti i medijima nije samo prenošenje poruka, informacija i  stavova, već sredstvo za stvaranje podloge za vlastite akcije i programe, utjecaj na donošenje odluka i javno mnijenje te stvaranje imidža osobe ili institucije. Također, objašnjena je i važnost neverbalne komunikacije koja dopunjuje verbalnu i utječe na usmjerenost pažnje tijekom razgovora (prema istraživanju Alberta Mehrabina samo 7 % osjećaja i stavova se izražava i utječe na usmjerenost pažnje kroz riječi koje koristimo u govornoj komunikaciji, dok se 38 % odvija kroz ton i glas, a preostalih 55 % kroz govor tijela, pogotovo kroz izraze lica).

U nastavku skupa dan je pregled definicija, osnovnih postavki te primjera kriznog komuniciranja, koje predstavlja posebnu vrstu komunikacije s javnosti, a koje se prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije odnosi na razmjenu informacija, savjeta i mišljenja u stvarnom vremenu između stručnjaka i ljudi koji su suočeni s prijetnjama po zdravlje, ekonomsku ili socijalnu dobrobit. To je komunikacija koju državne i javne institucije koriste tijekom kriza koje pogađaju dio ili cijelu populaciju, a uključuje poruke i različite vrste publike u trenucima krize/katastrofe, a oblik krize/katastrofe definira i nadležnosti. Istaknuto je da je najvažnija odrednica uspješnog kriznog komuniciranja točno i pravodobno iznošenje činjenica, i da su ključna pravila komunikacije u kriznim situacijama uključivanje, prihvaćanje i slušanje javnosti, pažljivo planiranje i procjena obraćanja, iskrenost, poštenje i otvorenost, suradnja s vjerodostojnim izvorima informacija, raspoloživost medijima, jasne poruke te empatičnost.

U zadnjem dijelu skupa prezentirani su izazovi i komunikacijske vještine prilikom rada s kolegama i pacijentima, te iskustva epidemiologa u komunikaciji s medijima u vrijeme pandemije.

I za kraj, nekoliko savjeta za osmišljavanje poruka za komunikaciju s medijima i krizno komuniciranje spomenutih na stručnom skupu:

• neka poruke budu jednostavne
• budite iskreni
• pokažite suosjećanje
• naglasite važnost načina zaštite zdravlja ovisno o situaciji/krizi i ciljano za populaciju u riziku
• vodite javnost (dajte preporuku ili savjet što činiti)

Dobro je zapamtiti da je medijski nastup svako komuniciranje poruka u javnosti putem medija. Uspješna komunikacija s javnosti omogućuje ispravno shvaćanje poruka.

PREZENTACIJE

Stručni skup – „Komunikacija s javnošću i krizno komuniciranje“

Osnove komuniciranja s javnošću i medijima (PDF, 1.7 MB)  – doc. dr. sc. Matilda Kolić Stanić, Hrvatsko katoličko sveučilište

Komunikacija s medijima – gledište novinara (PDF, 2.8 MB) – Ruža Ištuk, HRT

Krizno komuniciranje u javnozdravstvenim i zdravstvenim krizama (PDF, 205.3 KB) – izv. prof. dr.sc. Iskra Alexandra Nola, Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Kako komunicirati s kolegama i pacijentima u vrijeme pandemije (PDF, 1.1 MB) – prof. dr. sc. Veljko Đorđević, dr. med., prof. dr.sc. Marijana Braš, dr. med.,  Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Iskustva epidemiologa – komunikacija s medijima u vrijeme pandemije (PDF, 1.2 MB) – doc. dr. sc. Alan Medić, dr. med.