Danas, 21. listopada, obilježavamo drugi po redu Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa.
U prometnim nesrećama, na globalnoj razini, godišnje život izgubi više od 1,3 milijuna ljudi. Prometne nesreće stoga predstavljaju zdravstveni i razvojni problem te je nužno intenzivno raditi na poboljšanju sigurnosti cestovnog prometa na svim razinama.
Prometne nesreće vodeći su uzročnik smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a osmi uzročnik smrti na svijetu za osobe svih dobnih skupina. Posebno ugrožena skupina su pješaci, biciklisti i motociklisti koji čine više od polovice smrtno stradalih u prometu.
Iako Europa bilježi najmanju stopu smrtnosti u prometnim nesrećama (9,3/100 000), na području EU je u 2019. godini u prometnim nesrećama smrtno nastradalo oko 22 800 osoba. To je smanjenje od otprilike 2% u usporedbi s prethodnom godinom (2018.) kad je na cestama smrtno stradalo 25 100 osoba.
Prometne nesreće i u Hrvatskoj predstavljaju značajan javnozdravstveni problem. Isto kao i u svijetu, vodeći su uzrok smrti od ozljeda u dječjoj i mlađoj odrasloj populaciji. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova vidljivo je smanjenje broja prometnih nesreća te broja umrlih i ozlijeđenih (usprkos povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica) u posljednjih nekoliko godina – stopa smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća za Hrvatsku iznosila je 2011. godine 9,7/100 000, dok je u 2020. godini iznosila 5,8/100 000. U zadnjem desetogodišnjem razdoblju (2011. – 2020.) ukupno je u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno stradalo 3 324osoba, a 144 708 osoba je ozlijeđeno.
U 2020. godini u Hrvatskoj je u prometnim nesrećama smrtno stradalo 237 osoba.
Glavni čimbenici sigurnosti cestovnog prometa i uzročnici prometnih nesreća
Za izradu Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030. godine, o kojem će nešto više riječi biti dalje u tekstu, načinjena je analiza kritičnih čimbenika nastanka prometnih nesreća za razdoblje od 2010. do 2019. Analizirane su samo teške prometne nesreće, odnosno one nesreće sa smrtno stradalima i teško ozlijeđenima.
Analiza je pokazala da je u RH upravo čovjek uzrok većine (čak 57%) teških prometnih nesreća. Iz ovog prikaza preuzetog iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa možemo vidjeti kako je kobna kombinacija čovjeka i ceste, ali i, naravno, čovjeka i vozila.
Preuzeto iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.
Što se uzroka nastanka prometnih nesreća tiče, spomenuta analiza pokazala je da su glavni upravo brzina, alkohol i neoprezna vožnja te, naravno, kombinacije ovih triju čimbenika. Uzrok najvećeg broja prometnih nesreća s poginulim i teže ozlijeđenim osobama u razdoblju od 2010. do 2019., je brzina, koja je bila uzročnik u ukupno 39% prometnih nesreća s poginulima i teško ozlijeđenim osobama.
Preuzeto iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.
Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.
Vlada RH je 29. srpnja 2021. godine usvojila Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2021. do 2030.
Opći cilj Plana je smanjenje broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu za 50%. Posebni cilj Plana je unapređenje sigurnosti cestovnog prometa u RH.
Ovaj posebni cilj planira se ostvariti provedbom mjera svrstanih u 13 područja djelovanja:
1. Sigurna brzina
2. Vožnja bez utjecaja alkohola, droga i lijekova
3. Sigurna vožnja
4. Sigurnosna kaciga
5. Zaštita u vozilu
6. Prevencija distrakcije vozača
7. Aktivni oblici prometovanja
8. Sigurnost motociklista i mopedista
9. Sigurnost profesionalnih vozača
10. Sigurna infrastruktura
11. Sigurna vozila
12. Brze i učinkovite hitne službe
13. Jačanje kapaciteta prometne policije i inspekcijskih službi
Unutar ovih područja djelovanja planira se ostvariti 190 aktivnosti – edukacijske, inženjerske i zakonske, podijeljene u 71 mjeru.
Sredstva za provedbu Plana osigurat će se iz državnog proračuna, posebnim ugovorom stručnih organizacija i osiguravajućih društava s MUP-om, sredstvima prikupljenim od donacija i iz fondova EU.
Za provedbu Plana, odnosno ostvarenje svih planiranih aktivnosti te postizanje općeg i posebnog cilja, neophodna je suradnja svih važnih dionika – tijela lokalne, regionalne i državne uprave, stručnih organizacija, znanstvenih ustanova, interesnih skupina, organizacija civilnog društva te samih građana, medija i privatnog sektora. Time se naglašava kako podjela odgovornosti između korisnika, kreatora i upravitelja čini prometni sustav Republike Hrvatske sigurnim za sve!
Izvor: Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa 2021.-2030.
Bilten o sigurnsoti cestovnog prometa u 2020.