Obavijest o rezultatima javnog natječaja – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno-laboratorijski tehničar
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 24. lipnja 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno-laboratorijski tehničar ( 2 radnika).
Više o odabiru kanididata pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Majmunske boginje
Majmunske boginje su virusna bolest uzrokovana virusom koji je sličan virusu velikih boginja, ali se ne širi među ljudima tako efikasno i manja je smrtnost nego kod velikih boginja
Prirodni rezervoar virusa najvjerojatnije su neke vrste vjeverica i drugih glodavaca u divljini u zemljama centralne i zapadne Afrike. Iako se bolest zove majmunske boginje, izgleda da majmuni nisu rezervoar virusa, već se slučajno zaraze, kao i čovjek, u kontaktu s drugim životinjama i njihovim izlučevinama. Bolest prelazi na ljude u kontaktu s izlučevinama bolesnih životinja putem sluznica ili oštećene kože čovjeka. Također, može se prenijeti ugrizom ili ogrebotinom bolesne životinje.
S čovjeka na čovjeka bolest se može prenijeti kapljičnim putem (bliskim kontaktom) i kontaktom s kožnim promjenama koje nastaju kod oboljeloga. Bolest se kod ljudi najčešće javlja u ruralnim sredinama u nekim državama centralne i zapadne Afrike (DR Kongo, Nigerija).
Majmunske boginje u svijetu, Europi i Hrvatskoj
Povremeno su se javljale majmunske boginje izvan Afrike, najčešće kod putnika koji su se zarazili u Africi i kod osoba koje su s njima došle u bliski kontakt (dijelile kućanstvo, njegovale ih…). U SAD-u je 2003. godine zabilježena jedna epidemija majmunskih boginja među djecom i mladima koji su se zarazili u kontaktu s prerijskim psima (glodavac), koji su se bili zarazili od glodavaca uvezenih iz Gane.
Od polovice svibnja 2022. bilježi se značajan porast broja oboljelih od majmunskih boginja izvan endemskih zemalja, i to među osobama koje nisu putovale u endemske zemlje. Svjetska zdravstvena organizacija je 21. srpnja 2022. proglasila epidemiju majmunskih boginja javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja. Za sada, većina svih oboljelih su muškarci koji se deklariraju kao muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM). Radi se o prijenosu bliskim kontaktom i svatko u bliskom kontaktu s bolesnom osobom može se zaraziti i oboljeti. Svi do sada sekvencirani slučajevi izvan endemskih zemalja Afrike pripadaju zapadnoafričkoj filogenetskoj grani virusa, koja izaziva blaže simptome bolesti i ima manju smrtnost od centralnoafričke filogenetske grane. Više podataka o broju oboljelih od majmunskih boginja u državama EU/EEA i europske regije Svjetske zdravstvene organizacije dostupno je ovdje.
Simptomi i liječenje
Inkubacija bolesti je uobičajeno 6-13 dana, a može se kretati u rasponu od 5 do 21 dana.
Prema prikupljenim podacima o oboljelima u aktualnoj epidemiji izvan endemskih zemalja, klinička slika često odstupa od one uobičajene u endemskim područjima.
U endemskim zemljama bolest obično počinje prodromalnim stadijem karakteriziranim umorom, povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i leđima, a može biti prisutna i grlobolja. Nakon jedan do tri dana javlja se osip koji se širi centrifugalno, počevši na licu i spušta se na trup i ekstremitete, a može krenuti od mjesta unosa virusa u organizam. U slučaju diseminiranog osipa zahvaćeni su i dlanovi i tabani. Mogu biti prisutne i lezije na sluznici usta i očiju (enantem). Osip može jako svrbjeti ili boljeti, a otprilike s početkom osipa, javlja se i bolna limfadenopatija.
U oboljelih u neendemskim zemljama prodromalni simptomi često izostaju ili im prvo prethodi osip koji je često atipičan – svega nekoliko lezija i/ili ograničen na genitalnu ili perianalnu regiju, a prisutne lezije mogu biti u različitim razvojnim stadijima, od makule, preko papule, vezikule i pustule do kruste .
Uobičajeno, osip, koji može jako svrbjeti ili boljeti, ima evoluciju od makule, preko papule, vezikule i pustule do kruste.
Liječenje je simptomatsko i u većini slučajeva bolest prođe kroz dva do četiri tjedna.
Kako mogu zaštititi sebe i druge od majmunskih boginja?
Oboljela osoba treba ostati izolirana za vrijeme trajanja bolesti dok god kraste, koje su dio osipa, ne otpadnu. Za vrijeme izolacije oboljela osoba treba ostati u odvojenoj sobi i ne smije dijeliti predmete s ostalim članovima kućanstva (npr. odjeću, posteljinu, ručnike, pribor za jelo, tanjure, čaše). Također se treba suzdržati od seksualne aktivnosti i bliskog fizičkog kontakta dok se osip ne povuče.
Posebno treba izbjegavati bliski kontakt s osobama oslabljenog imunološkog sustava, malom djecom, trudnicama i, iz predostrožnosti, s kućnim ljubimcima
Bliski kontakti oboljele osobe trebaju pratiti zdravstveno stanje u razdoblju od 21 dan od zadnjeg kontakta s oboljelom osobom, što uključuje mjerenje tjelesne temperature dva puta dnevno i u slučaju pojave simptoma javiti se nadležnom liječniku ili epidemiologu koji provodi zdravstveni nadzor nad osobom koja je identificirana kao bliski kontakt bolesnika. Također, tijekom toga razdoblja (zdravstvenog nadzora) trebaju izbjegavati bliski fizički kontakt s malom djecom, trudnicama i imunokompromitiranim osobama, budući da su to skupine kod kojih je povećan rizik od težih oblika bolesti.
Članovi obitelji i osobe koje njeguju oboljelu osobu ne smiju dirati promjene na koži golim rukama, već trebaju nositi jednokratne rukavice i održavati higijenu ruku (pranje i dezinfekcija). Preporučljivo je da nose masku kad su u blizini oboljele osobe. U prostoriji u kojoj boravi oboljela osoba treba se za vrijeme bolesti spriječiti podizanje prašine (ne koristiti usisivač, ne mesti na suho, ne koristiti ventilator). Čišćenje prostorije treba provoditi vlažnom krpom s uobičajenim sredstvima za čišćenje, a povremeno treba dezinficirati površine tijekom bolesti i po završetku bolesti. Odjeću i posteljinu oboljeloga se ne smije rastresati, već treba pažljivo bez podizana prašine staviti u najlonsku veću do pranja. Odjećom i posteljinom oboljele osobe treba rukovati s rukavicama i maskom.
Cijepljenje
U Europskoj uniji je centraliziranim putem registrirano cjepivo Imvanex protiv velikih boginja koje je temeljeno na nereplicirajućem virusu vakcinije. To je cjepivo u pretkliničkim studijama na primatima pokazalo visoku razinu zaštite od smrtonosne doze virusa majmunskih boginja. Iako nije formalno registrirano za sprječavanje majmunskih boginja, smatra se da će u velikoj mjeri biti učinkovito u zaštiti ljudi od majmunskih boginja.
ECDC i SZO preporučuju primjenu tog cjepiva za postekspozicijsku zaštitu osoba izloženih majmunskim boginjama, a ovisno o dostupnim količinama cjepiva i epidemiološkoj situaciji u zemlji, dolazi u obzir i preekspozicijska profilaksa za određene kategorije stanovništva. Postekspozicijski cjepivo treba po mogućnosti primijeniti unutar četiri dana od prvog izlaganja, no moguće je i do 14 dana od prvog izlaganja (ako se nisu pojavili simptomi). Velika je razlika između velikih boginja i majmunskih boginja u tome što su velike boginje bile antroponoza, tj. čovjek je bio jedini domaćin i rezervoar virusa. Zahvaljujući toj činjenici, bolest se mogla cijepljenjem iskorijeniti. S druge strane, majmunske boginje su zoonoza, tj. prirodni domaćin i rezervoar virusa su divlje životinje i zbog toga ne bi bilo moguće iskorijeniti bolest cijepljenjem. I najvažnije, prijenos majmunskih boginja s čovjeka na čovjeka je puno manje efikasan nego prijenos velikih boginja, tj. majmunske boginje su puno manje zarazne od velikih boginja. To je razlog zbog kojega se pri epidemijama majmunskih boginja, koje se povremeno javljaju, ne pribjegava masovnom cijepljenju cjepivom protiv velikih boginja već je cijepljenje namijenjeno osobama pod povećanim rizikom.
S obzirom da nema replikacije virusa vakcinije nakon cijepljenja, sigurnosni profil ovog cjepiva je puno povoljniji nego što je bio kod ranijih cjepiva protiv velikih boginja, koja se nigdje više ne koriste.
Krajem kolovoza u RH je stiglo 1400 doza cjepiva koje je EK nabavila sredstvima za hitna stanja i donirala zemljama članicama.
Više informacija o bolesti možete pronaći na stranicama Europskog centra za sprječavanje i suzbijanje bolesti (ECDC) na sljedećim poveznicama:
https://www.ecdc.europa.eu/en/monkeypox/questions-and-answers
Za zdravstvene djelatnike: https://www.ecdc.europa.eu/en/all-topics-z/monkeypox/factsheet-health-professionals
HZJZ sudjeluje u novom pilot projektu u borbi protiv komaraca SIT tehnikom
Hrvatski zavod za javno zdravstvo koordinator je pilot projekta „Kontrola brojnosti komaraca SIT tehnikom – unošenjem sterilnih jedinki mužjaka tigrastog komarca na području naselja Premantura“, općina Medulin, a provodi se u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Istarske županije i Odjelom za biologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Pripremna faza za provedbu projekta započela je u proljeće 2021. godine
Ispuštaju se sterilni mužjaci koji ne bodu ljude, već se ispuštaju u svrhu parenja sa ženkama kako bi ženke polagale neoplođena jajašca.
Tehnika sterilnih kukaca (SIT od engleskog Sterile Insect Technique) je biološka metoda suzbijanja komaraca ciljane vrste ispuštanjem sterilnih mužjaka u prirodu koji se pare s divljim ženkama, a kao rezultat ženke polažu neoplođena jaja te posljedično nemaju potomstva.
Osim ispuštanja sterilnih mužjaka komaraca vrste Aedes albopictus, planirana je i uspostava monitoringa provedbe i praćenja tijekom perioda ispuštanja do početka kolovoza ove godine, stoga su komarci označeni posebnom bojom, kako bi se prikupili podaci koliki je njihov udio u populaciji, disperzija, vijek preživljavanja kao i koliki će biti udio neoplođenih jajašca iz kojih se ne može razviti komarac.
Pilot projekt je sufinanciran od strane IAEA agencije i odobren od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
S obzirom na to da je nacionalni monitoring invazivnih vrsta komaraca koji se kontinuirano provodi od 2016. godine, pokazao prisutnost tigrastih komaraca (Aedes albopictus) na području cijele Hrvatske, djelatnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sudjeluju u projektima za iznalaženje ekološki prihvatljivih metoda, koja bi trebala ne samo rezultirati smanjenjem populacije komaraca, nego i utjecati na smanjenje upotrebe insekticida u okolišu. Provedba ovog pilot projekta koji u ime HZJZ-a vodi doc. dr. sc. Nataša Janev Holcer, voditeljica Odjela za opću zdravstvenu ekologiju, korak je naprijed da se ti kemijski postupci svedu na najmanju moguću mjeru.
Poziv na testiranje i razgovor – zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 24. lipnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, zdravstveni djelatnik I. vrste, diplomirani sanitarni inženjer u Službi za medicinu rada.
Više pogledajte ovdje.
Sigurno u prometu – savjeti za vozače
Ljeti je na hrvatskim cestama promet vrlo gust, znatno više nego što je to slučaj tijekom ostatka godine. Samim time, ljeti su one i rizičnije, odnosno opasnije za sve sudionike prometa.
Prometne nesreće u Hrvatskoj su značajan javnozdravstveni problem. Vodeći su uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj dobi. U Hrvatskoj je posljednjih godina izražen trend smanjenja prometnih nesreća kao i smanjenja broja umrlih i ozlijeđenih usprkos povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica. Kako bi se nastavio ovaj dobar trend, potrebno je i dalje ulagati velike napore u prevenciju prometnih nesreća i promociju kulture odgovorne i sigurne vožnje.
Putovanje na godišnji odmor (ili s godišnjeg odmora) može biti posebno rizično iz više razloga. Velik dio ljudi želi čim prije stići do željenog odredišta što u slučaju prometnih gužvi dovodi do nervoze koja može značajno utjecati na kvalitetu i sigurnost vožnje. Također, neki ponekad precijene vlastitu sposobnost koncentracije i kreću na put umorni, nakon posla ili nakon cjelodnevnog kupanja (u slučaju kad se radi o povratku s mora) što može imati fatalne posljedice. Tu su još i visoke temperature i jako sunce koji niti malo ne olakšavaju vožnju.
Zato je u vožnji općenito, a posebno prilikom duljih putovanja iznimno važno poštovati sljedeća pravila:
1. Nemojte piti alkohol
Alkohol je jedan od glavnih uzroka nesreća na cesti, a ponekad i „samo“ jedna čašica može biti kobna. Nikada nemojte konzumirati alkohol ako vozite ili planirate voziti.
2. Povećajte oprez i prilagodite brzinu kretanja
Opreza na cesti nikad dosta. Vožnja zahtijeva visoku razinu koncentracije, a posebno kad je promet gušći nego inače. Držite siguran razmak od drugih vozila, uvijek najavite svoju kretnju i vozite prema propisanim ograničenjima.
Poseban oprez nužan je u slučaju prve kiše nakon duljeg perioda ljetne suše – ceste su tada vrlo skliske i opasne.
3. Koristite sigurnosni pojas
Sigurnosni pojas moraju koristiti svi koji se nalaze u automobilu – on doslovno spašava živote! Ako su u vozilu i djeca, dobro provjerite jesu li ispravno vezana u svojim sjedalicama ili na stražnjem sjedalu (ako viša od 135 cm).
4. Ne koristite mobitel u vožnji
Korištenje mobitela u vožnji također je jedan od glavnih uzroka prometnih nesreća. Čak i ako koristite prihvatljivo rješenje poput „handsfree“ upravljanja ili bluetooth slušalica, svedite to na minimum. I najmanja distrakcija može biti kobna.
5. Na put krećite odmorni i radite potrebne pauze
Iako možda želite što prije stići do svog odredišta, na put uvijek krenite odmorni. Izbjegavajte na put kretati odmah nakon posla kako biste „uštedjeli“ vrijeme.
Također, nemojte se forsirati i nastojati veliku kilometražu prijeći „u komadu“. Zaustavite se na nekom odmaralištu, više puta ako je potrebno, okrijepite se i nastavite vožnju tek kad ste se uvjerili da se osjećate dobro i odmorno.
6. Planirajte svoje putovanje (rutu)
Uzimajući u obzir velike gužve za vrijeme ljetnih mjeseci, dobar plan putovanja dobro će vam doći. Istražite koje su najbolje i najsigurnije rute te u obzir uračunajte vrijeme koje ćete provesti u koloni. Osim toga, pobrinite se da u vozilu imate dovoljno tekućine kako biste se u svakom trenutku mogli osvježiti – to je posebno korisno ako zapnete u koloni.
7. Posebno oprezni budite ako su djeca s vama u vozilu
Dobro provjerite jesu li sjedalice dobro postavljene, odnosno da djeca koja sjede na stražnjem sjedalu koriste sigurnosni pojas. Također, ni u kojem slučaju ne ostavljajte djecu u zatvorenom automobilu, čak ni uz otvoren prozor.
8. Provjerite tehničku ispravnost vozila
Osim svih navedenih savjeta i pravila sigurnosti u prometu, važno je, posebno uoči putovanja, provjeriti sve tehničke detalje vozila – od kočnica i akumulatora, preko kvalitete ulja, guma i ispravnosti njihove rotacije pa sve do kutije za prvu pomoć, trokuta i reflektirajućeg prsluka.
Želimo vam sretan i ugodan put!
Procesi poslovanja HZJZ-a
- Proces izrade i praćenja financijskog plana
- Naplate potraživanja za obavljene usluge
- Proces kunskog blagajničkog poslovanja
- Proces investicijskog i tekućeg održavanja
- Proces obračuna i isplata plaća i naknada
- Proces vođenja knjigovodstva
- Naputak o službenim putovanjima
- Proces fakturiranja svih usluga, ispostavljanje ponuda za pružanje usluga
Poziv na testiranje i razgovor – zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno laboratorijski tehničar
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je dana 24. lipnja 2022. javni natječaj za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme, zdravstveni djelatnik III. vrste, zdravstveno-laboratorijski tehničar u Službi za mikrobiologiju.
Više pogledajte ovdje.
Procedure poslovanja HZJZ-a
- Procedura za postupanje sa zalihama cjepiva iz trogodisnjeg programa sijecanj 2025
- Pravilnik o postupku provođenja jednostavne nabave 2025
- Pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda 2024
- Procedura zaprimanja računa, njihove provjere i pravovremenog plaćanja_lipanj_2023
- Procedura stvaranja ugovornih obveza i evidencije svih ugovora – lipanj 2022.
- Usklađivanje računa i otpremnica s Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila
- Obavijest o promjeni načina isplate naknada za službena putovanja u inozemstvo
Poništenje dijela natječaja od dana 27. svibnja 2022.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb, objavljuje poništenje dijela natječaja od dana 27. svibnja 2022.
Više pogledajte ovdje.
Zajednička izjava udruga imunokompromitiranih osoba dodatno podupire napore HZJZ-a u poticanju građana na cijepljenje
Hrvatski zavod za javno zdravstvo zahvaljuje potpisnicima ZAJEDNIČKE IZJAVE O UTJECAJU PANDEMIJE COVID-19 NA IMUNOKOMPROMITIRANE OSOBE I PREPORUKE: Zaštita imunokompromitiranih osoba tijekom pandemije COVID-19. Sve što od početka pandemije preporučujemo vezano uz suzbijanje pandemije i cijepljenje, preporučujemo upravo vodeći brigu o imunokompromitiranim osobama, te ova zajednička izjava podupire naše napore.
Pročitajte više na poveznici: HZJZ – ZAJEDNIČKA IZJAVA
Utapanja u Hrvatskoj – epidemiološki podaci
U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj od slučajnog utapanja prosječno godišnje umre 85 osoba (Tablica 1), od čega znatno više muškaraca nego žena (Slika 1).
Tablica 1. Broj osoba koje su umrle od utapanja u Hrvatskoj, 2011.-2020.
Slika 1. Udio muškaraca i žena, smrti od utapanja (2011.-2020.)
Kod djece u dobi do 19 godina u istom je razdoblju zabilježeno prosječno 5 smrti od utapanja godišnje. Najviše stope smrtnosti od utapanja bilježe se u osoba iznad 65 godina (4,4/100 000 u 2020. godini). Ako pogledamo trendove, postoji lagana tendencija pada smrtnosti od utapanja, a porast nije vidljiv ni u jednoj dobnoj skupini (Slika 2).
Slika 2. Trendovi mortaliteta od utapanja (MKB:W65-W74) po dobnim skupinama u Hrvatskoj, 2011.-2020.
U usporedbi s ostalim europskim zemljama, Hrvatska se u 2019. godini nalazila na 6. mjestu po dobno standardiziranoj stopi slučajnog utapanja (Slika 3).
Slika 3. Dobno standardizirane (EU novo) stope mortaliteta od utapanja u europskim zemljama, 2019.
Izvor: Eurostat
U samom vrhu se već dugi niz godina nalaze pribaltičke zemlje (Latvija, Litva i Estonija), Slovačka i Grčka. Međutim, i u tim je državama, kao i u Hrvatskoj, vidljiv trend smanjenja mortaliteta od utapanja.
Nedavno je na konferenciji EU-Safety 2022, organiziranoj u Beču od strane Austrijskog odbora za cestovnu sigurnost (KFV) i Europske organizacije za prevenciju ozljeda i promociju sigurnosti (EUROSAFE), prikazana analiza trendova mortaliteta kod djece u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina (2001.-2020.). Rezultati su pokazali značajno godišnje smanjenje mortaliteta od utapanja kod djece u dobi od 0 do 19 godina od 4,9 % godišnje u promatranom razdoblju.
Treba naglasiti kako je unatoč povoljnim trendovima, svaka smrt od slučajnog utapanja preventabilna, i nužno je nastaviti napore u osvješćivanju javnosti, s posebnim osvrtom na djecu, roditelje i starije osobe o tome kako sigurno boraviti u vodi i moru.
Sigurno u vodi
Dolaskom ljeta i ljetnih vrućina, boravak u vodi je jedna od omiljenijih tjelesnih aktivnosti koja nam pomaže pri rashlađivanju i opuštanju.
Unatoč dobrobiti za ljudsko zdravlje, boravak u vodi može predstavljati određene rizike, a jedan od njih je i utapanje.
Utapanje je u posljednjem desetljeću uzrok više od 2,5 milijuna smrti i među deset vodećih uzroka smrti djece i mladih u dobi od 1 do 24 godine u svim regijama svijeta.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije gotovo je 236 000 ljudi izgubilo život utapanjem u 2019. Preko 90% smrti od utapanja događa se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.
Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata, Hrvatska se u 2020. godini nalazila na 7. mjestu po dobno-standardiziranoj stopi smrtnosti od slučajnog utapanja. U posljednjih 10 godina (2012.-2021.) u Hrvatskoj prosječno godišnje od posljedica slučajnog utapanja umire nešto više od 80 osoba, od čega je 77% osoba muškog spola. U 2021. godini od utapanja je umrlo 65 osoba.
Povećanom riziku od utapanja izložene su sljedeće skupine:
- mala djeca
- neplivači
- osobe muškog spola
- osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti
- osobe koje su konzumirale alkohol
- osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima
PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U VODI
Stalan nadzor djece u vodi
Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju. Trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.
Zaštita prilaza bazenima i kontejnerima za vodu
Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.
Svladavanje vještine plivanja
Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88%. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih iskusnijih plivača.
Nošenje sigurnosnog prsluka
Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima kod svih osoba, djece i odraslih.
Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom
Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.
Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi
Kupanje i plivanje osim zabave, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.
Oprezno ronjenje
Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.
Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti
Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.
Izbjegavanje konzumacije alkohola
Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.
Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama objavio zbirku radova: “Praćenje uporabe droga u digitalnom dobu”
Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) objavio je prvih osam radova iz zbirke radova Praćenje uporabe droga u digitalnom dobu: anketna istraživanja putem interneta.
Navedena zbirka radova ima za cilj pokazati značajnu ulogu koju anketna istraživanja putem interneta mogu imati u prikupljanju podataka o drogama. Doprinosi različitih stručnjaka, koji su proveli web ankete na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, pokazuju sveobuhvatnost takvih anketa koje se trenutno koriste u Europi i globalno. Svojim riječima, autori ukazuju na ulogu koju web ankete mogu imati u razvoju dubljeg razumijevanja pojava povezanih s drogama. Autori pokazuju kako su nalazi i analize iz ovih anketa potpomogli kreiranje politike i razvoj novih internetskih alata i resursa za smanjenje štete, naglašavajući potencijal anketnih istraživanja putem interneta kao pomoć u odgovorima na rastuće probleme s drogama.
Pristup navedenim radovima dostupan je putem poveznice: https://www.emcdda.europa.eu/publications/insights/web-surveys_en
Održan godišnji sastanak sa službama za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo
U organizaciji Službe za suzbijanje zlouporabe droga i Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dana 13. lipnja 2022. godine održan je godišnji sastanak sa službama za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo.
Sastanak su otvorile dr.sc. Ivana Pavić-Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Dunja Skoko–Poljak, dr. med., načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva. Sastanku su, uz djelatnike Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, nazočili predstavnici 12 županijskih zavoda za javno zdravstvo i Grada Zagreba.
Glavni cilj sastanka je bio predstaviti i raspraviti prepreke, procese i perspektive u liječenju ovisnosti i daljnjem radu službi s osobitim naglaskom na unapređenje prikupljanja podataka o osobama liječenim zbog problema zlouporabe droga i ovisnosti o drogama te dostave istih u Registar. Na sastanku je dan osvrt i na aktualne trendove, politike i novosti vezane uz liječenje ovisnosti o drogama.
Nakon stručnih predavanja održana je rasprava o mogućnosti poboljšanja praćenja programa i rada službi. Nazočni su se složili da je sustav prikupljanja podataka o psihosocijalnim intervencijama značajan alat koji omogućava praćenje, ali je potrebno njegovo ujednačavanje.
Isto tako, istaknuta je potreba za uspostavom jedinstvenog programskog/informatičkog rješenja svim službama za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje osoba s problemom ovisnosti u svrhu standardizacije pristupa, olakšanog protoka podataka kao i omogućavanja obrade podataka.
Naglašena je potreba za češćim održavanjem sastanaka službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti županijskih zavoda za javno zdravstvo u svrhu međusobne podrške, razmjene iskustava, dijeljenja primjera dobre prakse i unapređenja načina rada.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 27. svibnja 2022. za prijam u radni odnos na neodređeno vrijeme za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Obavijest o rezultatima javnog natječaja – nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar – pripravnik
Na temelju članka 7. Pravilnika o radu, Ur. broj: 381-10-19-1 od dana 29. siječnja 2019. godine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Rockefellerova 7, objavio je javni natječaj dana 27. svibnja 2022. za prijam na pripravnički staž za radno mjesto nezdravstveni djelatnik I. vrste, zdravstveni suradnik, analitičar – pripravnik u Službi za medicinsku informatiku i biostatistiku.
Više pogledajte ovdje.
Zahvaljujemo svim kandidatima na iskazanom interesu za rad u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Osigurajte dovoljan unos tekućine!
Voda je medij u kojem se odvija život. Ona je izvor tijelu važnih minerala i elektrolita. Nema energetsku vrijednost, oslobađa organizam od štetnih tvari, regulira tjelesnu temperaturu, olakšava probavu, a kožu održava zdravom i lijepom.
Većini osoba treba 1,5-2 litre tekućine dnevno (0,3 dl vode po kilogramu tjelesne mase), što je otprilike 6 do 8 čaša. Potrebe su povećane ako radite fizički zahtjevan posao, pri tjelesnoj aktivnosti ili tijekom toplih ljetnih mjeseci. Nedovoljno pijenje može utjecati na kognitivno i tjelesno funkcioniranje što će sigurno imati utjecaj i na radnu učinkovitost.
Jeste li danas popili 8 čaša vode?
Više o tome pročitajte u našoj edukativnoj brošuri – Osigurajte dovoljan unos tekućine
Projekt JADECARE – Osnaživanje pacijenata
U ponedjeljak i utorak 27. i 28. lipnja 2022. u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održana je dvodnevna radionica na temu osnaživanja pacijenata u sklopu projekta JADECARE – Zajednička akcija za provedbu digitalno omogućene integrirane skrbi usmjerene na pojedinca, koji je dio niza inicijativa Europske Unije kojima se utvrđuju strategije suočavanja s problemima transformacije zdravstvenog sustava u državama EU.
U projektu sudjeluje Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. JADECARE pruža informacije vezane za jačanje kapaciteta i mogućnosti transformacije zdravstvenog sustava s naglaskom na prelazak na digitalizirani osobniji pristup pacijentu kao pojedincu. U projektu su ponuđena četiri primjera dobre prakse zemljama članicama te pomoć prilikom implementacije istih u vlastite zdravstvene sustave. Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s dionicima obvezao se implementirati određene značajke tzv. „originalnih primjera dobrih praksi“: Baskijska zdravstvena strategija u starenju i kronicitetu: dobra praksa integrirane skrbi te Digitalni putokaz prema dobroj praksi integriranog zdravstvenog sektora.
U sklopu projekta dosad je provedeno ispitivanje među liječnicima obiteljske medicine o korištenju aplikacije Portal zdravlja u komunikaciji s pacijentima te promocija korištenja digitalnih alata od strane liječnika obiteljske medicine i pacijenata, uključujući korištenje Portala zdravlja. Osim toga, u tijeku je izrada web stranice posvećene najčešćim kroničnim nezaraznim bolestima, a namijenjene osobama koje žive s istima kako bi im se olakšalo razumijevanje zdravstvenog stanja te ih se osnažilo za aktivniju ulogu u brizi za vlastito zdravlje.
Program dvodnevne radionice otvorio je pozdravnim govorom izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a okupljenima su se obratile i dr. Dunja Skoko Poljak ispred Ministarstva zdravstva, Jelena Curać ispred Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, svi naglasivši važnost projekta usmjerenog ka osnaživanju pacijenata s kroničnim nezaraznim bolestima kao najčešćim bolestima u populaciji.
Kako bi se prikazao kontekst u kojem se određene prakse nastoje implementirati, dr. Dunja Skoko Poljak iz Ministarstva zdravstva održala je predavanje o hrvatskom zdravstvenom sustavu, a dr. Dubravka Duliba Pezelj iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje predstavila je model financiranja zdravstvene zaštite Hrvatskoj. Zatim je Hrvoje Belani, načelnik Sektora za implementaciju i unapređenje informacijskih sustava u Ministarstvu zdravstva, objasnio funkcioniranje Portala zdravlja kao središnjeg nacionalnog portala za pacijente. O samoj ulozi pacijenata i važnosti njihovog uključivanja u kreiranje zdravstvenih politika i inicijativa govorio je Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu. Prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak okupljenima je približila značaj Andrije Štampara kao oca modernog javnog zdravstva te njegove uloge u postavljanju temelja hrvatskom javnom zdravstvu.
Program je nastavljen izlaganjem ranije spomenutog baskijskog primjera dobre prakse Osasun Eskola kojeg su predstavili Jon Txarramendieta, Begona Belarra i Sonia Navarro. Zatim su predstavnici institucija koje sudjeluju u projektu izvijestili o statusu vlastitih dobrih praksi: Christina Plomariti i Sofia Reppou ispred Aristotelovog sveučilišta u Solunu (Grčka) te Francesco Gioia ispred Regionalne zdravstvene službe USL Umbria (Italija). Dr. Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, izvijestila je o izabranim značajkama primjera dobre prakse te statusu njihove implementacije u hrvatski zdravstveni sustav. Drugi dan programa obilježile su moderirane rasprave o preprekama i njihovom nadilaženju tijekom provedbe projekta, kao i o održivosti implementiranih značajki po završetku provedbe projekta, o čemu je uz grčke i talijanske kolege, izvijestila mr.sc. Tanja Lelas ispred Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Raspravu je moderirala Yhasmine Hamu Azcárate. Svi sudionici složili su se kako im je bilo korisno razmijeniti iskustva i učvrstiti suradnju te se vesele nastavku projektnih inicijativa, napretku u implementaciji dobrih praksi te, u konačnici, kvalitetnoj diseminaciji i osiguranoj održivosti istih.
Osim radnog dijela programa, gosti iz Španjolske i Grčke imali su prilike upoznati ljepote Zagreba uz turističkog vodiča tijekom organiziranog razgleda grada, a zajedničko druženje domaćina i gostiju doprinijelo je jačanju međusobne suradnje.
Više o projektu možete pronaći na službenoj web stranici i na linku.
Hrvatski zavod za javno zdravstvno ponosan je na uspješno održanu dvodnevnu radionicu, čiji djelić atmosfere donosimo u fotogaleriji.
