Objavljeno Europsko izvješće o drogama 2022.

EUROPSKO IZVJEŠĆE O DROGAMA ZA 2022.: NAJVAŽNIJE

Ponuda i uporaba droga vraćaju se nakon poremećaja uzrokovanog COVID-om 19

(14. lipnja 2022., Lisbon) Povećanje ponude i uporabe droga nakon poremećaja uzrokovanog bolešću COVID-19 jedan je od problema koji je istaknula Agencija EU-a za droge (EMCDDA) predstavljajući svoje Europsko izvješće o drogama za 2022.: trendovi i razvoj (1). U izvješću se daje najnoviji pregled situacije u području droga u Europi, istražujući dugoročne trendove i nove prijetnje. U trenutku kada međunarodna situacija donosi nove izazove, u izvješću se razmatra i kako aktualni globalni događaji mogu utjecati na dinamiku problema droga u Europi u budućnosti.

U godišnjem pregledu opisuje se kako se problemi s drogom u Europi nastavljaju razvijati te kako inovacije utječu na tržište droga. Dostupnost droga i dalje je na visokoj razini u cijeloj EU (u nekim slučajevima, kao što je kokain, premašuje razinu prije pandemije), a snažne i opasne tvari se i dalje pojavljuju. U izvješću se također otkriva kako proizvodi od kanabisa postaju sve raznolikiji i kako raste proizvodnja sintetičkih droga u Europi.

Kad je riječ o uporabi droga, postoje i znakovi povratka na razine prije pandemije. Na primjer, analizom otpadnih voda otkriveno je povećanje uporabe kokaina, cracka, amfetamina i metamfetamina u nekim gradovima između 2020. i 2021. (2). Budući da su ograničenja povezana s pandemijom bolesti COVID-19 ublažena diljem Europe, čini se da su se službe za tretman ovisnosti i druge službe vratile na uobičajen način rada, a neke od inovativnih praksi koje su usvojene tijekom lockdowna (službe e-zdravstva, telemedicina) zadržane su i dalje.

Ylva Johansson, povjerenica Europske komisije za unutarnje poslove, kaže: „Nastavak eskalacije proizvodnje sintetičkih droga u EU-u pokazuje nemilosrdnu želju organiziranih kriminalnih skupina da profitiraju od ilegalne trgovine drogom, dovodeći javno zdravlje i sigurnost u opasnost. Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su partnerstva između europskih i međunarodnih kriminalnih mreža dovela do rekordne dostupnosti kokaina i industrijske proizvodnje metamfetamina u Europi. To sa sobom nosi potencijal za povećanu uporabu i štetne posljedice. EU i njegove države članice i dalje će se boriti protiv tih prijetnji koje se razvijaju zajedničkim naporima, na temelju prioriteta EU-a u području kriminala te strategija povezanih s drogama i sigurnošću.”

Direktor EMCDDA-a Alexis Goosdeel dodaje: „Poruka ovog izvješća može se sažeti u tri riječi: Everywhere, Everything, Everyone (svugdje, sve, svi). Etablirane droge nikada nisu bile tako pristupačne, a i dalje se pojavljuju snažne nove tvari. Danas gotovo sve što ima psihoaktivna svojstva može biti droga, budući da granice između dopuštenih i nezakonitih tvari blijede. Isto tako, svatko može imati izravne ili neizravne posljedice jer problemi s drogom pogoršavaju većinu drugih važnih zdravstvenih i društvenih izazova s kojima se danas suočavamo. Ovo izvješće dolazi u vrijeme kada su važni globalni događaji povezani sa svim područjima naših života. U okviru analize trenutačnih trendova i novih prijetnji istražuje se kako bi ta kretanja mogla utjecati na probleme s drogom u Europi u budućnosti. Čvrsto vjerujem da se složena pitanja politike u području droga mogu riješiti samo ako svoje odgovore temeljimo na uravnoteženom razumijevanju problema koje se temelji na dokazima.”

I dalje se pojavljuju opasne nove psihoaktivne tvari – katinoni u središtu pozornosti

Nove psihoaktivne tvari (NPT) nastavljaju se pojavljivati u Europi po jedna tjedno, što predstavlja javnozdravstveni izazov. Tijekom 2021. godine 52 nove droge prvi su put prijavljene putem Sustava ranog upozoravanja EU-a (EWS), čime je ukupan broj novih psihoaktivnih tvari koje prati EMCDDA porastao na 880. U 2021. po prvi je put prijavljeno šest novih sintetičkih opioida, 6 sintetičkih katinona i 15 novih sintetičkih kanabinoida. Novo izvješće o postignućima EWS-a objavljeno je danas kada mreža slavi svoju 25. obljetnicu (3).

Rekordne količine novih psihoaktivnih tvari zaplijenjene su u Europi 2020. (27 država članica EU-a, Turska i Norveška), čineći ukupno 6,9 tona (41 100 zapljena). Od zaplijenjenih materijala, 65% (3,3 tone) odnosilo se na sintetičke katinone, koji se često prodaju kao zamjena postojećim stimulansima (npr. kokain, MDMA). Nakon uvođenja kontrole sintetskih katinona u Kini, najveći dio velikih količina tih tvari koje su se 2020. krijumčarile u Europu dolazio je iz Indije, što vjerojatno odražava prilagodbu tržišta pravnim kontrolama i poremećajima u opskrbi. Krajem 2021. EMCDDA je nadzirao 162 sintetička katinona, što ju je učinilo drugom najvećom kategorijom novih psihoaktivnih tvari koje su promatrane nakon sintetičkih kanabinoida (praćeno 224). Rekordno krijumčarenje sintetskih katinona u Europu i izvješća o štetnim posljedicama (npr. trovanjima) potaknuli su nove odgovore. Za dva sintetička katinona 3-MMC i 3-CMC izvršena je procjena rizika u 2021. te je Europska komisija predložila njihovu kontrolu diljem EU-a.

Kanabis – novi događaji u vezi s najpopularnijom nezakonitom drogom u Europi

Razvoj događaja u području kanabisa dovodi do novih izazova u pogledu načina na koji zemlje odgovaraju na najčešće konzumiranu nezakonitu drogu u Europi. Proizvodi od kanabisa postaju sve raznolikiji, uključujući ekstrakte i jestive ekstrakte (visok udio THC-a) i proizvode od CBD-a (nizak udio THC-a). Mijenja se i europsko okruženje politike o kanabisu, a područje primjene politika postupno se povećava. Osim kontrole nezakonitog kanabisa, politike sada obuhvaćaju i reguliranje kanabisa za medicinsku i drugu uporabu (npr. sastojci u prehrambenim proizvodima i kozmetičkim proizvodima).

Prosječni udio THC-a u smoli kanabisa 2020. iznosio je 21%, gotovo dvostruko više nego u biljnom kanabisu (11%), što je obrnulo trend zabilježen posljednjih godina, kada je biljni kanabis obično bio visokopotentan. To odražava tržišne inovacije jer se čini da su proizvođači smole, obično izvan EU-a, odgovorili na konkurenciju biljnog kanabisa proizvedenog u Europi. U izvješću se ističu i razlozi za zabrinutost u pogledu nezakonitih proizvoda od kanabisa s primjesama sintetičkih kanabinoida, koji mogu biti vrlo snažni i toksični.
Konzumenti koji vjeruju da su kupili proizvode od prirodnog kanabisa možda nisu svjesni da proizvod sadržava sintetičke kanabinoide i da su izloženi većim zdravstvenim rizicima.

Znakovi sve veće proizvodnje, krijumčarenja i dostupnosti droga u Europi

Tijekom 2020. zatvoreno je više od 350 laboratorija za proizvodnju nezakonitih droga, uključujući neka proizvodna postrojenja za kokain, metamfetamin i katinon velikih razmjera. Najnovija analiza upućuje na to da je dostupnost kokaina u Europi i dalje visoka, što donosi niz zdravstvenih prijetnji. U EU-u je 2020. zaplijenjeno rekordnih 213 tona kokaina (202 tone 2019.), a uništena su 23 laboratorija (15 u 2019.) (4).

Dostupnost amfetamina također je visoka i možda je u porastu. Tijekom 2020. države članice EU-a zaplijenile su rekordnih 21,2 tone (2019. zaplijenjeno je 15,4 tone), a zatvoreno je 78 laboratorija za amfetamine (38 u 2019.).
Izvješće ukazuje na sve veći broj zatvorenih proizvodnih pogona za proizvodnju metamfetamina srednjih i velikih razmjera u Europi. Proizvodnja i opskrba metamfetaminom nedavno se promijenila u Europi.
Takav razvoj događaja predstavlja rizik od šire dostupnosti i potencijal za povećanu uporabu.

Broj zatvorenih laboratorija za proizvodnju MDMA-a (29) ostao je relativno stabilan u 2020. Osim toga, zatvoreno je 15 postrojenja za proizvodnju katinona (5 u 2019.), a zaplijenjeno je 860 kg kemijskih prekursora za proizvodnju katinona (438 u 2019.). Iako rjeđi, nezakoniti laboratoriji koji proizvode heroin, ketamin, GBL i DMT također su zatvoreni u EU-u 2020.

Ključno pitanje postavljeno u izvješću jest smanjuju li se tržišta droga na mračnoj mreži (darknet). Čini se da je niz čimbenika utjecao na aktivnost na tim tržištima (npr. aktivnosti tijela kaznenog progona, problemi s isporukom, prevare).
Krajem 2021. procijenjeni prihodi dramatično su pali na nešto manje od 30 000 EUR dnevno (u usporedbi s milijun EUR dnevno u 2020.). Čini se da se prednost daje društvenim medijima i aplikacijama za trenutačnu razmjenu poruka kao sigurnijem i praktičnijem izvoru opskrbe, što naglašava potrebu za odgovorima u tom području.

Potreba za povećanjem broja službi za tretman i smanjenje štete

U današnjem se izvješću naglašava potreba za povećanjem broja službi za tretman ovisnosti i smanjenje štete u Europi za intravenske konzumente droga. Samo su Češka, Španjolska, Luksemburg i Norveška 2020. izvijestile o ispunjavanju ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za 2020. u pogledu opskrbe 200 šprica godišnje po intravenskom konzumentu droga. Također je cilj uključiti 40% populacije visokorizičnih konzumenata opioida u liječenje agonistima opioida (OAT), što je zaštitni čimbenik protiv predoziranja drogom. Procjenjuje se da je 2020. u EU-u bilo milijun visokorizičnih konzumenata opioida, a 514 000 konzumenata u liječenju OAT-a, što upućuje na ukupnu pokrivenost tretmana od 50 %. Međutim, postoje velike razlike među zemljama, a pružanje tretmana i dalje je nedovoljno u mnogim državama članicama EU-a.

Intravenska uporaba droga povezana je s ozbiljnim zdravstvenim problemima, kao što su zarazne bolesti, predoziranje i smrtni slučajevi. Iako se intravenska uporaba heroina smanjuje, sve je veća zabrinutost u pogledu intravenske uporabe šireg raspona tvari, uključujući amfetamine, kokain, sintetičke katinone, propisane opijate i druge lijekove.

Procjenjuje se da je u EU-u 2020. bilo 5800 smrtnih slučajeva zbog predoziranja nedopuštenim drogama. Većina tih smrtnih slučajeva bila je povezana s toksičnošću više vrsta droga, koja obično uključuje kombinacije nezakonitih opioida, drugih nedopuštenih droga, lijekova i alkohola (5). Osim visoke dostupnosti kokaina u Europi, izvješća pokazuju da se uporaba cracka možda povećava i da se sada vidi među ranjivim konzumentima droge u više gradova i zemalja. Crack se obično puši, ali se također može injektirati i povezan je s nizom zdravstvenih i društvenih šteta (npr. zarazne bolesti i nasilje). Dugoročni trendovi ukazuju na procjenu otprilike 7000 osoba koje su 2020. započele tretman zbog problema s crackom u Europi, što je trostruko više nego 2016.

Međunarodna situacija: novi izazovi i moguće prijetnje

Na probleme s drogom u Europi mogu utjecati razvoji na međunarodnoj razini. U današnjem izvješću razmatraju se najnovija kretanja u Afganistanu i Ukrajini te moguće posljedice za područje droga. Iako je prerano za procjenu punog učinka tih događaja, bit će potrebno ciljano praćenje situacije za informiranje politika prema drogama i odgovore.

Unatoč zabrani proizvodnje, prodaje i krijumčarenja nezakonitih droga u Afganistanu za 2022., čini se da se uzgoj maka nastavlja. Zbog postojećih financijskih problema u zemlji prihodi od droga mogli bi postati važniji izvor prihoda, što bi moglo dovesti do povećanja krijumčarenja heroina u Europu. Drugo je ključno pitanje hoće li Europa postati potrošačko tržište metamfetamina proizvedenog u Afganistanu.
Europski proizvođači trenutačno opskrbljuju tržište EU-a tom drogom. Međutim, nedavno je zabilježena i proizvodnja metamfetamina s efedrom velikih razmjera u Afganistanu, kao i povećane zapljene te droge na nekim poznatim putovima krijumčarenja heroina.

Rat u Ukrajini je pridonio nesigurnosti situacije u odnosu na droge u Europi. Osobe koje su pristupile tretmanu ovisnosti u Ukrajini činit će mali udio osoba koje traže utočište u EU-u. Tim će pojedincima biti potreban kontinuitet tretmana, kao i usluge prilagođene njihovim specifičnim potrebama i jeziku. Općenito, osobe koje bježe od sukoba vjerojatno su pretrpjele ozbiljan psihološki stres, zbog čega bi u budućnosti mogle postati osjetljivije na probleme zlouporabe droga. Rat bi također mogao uzrokovati promjene u krijumčarskim rutama jer kriminalci iskorištavaju ranjivosti ili izbjegavaju zahvaćena područja.

Predsjednik Upravnog odbora EMCDDA-a Franz Pietsch zaključuje: „Današnje izvješće pruža nam strateški i holistički pregled situacije u području droga u Europi i njezinih posljedica za javno zdravlje i sigurnost. To je ključan resurs koji pomaže tvorcima politika i stručnjacima u području droga da poboljšaju svoju pripravnost i odgovor. Ovaj tjedan obilježava se 25. obljetnica Sustava ranog upozoravanja u slučaju pojave novih psihoaktivnih tvari u EU. Kako se nove droge nastavljaju pojavljivati, potrebna je veća podrška nacionalnim sustavima ranog upozoravanja te forenzičnom i toksikološkom testiranju kako bi se bolje otkrile i odgovorilo na nove prijetnje te zaštitilo javno zdravlje.”

(1) Europsko izvješće o drogama za 2022. (25 jezika)

 

Nacionalni podatci na kojima se temelji izvješće (Statistički bilten za 2022.) – https://www.emcdda.europa.eu/data/stats2022_en

U izvješću se opisuje situacija u području droga do kraja 2021. na temelju podataka za 2020. i, ako su dostupni, za 2021.

(2) https://www.emcdda.europa.eu/news/2022/2/latest-wastewater-data-reveal-drug-taking-habits-75-european-cities_en

(3) https://www.emcdda.europa.eu/publications/rapid-communication/update-eu-early-warning-system-2022_en

(4) Najnovije analize tržišta kokaina i metamfetamina u EU-u — https://www.emcdda.europa.eu/publications/eu-drug-markets_en

(5) Miniguides EMCDDA-a za odgovor na probleme s drogom – https://www.emcdda.europa.eu/publications/health-and-social-responses-a-european-guide_en