Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik II vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja.
Više pogledajte ovdje.
Objavljen prvi bilten o Programima Unije u RH
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u ulozi koordinacijskog tijela za Programe Unije je objavilo prvi bilten o Programima Unije u RH.
Koordinacijskim aktivnostima insitucija koje sudjeluju u provedbi Programa Unije jača se povezanost među resornim tijelima koja su zadužena za pojedini Program Unije, potiče se razmjena iskustava, otvaraju mogućnosti suradnje i provedbe zajedničkih aktivnosti. Koordinacija praćenja Programa Unije, osim objedinjivanja podataka o organizacijskoj strukturi, iskorištenosti pojedinog instrumenta, izvještavanja i osiguravanja dostupnosti informacija, također želi potaknuti što veći broj potencijalnih korisnika na angažman i upoznavanje s mogućnostima koje nude pojedini programi.
U tu svrhu, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s resornim tijelima započelo je s izradom informativnog biltena o Programima Unije u kojem će obavještavati sve zainteresirane o aktualnostima pojedinog programa. Bilten možete preuzeti ovdje.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinira na operativnoj razini jedan od Programa Unije – EU za zdravlje (EU4Health Programme) 2021-2027.
Više o ovom programu možete saznati na poveznici.
Pogledajte video o prioritetima programa EU4Health na poveznici.
Europsko istraživanje učinkovitosti cjepiva protiv laboratorijski dokazane simptomatske bolesti COVID-19 u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
U lipnju 2021. Hrvatski zavod za javno zdravstvo se zajedno s partnerima iz županijskih zavoda za javno zdravstvo priključio provođenju europskog istraživanja učinkovitosti cjepiva protiv bolesti COVID-19 u općoj populaciji. Provođenje projekta organizirao je i koordinirao Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) u suradnji s EpiConceptom.
Služba za epidemiologiju HZJZ-a dugi niz godina sudjeluje kao nacionalni koordinator u provođenju studija učinkovitosti cjepiva, što se prvenstveno odnosilo na procjenu učinkovitosti sezonskih cjepiva protiv gripe u sklopu I-MOVE mreže (engl. Integrated Monitoring of Vaccines in Europe), a ovo iskustvo i suradnja ostvarena tijekom godina olakšala je organizaciju i provođenje istraživanja učinkovitosti cjepiva protiv COVID-19 za vrijeme pandemije bolesti COVID-19.
Cilj ovog istraživanja bio je u općoj populaciji na razini primarne zdravstvene zaštite izmjeriti učinkovitost cjepiva protiv laboratorijski potvrđene bolesti COVID-19, procijeniti učinkovitost različitih vrsta cjepiva (npr. mRNA cjepiva, adenovirusna cjepiva), razumjeti koji čimbenici utječu na učinkovitost cjepiva protiv bolesti COVID-19 i trajanje zaštite, te pokušati procijeniti učinkovitost cjepiva u odnosu na cirkulirajuće varijante SARS-CoV-2 virusa. U istraživanje su uključeni ispitanici koji su dali pristanak za istraživanje iz pet županija (Grad Zagreb, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Varaždinska), u razdoblju od lipnja do listopada 2021. godine. Kako bi se postigla veća preciznost i brža procjena učinkovitosti, podaci ispitanika iz više zemalja koje sudjeluju u provođenju istraživanja se udružuju (engl. „pooling“) i analizom se dobivaju rezultati koji pridonose razumijevanju učinkovitosti cjepiva u populaciji i čimbenika koji utječu na učinkovitost.
Pre-print članak s rezultatima istraživanja: Kissling E. i sur. Effectiveness of complete primary vaccination against COVID-19 at primary care and community level during predominant Delta circulation in Europe: multicentre study analysis by age-group, vaccine brand and time since vaccination, I-MOVE-COVID-19 and ECDC networks, July–August 2021
Voditeljica projekta: Maja Ilić, dr. med.
Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti, HZJZ
Informacije za kontakt: epidemiologija@hzjz.hr
Započeo novi projekt s ciljem praćenja COVID-19 u otpadnim vodama
Projekt Support of the Member States to establish mational systems, local collection points, and digital infrastructure for monitoring Covid 19 and its variants in waste waters – Croatia nastavak je projekta Svjetske zdravstvene organizacije „Otkrivanje SARS-CoV-2 u otpadnim vodama“ koje je proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo na jednoj lokaciji u Hrvatskoj (Zagreb) od prosinca 2020. do veljače 2021.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je nositelj ovog projekta. Projekt financira Europska komisija kroz Instrument za hitnu potporu (ESI) s ciljem pomaganja državama članicama da strateški i usklađeno ispune potrebe na europskoj razini i tako odgovore na pandemiju koronavirusa.
Cilj projekta je uspostaviti nacionalni sustav nadzora koji će uključivati uređaje za pročišćavanje otpadnih voda diljem zemlje (13 lokacija) pretvaranjem postojećih istraživačkih aktivnosti u stalni sustav nadzora na nacionalnoj razini. Izolacija virusne RNA iz otpadne vode potvrđuje da su u kanalizacijskom sustavu prisutni dijelovi genetskog materijala SARS-CoV-2 virusa koji zaražene osobe izlučuju fekalijama. Sustav nadzora omogućuje nam praćenje trenda, praćenje učinkovitosti epidemioloških mjera i rano upozorenje cirkulacije virusa u populaciji. Uz kvantitativnu metodu određivanja SARS-CoV-2 virusa u otpadnim vodama, u ovom projektu poseban naglasak biti će stavljen na otkrivanje varijanti SARS-CoV-2. Digitalna infrastruktura koja se koristi u laboratorijima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskim vodama bit će nadograđena kako bi omogućila razmjenu podataka na nacionalnoj razini i uključivati će sve potrebne preduvjete za podršku interoperabilnosti s platformom za digitalnu razmjenu na razini EU-a.
U svrhu ispunjenja navedenih radnji, članovi projektnog tima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (mikrobiolozi, kemičari, epidemiolozi) usko će surađivati s kolegama iz Hrvatskih voda i regionalnih institucija za javno zdravstvo (3 županijska zavoda za javno zdravstvo). Ovaj pristup omogućit će nam bolju pripremljenost za sve buduće prijetnje ljudskom zdravlju poboljšanjem sustava praćenja parametara od epidemiološkog značaja u otpadnim vodama i njihove upotrebe u epidemiologiji temeljenoj na otpadnim vodama (engl. wastewater-based epidemiology, WBE).
Očekivani učinak i rezultati:
· Provedba projektnih aktivnosti uključuje uzorkovanje otpadnih voda na lokacijama diljem zemlje, koje predstavljaju različite obrasce u odnosu na broj stanovnika i turista, s učestalošću uzimanja uzoraka jednom tjedno, s mogućnošću promjene sukladno epidemiološkim podacima, u razdoblju od 10 mjeseci.
· Posebna pažnja posvetit će se otkrivanju varijanti SARS-CoV-2 u otpadnim vodama. Otpadne vode predstavljaju zahtjevan matriks za sekvenciranje SARS-CoV-2 virusa zbog moguće prisutnosti više varijanti virusa u uzorku. Osim sekvenciranja, prisutnost određenih varijanti uključuje i dokaz RT-qPCR-om.
· Multidisciplinarni pristup koji će se ostvariti kroz suradnju epidemiologa s mikrobiolozima i kemičarima omogućit će prijenos i korištenje podataka prikupljenih kroz ovaj projekt u kreiranju pravodobnih epidemioloških mjera.
· Bliska suradnja između članova projektnog tima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskih voda i županijskih zavoda za javno zdravstvo omogućit će definiranje učestalosti uzimanja uzoraka prilagođenih lokalnim potrebama, geografskoj pokrivenosti, epidemiološkoj situaciji, broju stanovnika i omogućit će kreiranje regionalnih smjernica, u smislu testiranja i donošenja potrebnih epidemioloških mjera.
· Uspostavit će se digitalna infrastruktura koja će omogućiti razmjenu podataka na nacionalnoj razini i uključivat će sve potrebne preduvjete za podršku interoperabilnosti s platformom za digitalnu razmjenu na razini EU-a, koja se trenutno razvija.
· Sveukupno, ovaj projekt rezultirat će uspostavljanjem kapaciteta za dugoročni nadzor parametara od epidemiološkog značaja u otpadnim vodama koji će služiti u epidemiologiji otpadnih voda tijekom pandemije COVID-19, ali i za praćenje drugih potencijalnih rizika po ljudsko zdravlje.
Trajanje projekta: 01. 01. 2022. – 30. 06. 2023.
Ukupna vrijednost projekta: 1.363.632,08 HRK
Voditeljica projekta za HZJZ: dr. sc. Magdalena Ujević Bošnjak, dipl. ing.
Održan treći transnacionalni sastanak projekta Stop epidemic growth through learning
U Zagrebu se 5. i 6. travnja 2022. godine održao treći transnacionalni sastanak projekta Stop epidemic growth through learning (STEP_UP).
Hrvatski zavod za javno zdravstvo je bio domaćin skupa na kojem je predstavljeno trenutno stanje razvoja edukativne igre i gdje su se mogle vidjeti prve slike likova koji je čine, scenariji i sučelje. Predstavljeni su i konačni rezultati opsežne ankete o mjerama koje se koriste u različitim zemljama u borbi protiv pandemije, a koji će uskoro biti objavljeni. Ovaj upitnik su ispunili liječnici, njegovatelji, volonteri, medicinske sestre, politički predstavnici i drugi dionici socijalnog sektora. Na sastanku je predstavljen napredak kroz priručnik socijalnih i političkih intervencija te u instruktorskom alatu koji se razvijaju u okviru projekta.
Svrha projekta Stop epidemic growth through learning (STEP_UP) je razvoj alata za obuku osoba koje sudjeluju u pružanju usluga socijalne skrbi te dionika u zajednici, putem kojeg će se navedene osobe upoznati s utjecajem ljudskog ponašanja na širenje pandemije / izvanredne situacije te će pomoću raznih alata moći naučiti više o preventivnim mjerama, njihovim utjecajima i učincima na različitim razinama, strategijama za sprječavanje širenja pandemije te s posljedicama istih.
Projekt STEP_UP je sufinanciran iz Erasmus+ programa Europske unije. U projektu sudjeluje pet partnerskih organizacija u pet europskih zemalja. Portugal koordinira projekt kroz SHINE 2Europe, a preostali partneri su AFEdemy iz Nizozemske, ISIS iz Njemačke, Wise Angle iz Španjolske i HZJZ iz Hrvatske. Hrvatski zavod za javno zdravstvo pridonijet će partnerstvu s javnozdravstvenom stručnošću i iskustvom u borbi protiv COVID-19. HZJZ će prikupiti i izraditi informativni materijal i smjernice kako bi se kroz platformu za učenje olakšalo širenje znanja i podizanje svijesti o epidemiološkim mjerama za suzbijanje širenja COVID-19.
Pratite razvoj naše obrazovne igre i izradu korisnih mjera i vodiča za politike koje bi trebale pomoći širokom spektru dionika u sprječavanju i kontroli epidemija na web stranici projekta.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike
Temeljem članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 6. travnja 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik II. vrste, inženjer medicinsko laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom – 05.05.2022.
Cerebralna paraliza je najčešći uzrok težih neuromotornih odstupanja kod djece, a predstavlja klinički entitet kojim se označava skupina neprogresivnih, ali često promjenjivih motoričkih poremećaja uzrokovanih razvojnim poremećajem ili oštećenjem mozga u ranom stadiju razvoja. Prevalencija, prema dostupnim rezultatima iz znanstvene literature, kreće se oko 2,0 – 3,0 / 1.000 živorođene djece. Cerebralna paraliza je klinička dijagnoza koja se temelji na anamnezi, kliničkoj slici i tijeku bolesti, a očituje se neuromotornim poremećajem kontrole položaja i pokreta tijela, tonusa i refleksa već od dojenačke dobi (neurološki sindromi), često promjenjivim simptomima, ali redovito uz usporen razvoj motorike. Najčešći etiološki čimbenici su perinatalna neprogresivna oštećenja mozga uslijed hipoksije, ishemije, intracerebralne hemoragije, vaskularnih poremećaja, hiperbilirubinemije i perinatalnih infekcija. Djeca s cerebralnom paralizom često imaju pridružena blaža ili teža neurorazvojna odstupanja: poremećaje vida ili sluha, epilepsiju, intelektualni deficit, poremećaje govora, komunikacije, osjeta i percepcije.
Dijagnostika i epidemiologija cerebralne paralize
Rana dijagnoza cerebralne paralize omogućuje bolji neuromotorni ishod. Zbog toga se koriste brojni klinički i laboratorijski dijagnostički postupci, kako bi se što ranije otkrila novorođenčad ili mlada dojenčad s rizikom za razvoj cerebralne paralize. Uz neurološki pregled procjenjuju se spontani pokreti u nedonoščadi i terminske novorođenčadi, neonatalni primitivni refleksi i položajne reakcije. Podaci o osobama s cerebralnom paralizom u Republici Hrvatskoj prate se u Registru osoba s invaliditetom. Prema aktualnim podacima (stanje na dan 02.05.2022.) u Registru je zabilježeno 4.928 osoba s cerebralnom paralizom (šifra G80 prema MKB-10), od čega je 1.131 u dječjoj dobi; u ovom smislu stopa prevalencije cerebralne paralize u Hrvatskoj iznosi 1,5/1.000, što je u skladu s rezultatima međunarodnih istraživanja na tom području. Republika Hrvatska je učinila i pomak u utvrđivanju invaliditeta kod osoba s cerebralnom paralizom jer je u Uredbu o metodologijama vještačenja (NN 153/14) prvi put kao zasebni dijagnostički entitet u Listu oštećenja organizma uvrstila i cerebralnu paralizu što bi trebalo olakšati ostvarivanje prava za osobe s cerebralnom paralizom.
Svjesnost o cerebralnoj paralizi
Veliki značaj u kontinuiranom unapređenju kvalitete života i skrbi za osobe s cerebralnom paralizom imaju i udruge oboljelih s Hrvatskim savezom udruga cerebralne i dječje paralize kao krovnim savezom. Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize već dvadeset i jednu godinu zaredom obilježava 5. svibnja kao Nacionalni dan osoba s cerebralnom paralizom u cilju senzibiliziranja javnosti o pitanjima s kojima se suočavaju osobe s cerebralnom paralizom u svakodnevnom životu. Problemi osoba s cerebralnom paralizom, njihovih obitelji i osoba koje o njima skrbe još uvijek nisu dovoljno poznati ni prepoznati, dok je zadatak cijeloga društva osigurati uvjete za izjednačavanje mogućnosti i unapređenje kvalitete života za ovu posebice vulnerabilnu populaciju. I ove će se godine ovaj dan obilježiti nizom manifestacija čiji će zajednički cilj biti poticanje na aktivnosti koje će osobama s cerebralnom paralizom omogućiti puno i ravnopravno sudjelovanje u društvu.
Porast broja akutnih hepatitisa nepoznatog uzroka kod djece
Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) je 5. travnja 2022. putem međunarodnog sustava razmjene podataka izvijestilo o porastu broja oboljelih od teškog akutnog hepatitisa nepoznatog uzroka među prethodno zdravom djecom. Virusi hepatitisa A, B, C, D i E i drugi poznati uzroci akutnog hepatitisa su isključeni. Nekoliko zemalja EU/EEA, SAD, Izrael i Japan također bilježe oboljele od akutnog hepatitisa nepoznatog uzroka među djecom.
Oboljeli su imali teške kliničke simptome hepatitisa koji su zahtijevali bolničko liječenje. Uz žuticu zabilježene su izrazito visoke vrijednosti jetrenih transaminaza (AST i ALT). U velikom broju slučajeva pojavi žutice prethodila je gastointestinalna bolest praćena povraćanjem, proljevom i mučninom. Podaci o ishodu slučajeva još se prikupljaju. Do sada se većina pacijenata za koje postoje podaci oporavila, ali je kod određenog broja bolest uznapredovala do akutnog zatajenja jetre koje je zahtijevalo i transplantaciju jetre. Do danas je najveći broj oboljelih zabilježen u UK-u (111) dok je iz zemalja EU/EEA prijavljeno 55 vjerojatnih slučajeva. Dodatnih 12 slučajeva prijavljeno je iz SAD-a, 12 iz Izraela i jedan iz Japana.
U Hrvatskoj za sada nije zabilježen niti jedan slučaj oboljenja.
Izloženost oboljelih u UK nekoj određenoj vrsti hrane, lijekovima ili toksinima nije se uspjela za sada identificirati. Kako bi se utvrdila moguća etiologija, detaljna epidemiološka, mikrobiološka i toksikološka obrada oboljelih još je u tijeku. Uzorci oboljelih su testirani na niz različitih virusa. U Engleskoj i Škotskoj, 75,5% odnosno 50% oboljelih bilo je pozitivno na adenovirus. Podtipiziranjem 11 oboljelih iz UK-a kod svih je utvrđen tip 41F koji je identificiran i među nekoliko oboljelih prijavljenih u SAD-u. Kako kod zdrave djece infekcije adenovirusima obično izazivaju blage kliničke slike, istražuju se čimbenici koji bi u kombinaciji s adenovirusom mogli dovesti do teže infekcije ili imunološki posredovnog oštećenja jetre. Drugi mogući uzroci (npr. drugi infektivni ili toksični uzročnici) još se uvijek istražuju i nisu isključeni.
Patogeneza bolesti i putevi prijenosa također su još uvijek nepoznati. Bolest je prilično rijetka i dokazi o prijenosu s čovjeka na čovjeka ostaju nejasni. Slučajevi u EU/EEA su sporadični i za sada se ne primjećuju grupiranja. Kako je etiologija i dalje nepoznata, učinkovite mjere suzbijanja u ovoj fazi ne mogu se u potpunosti definirati. Kako je kod male djece fekalno-oralni put prijenosa virusa čest, preporučuje se pojačano provođenje općih higijenskih mjera kao što su pravilna higijena ruku, čišćenje i dezinfekcija površina, posebice u vrtićima, školama, igraonicama i na drugim mjestima koja pohađaju djeca.
Svjetski dan astme 2022.
Svjetski dan astme obilježava se na inicijativu Globalne inicijative za astmu (GINA) prvog utorka u svibnju svake godine. Prvi Svjetski dan astme je obilježen 1998. godine u više od 35 zemalja širom svijeta s namjerom poticanja svjesnosti društva o problematici života s astmom. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije za 2019. g., u svijetu su od astme bolovala 262 milijuna ljudi, a iste godine je od astme umrla 461.000 osoba.
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova, čije je glavno obilježje pojava bronhospazma – stezanja mišića u stijenkama bronha – koji je uzrokovan alergijskom reakcijom sluznice bronha na različite tvari u okolišu (pelud, izmet grinja, životinjska dlaka itd.) ili ostale podražaje (hladan ili suh zrak, tjelesni napor i sl.). Bronhospazam se klinički manifestira simptomima poput zaduhe (otežanog disanja), kratkoće daha, pritiska u prsnom košu i pojave takozvanog zviždanja u dišnim putevima. Smatra se da je bolest uzrokovana kombinacijom složenih i nepotpuno razjašnjenih okolišnih i nasljednih faktora. U terapiji astme, koja je znatno uznapredovala u proteklih nekoliko desetljeća, koriste se agonisti beta-adrenergičkih receptora, antagonisti leukotrienskih receptora, teofilin i kortikosteroidi, najčešće u obliku inhalatora koji su praktični za svakodnevnu upotrebu.
Ove godine će Svjetski dan astme biti obilježen 3. svibnja uz temu “Zatvaranje praznina u skrbi astme”, budući da i dalje postoji niz nedostataka u liječenju astme koji zahtijevaju intervencije kako bi se smanjile izbježive komplikacije bolesti, kao i troškovi koji nastaju liječenjem nekontrolirane astme.
Epidemiologija astme u Hrvatskoj
U nastavku su prikazani aktualni podaci o epidemiologiji astme u Republici Hrvatskoj, koji su jedan od rezultata projekta EUROSTAT Morbidity Statistics u kojem se određivala incidencija i prevalencija odabranih bolesti i stanja temeljem povezivanja više izvora podataka, pri čemu su za astmu korišteni podaci primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, kao i podaci iz Registra uzroka smrti.
Prema rezultatima spomenute analize, godišnja stopa incidencije astme (novooboljeli u godini dana) u Hrvatskoj iznosi 3,0/1.000 stanovnika, odnosno 12.000 osoba novooboljelih od astme u jednoj godini. Ova stopa je neznatno niža negoli primjerice u Njemačkoj i Francuskoj, što je moguće objasniti geografskim varijacijama u epidemiologiji astme, koja je učestalija u zemljama sjeverne i zapadne Europe; međutim, distribucija dobno-specifičnih stopa incidencije usporediva je s onima u ostalim europskim zemljama. Očekivano, stopa incidencije je viša kod mlađih osoba te tako kod osoba do 20. godine iznosi čak 5,9/1.000 stanovnika, a kod osoba starijih od 65 godina iznosi 2,5/1.000 stanovnika.
Prema navedenom izvoru, prevalencija astme (ukupan broj oboljelih) u Hrvatskoj iznosi 5.048,1/100.000 stanovnika, odnosno 5,0% ukupnog broja stanovništva ili otprilike 200.000 osoba. Kao i kod incidencije, stopa prevalencije je viša u mlađim dobnim skupinama.
Ples i mentalno zdravlje
Svjetski dan plesa obilježava se 29. travnja od 1982. godine, a pokrenuo ga je UNESCO-ov Međunarodni odbor za ples. Osnovna ideja ovog dana je podsjećanje javnosti na ples kao umjetnički oblik izražavanja te uživanje u njegovoj univerzalnosti koja prevladava sve političke, kulturne i etičke prepreke. U Hrvatskoj se Svjetski dan plesa obilježava od 1999. i danas ovim povodom pišemo o povezanosti plesa i mentalnog zdravlja. Naime, osim što je zabavan i vizualno atraktivan, ples nudi i brojne koristi.
Istraživanjima je utvrđeno da ples poboljšava raspoloženje te olakšava simptome narušenog mentalnog zdravlja. Kada se koncentriramo na plesne pokrete, možemo se odmoriti od repetitivnih negativnih misli i briga koje nas možda muče. Istraživanja pokazuju da nakon plesa dolazi do smanjenja doživljene psihičke neugode te da bavljenje plesom dugoročno podiže procjenu subjektivne dobrobiti. Osim toga, ples može služiti kao način izražavanja emocija i povećati osjećaj autentičnosti, što smanjuje unutarnju napetost i može povoljno djelovati na raspoloženje.
Ples je tjelesna aktivnost koja diže puls i koristi mišiće, čime potiče lučenje endorfina, dopamina i drugih kemijskih tvari koje dovode do različitih promjena u tijelu i važne su za održavanje mentalnog zdravlja. Također, ples može imati blagotvorne učinke na zdravlje mozga te je povezan s održanjem kognitivnog kapaciteta kod starijih. Kombiniranje tjelesnog, kognitivnog i društvenog angažmana u plesu može pomoći u održavanju ili poboljšanju zdravlja bijele tvari u mozgu (bijela tvar je skup moždanih stanica koje se uglavnom nalaze u unutarnjim strukturama mozga i sudjeluju u prijenosu informacija između različitih područja mozga pa tako npr. aktivno utječu na učenje i druge funkcije). Koordiniranje pokreta i ritma, kretanje s plesnim partnerima i donošenje odluka tijekom plesne improvizacije zahtijeva angažman cijelog mozga i time vježba njegove različite dijelove. Učenje novih pokreta i koreografija čuva naše pamćenje i može pomoći u prevenciji demencije. Dodatno, time što si dokazujemo da možemo naučiti nove pokrete i svladati nove vještine, jačamo svoje samopoštovanje i samopouzdanje.
Odlazak na tečaj plesa predstavlja i oblik socijalizacije te nam omogućuje da upoznamo nove ljude i sklopimo nove odnose. Endorfini koji se otpuštaju tijekom tjelesne aktivnosti pomažu u stvaranju povezanosti s drugima koja je važna za očuvanje mentalnog zdravlja. Socijalna podrška povezana je s brojnim povoljnim učincima na dobrobit i djeluje zaštitno na mentalno zdravlje, dok osjećaj pripadanja plesnoj grupi smanjuje usamljenost. Zajedništvo koje razvijamo tijekom zajedničkih treninga i nastupa također može blagotvorno djelovati na naše mentalno zdravlje kroz pružanje i davanje socijalne podrške.
Zato, plešite! Možete to činiti sami, kad vas nitko ne gleda (improvizirani ples slobodne forme u istraživanju je gotovo svim sudionicima poboljšao raspoloženje), možete plesati s partnerom/icom, a možete i upisati neki od tečajeva plesa koji se nude u Vašem mjestu. Plesni stilovi vrlo su raznovrsni i za svakoga se može naći ponešto, od klasičnih društvenih plesova, preko urbanih plesova do suvremenog plesa ili pak baleta. Pronađite ono što Vam odgovara i vjerujemo da ćete u tome uživati.
Izvori:
Brennan, D. (2021, listopad 25). Mental Benefits of Dance. WebMD.
Burzynska, A. Z., Jiao, Y., Knecht, A. M., Fanning, J., Awick, E. A., Chen, T., Gothe, N., Voss, M. W., McAuley, E. i Kramer, A. F. (2017). White Matter Integrity Declined Over 6-Months, but Dance Intervention Improved Integrity of the Fornix of Older Adults. Frontiers in Aging Neuroscience, 9:59.
Douka, S., Zilidou, V. I., Lilou, O. i Manou, V. (2019). Traditional Dance Improves the Physical Fitness and Well-Being of the Elderly. Frontiers in Aging Neuroscience, 11:75.
Field, B. (2021, studeni 18). How Dancing Helps Your Mental Health. Verywell Mind.
Kim, S. i Kim, J. (2007). Mood after Various Brief Exercise and Sport Modes: Aerobics, Hip-Hop Dancing, ICE Skating, and Body Conditioning. Perceptual and Motor Skills, 104(3), 1265-1270.
MindWise. (bez datuma). Dancing and Mental Health.
Salo, A. R. (2019). The Power of Dance: How Dance Effects Mental and Emotional Health and Self-Confidence in Young Adults [diplomski rad]. University of Northern Colorado.
Tarr, B., Launay, J., Cohen, E. i Dunbar, R. (2015). Synchrony and exertion during dance independently raise pain threshold and encourage social bonding. Biology Letters, 11(10).
UCLA Health. (2021, srpanj 22). ‘Free moving’ dance has healing benefits for mental health. UCLA Health Connect.
Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, kemičar/inženjer biotehnologije/inženjer kemijske tehnologije
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je dana 6. travnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, kemičar/inženjer biotehnologije/inženjer kemijske tehnologije u Službi za zdravstvenu ekologiju.
Više pogledajte ovdje.
Gripa u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. (16. tjedan)
U Hrvatskoj je tijekom sezone gripe 2021./2022., zaključno s 24. travnja 2022. godine, u sklopu agregiranog tjednog izvještavanja zaprimljeno ukupno 5 764 prijava oboljelih od gripe, od čega je 254 prijava stiglo u 16. tjednu 2022. godine. Prijave oboljelih pristigle su iz svih županija, osim iz Zadarske županije (grafikon 1).
Grafikon 1. Broj prijava oboljelih od gripe prema županijama, 16. tjedan, sezona 2021./2022.
Najveća kumulativna stopa prijave gripe na 100 000 stanovnika bilježi se u Krapinsko-zagorskoj županiji (684,9), a slijedi ih Šibensko-kninska županija (605,4) (grafikon 2).
Grafikon 2. Kumulativna stopa prijave gripe prema županijama tijekom sezone 2021./2022. na dan 24.4.2022.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više (grafikon 3).
Grafikon 3. Stopa incidencije oboljelih od gripe prema dobnim skupinama u Hrvatskoj u sezoni 2021./2022. na dan 24.4.2022.
Nakon sezone gripe 2020./2021. u kojoj nije laboratorijski potvrđen niti jedan slučaj gripe, ove sezone bilježimo oboljele gripe u broju koji je niži u odnosu na sezone gripe prije pandemije (grafikon 4).
Grafikon 4. Tjedno kretanje prijava gripe u zadnjih pet sezona gripe u Hrvatskoj
Uz sezonu gripe uobičajeno se povezuje tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Tijekom ove sezone do sada su prijavljena dva smrtna ishoda zbog gripe i njezinih komplikacija.
Prema podacima Nacionalnog referentnog centra za gripu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u 16. tjednu bilo je 9,78 % uzoraka pozitivnih na gripu, i to isključivo virus gripe tip A. U svim subtipiziranim uzorcima pozitivnim na gripu A potvrđen je virus A/H3N2.
Više podataka o sezoni gripe u državama EU i širem europskom području dostupno je ovdje.
Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu – 28. travnja 2022.
Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu obilježava se 28. travnja, to je prilika da naglasimo koliko je radno mjesto sa svojim karakteristika važno za očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije radno mjesto je mjesto je na kojem svi zajedno rade na postizanju dogovorene vizije za zdravlje i dobrobit zaposlenika i zajednice. Ono omogućuje zaposlenicima fizičke, psihološke, socijalne i organizacijske uvjete koji štite i promiču zdravlje i sigurnost. Omogućuje zaposlenicima da povećaju kontrolu nad vlastitim zdravljem i poboljšaju ga te postanu energičniji, pozitivniji i zadovoljniji.
Stvaranje zdravog radnog mjesta nije samo pitanje brige za zdravlje zaposlenika već i zajednice općenito. Prema Povelji iz Talina dobro zdravlje zaposlenika doprinosi visokoj produktivnosti i uspješnosti radne organizacije, što vodi i ekonomskom prosperitetu zemlje te društvenom blagostanju i bogatstvu. Poznato je kako socioekonomski status jedan od primarnih odrednica zdravlja budući da visok socioekonomski status omogućava pristup sredstvima potrebnim za postizanje i održavanje dobrog zdravstvenog stanja.
Kako prosječna osoba na svom radnom mjestu provede 1/3 dana, radno mjesto predstavlja važan kontekst za promicanje zdravlja. Stoga je u sklopu projekta Živjeti zdravo osmišljen je IV. element – Zdravlje i radno mjesto i unutar njega modul Tvrtka prijatelj zdravlja.
Modul Tvrtka prijatelj zdravlja je usmjeren organizacijama i zaposlenicima te potiče uvođenje posebnih oznaka za radna okruženja koja zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu i iskazuju pozitivnu brigu o zdravlju zaposlenika te očuvanju okoliša. Implementacijom ovog modula, kroz suradnju zavoda za javno zdravstvo i radnih organizacija, radno mjesto postaje glavno mjesto promicanja dugoročnih promjena ponašanja usmjerenih unaprjeđenju zdravlja te se postiže višestruka korist za zaposlenike, poslodavce i širu zajednicu. Navedene promjene uključuju promicanje zaštite zdravlja, pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti, mentalnog zdravlja, nepušenja i nepijenja alkohola.
Kako postati Tvrtka prijatelj zdravlja?
Da bi tvrtka dobila oznaku Tvrtka prijatelj zdravlja, potrebno je zadovoljiti određene kriterije. Tim stručnjaka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dolazi u nadzorni posjet tvrtki, gdje provodi ocjenjivanje radnog okruženja tvrtke na sedam područja: prehrana, promicanje tjelesne aktivnosti, zaštita zdravlja zaposlenika na radnom mjestu, zabrana pušenja, zabrana konzumacije alkohola, uređenje okoliša.
Nakon evaluacije predviđeno je održavanje edukacija za zaposlenike tvrtke prema definiranim temama: prevencija kroničnih bolesti, pravilna prehrana, tjelesna aktivnost, mentalno zdravlje, promicanje nulte tolerancije na pijenje alkohola i pušenje, zdravstvena ispravnost hrane te okoliš i zdravlje. Intenzitet i sadržaj svakog edukacijskog modula se usklađuje prema potrebama tvrtke i preporukama proizašlim iz evaluacije.
Nakon održanog inicijalnog sastanaka, provedene evaluacije i edukacija zaposlenika tvrtka dobiva naslov Tvrtka prijatelj zdravlja koja se dodjeljuje na razdoblje od dvije godine. Nakon dvije godine naslov se produžava nakon provedene reevaluacije.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u četvrtak, 28. travnja 2022. godine time Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u tvrtki Hrvatska poštanska banka, dioničko društvo, provodit će Poligon zdravlja. Pri tome će zaposlenicima biti omogućeno mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi, mjerenje tjelesne mase uz kratko savjetovanje o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti. Također, zaposlenicima će dobiti informacije o štetnosti pušenja i materijale koji potiču prestanak pušenja, moći će isprobati naočale koje simuliraju različite razine alkohola i informirati se o šteti povezanoj s pijenjem alkohola. U kutku za mentalno zdravlje, svi zainteresirani mogu izmjeriti raspolože
Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, analitičar
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je dana 6. travnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Poziv na razgovor – nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, pripravnik
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je dana 6. travnja 2022. javni natječaj za prijam na pripravnički staž za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I vrste, zdravstveni suradnik, pripravnik u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Tečaj biostatistika za nestatističare: Osnove epidemioloških i statističkih metoda
Služba za medicinsku informatiku i biostatistiku Vas poziva na tečaj Biostatistika za nestatističare: “Osnove epidemioloških i statističkih metoda”
Pogledajte program tečaja biostatistika listopad 2022.
Tečaj se održava u Edukacijskom centru, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 12, Zagreb ili online preko GoToMeeting aplikacije.
Opis kako izgleda online tečaj, upute za spajanje na tečaj te podatke za uplatu dobit ćete u tjednu koji prethodi tečaju.
Službeni jezik tečaja je hrvatski, no kako su radovi s PubMed-a, koje prolazimo na tečaju, na engleskom, podrazumijeva se RAZUMIJEVANJE ENGLESKOG JEZIKA.
Prijave na mail biostatistika@hzjz.hr
Tečajevi se održavaju 2 puta godišnje u proljetnom i jesenskom ciklusu.
POZIV NA RAZGOVOR – zdravstveni djelatnik II vrste, inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 6. travnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstvenog djelatnika II vrste, inženjera medicinsko-laboratorijske dijagnostike u Službi za mikrobiologiju.
Poziv na razgovor pogledajte OVDJE.
POZIV NA RAZGOVOR -zdravstveni djelatnik I vrste, doktor medicine u Službi za promicanje zdravlja
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 6. travnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na određeno vrijeme za radno mjesto zdravstvenog djelatnika I vrste, doktora medicine u Službi za promicanje zdravlja.
Poziv na razgovor pogledajte OVDJE.