Čuvajte živote, usporite

 

 

 
Četvrti tjedan sigurnosti cestovnog prometa obilježava se u razdoblju od 8. do 14. svibnja 2017. godine. Naziv ovogodišnje službene međunarodne kampanje je „Čuvajte živote, usporite“ (Save Lives: #SlowDown). Osnovni je cilj kampanje povećati svijest o tome da je brzina jedan od ključnih rizičnih čimbenika za nastanak prometnih nesreća.

U svijetu godišnje u prometnim nesrećama smrtno strada oko 1,25 milijuna osoba. Cestovne prometne nesreće su vodeći uzrok smrti među mladima u dobi 15-29 godina. Nastave li se dosadašnji trendovi, procjenjuje se da će se do 2030. godine cestovne prometne nesreće umjesto sadašnjeg devetog biti peti mjesto vodeći uzroka smrti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije nepropisna i neprimjerena brzina uzrokuje jednu trećinu prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama u razvijenim državama i gotovo polovicu ovih nesreća u srednje i slabije razvijenim državama svijeta. Samo 47 država u svijetu slijedi dobru praksu sigurnosti u prometu implementacijom ograničenja brzine u gradskim područjima na 50 km/h ili manje, uz mogućnost da lokalne nadležne vlasti mogu dodatno ograničiti brzinu ovisno o okolini, npr. u blizini škole. Povećanjem brzine povećava se zaustavni put vozila, a time i rizik nastanka prometne nesreće. Primjerice, pri brzini osobnog vozila od 80 km/h (u uvjetima suhe ceste), potrebno je ukupno 57 metara da se vozilo zaustavi, a pri brzini od 50 km/h potrebno je 27 metara za zaustavljanje.

Osnovne smjernice za smanjenje brzine u prometu

  • Izgradnja ili dorada prometnica koja uključuje mehanizme za usporavanje prometa
  • Donošenje propisa o ograničenju brzine ovisno o namjeni prometnica
  • Provedba zakona o ograničenju brzine
  • Unapređenje tehnologije proizvodnje vozila
  • Povećanje svijesti o brzini kao čimbeniku rizika za nastanak prometnih nesreća

 

U Hrvatskoj se posljednjih godina bilježi izražen trend smanjenja smrtnosti od prometnih nesreća usprkos povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, stopa smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća za Hrvatsku je 2006. godine iznosila 13,8/100 000, dok je 2015. godine iznosila 8,2/100 000. U 2015. godini je najveći broj prometnih nesreća nastao zbog pogreške vozača i to najviše zbog brzine neprimjerene uvjetima na cesti (21,1 %).

Hrvatska ima sveobuhvatnu zakonsku regulativu u području sigurnosti u prometu koja je najviše sadržana u okviru Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Od 1994. godine se provodi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa, a u travnju 2011. godine je prihvaćen prijedlog Nacionalnog programa za razdoblje od 2011. – 2020. godine. Osnovni cilj nacionalnog programa je smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za 50 % do 2020. godine. Iako je postignut značajan napredak u području sigurnosti u cestovnom prometu i dalje će se sukladno međunarodnim inicijativama i nacionalnim smjernicama provoditi sustavan rad na povećanju sigurnosti u prometu.

 

Vozite li prebrzo?

Želite li stići do cilja, USPORITE!

 

Više o Četvrtom tjednu sigurnosti cestovnog prometa možete pročitati na stranicama: www.unroadsafetyweek.org/en/home, http://www.who.int/roadsafety/week/2017/en/

Više o ovoj temi: Globalno izvješće o stanju sigurnosti u cestovnom prometu 2015.