Prevencija na populacijskoj razini
Oko 30 % svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih ponašajnih rizika: prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatne tjelesne aktivnosti, te konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda. Sama ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i za više od 70 % svih smrti zbog karcinoma pluća. Oko 70 % svih smrti povezanih s malignim bolestima događa se u slabije razvijenim zemljama, a 20 % ih je uzrokovano virusnim infekcijama (virusi hepatitisa B i C, humani papiloma virus).
Podaci o zdravstvenim navikama hrvatskog pučanstva su poražavajući; prema postotku pušača i postotku pretilih osoba u samom smo europskom vrhu, što ima značajan utjecaj na veću pojavnost zloćudnih bolesti. S obzirom da se više od 40% svih malignih bolesti može prevenirati usvajanjem zdravih životnih navika, epidemiološka situacija se može poboljšati mjerama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije.
Na primarnoj se razini to može postići promicanjem zdravih životnih navika i postupaka.
Na sekundarnoj razini su započeta tri Nacionalna programa za rano otkrivanje zloćudnih bolesti – raka dojke, debelog crijeva i vrata maternice – koji su na razini cijelog stanovništva najučinkovitija mjera sekundarne prevencije. Uspijemo li otkriti zloćudnu bolest dovoljno rano, šanse za preživljenje se znatno povećavaju.
Tercijarna prevencija na državnoj razini može postići dostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi i smjernice u liječenju i praćenju bolesnika.
Na sljedećoj stranici pročitajte podatke o epidemiološkoj situaciji raka u Hrvatskoj.