Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog u znak sjećanja na sestre Mirabal, aktivistkinje iz Dominikanske Republike koje je dao ubiti diktator Rafael Trujillo. Sestre Mirabal postale su simbol feminističkog, ali i nacionalnog otpora.

Nasilje nad ženama kao globalni problem

Nasilje nad ženama najzastupljeniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava te predstavlja ozbiljan društveni problem čijem se rješavanju mora pristupati odlučno i sustavno. Ono ostavlja dugoročne tjelesne, mentalne i seksualne posljedice koje mogu biti razorne. Nasilje utječe i na opću dobrobit žena te otežava njihovo ravnopravno sudjelovanje u društvu. Žene mogu biti žrtve različitih oblika nasilja – tjelesnog, psihičkog, seksualnog, ekonomskog. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2018. godine, 1 od 3 žene starije od 15 godina bila je (ili će biti) žrtva tjelesnog ili seksualnog nasilja tijekom svog života na globalnoj razini. U ovu statistiku nisu uključeni vrlo zastupljeni oblici nasilja poput seksualnog uznemiravanja, nasilja putem digitalne tehnologije i seksualnog iskorištavanja. Ovaj poražavajući podatak gotovo je konstantan tijekom cijelog proteklog desetljeća.

Utjecaj pandemije COVID-19

Još više zabrinjava utjecaj pandemije uzrokovane virusom COVID-19 na porast nasilja nad ženama, a posebno na porast obiteljskog nasilja. U mnogim zemljama nastupilo je zatvaranje (engl. lockdown) koje je ograničilo pristup određenim uslugama i mehanizmima zaštite od nasilja. Ograničeno kretanje, socijalna izolacija i ekonomska nesigurnost znatno su povećali rizik žena od nasilja u obitelji diljem svijeta. Također, u takvoj izvanrednoj situaciji trebalo je prilagoditi i unaprijediti preventivne aktivnosti te aktivno raditi na jačanju svijesti o razmjerima ovog oblika nasilja.

Crne brojke

Stvarni, realni broj slučajeva nasilja nad ženama, posebno onog obiteljskog, gotovo je nemoguće saznati. Ogroman broj slučajeva ostaje neprijavljen, a razlozi uglavnom uključuju strah od nasilnika, nepovjerenje u sustav i institucije, ekonomsku ovisnost, strah od odvajanja od djece i sl. Većina žena nasilje je doživjela upravo od člana vlastite obitelji, a polovicu svih femicida (ubojstvo žene) počinili su žrtvini sadašnji ili bivši partneri.

Nasilje u obitelji – najzastupljeniji oblik nasilja nad ženama

Prevalencija pojedinog oblika nasilja nad ženama razlikuje se od zemlje do zemlje, a ovisi o brojnim faktorima – kulturološkim, ekonomskim, političkim i brojnim drugim. U Hrvatskoj je, kao i u većini zapadnih zemalja, najčešće upravo obiteljsko nasilje.

Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji definirano je kao „primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda; tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci; psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost; spolno uznemiravanje; ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnih prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci; zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne i duševne patnje“. Tu si i brojna druga djela koja su opisana u Kaznenom zakonu, poput kaznenih djela protiv života i tijela ili pak kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Većina zemalja ima usvojene zakone koji se odnose na nasilje u obitelji, seksualno uznemiravanje i uznemiravanje na radnom mjestu. Naravno, glavni izazov je provedba tih istih zakona. Žene i djevojčice često nemaju pristup adekvatnoj zaštiti. Osim toga, na prevenciji nasilja se u velikom dijelu svijeta ne radi adekvatno, a kada do nasilja dođe, ono često prođe nekažnjeno.  U Hrvatskoj je u tijeku provedba Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje 2017.-2022.

 

Više možete pronaći i na:

https://www.unwomen.org/en

https://mup.gov.hr/

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji NN 70/17, 126/19, 84/21

Kazneni zakon NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21

Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji za razdoblje 2017.-2022.