Provedene 3 regionalne radionice za provedbu evaluacije učinkovitosti psihosocijalnih intervencija usmjerenih na osobe s problemom ovisnosti
Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo je 2021. godine istraživački projekt evaluacije Smjernica za psihosocijalni tretman ovisnosti u zdravstvenom, socijalnom i zatvorskom sustavu. Jedna od preporuka navedenog istraživačkog projekta bila je osigurati dodatne edukacije za provođenje evaluacije učinkovitosti psihosocijalnih intervencija, uključujući procesnu evaluaciju vezanu uz zadovoljstvo klijenata te prikupljanje i praćenje podataka o tretmanu te evaluaciju učinka odnosno oporavka nakon tretmana.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je u suradnji sa poljskim Institutom za psihijatriju i neurologiju i Nacionalnim centrom za prevenciju ovisnosti, organizirao u razdoblju od 23. do 27. svibnja 2022. u Zagrebu 3 regionalne edukacije za predstavnike Službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo, terapijskih zajednica, kaznenih tijela, bolnica, centra za socijalnu skrb i udruga, a koji u svom svakodnevnom radu provode psihosocijalne intervencije usmjerene na osobe s problemom ovisnosti.
Glavni cilj edukacija bio je pridonijeti poboljšanju kvalitete liječenja kroz izradu plana pripreme, praćenja i evaluacije psihosocijalnog tretmana pružajući osnovna znanja i vještine u odnosu na evaluaciju procesa i ishoda tretmana.
Program edukacija obuhvatio je pitanja vezana za sam proces provođenja evaluacije, uključujući evaluaciju programa psihosocijalnog tretmana. Sudionici su se kroz rad u grupama na primjerima iz prakse upoznali sa definiranjem ciljeva, metoda, ishoda i rezultata različitih vrsta evaluacija.
Nova cijena PCR testa u HZJZ
Od dana 15. lipnja 2022. godine, odlukom Upravnog vijeća, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na snagu stupa nova cijena PCR testiranja na SARS-CoV-2 koje se pruža na zahtjev pravnih i fizičkih osoba. Nova cijena se odnosi isključivo na testiranje u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
- Test na SARS-Cov-2 RT-PCR – jedinična cijena 321,00 kn
*Navedena cijena ne primjenjuje se pri testiranju na uputnicu izdanu od strane liječnika.
Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2020. godini
Na samom početku pojave epidemije zlouporabe heroina i ovog velikog zdravstvenog problema, 1978. godine je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo osnovan nacionalni Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga. Iz bolnica i službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika pri županijskim zavodima za javno zdravstvo prikupljaju se podaci o osobama koje su bile na liječenju ovisnosti ili zlouporabe psihoaktivnih droga, a od 2008. godine iz terapijskih zajednica, a od 2020. godine i iz zatvorskog sustava. Pri registraciji se koriste modificirani međunarodni Pompidou upitnik i Međunarodna klasifikacija bolesti, deseta revizija – šifre F11 do F19, osim F17. Dijelovi obrasca Pompidou su: opći socio-demografski podaci te podaci o liječenju, rizičnom ponašanju i sudskim problemima.
Od 1981. godine HZJZ izdaje Izvješća o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj te šalje podatke Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske, Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama u Lisabonu (EMCDDA) te Uredu za droge i kriminal Ujedinjenih naroda (UNODC).
Prema podacima o spolu i dobi liječenih ovisnika, većinu liječenih osoba kao i prethodnih godina čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosi 5,3 : 1,0. Kao i u cijeloj Europi i u Republici Hrvatskoj ovisnička populacija sve više stari, zbog čega prosječne dobi liječenih osoba (muškaraca i žena) pokazuju trend rasta. Budući da se bilježe osobe liječene zbog zlouporabe i ovisnosti o svim psihoaktivnim drogama, raspon godina je vrlo velik.
Najmlađa zabilježena osoba je imala 13, a najstarija 73 godine.
Najvišu stopu imala je Zadarska županija (470,2), zatim Istarska županija (392,2), Šibensko-kninska (346,9), Primorsko-goranska (272,1), Splitsko-dalmatinska (242,7), Dubrovačko-neretvanska (217,8) te Grad Zagreb (141,7). Za cijelu Hrvatsku stopa je iznosila 153,9 na 100.000 stanovnika.
Vrlo slično kao i godinu dana ranije, među liječenima zbog ovisnosti je najveći broj osoba sa završenom srednjom školom (liječeni zbog zlouporabe opijata – 69,4 %, liječeni zbog zlouporabe neopijata 51,2 %).
Najviše je liječenih, kao i ranijih godina, živjelo s primarnom obitelji. Iz podataka o roditeljskom statusu je vidljivo da od svih osoba liječenih 2020. godine njih 39 % ima djecu. Eksperimentiranje psihoaktivnim sredstvima već dugi niz godina počinje u dobi od oko 16 godina. Prosječna je dob prvog uzimanja bilo koje droge sadašnjih heroinskih ovisnika bila 15,9 godina. Prvo uzimanje heroina prosječno se događa u dobi od 20,2 godina, a prvo intravenozno u dobi od 21,1 godine.
Roditelji ovisnika o heroinu su za problem ovisnosti najčešće saznali nakon dvije do tri godine ovisničkog ponašanja (32,0 %), a roditelji liječenih zbog zlouporabe neopijata su za problem ovisnosti saznali ranije.
Udio osoba pozitivnih na HIV je već dulji niz godina 0,5 % ili manje. U 2020. godini je bio 0,3%. Ovo možemo zahvaliti i trajnoj edukaciji, dobroj obaviještenosti, modernoj farmakoterapiji, radu centara za savjetovanje te programu zamjene igala i šprica.
Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2020. možete pogledati i preuzeti OVDJE .
Predstavljen prvi post-COVID-19 vodič
Dana 9. lipnja 2022. u Knjižnici HAZU-a u Zagrebu Hrvatski zavod za javno zdravstvo je predstavio vodič pod nazivom „Povratak zdravlja i snage nakon COVID-19“ za pacijente u kojemu su detaljno opisani simptomi i načini oporavka najčešćih post-COVID simptoma kao što su bol u prsima, otežano disanje, suhi i neproduktivni kašalj, poremećaj pamćenja i spavanja, bolovi u mišićima i ispadanje kose.
Autori vodiča su ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prim. dr. med. i pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med.
Vodič možete preuzeti OVDJE.
Ovo je prvi takav vodič u Hrvatskoj koji će pacijentima i medicinskim profesionalcima uvelike pomoći u pravovremenom prepoznavanju post-COVID stanja kod pacijenata i pružanju adekvatne medicinske pomoći.
Prema riječima ravnatelja HZJZ-a, izv. prof. dr. sc. Krunoslava Capaka, u 2021. godini tema poput post covid oporavka nije bilo puno jer je to bila nova bolest i nije se puno znalo o njoj. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti zabilježili smo 12 tisuća dijagnosticiranih post-COVID, a u 2022. u svega dva i pol mjeseca dokle imamo podatke je zabilježeno dvostruko više, čak 24 tisuće slučajeva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Post-COVID-19 stanje javlja se kod osoba s vjerojatnom ili potvrđenom zarazom SARS-CoV-2 u anamnezi, obično tri mjeseca od početka bolesti, sa simptomima koji traju najmanje dva mjeseca i ne mogu se objasniti alternativnom dijagnozom. Uobičajeni simptomi uključuju, ali nisu samo, umor, otežano disanje i kognitivnu disfunkciju, te općenito utječu na svakodnevno funkcioniranje. Simptomi mogu biti novi početak nakon početnog oporavka od akutne epizode COVID-19 ili održavati se od početne bolesti. Simptomi se također mogu mijenjati ili se vratiti tijekom vremena. Svakoj je osobi potrebno različito vrijeme za oporavak od COVID-a. Mnogi se ljudi osjećaju bolje za nekoliko dana ili tjedana, a većina će se potpuno oporaviti unutar 12 tjedana. No, kod nekih ljudi simptomi mogu trajati dulje.
Svjetski dan oboljelih od tumora mozga
Dan sive vrpce tradicionalno se obilježava 8. lipnja
Obilježavanje je pokrenula Njemačka udruga oboljelih od tumora na mozgu (Deutsche Hirntumorhilfe) još 2000. godine. Cilj je podizanje svjesnosti i educiranje javnosti o samoj bolesti, kao i usmjeravanje pozornosti na osobe koje se bore s ovom bolešću i njihove obitelji.
Tumori mozga nastaju abnormalnom diobom stanica, kao i druge vrste raka, a ovisno o samoj prirodi rasta stanica dijelimo ih na dobroćudne i zloćudne. Dok su dobroćudni tumori mozga u najvećem broju slučajeva potpuno izlječivi, prognoza kod zloćudnih tumora ovisi o njihovoj invazivnosti i brzini rasta. Tumore mozga zato dijelimo na tumore I., II., III. i IV. stupnja, pri čemu su tumori IV. stupnja gotovo neizlječivi. Najčešći benigni tumori (stupanj I) mozga su meningeomi, dok je najčešći maligni tumor glioblastom.
Osim o vrsti tumora, prognoza ovisi i o drugim čimbenicima, kao što su dob oboljele osobe (prognoza je bolja kod osoba mlađih od 40 godina) te lokacija, oblik i veličina tumora (i s tim povezana mogućnost operativnog liječenja). Ako ne postoji opcija operativnog liječenja, primjenjuju se kemoterapija i zračenje. Prema podacima o preživljenju u Europi, oko 30% odraslih osoba s dijagnozom primarnog tumora mozga preživi 5 godina nakon dijagnoze, uz prisutne razlike među državama.
Simptomi tumora mozga mogu biti uzrokovani povećanjem intrakranijalnog pritiska, a neki od njih su specifični ovisno o tome na kojoj se lokaciji u mozgu nalaze. Neki od simptoma tumora mozga su:
– glavobolje
– epileptički napadaji
– promjene u ponašanju ili pamćenju
– vrtoglavica, mučnina i povraćanje
– teškoće sa spavanjem, umor
– motorički problemi, nemogućnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti
Tumori mozga najčešće nemaju poznati uzrok, a samim time ne postoji ni mogućnost prevencije. Češći su u starijih osoba, iako su neke vrste specifične za dječju dob. Pretilost može povećati rizik od nastanka meningeoma, jednog od oblika tumora mozga koji je najčešće dobroćudan. Također, ionizirajuće zračenje (rentgen, CT) može uzrokovati nastanak tumora mozga, no procjenjuje se da je to slučaj u manje od 1% oboljelih, najčešće kao rezultat radioterapije. Rizik je veći i u osoba koje imaju slučajeve tumora mozga kod bliskih srodnika, te kod određenih genetskih oboljenja (neurofibromatoza, tuberozna skleroza, Von Hippel Lindauova bolest, Li-Fraumeni sindrom, Turnerov sindrom, Turcot sindrom, Gorlinov sindrom).
Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatskog registra za rak, u 2019. godini je od primarnih malignih tumora mozga oboljelo 389 osoba, 213 muškaraca i 176 žena. U posljednjih deset godina (2010.-2019.) godišnje se prosječno dijagnosticira 423 slučaja, od čega 52% kod muškaraca. Kod djece (0-19 godina) su maligni tumori mozga drugi najčešći oblik raka nakon leukemija i limfoma, s 13 novih slučajeva malignih tumora mozga u 2019. (9 kod dječaka).
Prema podacima o mortalitetu u posljednjih 10 godina (2011.-2020.) od primarnog malignog tumora mozga u Hrvatskoj godišnje umre prosječno 407 osoba (52% muškaraca), od čega 9 djece (0-19 godina). U 2020. godini umrlo je 6 djece u dobi do 19 godina (3 dječaka).
U usporedbi s drugim država Europske unije, Hrvatska je na visokom 5. mjestu po incidenciji tumora mozga i drugih dijelova središnjeg živčanog sustava, te na 4. mjestu po mortalitetu. Treba naglasiti kako na podatke o tumorima mozga uvelike ovisi kvaliteta prikupljanja podataka pojedinog registra za rak (više nego kod ostalih sijela raka) te je moguće da je dio razlika u incidenciji i mortalitetu (kao i preživljenju) među europskim zemljama poveziv i s čimbenikom kvalitete podataka.
Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2021. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija opće/obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj tijekom 2021. g., uključujući domove zdravlja, COVID-19-ordinacije, ordinacije posebnog dežurstva, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb, vojne ordinacije, kao i mobilne timove za cijepljenje protiv COVID-19.
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2021. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.
Svjetski dan sigurnosti hrane
Svjetski dan sigurnosti hrane obilježava se 7. lipnja četvrtu godinu zaredom, a ovogodišnje geslo je – „Sigurnija hrana, bolje zdravlje“ – ističe aktivnu ulogu i odgovornost svih dionika u sustavu sigurnosti hrane. Svjetski dan sigurnosti hrane godišnja je proslava kako bi se skrenula pozornost i potaknulo djelovanje kako bi se spriječilo, otkrilo i upravljalo rizicima koji se prenose hranom.
Svjetska zdravstvena organizacija je naglasila kako sigurna hrana predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika dobrog zdravlja dok je zdravstveno neispravna hrana uzrok mnogih bolesti i sličnih stanja kao što su poremećaj rasta i razvoja, nedostatak mikronutrijenata, nezarazne, zarazne i mentalne bolesti.
Većina bolesti, koje se prenose hranom, mogu se spriječiti uz pravilno rukovanje hranom i edukacijom.
Sigurna proizvodnja hrane poboljšava ekonomske mogućnosti omogućavanjem pristupa tržištu.
Međutim, nesigurna ili kontaminirana hrana dovodi do ekonomskih gubitaka te gubitka hrane i nastajanja otpada hrane. Stoga, dobre prakse duž opskrbnog lanca mogu poboljšati održivost minimiziranjem štete po okoliš i pomaganjem održavanjem više poljoprivrednih proizvoda.
Svjedoci smo intenzivnih klimatskih promjena koje utječu kako na proizvodnju hrane tako i na zdravlje populacije. Proizvodnja, stavljanje na tržište zdravstveno ispravne hrane kao i kontrola iste postaje sve veći izazov. Sve veći zahtjevi tržišta i industrijalizacija koju prate zagađenje okoliša i klimatske promjene koje postaju učestalije i intenzivnije poručuju nam da se svi zajedno moramo ponašati odgovornije kako bismo osigurali dovoljno hrane koja će zadovoljiti potrebe rastuće svjetske populacije.
Ponovno se naglašava važnost svih dionika u sustavu, pri čemu je zadaća vlada i državnih institucija osigurati sigurnu i nutritivno vrijednu hranu za sve svoje građane, poljoprivredni proizvođači odgovorni su za usvajanje dobrih praksi i sigurnog uzgoja, sudionici u poslovnom procesu dostave hrane do krajnjih potrošača dužni su osigurati sigurnu hranu u svakoj fazi procesa, dok svi potrošači imaju pravo na informiranu odluku i izbor sigurne, zdrave i nutritivno vrijedne hrane, pri čemu je sigurnost hrane i aktivna suradnja na tom pitanju zajednička.
Potrebna je zajednička odgovornost svih na području sigurnosti, potreban je zajednički rad na pitanjima koji se tiču svih nas – globalno, regionalno, nacionalno i lokalno kako bi se osigurala dostupnost sigurne hrane širom svijeta na održiv način sada i u budućnosti.
Uskoro tiskovna konferencija EMCDDA-a (14. lipnja 2022., 11.00 sati)
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) će na tiskovnoj konferenciji koja se održava 14. lipnja 2022. godine s početkom u 11:00 h predstaviti Europsko izvješće o drogama za 2022.: trendovi i razvoj.
Detalje o samom događaju možete pronaći na sljedećoj poveznici gdje se možete i registrirati za praćenje samog događaja.
https://www.emcdda.europa.eu/event/2022/06/launch-event-european-drug-report-2022_en
Samo izvješće i popratni materijali su trenutno pod embargom i biti će dostupni s početkom tiskovne konferencije.
Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga – rezultati za 2019.
ESPAD (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) – Publikaciju možete preuzeti na poveznici:
ESPAD (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) platforma za pregled podataka
ESPAD (Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga) je najveće međunarodno istraživanje o uporabi sredstava ovisnosti u svijetu koje objedinjuje više od 40 istraživačkih timova u različitim zemljama Europe i svijeta.
- svibnja na webinaru Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) predstavljena je suvremena platforma koja nudi jedinstven pregled podataka o mladima, korištenju supstanci i rizičnim ponašanjima u Europi. Osmišljena je kako bi ESPAD istraživanje približio onima koji žele znati više o projektu, čime se premošćuje jaz između istraživanja i prakse.
Platformu su razvili koordinatori ESPAD istraživanja, Nacionalno istraživačko vijeće Italije.
Osnovna svrha ovog preglednika je omogućiti širu dostupnost ESPAD podataka svim zainteresiranim, od opće populacije, novinara i učitelja do stručnjaka za prevenciju i znanstvenika.
Nova platforma objedinjuje dvadesetogodišnje ESPAD podatke te korisnicima nudi pristup informacijama na tri razine:
Početna stranica —sadrži interaktivne karte i grafikone, najnovije rezultate i nove trendove u određenim tvarima i ponašanjima;
Traka za pretraživanje —pretraživanjem ključnih riječi omogućava uvidu u ESPAD upitnicik, broj ispitanika i učestalost odgovora po godinama, zemlji i spolu;
Stručno područje — nudi pretraživanje podataka za stručne korisnike. Za pristup stručnom području potrebna je registracija. Ovdje korisnici mogu analizirati i izraditi prikaz podataka koristeći širok raspon parametara te mogu spremati svoja pretraživanja i preuzimati rezultate (npr. u grafičkom formatu). Podaci se prikazuju isključivo objedinjeno po zemljama koje sudjeluju u studiji i prema godini istraživanja.
Pristup platformi dostupan je putem poveznice https://data.espad.org.
Tim Živjeti zdravo sudjelovao na obilježavanju Obiteljskog dana u tvrtki dm-drogerie markt d.o.o.
U nedjelju, 05. lipnja obilježen je dm-ov Obiteljski dan na kojemu se okupilo se više od 3.000 djelatnika i članova njihovih obitelji iz cijele Hrvatske. Proslava je održana ispred dm-ove Centrale na zagrebačkome Jankomiru, a upotpunile su je i sportske igre te drugi edukativno-zabavni sadržaji za cijelu obitelj.
Tvrtka dm prva je drogerija u Hrvatskoj koja je dobila naziv Tvrtka prijatelj zdravlja u sklopu projekta Živjeti zdravo Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Tim Živjeti zdravo je tom prigodom posjetiteljima u svom Obiteljskom kutku Živjeti zdravo provodio aktivnosti za roditelje i djecu. Djeca su imala priliku složiti svoj zdravi tanjur, osmisliti svoj doručak, igrati se školice, oslikavati pod kredama, bojati bojanku na temu emocija, napisati poruku zahvalnosti i objesiti je na drvce zahvalnosti te isprobati Poligon za tjelesnu aktivnost školske djece.
Roditeljima i odraslima bilo je omogućeno ispunjavanje upitnika o prehrambenim navikama i mjerenje tjelesne mase i drugih antropometrijskih mjera te kratko savjetovanje o pravilnoj prehrani kao i mjerenje raspoloženja i razgovor o mentalnom zdravlju.
Cilj Obiteljskog dana je osnažiti povezanost svih dm-ovih djelatnica i djelatnika, a članovima njihovih obitelji omogućiti da se upoznaju s radnim okruženjem i ozračjem koje dm njeguje od prvoga dana. Drago nam je tim Živjeti zdravo mogao sudjelovati u obilježavanju Obiteljskog dana i dodatno potaknuo djelatnike i članove njihovih obitelji na usvajanje zdravih životnih navika.
Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2021. godini
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).
U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite predškolske djece u Republici Hrvatskoj tijekom 2021. g., uključujući domove zdravlja, ordinacije posebnog dežurstva i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).
Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u Hrvatskoj u 2021. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.
Obilježen Dan plavog irisa
Povodom obilježavanja Dana plavog irisa u subotu, 4. 6. 2022. u Zagrebu je održana javnozdravstvena akcija u organizaciji udruge Cro-Ilco Zagreb. Javnozdravstvenoj akciji pridružili su se predstavnici Hrvatskog sabora, Gradonačelnika grada Zagreba i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, gastroenterološka sekcija studenata medicine zagrebačkog Medicinskog fakulteta, medicinske sestre (enterostomalni terapeuti) i drugi stručnjaci.
Dan plavog irisa obilježava se u cilju potpore osobama sa stomom među kojima je najveći udio oboljelih od raka debelog crijeva. U udruzi Cro-Ilco osobe sa stomom mogu potražiti savjet i pomoć.
Tijekom akcije zainteresirani građani su dobili i promotivne materijale Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva uz dodatna objašnjenja o načinu provedbe pregleda u okviru Programa. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju.
Rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak s više od 3.600 novih slučajeva godišnje, a ujedno i drugi najčešći uzrok smrti od raka (iza raka pluća) s 2.079 umrlih u 2020. godini.
Rak debelog crijeva u najvećem broju slučajeva nastaje iz izraslina na crijevima – polipa koji se mogu pretvoriti u zloćudni tumor.
Ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme velike su šanse za izlječenje, a ranim otkrivanjem i uklanjanjem polipa crijeva nastanak raka debelog i završnog crijeva može se spriječiti.
Kako nam je bilo pogledajte u galeriji.
Nacionalni dan prava osoba s duševnim smetnjama
Hrvatski Sabor donio je odluku o proglašenju 6. lipnja Danom prava osoba s duševnim smetnjama u Republici Hrvatskoj
Mentalno zdravlje sastavna je i neizostavna komponenta zdravlja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, koja je mentalno zdravlje prepoznala jednim od javnozdravstvenih prioriteta, problemi povezani s mentalnim zdravljem su u globalnom porastu. Poremećaji mentalnog zdravlja često počinju u mlađoj odrasloj dobi, imaju tendenciju razvoja kroničnog tijeka te mogu značajno narušiti kvalitetu života oboljelih i njihovih obitelji. Sve ovo upućuje da teret uzrokovan mentalnim poremećajima i dalje raste s utjecajima na zdravlje i uzrokuje socijalne, ekonomske, ali na prvom mjestu značajne posljedice za pojedince koji su s njima suočeni u svim zemljama svijeta.
Povijest skrbi za osobe s duševnim smetnjama u Hrvatskoj mogla bi se podijeliti na razdoblje prije i poslije 1880. Naime 1879. godine osnovana bolnica za duševno oboljele u Stenjevcu koju danas znamo kao Kliniku za psihijatriju Vrapče. Neposredno nakon osnutka iste 1880. godine, upravo na dan 6. lipnja, naredbom Kraljevske zemaljske vlade usvojen je Statut Kraljevskog zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu koji predstavlja prvi dokument s pravima osoba s duševnim smetnjama za vrijeme boravka u instituciji.
Širom svijeta raste svijest o važnosti mentalnog zdravlja i pružanja usluga i podrške koje su usmjerene na osobu te se promiče pristup orijentiran na oporavak i utemeljen na ljudskim pravima. Ova svijest dolazi zajedno uz spoznaju da su usluge zaštite mentalnog zdravlja u brojnim zemljama nedostupne, lošije kvalitete i sklone kršenju ljudskih prava. Neprihvatljivo je da ljudi koji koriste usluge mentalnog zdravlja mogu biti izloženi neljudskim životnim uvjetima, štetnim postupcima liječenja, nasilju, zanemarivanju i zlostavljanju. Osobe s duševnim smetnjama u svim društvima i svim vremenima imaju specifičnu poziciju. Zbog prirode zdravstvenog stanja ove osobe često nisu u mogućnosti adekvatno se brinuti o svojim pravima i interesima te predstavljaju jednu od najobespravljenijih kategorija bolesnika i ujedno jednu od najobespravljenijih društvenih skupina uopće. Iako velik broj država svijeta, pa tako i Hrvatska, ima kvalitetne zakonske okvire za zaštitu osoba s duševnim smetnjama uvijek postoji mogućnost nepridržavanje ovih zakona i manjak svijesti o potrebi provedbe zakona što dovodi do zakinutosti u pravima ovih osoba.
Ovo je jedan od razloga zašto je Svjetska zdravstvena organizacija započela s programom za promicanje i poštivanje prava osoba sa psihosocijalnim i intelektualnim teškoćama te razvila ‘QualityRights toolkit‘ – skup materijala koji pruža zemljama praktične informacije i alate za procjenu i poboljšanje standarda kvalitete i poštivanja ljudskih prava, a temeljen je na Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. U ovoj inicijativi SZO-a sudjeluje i Hrvatska, a sve u svrhu univerzalnog prihvaćanja prava duševnih bolesnika u svakodnevnoj praksi. Svjetska zdravstvena organizacija poduzela je odlučne korake kako bi se suočila s tim izazovima i podržala zemlje da ispune svoje međunarodne obveze u vezi s ljudskim pravima. U Hrvatskoj je tako održano nekoliko edukacijskih radionica za promicanje prava osoba s mentalnim poremećajima i preporukama za reorijentaciju i transformaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja čiji su ciljevi bili poticanje zajedničke vizije oporavka i ljudskih prava te primjena QualityRights alata za procjenu stanja kvalitete liječenja i ljudskih prava osoba s mentalnim poremećajima. Pozvani su bili svi relevantni dionici koji mogu pridonijeti primjeni koncepta ljudskih prava i oporavka u službama skrbi za mentalno zdravlje, a posljednja je održana u svibnju ove godine u Rijeci.
I za kraj iznimno je bitno kontinuirano raditi na podizanju svijesti o pravima osoba s duševnim smetnjama, na procjeni kvalitete te poboljšanju poštivanja istih te svaki dan, a posebice ovaj, imati na umu:
»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«
U nastavku možete preuzeti letke o pravima osoba s duševnim smetnjama:
- Letak 1 Lišenje poslovne sposobnosti
- Letak 2 Skrbništvo
- Letak 3 Dobrovoljni pristanak
- Letak 4 Mjere prisile
- Letak 5 Prisilni smještaj
- Letak 6 Informirani pristanak na liječenje
Više o provedenim radionicama možete saznati na sljedećim poveznicama:
https://dubrovniktv.net/?id=3465#gVideo
Qulity of Rights toolikt:
https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/329546/9789241516709-eng.pdf
Dan preživjelih od raka u Republici Hrvatskoj
Dan preživjelih od raka u svijetu se obilježava svake prve nedjelje u lipnju, a ove je godine Vlada Republike Hrvatske donijela odluku o službenom obilježavanju i u našoj zemlji. Cilj ovog dana je pokazati kako život nakon dijagnoze raka ne prestaje, već i dalje može biti ispunjen i sretan. Obilježavanje je započelo 1988. godine u SAD-u, a od tada se proširilo diljem svijeta.
Dan preživjelih od raka posvećen je svim osobama koje su se suočile s rakom – onima kojima je nedavno postavljena dijagnoza, onima koje su u procesu liječenja, kao i onima koje su u remisiji. Osim osoba koji žive s rakom, na ovaj dan sjećamo se i svih onih koji su preminuli od zloćudnih bolesti.
Zbog starenja populacije i porasta rizičnih čimbenika broj osoba koje će susresti sa zloćudnom bolesti raste. Jedna od 3 osobe u Hrvatskoj će tijekom života dobiti dijagnozu nekog od oblika raka. Istovremeno, raste preživljenje za mnoga sijela, napredak u dijagnostici i liječenju zloćudnih bolesti doveo je do smanjenja smrtnosti i sve većeg broja osoba koje nakon dijagnoze raka prežive dugi niz godina. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi oko 170 000 osoba kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza zloćudne bolesti, od kojih je za njih 100.000 prošlo više od pet godina od postavljanja dijagnoze. Ovaj se broj zadnjih desetljeća drastično povećava, procjenjuje se da je 2000. u RH s dijagnozom raka živjelo oko 70 000 osoba, a 2010. oko 110 000, i možemo očekivati i daljnji porast.
Kao i u većini razvijenih europskih zemalja, i u RH se smanjuje smrtnost od raka. U posljednjih 5 godina prosječno se godišnje svake godine smrtnost od raka smanjuje za 2%, a pad je posebno izražen kod raka dojke gdje u istom razdoblju iznosi čak 7% godišnje. Smrtnost od raka prostate je također u padu (0,7% godišnje) dok je smrtnost od raka debelog i završnog crijeva stabilna. Smrtnost od raka pluća kod muškaraca je u padu, no nažalost kod žena je u porastu.
Prema podacima Eurostata za 2019. godinu Hrvatska je na visokom 2. mjestu po smrtnosti od raka, međutim novije procjene Europske komisije za 2020. godinu smještaju nas na nešto niže, 4. mjesto (iza Slovačke, Poljske i Mađarske). Iako ovaj rezultat sigurno nije zadovoljavajući, ipak predstavlja pomak u pravom smjeru.
Jedan od razloga smanjenja mortaliteta su programi ranog otkrivanja raka, koji omogućuju postavljanje dijagnoze u ranom stadiju, a kod nekih sijela raka kao što su vrat maternice i debelo crijevo možemo i spriječiti nastanak bolesti uklanjanjem prekanceroznih promjena. Liječenje potrebno u ranim stadijima bolesti manje je agresivno i ostavlja manje posljedica nego ono koje se provodi u kasnijem stadiju, a i same šanse za preživljenje su znatno bolje.
Uz provođenje programa ranog otkrivanja, potrebno je i svim oboljelim osobama pružiti najbolje moguće liječenje, ono s najmanje posljedica i s najvećom šansom za što duži i kvalitetniji život. Kroz sam proces dijagnoze i liječenja važno je omogućiti i psihološku podršku, a osobama u terminalnoj fazi bolesti potrebno je pružiti kvalitetno palijativno liječenje i osigurati maksimalnu moguću kvalitetu života. Također, iako Republika Hrvatska slijedi europske trendove u području programa probira, kao i u načelnoj dostupnosti najnovijih terapija u onkološkoj skrbi, treba naglasiti kako stvarna dostupnost često nije jednaka i pravična. Nacionalni strateški okvir protiv raka, donesen u prosincu 2020., navodi aktivnosti i mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se situacija poboljšala.
Rak i nakon uspješnog završetka liječenja utječe na život osobe i njenih bližnjih. Fizičke posljedice liječenja, psihološke posljedice, gubitak posla i utjecaj na ekonomsku sigurnost, strah od povratka bolesti – u svim je navedenim područjima potrebno preživjelima pružiti podršku, osigurati daljnje terapije u cilju ublažavanja negativnih učinaka liječenja na zdravlje, kao i adekvatan način daljnjeg praćenja i pretraga.
U svemu navedenom treba istaknuti ulogu koju imaju udruge pacijenata. Tamo oboljele osobe i njihove obitelji mogu pronaći psihološku pomoć, praktične informacije o liječenju i životu s rakom, konkretnu pomoć kao što su pravni savjeti, plaćeni prijevoz za odlazak na kemoterapije, druženje i razgovor s osobama koje prolaze kroz istu situaciju. Kao društvo, trebamo osigurati više navedenih oblika potpore kroz zdravstveni sustav, i pobrinuti se da budu jednako dostupni svim osobama neovisno o mjestu stanovanja i socioekonomskom statusu.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (20. tjedan)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 22. svibnja 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 6 034 prijava oboljelih od gripe, od čega je 5 prijava stigla u 20. tjednu 2022. godine.
Grafikon 1. Broj prijava oboljelih od gripe prema županijama, 20. tjedan, sezona 2021./2022.
Najveća kumulativna stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (691,3), a slijedi ih Šibensko-kninska županija (639,9) (grafikon 2).
Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 22.5.2022.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 22.5.2022.
Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).
Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 20. tjednu bilo je 0,65% uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A. U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.
Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Doneseni programski standardi za ocjenjivanje/verifikaciju programa psihosocijalne rehabilitacije osoba s problemom ovisnosti
Odluka o donošenju programskih standarda za ocjenjivanje/verifikaciju programa domova socijalne skrbi, terapijskih zajednica i drugih pružatelja usluga socijalne skrbi za osobe s problemom ovisnosti o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti donesena je od strane ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i ravnateljice Zavoda za socijalni rad 10. svibnja 2022. godine.
Programski standardi izrađeni su u koordinaciji Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te su usvojeni od strane Povjerenstva za ocjenjivanje/verifikaciju programa domova socijalne skrbi, terapijskih zajednica i drugih pružatelja usluga socijalne skrbi za osobe s problemom ovisnosti o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti koje djeluje pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
- Odluka o usvajanju standarda (PDF, 1.3 MB)
- Odluka (PDF, 1.4 MB)
- Programski standardi za terapijske zajednice_F
U prostorijama HZJZ-a obilježen Svjetski dan nepušenja 2022.
Danas je u edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo obilježen Svjetski dan nepušenja, kojeg je inicirala Svjetska zdravstvena organizacija još 1987. godine
Uz Hrvatski zavod za javno zdravstvo, događaj je organizirala i Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uz sudjelovanje Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u RH. Povodom obilježavanja Svjetskog dana nepušenja ove je godine naglasak na zaštiti okoliša te se cijela kampanja odvija pod naslovom „Duhan – prijetnja našem okolišu“. Kampanja je usmjerena na podizanje svijesti javnosti o utjecaju duhana na okoliš – od uzgoja, proizvodnje, distribucije i otpada.
Na sastanku su sudjelovali dr.sc. Iva Pejnović Franelić, prim.dr.med., izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med., prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, dr.sc. Ivan Ćelić, dr.med., Ana Puljak, dr.med., dr.sc. Dijana Mayer, dr.med. Tim povodom dr.sc. Dijana Mayer, dr.med. zahvalila se svim sudionicima, posjetiteljima i predstavnicima medija na dolasku te je istaknula:
„Vrlo je bitno naglasiti kako uz duhanski dim, okolišu štete i cijeli proces proizvodnje i konzumacije duhanskih proizvoda, od sadnje duhana do opušaka kojih imamo čak 4.5 trilijuna svake godine, a koji se ne odlažu u otpad na pravilan način čime se stvara oko 766 milijuna kilograma toksičnog otpada. Ovaj događaj je samo jedan korak naprijed u podizanju svijesti kako o štetnosti pušenja po ljudsko zdravlje tako i štetnosti cijelog procesa proizvodnje duhanskih proizvoda koji za naš okoliš ima poguban utjecaj.“
„Duhan ima strahovit utjecaj na ljudsko zdravlje. Većina ljudi ima dovoljno veliko znanje o štetnosti duhana, ali je ovisnost o duhanu, uz utjecaj nepovoljnog okruženja koje stvaraja duhanska industrija, toliko snažna da ljudi nažalost i dalje puše. Danas smo posebno istaknuli utjecaj duhana na okoliš. Njegova proizvodnja i zbirnjavanje otpada koji nastaje konzumacijom duhanskih proizvoda ima vrlo štetan utjecaj na okoliš. Primjerice, ne postoji biljka na koju se u uzgoju koristi više pesticida nego što je to duhan. Uz to, proizvodnja i samo konzumiranje duhana velik su zagađivač zraka. Onešišćenje zraka je četvrti vodeći uzrok kardiovaskularnih bolesti od kojih umire najveći broj ljudi“, izjavio je ravnatelj HZJZ-a izv.prof.dr.sc. Krunoslav Capak, prim.dr.med.
Fotogalerija:
Svjetski dan multiple skleroze – 30.05.2022.
Multipla skleroza (MS) je najčešća autoimuna demijelinizacijska upalna bolest središnjeg živčanog sustava (mozga i leđne, tj. kralježnične moždine). Pretežno je to bolest mladih osoba, a kod većine se bolesnika znaci bolesti javljaju između 20. i 45. godine života, rijetko prije 15. i nakon 55. godine. Žene obolijevaju dvaput češće od muškaraca.
Bolest je češća u zemljama koje su smještene između 40. i 65. stupnja sjeverne geografske širine, što je vjerojatno povezano s manjim brojem sunčanih dana i manjkom vitamina D, a vrlo je rijetka u tropskim krajevima i na Dalekom istoku. U većine bolesnika se simptomi pojavljuju povremeno, a s progresijom bolesti im se može mijenjati jačina i trajanje. Početni su simptomi najčešće subjektivne smetnje osjeta, smanjenje oštrine vida, gubljenje snage u jednom ili više ekstremiteta, dvoslike, poremećaji ravnoteže i vrtoglavice, smetnje kontrole mokrenja i stolice. Mogući su i poremećaji koordinacije pokreta, tremor, isprekidan (skandiran) govor, pojava spasticiteta, mentalni poremećaji i depresivne tegobe.
Kako bi se kontinuirano unapređivale zdravstvene, ali i ostale politike za osobe oboljele od ove bolesti, potrebni su prije svega točni podaci o njezinoj učestalosti. Na temelju rezultata istraživanja koje je u periodu 2015. – 2017. godine proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji sa Savezom društava multiple skleroze Republike Hrvatske i Klinikom za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, od ove bolesti u RH boluje 6.160 osoba, dok su prema zadnjem istraživanju HZJZ iz 2020. godine u okviru EU-projekta Morbidity statistics u Hrvatskoj oboljele 7.024 osobe. Od 27. svibnja 2009. godine se, na inicijativu organizacije MSIF (engl. Multiple Sclerosis International Federation), u svijetu obilježava Svjetski dan multiple skleroze, kako bi se pomoglo u rješavanju globalnog problema oboljelih pravovremenim početkom liječenja odmah nakon što je bolest dijagnosticirana. Ranim početkom liječenja ostvaruju se najbolji rezultati za pacijente.
Cilj održavanja Svjetskog dana multiple skleroze je povezivanje ljudi, grupa i organizacija u pokret na međunarodnoj razini koji sudjelovanjem u događajima i aktivnostima podiže svijest o multiploj sklerozi kao globalnom problemu. I ove će se godine nizom manifestacija i skupova obilježiti ovaj dan te putem medija upozoriti na ključne probleme s kojima se svakodnevno susreću i protiv kojih se bore oboljeli.
Natječaj za prijam u radni odnos
Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-3 od dana 16. ožujka 2022. i Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-08 od dana 16. svibnja 2022. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj.
Više pogledajte ovdje.