Pod sloganom „Ja jesam i hoću“ danas, 4. veljače, konferencijom za medije obilježen je Međunarodni dan protiv raka (World Cancer Day) kako bi se, kao i svake godine, podigla svijest javnosti o raku. Taj je dan ujedno i početak Hrvatskog tjedna protiv raka. Sloganom „Ja jesam i hoću“ želi se istaknuti uloga svakog pojedinca u brizi o svom zdravlju kroz odluke da se odazove na programe probira i usvoji zdrave životne navike.
Konferencija se održala u organizaciji Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske lige protiv raka i Udruge Sve za nju. Posebno se tom prigodom naglasila aktualna situacija u donošenju Nacionalnog plana protiv raka te osvrnulo na aktualnu epidemiološku situaciju kao i programe ranog otkrivanja raka.
Ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić govorio je o aktivnostima i velikim naporima cijelog zdravstvenog sustava u suzbijanju raka. Potom su o aktualnostima na ovom području izlagali dr. sc. Mario Šekerija, voditelj Registra za rak RH pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, prof. dr. Stjepko Pleština ispred Povjerenstva za izradu i praćenje Nacionalnog plana protiv raka Ministarstva zdravstva. U ime prof. dr. sc. Mirjane Kujundžić Tiljak, ravnateljice Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Nataša Antoljak govorila je o obrazovanju zdravstvenih djelatnika i preventivnim aktivnostima, a zatim prof. dr. sc. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka.
Prema riječima sudionika, broj osoba oboljelih od malignih bolesti u stalnom je porastu. To je u najvećoj mjeri rezultat povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba koje dosežu godine života u kojima se maligne bolesti češće pojavljuju. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se globalno broj oboljelih povećati sa 18 milijuna u 2018. godini na 29,5 milijuna u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti sa 9,5 milijuna na 16,4 milijuna godišnje.
Rak je također značajan zdravstveni problem stanovništva Hrvatske. U posljednjih se 15 godina godišnje u prosjeku dijagnosticira 11 510 slučajeva invazivnog raka kod muškaraca te 9 980 kod žena. Prema zadnjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj su 2015. godine zabilježena 22 503 slučaja malignih bolesti (11 969 kod muškaraca i 10 534 kod žena) odnosno stopa incidencije iznosila je 535,3/100.000; 590,0/100.000 za muškarce i 484,3/100.000 za žene. Najčešći oblik raka kod muškaraca je rak pluća, dok je kod žena najčešći rak dojke. Pet najčešćih sijela kod oba spola odgovorno je za više od polovice svih slučajeva raka. Kao i u svijetu, za očekivati je da će broj slučajeva raka u Hrvatskoj rasti, prvenstveno zbog starenja stanovništva
U Hrvatskoj se provodi organizirani probir na rak dojke i rak debelog crijeva. Također se provodi organizirani probir na nacionalnoj razini za rak vrata maternice, koji je u reorganizaciji zbog potencijalnog uvođenja HPV dijagnostike kao metode probira. U tijeku su i pripreme za uvođenje probira za rak pluća niskodoznom CT dijagnostikom.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj se provodi od 2006. godine. Trenutno je u tijeku peti ciklus, a svaki ciklus traje dvije godine. Program uključuje mamografiju za sve žene u dobi od 50 – 69 godina. Cilj je Programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke. Svake se godine u okviru Programa obavi oko 150.000 mamografskih pregleda, a otkriveno je ukupno više od 5.000 novih karcinoma dojke. Analiza rezultata je pokazala da je prosječni odaziv u RH oko 60 %, a pojedine županije bilježe odaziv između 70 i 80 %.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva se provodi od 2007. godine. Svake se dvije godine pismom pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa je u skladu s preporukama Europske komisije.
Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. godine i do sada su obavljena tri ciklusa pozivanja, a započeo je četvrti. Procjena odaziva prethodnog ciklusa je 25 – 46 % ovisno o županiji i godištu, a veći je u starijoj dobnoj skupini. U nekoliko je županija postignut značajan porast broja osoba koje su se odazvale, što je rezultat trajnog prosvjećivanja građana. Procjena udjela testiranih osoba unutar programa je 21 %. Osobita vrijednost programa je visok udio osoba u kojih su otkriveni i uklonjeni polipi, što predstavlja najbolju prevenciju raka debelog crijeva.
Za suzbijanje ovog vodećeg javnozdravstvenog problema neophodno je jačanje suradnje cijelog zdravstvenog sektora te intenzivna suradnja s civilnim sektorom. Takav se pristup najbolje očituje u nacionalnim programima ranog otkrivanja raka u koje je izravno uključeno više od 5000 zdravstvenih djelatnika. Združeno, koordinirano djelovanje još većeg broja zdravstvenih ustanova i djelatnika temelj je Nacionalnog plana protiv raka, što s ponosom danas najavljujemo.
