Rujan je mjesec posvećen podizanju svijesti o raku u dječjoj dobi, s ciljem informiranja javnosti o važnosti ranog prepoznavanja simptoma te osiguravanja pravodobne dijagnoze i liječenja za svako dijete. Svake godine u svijetu od raka oboli oko 400 000 djece i adolescenata u dobi od 0 do 19 godina. Simbol raka u dječjoj dobi je zlatna vrpca, odabrana jer predstavlja vrijednost i snagu djece oboljele od raka.
Simptomi raka kod djece često su nespecifični i mogu nalikovati simptomima drugih, češćih bolesti. Neki od simptoma na koje treba obratiti pažnju su:
- dugotrajan umor i blijedilo
- učestale infekcije ili simptomi slični gripi koji ne prolaze
- neobjašnjive modrice ili krvarenja
- noćno znojenje i povišena temperatura
- dugotrajni bolovi u kostima ili zglobovima
- bol od koje se dijete budi noću
- šepanje ili slabost nogu
- kvrge ili otekline bilo gdje na tijelu
- krv u mokraći ili stolici
- gubitak tjelesne mase
- promjene na očima ili madežima
- povraćanje koje naizgled nema uzrok
- glavobolja, vrtoglavica i nespretnost.
Pojava ovih simptoma ne znači nužno da dijete ima rak, ali ako traju ili se pogoršavaju, važno je odvesti dijete na liječnički pregled.
Dječji rak najčešće nema poznat uzrok te nastaje zbog genetskih promjena u stanicama. Oko 10 % slučajeva povezano je s nasljednim genetskim čimbenicima. Neke kronične infekcije, poput HIV-a, Epstein–Barr virusa i malarije (prevalencija kojih je viša u zemljama nižeg dohotka), mogu povećati rizik. Rak u dječjoj dobi stoga uglavnom ne možemo spriječiti, ali možemo cijepljenjem djece protiv hepatitisa B i HPV-a smanjiti rizik od pojedinih vrsta raka u kasnijoj životnoj dobi.
Budući da se dječji rak uglavnom ne može spriječiti, ključno je njegovo rano prepoznavanje, pravodobno postavljanje točne dijagnoze i brzo započinjanje odgovarajućeg liječenja. Rano otkrivanje bolesti povećava vjerojatnost izlječenja, smanjuje rizik od komplikacija te često omogućuje manje zahtjevno liječenje. Terapija najčešće uključuje kemoterapiju, kirurško liječenje i/ili radioterapiju, uz kontinuirano praćenje i potporu djetetovog rasta, razvoja i prehrane.
Zahvaljujući pravodobnoj dijagnozi i dostupnosti suvremenog liječenja, u razvijenim zemljama izliječi se više od 80 % djece oboljele od raka. U zemljama s nižim prihodima stopa izlječenja manja je od 30 %, ponajprije zbog kasne ili pogrešne dijagnoze, otežanog pristupa liječenju, prekida terapije i nedostatka lijekova.
U Hrvatskoj u posljednjih 5 godina (2019.-2023.) od raka godišnje prosječno oboli 55 dječaka i 45 djevojčica u dobi od 0-14 godina. Najčešće se, u oko trećini slučajeva, dijagnosticira leukemija, slijede tumori mozga i Hodgkinov limfom. Kod adolescenata (15-19 godina) se češće javljaju limfomi, rak štitnjače i testisa te rak kostiju (najčešće osteosarkom).
Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je u 2023. godini dijagnoza maligne bolesti postavljena u 97 djece (32 u dobi od 0-4 godine, 29 u dobi 5-9 godina i 36 u dobi od 10-14 godina), od toga 47 djevojčica i 50 dječaka. U 2024. godini od malignih bolesti umrlo je 10 djece (troje u dobi od 0-4 godine, 5 u dobi 5-9 godina i dvoje u dobi 10-14 godina), od toga 6 djevojčica i 4 dječaka.
Najnoviji podaci 4. ciklusa međunarodnog istraživanja o preživljenju od raka, CONCORD, u kojem po treći put sudjeluje i Hrvatska s podacima Registra za rak, pokazali su daljnja poboljšanja u preživljenju od raka kod djece u dobi od 0 do 14 godina. Međutim, postoje značajne razlike između zemalja ovisno o stupnju razvijenosti, pa je tako u zemljama visokog dohotka preživljenje veće od 80%, u zemljama višeg srednjeg dohotka 60-80 %, dok u zemljama nižeg srednjeg dohotka iznosi 50-60 %.
Podaci za Hrvatsku pokazuju 5-godišnje preživljenje od 81,1 % za djecu dijagnosticiranu u razdoblju 2015.-2019. godine, što je poboljšanje u odnosu na 79,0 % za djecu dijagnosticiranu 2010.-2014. godine.
Iako su prognoze za većinu oblika dječjeg raka vrlo dobre, kod nekih dijagnoza preživljenje je i dalje nisko. Osim toga, liječenje raka u dječjoj dobi može dovesti do trajnih posljedica za zdravlje i povećati rizik od nekih vrsta raka u odrasloj dobi, zbog čega je važno redovito praćenje djece.
Izvori:
Rak u Hrvatskoj 2023./2024. | Hrvatski zavod za javno zdravstvo
https://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(26)00189-3/fulltext