Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog, u spomen na sestre Mirabel, političke aktivistkinje koje je 25. studenog 1960. godine u Dominikanskoj Republici dao ubiti diktator Rafael Trujillo.
Obilježavanjem Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama svake godine otvara se i 16 dana aktivizma – globalna kampanja predvođena organizacijama civilnog društva koja traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca, a za cilj ima podići svijest o problemu nasilja nad djevojčicama i ženama. Unatoč povećanju svijesti javnosti i nešto boljem rješavanju problema nasilja nad ženama, ono je i dalje najprisutniji oblik kršenja ljudskih prava. Nasilje nad ženama intenziviralo se uslijed pandemije COVID-19, a aktualna klimatska kriza, globalni konflikti i ekonomska nesigurnost dodatno su opterećenje za već izražen problem.
Najzastupljeniji oblici nasilja nad ženama su nasilje u partnerskim odnosima (fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko) i seksualno uznemiravanje. Pri razumijevanju problema nasilja nad ženama, velik dio uzroka za njegovu pojavnost i perzistenciju pripisuje se rodnoj neravnopravnosti i visokoj društvenoj toleranciji na diskriminatoran tretman žena.
Globalne procjene veličine problema ukazuju na to da otprilike jedna u tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, najčešće od strane svog partnera. Takvi oblici nasilja ne pogađaju samo odrasle žene, gotovo četvrtina djevojaka u adolescentnim vezama doživi tjelesno ili seksualno nasilje. Slučajevi ubojstva, kao najekstremnijeg oblika nasilja nad ženama, u posljednjih su godinu dana često bili predmet vijesti u Republici Hrvatskoj. Pravobraniteljica za ravnopravost spolova Republike Hrvatske u svom izvješću za 2021. godinu istaknula je kako, unatoč trendu pada ukupnog broja ubijenih žena, raste negativan trend porasta broja ubijenih žena od strane bliskih osoba. Globalno, čak 38% ubojstava žena počinjeno je od strane njezinog bivšeg ili sadašnjeg partnera.
Žrtve nasilja, zbog iskustva nasilnog incidenta ili kroničnog nasilja, često imaju povećane potrebe za zdravstvenom pomoći. Čak i kad nisu fatalne, posljedice nasilja po zdravlje žrtve često su teške i dugotrajne.
- 42% žrtava prijavljuje ozljedu nastalu uslijed nasilja
- U nasilnim odnosima češća je zaraza spolno prenosivim bolestima
- U odnosu na osobe koje nisu u nasilnim odnosima, žrtve nasilja dvaput češće boluju od depresije
- Među žrtvama nasilja češća je zlouporaba alkohola
Osim navedenih, zdravstvene posljedice nasilja mogu uključivati i česte ili intenzivne glavobolje, intenzivnu bol u različitim dijelovima tijela, probavne tegobe i smanjenu pokretivljost.
Svi, ako želimo, možemo pomoći borbi protiv nasilja nad ženama:
- Informirajmo se o problemu nasilja nad ženama
- Ako znamo da netko nama blizak trpi nasilje, važno je usmjeriti svoje napore u očuvanje odnosa sa žrtvom – socijalna mreža je važna
- Ako svjedočimo nasilju, prijavimo događaj nadležnim institucijama – policiji na 192 ili lokalnom državnom odvjetništvu