Svjetski dan Roma, 8. travnja, obilježava se u spomen na održavanje prvog Svjetskog kongresa Roma 1971. godine u Londonu, a koji se smatra jednim od najvažnijih događaja u povijesti Roma. Na tom kongresu sastali su se predstavnici Roma iz četrnaest zemalja svijeta te su usvojene odluke o prihvaćanju romske zastave i službene himne. Prvi kongres rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika – rromani ćhiba i službenim prihvaćanjem naziva “Rom”, što na romskom jeziku znači čovjek. Ovaj datum obilježava se od četvrtog Svjetskog kongresa Roma održanog 1990. g. u Poljskoj, gdje je donesena odluka kako će se dan otvaranja prvog Svjetskog kongresa Roma u Londonu 1971. g. proglasiti Svjetskim danom Roma.
U Republici Hrvatskoj Romima je zajamčena ravnopravnost, kao i pripadnicima svih nacionalnih manjina, a sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, socijalna pravda te poštivanje prava čovjeka temeljne su vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske. Člankom 14. Ustava propisano je sljedeće: “Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki.” Na tim ustavnim odrednicama temelji se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i sustav zakonodavstva u Republici Hrvatskoj kojim se štite ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine (Državni zavod za statistiku), u Republici Hrvatskoj živi 17.980 pripadnika romske nacionalne manjine. Najviše Roma živi na području Međimurske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije te Grada Zagreba.
Vlada Republike Hrvatske donijela je 2021. godine Odluku o donošenju Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za 2021. i 2022. godinu. Nacionalnim planom za uključivanje Roma (2021. – 2027.) postavlja se strateški okvir za razvoj jednakosti, uključivanja i sudjelovanja pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj do 2027. godine, a isti se temelji na Ustavu Republike Hrvatske i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, ali i Zakonu o suzbijanju diskriminacije te nizu drugih povezanih zakona i javnih politika, prije svega s Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine. Jedan od posebnih ciljeva Nacionalnog plana je poboljšano zdravlje Roma i učinkovit, jednak pristup Roma kvalitetnim zdravstvenim uslugama kojima se planiraju provesti aktivnosti u okviru mjera: smanjivanje jaza očekivanog životnog vijeka između Roma i opće populacije, ispunjavanje preduvjeta za sustavno praćenje zdravlja romske populacije, unaprjeđenje reproduktivnog zdravlja Romkinja, povećanje informiranosti romske populacije o rodno utemeljenom nasilju.
Dosadašnje politike na nacionalnoj razini i razini EU doprinijele su zaustavljanju negativnih trendova, čak i u razdobljima teških ekonomskih kriza, no potrebno je i dalje provoditi aktivnosti na smanjivanju ili potpunom dokidanju nejednakosti između Roma i ostalih hrvatskih građana.