Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se svake godine 25. studenog.
Obilježavanjem tog dana započinje i 16 dana aktivizma – globalna kampanja pod nazivom UniTE!, koju predvode organizacije civilnog društva, a simbolično traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca. Tema ovogodišnje kampanje je ”Investirajte u prevenciju nasilja nad ženama i djevojčicama” (engl. Invest to prevent violence against women and girls), čime se želi naglasiti potreba i važnost financijskog ulaganja u prevenciju nasilja.
Unatoč povećanju svijesti javnosti i nešto boljem rješavanju problema nasilja nad ženama, ono je i dalje najprisutniji oblik kršenja ljudskih prava. Nasilje nad ženama intenziviralo se uslijed pandemije COVID-19, a globalni konflikti, aktualna klimatska kriza i ekonomska nesigurnost dodatno su opterećenje za već izražen problem. Globalne procjene veličine problema ukazuju na to da otprilike jedna od tri žene u nekom trenutku svog života doživi tjelesno ili seksualno nasilje, najčešće od strane svog partnera.
Najzastupljeniji oblici nasilja nad ženama su nasilje u partnerskim odnosima (fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko) i seksualno uznemiravanje. Pri razumijevanju problema nasilja nad ženama, velik dio uzroka za njegovu pojavnost i perzistenciju pripisuje se rodnoj neravnopravnosti i visokoj toleranciji društva na diskriminatoran tretman žena.
Slučajevi ubojstva, najekstremnijeg oblika nasilja nad ženama, često su predmet vijesti u Republici Hrvatskoj. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske u svom izvješću za 2022. godinu istaknula je kako, unatoč trendu pada ukupnog broja ubijenih žena, raste negativan trend porasta broja ubijenih žena od strane bliskih osoba. Globalno, čak 38% ubojstava žena počinjeno je od strane njezinog bivšeg ili sadašnjeg partnera.
Žrtve nasilja, zbog iskustva nasilnog incidenta ili kroničnog nasilja, često imaju povećane potrebe za zdravstvenom pomoći. Čak i kad nisu fatalne, posljedice nasilja po zdravlje žrtve često su teške i dugotrajne.
· 42 % žrtava prijavljuje ozljedu nastalu uslijed nasilja
· U nasilnim odnosima češća je zaraza spolno prenosivim bolestima
· U odnosu na osobe koje nisu u nasilnim odnosima, žrtve nasilja dvaput češće boluju od depresije
· Među žrtvama nasilja češća je zlouporaba alkohola
Osim navedenih, zdravstvene posljedice nasilja mogu uključivati i česte ili intenzivne glavobolje, intenzivnu bol u različitim dijelovima tijela, probavne tegobe i smanjenu pokretljivost.
Svi, ako želimo, možemo pomoći borbi protiv nasilja nad ženama:
· Informirajmo se o problemu nasilja nad ženama
· Ako znamo da netko nama blizak trpi nasilje, važno je usmjeriti svoje napore u očuvanje odnosa sa žrtvom – socijalna mreža je važna
· Ako svjedočimo nasilju, prijavimo događaj nadležnim institucijama – policiji na 192 ili lokalnom državnom odvjetništvu
Ovogodišnja kampanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama stavlja naglasak na prevenciju nasilja kao na ulaganje u cjelokupno društvo. Na tragu toga je i zaključak Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova RH koja u svom izvješću naglašava važnost adresiranja i uklanjanja uzroka nasilja kroz prevenciju, edukaciju i obrazovanje, kako bismo se manje morali boriti s posljedicama nasilja.