Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 27. svibnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar, pripravnik

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 27. svibnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar, pripravnik u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.

Više pogledajte ovdje.

Objavljeno Svjetsko izvješće o drogama (UNODC, 2022.)

Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavio je 27. lipnja Svjetsko izvješće o drogama 2022. koje se sastoji se od pet zasebnih modula (sažetak-implikacije politika; globalni pregled-ponuda i potražnja droga; trendovi tržišta droga-kanabis i opioidi; trendovi tržišta droga-kokain, stimulansi tipa amfetamina, nove psihoaktivne tvari; droge i okoliš). Izvješće sadrži analizu globalnih tržišta droga te razmatra utjecaj droga na okoliš u kontekstu ciljeva održivog razvoja i okoliša te klimatskih promjena.

Svjetsko izvješće o drogama 2022., zalaže se za nastavak međunarodne suradnje u naporima smanjenja utjecaja droga na zdravlje i sigurnost, kao i za daljnje osiguranje pomoći državama članicama u predviđanju i rješavanju prijetnji i posljedica povezanih sa tržištima droga.

Uz izvještajne module na stranici UNODC-a dostupni su i statistički i metodološki dodaci, kao i portal podataka na poveznici: https://www.unodc.org/unodc/data-and-analysis/world-drug-report-2022.html

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – radno mjesto III. vrste, stručni referent, pripravnik u Službi za gospodarstvene poslove

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 27. svibnja 2022. za prijam na pripravnički staža za radno mjesto III. vrste, stručni referent, pripravnik u Službi za gospodarstvene poslove.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Održana Konferencija za medije povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama

U organizaciji HZJZ održana je 27. lipnja 2022. Konferencija za medije povodom obilježavanja 26.lipnja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama.

Na konferenciji su predstavljeni najnoviji epidemiološki podaci o bolesti ovisnosti o drogama, rezultati recentnih istraživanja te usporedba stanja problematike droga u Republici Hrvatskoj u odnosu na Europsku uniju, kao i podatci o stanju i trendovima zlouporabe droga i suzbijanju kriminaliteta droga  Cilj šire društvene akcije koja se povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga intenzivno provodi na nacionalnoj i lokalnoj razini je promovirati, osobito mladima, zdrave stilove života, a kroz edukacije i preventivne akcije informirati javnost o štetnim posljedicama ovisnosti.

Istaknuto je kako su politike prema drogama kako na europskoj, tako i na nacionalnim razinama suočene sa nizom izazova koji se reflektiraju u demografskoj tranziciji, društvenim promjenama, novim oblicima ovisnosti i s njima povezanim obrascima korištenja droga. Potražnja za drogama na svjetskoj razini i dalje predstavlja izazov, a štete povezane s korištenjem droga još uvijek nisu riješene na odgovarajući način te predstavljaju jednu od vodećih prijetnji javnom zdravlju.

Na razini EU, prema podacima EMCDDA, procjenjuje se da je otprilike 83,4 milijuna ili 29 % odraslih osoba (u dobi od 15 do 64 godine) u Europskoj uniji ikad konzumiralo nezakonitu drogu, od kojih je kanabis i dalje najčešće konzumirana tvar. Europljani svake godine na maloprodajnoj razini troše najmanje 30 milijardi EUR na droge. Oko dvije petine tog iznosa troši se na kanabis (39%), 31% na kokain 25% na heroin te 5% na amfetamine i MDMA.

Globalni trend zlouporabe droga reflektira se i na Hrvatsku. Prema rezultatima istraživanja „Zlouporaba sredstava ovisnosti u općoj populaciji Republike Hrvatske“ iz 2019. godine, ilegalnu drogu barem je jednom u životu konzumiralo 24,5% ispitanika. Broj odraslih koji su konzumirali neku ilegalnu drogu se između 2011. i 2019. godine udvostručio (porast s 5.3% na 11.2%). Najčešće korištena ilegalna droga bila je kanabis koju je barem jednom u životu konzumiralo 22,9% ispitanika.

Prema preliminarnim podacima iz Registra Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo broj osoba s problemom ovisnosti o drogama u 2021. u padu je u odnosu na 2020. godinu, na što je svako utjecala i pandemijska godina. Tijekom 2021. godine u zdravstvenim ustanovama Republike Hrvatske, registrirano je 5.378 osoba liječenih zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama, od kojih je 518 po prvi put bilo na liječenju. Zbog zlouporabe opijata tijekom 2021. godine na liječenju je bilo 4.467 osoba, od kojih je 126 bilo liječeno po prvi puta. Nastavlja se trend smanjenja broja novoliječenih zbog uzimanja opijata.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova tijekom 2021. godine na području RH zabilježeno je ukupno 2.324 kaznenih djela povezanih s drogama što je 11,8% manje u odnosu na 2020. godinu od sveukupno prijavljenih kaznenih djela iz djelokruga linije rada problematike droga. U 2021. godini ukupno je zabilježeno 8951 zapljena svih vrsta droga, što predstavlja povećanje od 7,5% u odnosu na 2020. godinu kada je zabilježena 8323 zapljena.

Zahvaljujući raznim projektima koji su se provodili ili se provode u ovom području u Hrvatskoj je osigurana institucionalna i zakonodavna infrastruktura za odgovarajuće suočavanje s problematikom vezanom za suzbijanje zlouporabe droga. A u postupku donošenja je i nova Nacionalna strategija djelovanja na području ovisnosti 2022.- 2030. koja će po prvi puta obuhvatiti sva sredstva ovisnosti i ovisnička ponašanja.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Potvrđen prvi slučaj majmunskih boginja u Hrvatskoj

Dana 23. lipnja 2022. godine dijagnosticiran je prvi slučaj majmunskih boginja u Republici Hrvatskoj

Radi se o importiranom tj. uvezenom slučaju iz zapadne Europe. Oboljela osoba ima blagu kliničku sliku te je trenutno u izolaciji kod kuće.

Ovaj unos bolesti nije neočekivan s obzirom na povećani broj slučajeva zadnjih tjedana u Europi i možemo očekivati dodatne unose bolesti u Hrvatsku u predstojećem razdoblju. Važno je naglasiti kako bolest nije jako zarazna, tj. u većini slučajeva potreban je vrlo bliski kontakt s bolesnikom za prijenos bolesti.

Bolest se očituje povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, zimicom, iscrpljenošću, umorom, bolovima u mišićima i leđima, oticanjem limfnih čvorova i osipom koji liči na osip koji se javlja kod vodenih kozica. Osoba je zarazna od početka izbijanja osipa dok ne otpadnu sve kruste i kože ne zacijeli.

Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka u direktnom kontaktu s kožnim promjenama bolesnika i kapljičnim putem u bliskom kontaktu licem u lice. Može se i posredno prenijeti predmetima (odjeća, posteljina) kontaminiranima iscjetkom i krustama bolesnikovih kožnih promjena ili bolesnikovim respiratornim sekretima.

Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna.

Više na:

Majmunske boginje

https://www.ecdc.europa.eu/en/monkeypox-outbreak

 

Natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme

Na temelju Suglasnosti Ministarstva zdravstva, Klasa: 100-01/22-03/131, Urbroj: 534-03-3-1/6-22-12 od dana 13. lipnja 2022. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7 objavljuje sljedeći javni natječaj za prijam u radni odnos.

Više pogledajte ovdje.

Poziv na testiranje i razgovor – radno mjesto III. vrste, stručni referent, pripravnik u Službi za gospodarstvene poslove

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 27. svibnja 2022. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto III. vrste, stručni referent, pripravnik u Službi za gospodarstvene poslove.

Više pogledajte ovdje.

Hrvatski dan moždanog udara

Hrvatski dan moždanog udara obilježava se i ove godine na već dobro nam poznati datum – 21. lipnja.

Što je moždani udar?

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu  kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada:

  • Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
  • Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
  • Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
  • Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
  • Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem

Čimbenici rizika za moždani udar

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati  (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

Čimbenici na koje  ne možemo utjecati:  životna dob, spol, obiteljska sklonost.

Moždani udar u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2020. godini od moždanog udara umrlo je 4 950 osoba, odnosno 8,7 % svih umrlih. Od toga je 2 120 umrlih muškarca (7,5 % od svih umrlih muškaraca) i 2 830 umrlih žena (9,8 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih  te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.

Prema standardiziranoj stopi na hrvatsko stanovništvo, u posljednjih 20 godina (od 2000. do 2019.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( od 251,4/100 000 u 2000., na 98,8/100.000 u 2019.), što je izraženije za dobnu skupinu 0-64 godine.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2019. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (311,09/100 000), a s najnižom Lihtenštajn (36,29/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 129,22/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Prevencija moždanog udara

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije.

Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike. 10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:

Hipertenzija (visoki krvni tlak) – više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog tlaka možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.

Tjelovježba – oko milijun moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta tjedno) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.

Prehrana – modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja „primjerene“ tjelesne težine, krvnog tlaka i kolesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.

Tjelesna težina – prekomjerna tjelesna težina uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom imaju 22% viši rizik od moždanog udara dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%!

Fibrilacija atrija – nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.

Pušenje – više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjit će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.

Alkohol – više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.

Kolesterol – više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom razinom „lošeg“ (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Razinu kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.

Dijabetes – svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.

Depresija i stres – mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.

Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti.

Izazovi liječenja moždanog udara

Niska svijest javnosti o simptomima, neadekvatan i neravnomjeran pristup specijalističkom liječenju moždanog udara i nedostatak koordiniranog djelovanja po pitanju moždanog udara glavni su problemi s kojima se suočavamo.

Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote! Na poboljšanje ishoda moždanog udara može se utjecati znatno prije nego pacijent uopće dođe u kontakt sa zdravstvenim stručnjakom. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.

Pristup zdravstvenoj skrbi izazov je kojem se potrebno posvetiti iz više aspekata. Financijske barijere sprječavaju otkrivanje i tretiranje rizičnih faktora, ali i sam pristup specijalističkoj skrbi kod moždanog udara. Pristup univerzalnim zdravstvenim uslugama te lijekovima i metodama prevencije moždanog udara znatno smanjuje pojedinačne i opće troškove moždanog udara.

Rehabilitacija i kvaliteta života nakon moždanog udara izrazito je važan problem čije rješavanje znatno pomaže ekonomskom, socijalnom i psihološkom stanju pacijenta. Rehabilitacija započinje u bolnici što je prije moguće nakon moždanog udara. To može poboljšati funkciju i pomoći preživjelom da zadobije što veću neovisnost tijekom vremena. Mnogim preživjelima treba kontinuirano liječenje kako bi se riješili tjelesnih i ostalih posljedica moždanog udara te sačuvali svoje mentalno zdravlje i dobrobit.

Posljedice moždanog udara

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

  • Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija.
  • Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.
  • Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.
  • Ograničite konzumaciju alkohola.
  • Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).
  • Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

 

Preuzmite informativni letak.

 

Prim. Verica Kralj, dr.med.

spec.epidemiologije

Voditeljica Odjela za srčano žilne bolesti

Preporuke za ponašanje tijekom velikih vrućina

I ovoga ljeta očekujemo visoke temperature zraka. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

  • Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava
  • Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu
  • Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
  • Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
  • Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost
  • UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
  • UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

  • Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
  • Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
  • Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
  • Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
  • Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
  • Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:

  • Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
  • Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu
  • Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
  • Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor
  • Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka
  • Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
  • Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
  • Birajte najhladniju prostoriju za boravak

Ostale preporuke:

  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati
  • Potražite hlad
  • Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
  • Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa
  • Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana
  • Informirajte se o nastupanju toplinskih valova na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda

U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:

  • Redovito uzimajte propisanu terapiju
  • Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
  • Tražite savjet  liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka
  • Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C
  • Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku
  • Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka
  • Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
  • Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
  • Pijte dovoljno tekućine
  • Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara:

  • Crvena i vruća koža
  • Glavobolja
  • Smušenost
  • Grčevi u mišićima
  • Mučnina
  • Malaksalost
  • Razdražljivost
  • Ubrzani puls (rad srca)
  • Ubrzano disanje
  • Nesvjestica
  • Tjelesna temperatura iznad 40°C

Tko je u najvećem riziku?

  • Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
  • Osobe starije od 65 godina
  • Djeca
  • Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…

 

Oprezno sa solarijima

Preplanuli ten, iako se smatra poželjnim, čini pojedince zadovoljnijima i pogrešno se ponekad tumači kao znak zdravog izgleda. Zapravo se radi o reakciji kože na izlaganje štetnim djelovanjima UV zračenja. Preplanula boja kože rezultat je obrane od djelovanja UV zračenja koje oštećuje kožu. ‘Zdrave opekline kože’ ne postoje. Svako pretjerano izlaganje UV zračenju može rezultirati strukturnim oštećenja kože. Kratkoročno, ova šteta može se očitovati kao ‘izgaranje’, osjetljivost i ožiljci, a dugoročno kao fotostarenje. Fotostarenje, uzrokovano razgradnjom kolagena u koži , manifestira se smanjenjem elastičnosti kože, pojavom dubokih bora i finih linija, hiperpigmentacijama i staračkim pjegama.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), korištenje solarija ne preporučuje se kod osoba mlađih od 18 godina, a mnoge zemlje u svijetu upravo su to i zabranile. Uporaba solarija u Brazilu i Australiji u svrhu dobivanja preplanulog tena je zabranjena, kako za mlade tako i za odrasle.

Za UV zračenje iz solarija smatra se da ima slične zdravstvene učinke kao i prirodno, sunčevo UV zračenje. U ovome području postoji zabluda o sigurnosti solarija jer emitira pretežno UVA zrake, za razliku od UVB, koje su razlog nastajanja opeklina.  UVA zrake također dovode do negativnih strukturalnih promjena u koži. Jednako tako, najčešći argumenti ‘za’ solarije su priprema kože za izlaganje suncu tijekom npr. godišnjih odmora i sinteza vitamina D. U stvarnosti, preplanulost stečena korištenjem solarija pruža vrlo ograničenu zaštitu od opeklina sunca, a vitamin D sintetizira se u dovoljnim količinama tijekom uobičajenog, svakodnevnog izlaganja suncu.

Korištenje solarija u svakom slučaju ne preporučuje se osobama svjetlije puti i osobama s upalnim promjenama na koži, kao i za vrijeme terapije određenim lijekovima ili nakon određenih kozmetičkih tretmana te trudnicama.

U slučaju korištenja, svakako potražite provjerene pružatelje usluga, koji će se pobrinuti o pravilnoj provedbi tretmana i zaštiti osjetljivih područja, kao i uputama za postupanje prije i nakon tretmana.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ove godine podržava kampanju o sigurnosti hrane koju provode EFSA i HAPIH

Kako bi povećala informiranost potrošača pri svakodnevnom odabiru hrane i ukazala na visoke EU standarde koji jamče da je hrana u Hrvatskoj, kao i cijeloj Europskoj uniji, sigurna za konzumaciju, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) drugu godinu zaredom provodi kampanju EU bira sigurnu hranu u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA), najvišim savjetodavnim tijelom Unije u području sigurnosti hrane

Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ove se godine priključio kampanji kao jedan od njezinih partnera kako bi podržao napore u osvještavanju potrošača o sigurnosti hrane.

Kako možemo smanjiti bacanje hrane, higijenom hrane utjecati na njezinu sigurnost i spriječiti bolesti koje se prenose hranom, izbjeći kontaminante te na koji način uvjeti u kojima se uzgajaju životinje utječu na kvalitetu i sigurnost naše hrane, ključne su teme ovogodišnje kampanje koja se, osim u Hrvatskoj, provodi u još devet europskih zemalja – Austriji, Italiji, Španjolskoj, Latviji, Poljskoj, Portugalu, Finskoj, Grčkoj i Cipru.

Cilj je približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju. Osim o temama koje su u fokusu, potrošači mogu saznati više o sigurnosti nove hrane na tržištu, zdravlju bilja, alergenima, aditivima, ambalaži, dodacima prehrani i zdravlju pčela, a sve teme i korisni savjeti mogu se pronaći na posebnoj mrežnoj stranici EU bira sigurnu hranu (#EUChooseSafeFood).

Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, nutricionist u Službi za promicanje zdravlja

Na temelju  članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 27. svibnja 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, nutricionist u Službi za promicanje zdravlja.

Više pogledajte ovdje.

Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

 

Objavljeno Europsko izvješće o drogama 2022.

EUROPSKO IZVJEŠĆE O DROGAMA ZA 2022.: NAJVAŽNIJE

Ponuda i uporaba droga vraćaju se nakon poremećaja uzrokovanog COVID-om 19

(14. lipnja 2022., Lisbon) Povećanje ponude i uporabe droga nakon poremećaja uzrokovanog bolešću COVID-19 jedan je od problema koji je istaknula Agencija EU-a za droge (EMCDDA) predstavljajući svoje Europsko izvješće o drogama za 2022.: trendovi i razvoj (1). U izvješću se daje najnoviji pregled situacije u području droga u Europi, istražujući dugoročne trendove i nove prijetnje. U trenutku kada međunarodna situacija donosi nove izazove, u izvješću se razmatra i kako aktualni globalni događaji mogu utjecati na dinamiku problema droga u Europi u budućnosti.

U godišnjem pregledu opisuje se kako se problemi s drogom u Europi nastavljaju razvijati te kako inovacije utječu na tržište droga. Dostupnost droga i dalje je na visokoj razini u cijeloj EU (u nekim slučajevima, kao što je kokain, premašuje razinu prije pandemije), a snažne i opasne tvari se i dalje pojavljuju. U izvješću se također otkriva kako proizvodi od kanabisa postaju sve raznolikiji i kako raste proizvodnja sintetičkih droga u Europi.

Kad je riječ o uporabi droga, postoje i znakovi povratka na razine prije pandemije. Na primjer, analizom otpadnih voda otkriveno je povećanje uporabe kokaina, cracka, amfetamina i metamfetamina u nekim gradovima između 2020. i 2021. (2). Budući da su ograničenja povezana s pandemijom bolesti COVID-19 ublažena diljem Europe, čini se da su se službe za tretman ovisnosti i druge službe vratile na uobičajen način rada, a neke od inovativnih praksi koje su usvojene tijekom lockdowna (službe e-zdravstva, telemedicina) zadržane su i dalje.

Ylva Johansson, povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove, kaže: „Nastavak eskalacije proizvodnje sintetičkih droga u EU-u pokazuje nemilosrdnu želju organiziranih kriminalnih skupina da profitiraju od ilegalne trgovine drogom, dovodeći javno zdravlje i sigurnost u opasnost. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su partnerstva između europskih i međunarodnih kriminalnih mreža dovela do rekordne dostupnosti kokaina i industrijske proizvodnje metamfetamina u Europi. To sa sobom nosi potencijal za povećanu uporabu i štetne posljedice. EU i njegove države članice i dalje će se boriti protiv tih prijetnji koje se razvijaju zajedničkim naporima, na temelju prioriteta EU-a u području kriminala te strategija povezanih s drogama i sigurnošću.”

Direktor EMCDDA-a Alexis Goosdeel dodaje: „Poruka ovog izvješća može se sažeti u tri riječi: Everywhere, Everything, Everyone (svugdje, sve, svi). Etablirane droge nikada nisu bile tako pristupačne, a i dalje se pojavljuju snažne nove tvari. Danas gotovo sve što ima psihoaktivna svojstva može biti droga, budući da granice između dopuštenih i nezakonitih tvari blijede. Isto tako, svatko može imati izravne ili neizravne posljedice jer problemi s drogom pogoršavaju većinu drugih važnih zdravstvenih i društvenih izazova s kojima se danas suočavamo. Ovo izvješće dolazi u vrijeme kada su važni globalni događaji povezani sa svim područjima naših života. U okviru analize trenutačnih trendova i novih prijetnji istražuje se kako bi ta kretanja mogla utjecati na probleme s drogom u Europi u budućnosti. Čvrsto vjerujem da se složena pitanja politike u području droga mogu riješiti samo ako svoje odgovore temeljimo na uravnoteženom razumijevanju problema koje se temelji na dokazima.”

I dalje se pojavljuju opasne nove psihoaktivne tvari – katinoni u središtu pozornosti

Nove psihoaktivne tvari (NPT) nastavljaju se pojavljivati u Europi po jedna tjedno, što predstavlja javnozdravstveni izazov. Tijekom 2021. godine 52 nove droge prvi su put prijavljene putem Sustava ranog upozoravanja EU-a (EWS), čime je ukupan broj novih psihoaktivnih tvari koje prati EMCDDA porastao na 880. U 2021. po prvi je put prijavljeno šest novih sintetičkih opioida, 6 sintetičkih katinona i 15 novih sintetičkih kanabinoida. Novo izvješće o postignućima EWS-a objavljeno je danas kada mreža slavi svoju 25. obljetnicu (3).

Rekordne količine novih psihoaktivnih tvari zaplijenjene su u Europi 2020. (27 država članica EU-a, Turska i Norveška), čineći ukupno 6,9 tona (41 100 zapljena). Od zaplijenjenih materijala, 65% (3,3 tone) odnosilo se na sintetičke katinone, koji se često prodaju kao zamjena postojećim stimulansima (npr. kokain, MDMA). Nakon uvođenja kontrole sintetskih katinona u Kini, najveći dio velikih količina tih tvari koje su se 2020. krijumčarile u Europu dolazio je iz Indije, što vjerojatno odražava prilagodbu tržišta pravnim kontrolama i poremećajima u opskrbi. Krajem 2021. EMCDDA je nadzirao 162 sintetička katinona, što ju je učinilo drugom najvećom kategorijom novih psihoaktivnih tvari koje su promatrane nakon sintetičkih kanabinoida (praćeno 224). Rekordno krijumčarenje sintetskih katinona u Europu i izvješća o štetnim posljedicama (npr. trovanjima) potaknuli su nove odgovore. Za dva sintetička katinona 3-MMC i 3-CMC izvršena je procjena rizika u 2021. te je Europska komisija predložila njihovu kontrolu diljem EU-a.

Kanabis – novi događaji u vezi s najpopularnijom nezakonitom drogom u Europi

Razvoj događaja u području kanabisa dovodi do novih izazova u pogledu načina na koji zemlje odgovaraju na najčešće konzumiranu nezakonitu drogu u Europi. Proizvodi od kanabisa postaju sve raznolikiji, uključujući ekstrakte i jestive ekstrakte (visok udio THC-a) i proizvode od CBD-a (nizak udio THC-a). Mijenja se i europsko okruženje politike o kanabisu, a područje primjene politika postupno se povećava. Osim kontrole nezakonitog kanabisa, politike sada obuhvaćaju i reguliranje kanabisa za medicinsku i drugu uporabu (npr. sastojci u prehrambenim proizvodima i kozmetičkim proizvodima).

Prosječni udio THC-a u smoli kanabisa 2020. iznosio je 21%, gotovo dvostruko više nego u biljnom kanabisu (11%), što je obrnulo trend zabilježen posljednjih godina, kada je biljni kanabis obično bio visokopotentan. To odražava tržišne inovacije jer se čini da su proizvođači smole, obično izvan EU-a, odgovorili na konkurenciju biljnog kanabisa proizvedenog u Europi. U izvješću se ističu i razlozi za zabrinutost u pogledu nezakonitih proizvoda od kanabisa s primjesama sintetičkih kanabinoida, koji mogu biti vrlo snažni i toksični.
Konzumenti koji vjeruju da su kupili proizvode od prirodnog kanabisa možda nisu svjesni da proizvod sadržava sintetičke kanabinoide i da su izloženi većim zdravstvenim rizicima.

Znakovi sve veće proizvodnje, krijumčarenja i dostupnosti droga u Europi

Tijekom 2020. zatvoreno je više od 350 laboratorija za proizvodnju nezakonitih droga, uključujući neka proizvodna postrojenja za kokain, metamfetamin i katinon velikih razmjera. Najnovija analiza upućuje na to da je dostupnost kokaina u Europi i dalje visoka, što donosi niz zdravstvenih prijetnji. U EU-u je 2020. zaplijenjeno rekordnih 213 tona kokaina (202 tone 2019.), a uništena su 23 laboratorija (15 u 2019.) (4).

Dostupnost amfetamina također je visoka i možda je u porastu. Tijekom 2020. države članice EU-a zaplijenile su rekordnih 21,2 tone (2019. zaplijenjeno je 15,4 tone), a zatvoreno je 78 laboratorija za amfetamine (38 u 2019.).
Izvješće ukazuje na sve veći broj zatvorenih proizvodnih pogona za proizvodnju metamfetamina srednjih i velikih razmjera u Europi. Proizvodnja i opskrba metamfetaminom nedavno se promijenila u Europi.
Takav razvoj događaja predstavlja rizik od šire dostupnosti i potencijal za povećanu uporabu.

Broj zatvorenih laboratorija za proizvodnju MDMA-a (29) ostao je relativno stabilan u 2020. Osim toga, zatvoreno je 15 postrojenja za proizvodnju katinona (5 u 2019.), a zaplijenjeno je 860 kg kemijskih prekursora za proizvodnju katinona (438 u 2019.). Iako rjeđi, nezakoniti laboratoriji koji proizvode heroin, ketamin, GBL i DMT također su zatvoreni u EU-u 2020.

Ključno pitanje postavljeno u izvješću jest smanjuju li se tržišta droga na mračnoj mreži (darknet). Čini se da je niz čimbenika utjecao na aktivnost na tim tržištima (npr. aktivnosti tijela kaznenog progona, problemi s isporukom, prevare).
Krajem 2021. procijenjeni prihodi dramatično su pali na nešto manje od 30 000 EUR dnevno (u usporedbi s milijun EUR dnevno u 2020.). Čini se da se prednost daje društvenim medijima i aplikacijama za trenutačnu razmjenu poruka kao sigurnijem i praktičnijem izvoru opskrbe, što naglašava potrebu za odgovorima u tom području.

Potreba za povećanjem broja službi za tretman i smanjenje štete

U današnjem se izvješću naglašava potreba za povećanjem broja službi za tretman ovisnosti i smanjenje štete u Europi za intravenske konzumente droga. Samo su Češka, Španjolska, Luksemburg i Norveška 2020. izvijestile o ispunjavanju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2020. u pogledu opskrbe 200 šprica godišnje po intravenskom konzumentu droga. Također je cilj uključiti 40% populacije visokorizičnih konzumenata opioida u liječenje agonistima opioida (OAT), što je zaštitni čimbenik protiv predoziranja drogom. Procjenjuje se da je 2020. u EU-u bilo milijun visokorizičnih konzumenata opioida, a 514 000 konzumenata u liječenju OAT-a, što upućuje na ukupnu pokrivenost tretmana od 50 %. Međutim, postoje velike razlike među zemljama, a pružanje tretmana i dalje je nedovoljno u mnogim državama članicama EU-a.

Intravenska uporaba droga povezana je s ozbiljnim zdravstvenim problemima, kao što su zarazne bolesti, predoziranje i smrtni slučajevi. Iako se intravenska uporaba heroina smanjuje, sve je veća zabrinutost u pogledu intravenske uporabe šireg raspona tvari, uključujući amfetamine, kokain, sintetičke katinone, propisane opijate i druge lijekove.

Procjenjuje se da je u EU-u 2020. bilo 5800 smrtnih slučajeva zbog predoziranja nedopuštenim drogama. Većina tih smrtnih slučajeva bila je povezana s toksičnošću više vrsta droga, koja obično uključuje kombinacije nezakonitih opioida, drugih nedopuštenih droga, lijekova i alkohola (5). Osim visoke dostupnosti kokaina u Europi, izvješća pokazuju da se uporaba cracka možda povećava i da se sada vidi među ranjivim konzumentima droge u više gradova i zemalja. Crack se obično puši, ali se također može injektirati i povezan je s nizom zdravstvenih i društvenih šteta (npr. zarazne bolesti i nasilje). Dugoročni trendovi ukazuju na procjenu otprilike 7000 osoba koje su 2020. započele tretman zbog problema s crackom u Europi, što je trostruko više nego 2016.

Međunarodna situacija: novi izazovi i moguće prijetnje

Na probleme s drogom u Europi mogu utjecati razvoji na međunarodnoj razini. U današnjem izvješću razmatraju se najnovija kretanja u Afganistanu i Ukrajini te moguće posljedice za područje droga. Iako je prerano za procjenu punog učinka tih događaja, bit će potrebno ciljano praćenje situacije za informiranje politika prema drogama i odgovore.

Unatoč zabrani proizvodnje, prodaje i krijumčarenja nezakonitih droga u Afganistanu za 2022., čini se da se uzgoj maka nastavlja. Zbog postojećih financijskih problema u zemlji prihodi od droga mogli bi postati važniji izvor prihoda, što bi moglo dovesti do povećanja krijumčarenja heroina u Europu. Drugo je ključno pitanje hoće li Europa postati potrošačko tržište metamfetamina proizvedenog u Afganistanu.
Europski proizvođači trenutačno opskrbljuju tržište EU-a tom drogom. Međutim, nedavno je zabilježena i proizvodnja metamfetamina s efedrom velikih razmjera u Afganistanu, kao i povećane zapljene te droge na nekim poznatim putovima krijumčarenja heroina.

Rat u Ukrajini je pridonio nesigurnosti situacije u odnosu na droge u Europi. Osobe koje su pristupile tretmanu ovisnosti u Ukrajini činit će mali udio osoba koje traže utočište u EU-u. Tim će pojedincima biti potreban kontinuitet tretmana, kao i usluge prilagođene njihovim specifičnim potrebama i jeziku. Općenito, osobe koje bježe od sukoba vjerojatno su pretrpjele ozbiljan psihološki stres, zbog čega bi u budućnosti mogle postati osjetljivije na probleme zlouporabe droga. Rat bi također mogao uzrokovati promjene u krijumčarskim rutama jer kriminalci iskorištavaju ranjivosti ili izbjegavaju zahvaćena područja.

Predsjednik Upravnog odbora EMCDDA-a Franz Pietsch zaključuje: „Današnje izvješće pruža nam strateški i holistički pregled situacije u području droga u Europi i njezinih posljedica za javno zdravlje i sigurnost. To je ključan resurs koji pomaže tvorcima politika i stručnjacima u području droga da poboljšaju svoju pripravnost i odgovor. Ovaj tjedan obilježava se 25. obljetnica Sustava ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u EU. Kako se nove droge nastavljaju pojavljivati, potrebna je veća podrška nacionalnim sustavima ranog upozoravanja te forenzičnom i toksikološkom testiranju kako bi se bolje otkrile i odgovorilo na nove prijetnje te zaštitilo javno zdravlje.”

(1) Europsko izvješće o drogama za 2022. (25 jezika)

 

Nacionalni podatci na kojima se temelji izvješće (Statistički bilten za 2022.) – https://www.emcdda.europa.eu/data/stats2022_en

U izvješću se opisuje situacija u području droga do kraja 2021. na temelju podataka za 2020. i, ako su dostupni, za 2021.

(2) https://www.emcdda.europa.eu/news/2022/2/latest-wastewater-data-reveal-drug-taking-habits-75-european-cities_en

(3) https://www.emcdda.europa.eu/publications/rapid-communication/update-eu-early-warning-system-2022_en

(4) Najnovije analize tržišta kokaina i metamfetamina u EU-u — https://www.emcdda.europa.eu/publications/eu-drug-markets_en

(5) Miniguides EMCDDA-a za odgovor na probleme s drogom – https://www.emcdda.europa.eu/publications/health-and-social-responses-a-european-guide_en

 

 

 

Počinje ovogodišnja ljetna kampanja Nema maženja bez paženja!

Počinje ovogodišnja ljetna kampanja Nema maženja bez paženja!

U sklopu projekta Živjeti zdravo čija voditeljica je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije i ove godine provodimo javnozdravstvenu kampanju na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja „Nema maženja bez paženja“, koja počinje 15. lipnja i traje do  04. rujna 2022.

Zagreb, 15. lipnja 2022. –  od 15. lipnja do 04. rujna 2022., Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu projekta Živjeti zdravo provodi ljetnu javnozdravstvenu kampanju na temu zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja pod već poznatim sloganom Nema maženja bez paženja.

Preliminarni rezultati istraživanja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, provedenog 2021./2022. na uzorku od 1208 učenika 3. razreda srednjih škola iz cijele Hrvatske, pokazuju da je njih 355 (29,3%) imalo neku vrstu spolnoga odnosa. Od 355 spolno aktivnih učenika samo njih 57 (16%) ima osnovnu razinu znanja o kontracepcijskim metodama.

Osnovna razina znanja je definirana kao točan odgovor na svih 5 pitanja:

  1. Hormonska kontracepcija služi za zaštitu od spolno prenosivih infekcija i neplanirane trudnoće.
  2. Prekinuti snošaj ima visoku djelotvornost u sprečavanju trudnoće.
  3. Ako se koristi hormonska kontracepcija, nema potrebe za korištenjem kondoma.
  4. Kondom se može upotrijebiti više puta.
  5. Dvostruka zaštita je korištenje dva kondoma istovremeno

Naglasak kampanje je na mladima koji su često suočeni sa zbunjujućim i proturječnim informacijama iz nepouzdanih izvora. Od iznimne je važnosti omogućiti mladima pristup točnim i provjerenim informacijama.

U sklopu ovogodišnje kampanje Nema maženja bez paženja provodimo online edukaciju putem objava i kvizova na  društvenim mrežama. Najoriginalnije fotografije, videozapise i slogane kao i najbrže točne odgovore na kvizove znanja darivat ćemo poklon paketima Nema maženja bez paženja!

Tijekom ljetnih mjeseci, putem info panoa, svlačionica na plažama diljem Republike Hrvatske i plakata u ljekarnama bit će prikazane preventivne poruke kako bismo potaknuli svijest svih građana, posebice mladih, o važnosti očuvanja i unaprjeđenja spolnog i reproduktivnog zdravlja što će doprinijeti vidljivosti kampanje na nacionalnoj razini. Pozivamo sve zainteresirane da svakog tjedna šalju i podijelile s nama fotografije/videozapise pored naših plakata, info panoa i svlačionica na plažama. Uključite se i podijelite s nama i vaše slogane na temu spolnog zdravlja. Najoriginalnije darujemo poklon paketima Nema maženja bez paženja!

Sve detaljne informacije dostupne su  na  službenoj web stranici projekta Živjeti zdravo www.zivjetizdravo.eu  i na svim društvenim mrežama projekta.

 

Ljetna kampanja Nema maženja bez paženja 2022.

.

O projektu Živjeti zdravo

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, kao krovna javnozdravstvena ustanova, provodi Nacionalni program promicanja zdravlja Živjeti zdravo, u suradnji s mrežom županijskih zavoda za javno zdravstvo. Na temelju Nacionalnog programa nastao je projekt Živjeti zdravo koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda (ESF) i traje od 2016.-2022. godine. Cilj projekta Živjeti zdravo je unaprjeđenje zdravlja populacije putem smanjenja negativnog učinka bihevioralnih, biomedicinskih i sociomedicinskih rizičnih čimbenika te kreiranje okruženja u kojem je svim osobama u Hrvatskoj omogućena najviša razina zdravlja i kvaliteta života. Provedbom ovoga projekta želi se senzibilizirati i educirati građane o potrebi očuvanja zdravlja i usvajanja zdravih životnih navika, čime se može doprinijeti smanjenju obolijevanja od kroničnih nezaraznih bolesti koje su uzrok više od 3/4 smrti u Hrvatskoj. Projekt Živjeti zdravo sastoji se od pet elemenata: Zdravstveno obrazovanje, Zdravlje i tjelesna aktivnost, Zdravlje i prehrana, Zdravlje i radno mjesto i Zdravlje i okoliš.

 

Svjetski dan darovatelja krvi 2022. g.

Svjetski dan darovatelja krvi obilježava se 14. lipnja svake godine još od 2004. godine, kad je na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije usvojena rezolucija o uspostavi obilježavanja tog dana. Ove godine slogan obilježavanja Svjetskog dana darovatelja krvi jest darovanje krvi kao čin solidarnosti. Ovaj dan obilježavanja osmišljen je sa sljedećim ciljevima:

  • promicanje globalne svijesti o potrebi za sigurnom krvlju i krvnim pripravcima za transfuziju;
  • naglašavanje ključnog doprinosa dobrovoljnih, neplaćenih darovatelja krvi nacionalnim zdravstvenim sustavima;
  • podrška nacionalnim službama za transfuziju krvi, organizacijama darovatelja krvi i drugim nevladinim organizacijama u jačanju i širenju programa dobrovoljnog darovanja krvi.

Svake godine se prikupi oko 120 milijuna doza krvi na svijetu. Ovaj broj raste iz godine u godinu zbog jačanja svijesti o potrebi dobrovoljnog darovanja krvi. U Hrvatskoj se godišnje prikupi prosječno oko 200.000 doza krvi. Sigurnost krvi u Hrvatskoj je osigurana mjerama kontrole kvalitete i nadzora nad krvi i krvnim pripravcima, koje uključuju i mikrobiološku kontrolu, kao i mjerama zaštite od infekcija u zdravstvenim ustanovama koje se kontinuirano provode te principima samodostatnosti i dobrovoljnog neplaćenog davalaštva. Mnogim pacijentima i pacijenticama kojima je u određenom trenutku potrebna transfuzija krvi ona nije uvijek brzo dostupna. Sigurna krv i krvni pripravci neophodni su svim zemljama na svijetu radi prevencije mnogih smrti i očuvanja zdravlja.

U Hrvatskoj se krv može darovati na organiziranim akcijama darovanja krvi u transfuzijskoj ustanovi (Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu) ili u organizaciji dobrovoljnih udruga / organizacija (poput Hrvatskog crvenog križa). Redovite akcije darovanja krvi se provode u svim većim radnim organizacijama, školama, mjesnim zajednicama, a vrijeme i mjesto održavanja akcija najavljuju se putem medija.

Izvješće – Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2021. godini

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. g. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH), koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita).

U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su pristigle u HZZO iz ordinacija zdravstvene zaštite žena u Republici Hrvatskoj tijekom 2021. g., uključujući ginekološke ordinacije u domovima zdravlja i privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja).

Izvješće Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj u 2021. godini dostupno je putem sljedeće poveznice.

Početak rada PARC programa europskog istraživanja i inovacija za poboljšanje procjene rizika u području kemikalija

Cilj Europskog partnerstva za procjenu rizika u području kemikalija (The European Partnership for the Assessment of Risks from Chemicals – PARC) koje je započelo s radom 1.5.2022. godine u Parizu razvoj je nove generacije procjene rizika u području kemikalija koja objedinjuje ljudsko zdravlje i okoliš u jedinstven pristup “jedno zdravlje”. To će pomoći strategiji Europske unije za održivost u području kemikalija i cilju “nultog zagađenja” europskog Zelenog plana. PARC ujedinjuje gotovo 200 znanstvenih partnera iz 28 zemalja te agencija EU-a, a njime koordinira ANSES. Financira se podjednako iz programa Obzor Europa, devetog okvirnog programa za istraživanje i inovacije EU-a te od sudionika u partnerstvu.

Svrha PARC-a, koji je počeo s radom 1.5.2022. godine pod francuskim zasjedanjem Vijećem Europske unije, je udružiti široku zajednicu istraživačkih institucija i zdravstvenih ustanova u svrhu unapređenja istraživanja, dijeljenja znanja i poboljšanja vještina procjene rizika u području kemikalija. Rezultati ovog partnerstva pokrenutog 1. svibnja 2022. koristit će se kao podrška novim europskim i nacionalnim strategijama za smanjenje izloženosti opasnim kemikalijama i njihovog utjecaja na zdravlje i okoliš.

Cilj će biti stvaranje novih, lako dostupnih i iskoristivih podataka te novih metoda i alata za procjenu. PARC će pomagati u razvijanju alata za pronalazak novih, manje štetnih tvari koje su u skladu s pristupima održivog razvoja.

PARC se uvelike oslanja na znanstvenu suradnju te će pružati jedinstvenu priliku različitim dionicima u procjeni rizika da surađuju izvan planiranih okvira i rokova vezanih uz različite uredbe iz pojedinih sektora. Pronalaskom prilika za udruživanje na nacionalnoj i  europskoj razini, PARC će optimizirati sredstva dodijeljena za procjenu rizika u području kemikalija i monitoring te ubrzati napredak u tim područjima.

Partnerstvo će se nadovezati na prethodni rad, pogotovo rad u sklopu europskog zajedničkog programa HBM4EU (Europska inicijativa za humani biomonitoring) koji završava u ljeto 2022. Partnerstvo će se nadovezati na prethodni rad različitih europskih projekata i programa poput EURION-a i ASPIS-a, EU-ToxRiska, te EuroMixa.

PARC trenutačno obuhvaća gotovo 200 partnera iz 28 zemalja te tri EU agencije (Europska agencija za okoliš – EEA, Europska agencija za kemikalije – ECHA i Europska agencija za sigurnost hrane – EFSA). Partnerstvo angažira javne partnere diljem kontinenta uključujući europsku i nacionalne agencije za procjenu rizika, sveučilišta i javne istraživačke ustanove. Pet ravnateljstava Europske komisije (DG-RTD, DG-GROW, DG-ENV, DG-SANTE te JRC) i ministarstva uključenih zemalja pomažu u upravljanju PARC-om te će nadzirati njegov rad. Petnaest organizacija u Francuskoj partneri su u ovom velikom projektu.

Partnerstvo će trajati sedam godina, a završetak je planiran u proljeće 2029. Proračun  PARC-a procjenuje se na 400 milijuna eura, od čega polovicu financira Europska komisija, a ostatak zemlje partneri. Koordinator partnerstva je ANSES.

Za dodatne informacije:

–          Europska partnerstva u sklopu programa Obzor Europa

–          Europski zeleni plan

–          EU-ova strategija održivosti u području kemikalija

 

EUROPSKO PARTNERSTVO

Ovo partnerstvo dobilo je sredstva iz programa EU-a za istraživanja i inovacije Obzor Europa, u skladu sa Sporazumom o financiranju br. 101057014.

Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 27. svibnja 2022. javni natječaj za prijam na pripravnički staž, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, stručnjak za društvene znanosti, pripravnik u Službi za promicanje zdravlja.

Za prethodno navedeno radno mjesto temeljem objavljenog natječaja pozivaju se kandidati na testiranje poznavanje rada na osobnom računalu i engleskog jezika.

Više pogledajte ovdje.

 

Poziv na testiranje i razgovor – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, nutricionist u Službi za promicanje zdravlja

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 27. svibnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, nutricionist u Službi za promicanje zdravlja.

Za prethodno navedeno radno mjesto temeljem objavljenog natječaja pozivaju se kandidati na testiranje poznavanje rada na osobnom računalu i engleskog jezika.

Više pogledajte ovdje.

Newer posts