Svjetski dan osoba sa stomom obilježava se prve subote u listopadu s ciljem podizanja svijesti o životu ljudi sa stomom, upoznavanja s njihovim potrebama, poteškoćama i ograničenjima te pružanja podrške tim osobama. Ovaj dan ujedno koristimo da podsjetimo ostale građane na načine prevencije i važnost pravodobnog otkrivanja bolesti, odazivanjem na preventivne programe probira raka, osobito kada je riječ o raku debelog crijeva.
Što je stoma?
Stoma je kirurški napravljen otvor na trbušnoj stijenci kroz koji se prazni stolica ili mokraća. Taj postupak se zov ostomija. Na otvor stome najčešće se stavlja i mijenja posebna vrećica za prikupljanje sadržaja, a samo u nekih vrsta ostomije vrećica nije potrebna jer se sadržaj pohranjuje u unutarnjem spremniku.
Koji su razlozi zbog kojih se mora napraviti ostomija?
Ostomija može biti potrebna zbog različitih bolesti i stanja, poput raka, upalnih bolesti crijeva, divertikulitisa, urođenih anomalija ili teških ozljeda trbuha i zdjelice. Može se napraviti u bilo kojoj dobi i može biti privremena ili trajna.
Vrste ostomija
Kolostoma – dio debelog crijeva izvodi se kroz trbušnu stijenku i stvara stomu za izlučivanje stolice.
Ileostoma – završni dio tankog crijeva (ileum) izvodi se kroz trbušnu stijenku i stvara stomu za izlučivanje stolice.
Urostoma – mokraća se preusmjerava iz mokraćnog sustava kroz stomu na trbuhu.
Najveći broj osoba sa stomom čine pacijenti operirani zbog raka debelog crijeva.
Rak debelog crijeva jedan je od tri najčešća oblika raka u svijetu, a odgovoran je za približno 10 % svih dijagnosticiranih slučajeva raka. Također je drugi najčešći uzrok smrti od karcinoma u svijetu.
Procjenjuje se da je 2022. godine u svijetu zabilježeno oko 1,9 milijuna novih slučajeva raka debelog i završnog crijeva i više od 900 000 smrtnih ishoda.
Ako se na vrijeme otkrije, rak debelog crijeva izlječiv je u 9 od 10 slučajeva.
Prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske, u 2023. god. rak debelog i završnog crijeva otkriven je u 3 820 osoba – 2 262 muškarca i 1 558 žena, a 2024. godine od zloćudne novotvorine debelog i završnog crijeva umrlo je 1 933 osoba – 1 136 muškaraca i 797 žena. U Hrvatskoj je krajem 2023. godine živjelo oko 25 000 osoba kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza raka debelog i završnog crijeva.
Rizik od razvoja raka debelog crijeva raste s dobi, a većina slučajeva pojavljuje se u osoba starijih od 50 godina. Rak debelog crijeva nastaje i raste relativno sporo tijekom više godina, a primjenom metoda ranog otkrivanja moguće ga je otkriti znatno prije nego što se pojave prvi uočljivi znakovi bolesti. Testiranjem prisutnosti krvi u stolici mogu se otkriti i najmanji tragovi krvi u stolici, što je često prvi znak raka, polipa ili nekih drugih bolesti debelog crijeva.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Odlukom Vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju.
Na području Grada Zagreba trenutno se provodi prva faza uvođenja nove vrste probirnog testa na skrivenu krv u stolici stojno očitavanim imunokemijskim testom (engl. fecal immunochemical test, skrać. FIT). Pravodobno otkrivanje bolesti ključno je za uspješnije liječenje, stoga je važno odazvati se pozivu na ovaj probir i učiniti uzorkovanje stolice u okviru nacionalnog programa.
Više informacija o Nacionalnom programu možete pronaći ovdje.
Izvor:
https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/colorectal-cancer
https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2026/02/Bilten-2023.pdf