09. ožujka 2021. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar organizirali su stručni webinar putem kojeg su predstavljeni rezultati te analiza trendova istraživačkog izvješća ,,Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Hrvatske – Rezultati istraživanja 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019.”.
Istraživačko izvješće ,,Uporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Hrvatske – Rezultati istraživanja 2019. i analiza trendova uporabe 2011.-2019.“ je treće istraživanje raširenosti i obrazaca uporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske. Istraživanje je u 2019. godini proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar.
Uvodno su se sudionicima obratili g. Željko Petković, pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Terensko istraživanje i metodologiju predstavila je prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić iz HZJZ, dok je rezultate istraživanja predstavila izv. prof. dr.sc. Renata Glavak Tkalić, viša znanstvena suradnica na Institutu Pilar.
S obzirom da se u sva tri istraživanja koristila istovjetna metodologija, napravljena je i analiza trendova uporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji.
Prevencija i smanjenje zlouporabe sredstava ovisnosti jedni su od javnozdravstvenih prioriteta u Hrvatskoj. Dosadašnja znanstvena istraživanja u općoj populaciji iz 2011. i 2015. godine, uz pokazatelje Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dali su značajan uvid u prisutnost i obrasce uporabe pojedinih sredstava ovisnosti u općoj populaciji.
Kako bi se sagledala cjelovita slika ovog problema, potrebno je njegovo kontinuirano praćenje kroz različite izvore podataka, u cilju jasnog definiranja veličine i važnosti problema te planiranja i provedbe učinkovitih i sveobuhvatnih preventivnih mjera i intervencija.
Publikacija je dostupna ovdje: Uporaba_sredstava_ovisnosti_u_opcoj_populaciji_RH_2019 (PDF, 7.5 MB).
Prezentacije
Sažetak
Istraživačko izvješće sadrži metodologiju i rezultate trećeg istraživanja raširenosti i obrazaca uporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske. Treće istraživanje u općoj populaciji na reprezentativnom uzroku građana u dobi između 15 i 64 godine, u kojem je sudjelovalo 4994 sudionika, proveo je 2019. godine Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar. Prvo istraživanje uporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske proveo je Institut Pilar 2011. godine (Glavak Tkalić, Miletić, Maričić, Wertag, 2012), a drugo 2015. godine (Glavak Tkalić, Miletić, Maričić, 2016).
DUHAN
- Troje od svakih petero odraslih osoba barem je jednom u životu pušilo duhan (60.6%).
- U vrijeme istraživanja duhan je pušilo 38.4% odraslih[1], a muškarci su pušili češće od žena (41.2% muškaraca i 35.7% žena). Najviše pušača bilo je u dobnoj skupini između 25 i 34 godine (43.6%)
- Prevalencija pušenja u posljednjih godinu dana kod odraslih pokazuje uzlazan trend između 2011. i 2019. godine (porast s 39.7% na 44%).
ALKOHOL
- Devet od deset odraslih osoba barem je jednom u životu konzumiralo alkohol (90.9%).
- U godini koja je prethodila istraživanju neko alkoholno piće konzumiralo je 83.3% odraslih, a muškarci su pili alkohol češće nego žene (87.5% muškaraca i 79% žena). U svim dobnim skupinama prevalencija konzumacije alkohola u posljednjih godinu dana bila je iznad 70%.
- Prevalencija konzumacije alkohola u posljednjih godinu dana kod odraslih pokazuje uzlazan trend između 2011. i 2019. godine (porast s 71.8% na 83.3%).
LIJEKOVI
- Sedative ili trankvilizatore je barem jednom u životu uzimalo 30.3% odraslih.
- Najveća životna prevalencija konzumacije sedativa ili trankvilizatora utvrđena je u dobnoj skupini između 45 i 54 godine (41.6%)
- U godini koja je prethodila istraživanju sedative ili trankvilizatore je uzimalo 20.1% odraslih (svaki peti odrasli); češće žene (23.7%) nego muškarci (16.6%).
- Prevalencija uzimanja sedativa ili trankvilizatora u posljednjih godinu dana kod odraslih pokazuje uzlazan trend između 2011. i 2019. godine (porast s 16.2% na 20.1%).
ILEGALNE DROGE
- Svaki četvrti odrasli barem jednom u životu je uzimao neku ilegalnu drogu (24.5%).
- Barem jednom u životu neku ilegalnu drogu uzimalo je više od trećine mlađih odraslih[2] (37.8%).
- Najveće prevalencije uzimanja bilo koje ilegalne droge barem jednom u životu utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (38.6%) i 15 i 24 godine (36.9%).
- Znatno više odraslih muškaraca nego žena uzelo je neku ilegalnu drogu barem jednom u životu (30.5% muškaraca naspram 18.4% žena).
- U posljednjih godinu dana svaka peta mlađa odrasla osoba (21.3%) uzimala je neku ilegalnu drogu.
- Broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio (porast s 5.3% na 11.2%).
- Kanabis – najčešće korištena ilegalna droga; tu drogu je barem jednom u životu uzimalo 22.9% odraslih i 36% mlađih odraslih; najveće životne prevalencije konzumacije kanabisa utvrđene su u dobnim skupinama između 25 i 34 godine (36.8%) i 15 i 24 godine (35.1%); znatno češće su ga uzimali muškarci (28.8%) nego žene (16.9%); kanabis je u godini koja je prethodila istraživanju uzimao svaki deseti odrasli (10.2%) i svaki peti mlađi odrasli (20.3%).
- Konzumacija kanabisa je u 2019. godini bila dvostruko veća i među odraslima i mlađim odraslima u odnosu na 2011. godinu (5% 2011. i 10.2% 2019. kod odraslih i 10.5% 2011. i 20.3% 2019. kod mlađih odraslih).
- Životne prevalencije uzimanja ilegalnih droga osim kanabisa bile su do 5% (kokaina 4.8%, amfetamina 4.6%, ecstasya 4.2%, LSD-a 1.4% i heroina 0.6%).
- Najčešće uzimana droga osim kanabisa bio je kokain.
- Najveće životne prevalencije uzimanja ilegalnih droga osim kanabisa utvrđene su među osobama u dobnoj skupini između 25 i 34 godine.
- Relativno najveći porast uporabe između 2011. i 2019. godine i među mlađim odraslima i među odraslima utvrđen je za kokain i ecstasy. Uporaba kokaina u posljednjih godinu dana porasla je za oko 4 puta u 2019. godini u odnosu na 2011. godinu (s 0.5% na 1.9% kod odraslih i s 0.9% na 3.9% kod mlađih odraslih).
- Životna prevalencija uzimanja bilo koje „nove droge“ među odraslima bila je 1.7%, dok je među mlađim odraslima bila 3.1%.
- Najveća životna prevalencija uzimanja bilo koje „nove droge“ utvrđena je u najmlađoj dobnoj skupini, između 15 i 24 godine (3.5%).
[1] Termin „odrasli“ odnosi se na sudionike u dobi između 15 i 64 godine.
[2] Termin „mlađi odrasli“ odnosi se na sudionike u dobi između 15 i 34 godine.