Hrvatski dan moždanog udara obilježava se 21. lipnja. Moždani udar je u Hrvatskoj, kao i u Europi i svijetu, među vodećim uzrocima smrtnosti.
U 2021. godini od moždanog udara u Republici Hrvatskoj umrlo je 5 018 osoba, odnosno 8,0 % svih umrlih, od toga 2 067 muškarca (6,6 % od svih umrlih muškaraca) i 2 951 žena (9,3 % od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 413 osoba odnosno 4,2 % od ukupno umrlih te dobne skupine. Moždani udar je 2021. godine treći po učestalosti uzrok smrti kod muškaraca (nakon bolesti COVID-19 i ishemijske bolesti srca), ali i kod žena (nakon ishemijske bolesti srca i bolesti COVID-19). Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara.
Prema standardiziranoj stopi na hrvatsko stanovništvo, u posljednjih 20 godina (od 2001. do 2021.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj (od 232,2/100 000 u 2001., na 93,3/100.000 u 2021. godini).
Prema posljednjim podacima Eurostata za 2020. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 7. mjestu od ukupno 32 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (329,24/100 000), a s najnižom Francuska (39,21/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 121,83/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Osim toga, moždani udar može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada, a to su:
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
- Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida,
- Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- Iznenadna jaka glavobolja, može biti praćena mučninom i povraćanjem
Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote!
Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Što ranije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.
Svatko može znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:
- prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija
- budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte
- održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća
- ograničite konzumaciju alkohola
- nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja)
- naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć – na linku možete preuzeti informativni letak o moždanom udaru.
Prim. Verica Kralj, dr.med.
spec. epidemiologije
Voditeljica Odjela za srčano žilne bolesti