Dana 25. studenog obilježava se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u spomen na tri sestre Mirabal, aktivistkinje iz Dominikanske Republike koje su brutalno ubijene 1960. godine zbog svog otpora diktaturi. Taj datum simbolizira globalnu borbu protiv svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.
Obilježavanjem ovog dana počinje i kampanja “16 dana aktivizma”, globalna inicijativa UniTE! koju predvode organizacije civilnog društva. Kampanja traje do Međunarodnog dana ljudskih prava, 10. prosinca, a ovogodišnja kampanja pod sloganom „Svakih 10 minuta jedna žena je ubijena“. #BezIzgovora. UNiTE za okončanje nasilja nad ženama (engl. Every 10 Minutes, a woman is killed. #NoExcuse. UNiTE to End Violence against Women), želi skrenuti pozornost na zabrinjavajući porast nasilja nad ženama, obnoviti posvećenost borbi protiv nasilja i pozvati donositelje odluka na odgovornost i djelovanje.
Unatoč porastu svijesti i boljim metodama za borbu protiv nasilja, nasilje nad ženama ostaje jedan od najraširenijih oblika kršenja ljudskih prava. Problem je dodatno eskalirao uslijed pandemije COVID-19, globalnih sukoba, klimatske krize i sve veće ekonomske nesigurnosti.
Procjenjuje se da jedna od tri žene tijekom života doživi fizičko ili seksualno nasilje, najčešće od strane partnera. Istraživanja pokazuju da 38 % ubojstava žena u svijetu počine njihovi bivši ili trenutačni partneri.
Najčešći oblici nasilja su:
· nasilje u partnerskim odnosima (fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko nasilje)
· seksualno uznemiravanje.
Uzroci ovog problema često su povezani s rodnom neravnopravnošću i društvenom tolerancijom diskriminacije žena.
U Hrvatskoj se nasilje nad ženama i dalje pojavljuje kao gorući problem, o čemu svjedoče česti slučajevi femicida, osobito od strane bliskih osoba. Femicid je najekstremniji oblik nasilja nad ženama. To je rodno uvjetovano, najčešće predvidivo ubojstvo žene čiji je motiv spol ili rod žrtve.
U hrvatski je Kazneni zakon 2024. godine uvedeno „novo“ kazneno djelo – „teško ubojstvo ženske osobe“ te je za isto predviđena minimalna kazna zatvora od 10 godina ili kazna dugotrajnog zatvora (čl. 111a). Uvrštavanje femicida u Kazneni zakon važan je korak u prepoznavanju i sankcioniranju najtežih oblika nasilja nad ženama. Međutim, to je samo početak; potrebno je uložiti dodatne napore u prevenciju, edukaciju, podršku žrtvama te osnaživanje institucija kako bi se nasilje nad ženama sustavno suzbijalo.
Posljedice nasilja nad ženama uključuju brojne zdravstvene probleme:
· 42 % žrtava prijavljuje ozljede uslijed nasilja
· povećan rizik od spolno prenosivih bolesti
· dvostruko veći rizik od depresije
· učestalija zloupotreba alkohola.
Zdravstvene posljedice mogu uključivati i kronične bolove, probavne smetnje, glavobolje i smanjenu pokretljivost.
Kako možemo doprinijeti suzbijanju nasilja nad ženama?
· Informirajmo se o problemu nasilja nad ženama.
· Educirajmo ljude oko sebe, a posebnu pažnju posvetimo senzibilizaciji mlađih generacija.
· Održavajmo socijalnu podršku za osobe za koje sumnjamo da trpe nasilje.
· Svjedočimo li nasilju, prijavimo ga policiji na broj 192 ili nadležnom državnom odvjetništvu.
Svaka naša akcija može pridonijeti borbi za sigurnost i dostojanstvo žena.
Više informacija o Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama možete pronaći ovdje.