OBILJEŽEN NACIONALNI DAN BORBE PROTIV RAKA DOJKE – DAN RUŽIČASTE VRPCE

Nacionalni dan borbe protiv raka dojke u Republici Hrvatskoj obilježava se 7. listopada, a listopad je ujedno i mjesec borbe protiv raka dojke kada se javnost upozorava  na važnost ranog otkrivanja raka dojke, prevencije te bolesti, pravovremenog liječenja te skrbi za oboljele.

Uoči Nacionalnog dana borbe protiv raka dojke – Dana ružičaste vrpce 6. listopada 2020. održana je  konferencija za novinare u Zagrebu u Hotelu Dubrovnik.

Na konferenciji su sudjelovali ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Krunoslav Capak, predsjednik Povjerenstva za organizaciju, stručno praćenje i kontrolu kvalitete prof. dr. sc. Boris Brkljačić i nacionalna koordinatorica Programa ranog otkrivanja raka dojke  Andrea Šupe Parun, dr. med.

Na konferenciji za novinare govorilo se o trendovima incidencije i mortaliteta od raka dojke u RH i u usporedbi sa državama članicama EU-a, te su predstavljeni rezultati provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke.

Zajednički istraživački centar (engl. Joint Research Centre – JRC) Europske komisije objavio je procjene o opterećenju rakom u EU-27 zemljama za 2020. godinu.

Rak dojke je najčešće dijagnosticirana zloćudna bolest. Više od 355.000 žena u zemljama članicama EU će se prema procjenama u 2020. godini suočiti s dijagnozom raka dojke (13,3% od svih dijagnoza raka). Procjenjuje se da će u zemljama članicama EU najčešći maligni uzrok smrti u žena biti rak dojke (16,5%).

U usporedbi s drugim zemljama (uporabom dobno-standardizirane stope incidencije i mortaliteta), Hrvatska je po ukupnoj incidenciji raka na razini prosjeka EU-27 (15. ukupno; 14. u muškaraca i 19. u žena), dok smo po smrtnosti od raka na 5. mjestu ukupno (iza Slovačke, Poljske, Cipra i Mađarske). Ako govorimo o podacima za rak dojke u žena u RH prema procjenama Europske komisije, podaci su  povoljniji u odnosu na podatke o ukupnom raku. U usporedbi s drugim zemljama (uporabom dobno-standardizirane stope mortaliteta), Hrvatska je po ukupnoj smrtnosti od raka dojke kod žena  ispod prosjeka EU-27 (16. mjesto).

Prema posljednjim objavljenim podacima  u Hrvatskoj u 2017. godini zabilježeno je 2767 slučajeva raka dojke  (stopa 132,1/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrle su u 2019. godini 752 žene (stopa 35,9/100.000). Rak dojke je treći maligni uzrok smrti u žena, nakon raka pluća i raka debelog i završnog crijeva. Četvrtu godinu zaredom u Republici Hrvatskoj  bilježimo pad mortaliteta od raka dojke.

Ovi povoljni trendovi rezultat su organiziranog programa probira , ali i sve bolje dijagnostike i liječenja raka dojke. Dobrobit programa probira potvrđuje i Svjetska zdravstvena organizacija koja ih ističe kao jedan od najučinkovitijih alata u smanjenju smrtnosti od raka dojke. SZO procjenjuje da je kod dobro organiziranih programa probira očekivano smanjenje smrtnosti oko 20%. Stoga zemlje koje su još 80-ih godina prošlog stoljeća ( Švedska, Finska, Ujedinjeno Kraljevstvo ) uvele programe probira na rak dojke, danas bilježe najniže stope mortaliteta od raka dojke.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske 2006. godine pokrenut je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Svake dvije godine na mamografski pregled pozivaju se sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi 50 – 69 godina. Mamografski probir, usprkos pojavi drugih metoda oslikavanja s dobrom dijagnostičkom točnošću, i dalje ostaje najprihvatljiviji način ranog otkrivanja raka dojke.

Cilj je Programa smanjiti smrtnost od raka dojke, otkriti rak dojke u početnom stadiju u što većem postotku i poboljšati kvalitetu života bolesnica s rakom dojke.

Završena su pet ciklusa pozivanja žena, a šesti je u tijeku. Odaziv je oko 60%, a otkriveno je ukupno preko 6.000 novih karcinoma dojke. Uvođenjem mamografskog probira vidi se povećanje udjela slučajeva raka dojke koji su otkriveni u ranom, lokaliziranom stadiju te smanjenje onih koji su otkriveni s regionalnim i udaljenim metastazama. Povoljna distribucija stadija doprinosi smanjenju mortaliteta od raka dojke što je i konačan cilj populacijskog programa ranog otkrivanja raka.

Ministar zdravstva prof. dr. sc. Vili Beroš rekao je da je od iznimne  važnosti poticati žene da se odazovu na preventivni pregled  te da podržava nacionalne programe jer oni čuvaju naše zdravlje.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc.  Capak ustvrdio je i kako epidemija Covid-19, unatoč lockdownu, nije značajno utjecala na liječenje karcinoma dojke. Potkrijepio je to podacima o broju hospitaliziranih žena u prvih šest mjeseci ove i prošle godine, koji pokazuju da je lani na bolničkom liječenju bilo 2585 žena, a ove godine 2411. Kad je riječ o dnevnim bolnicama u kojim se liječe žene s karcinomom dojke, manji pad je zabilježen tijekom travnja ove godine dok je u lipnju zabilježen porast. Kad je riječ o mogućoj povećanoj smrtnosti doc. dr. sc. Capak je rekao kako ne očekuje porast smrtnosti zbog koronavirusa.

Nacionalni program ranog otkrivanja dojke nije se provodio, rekla je njegova koordinatorica dr. med. Andrea Šupe Parun, između 15. ožujka i 10. svibnja te će sve žene koje su tada bile pozvane na pregled dobiti ponovni poziv.

Predsjednik Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa prof. dr. sc. Boris Brkljačić najavio je kako će Ministarstvu zdravstva predložiti uvođenje redovitih godišnjih pregleda magnetskom rezonancom (MR) za žene mlađe od 50 godina, koje nisu obuhvaćene Nacionalnim programom, a rizične su na rak dojke. Naime, među umrlim te žene čine osam posto, pa redoviti screening i ultrazvučni pregled svakih šest mjeseci mogu pridonijeti ranom otkrivanju raka i manjoj smrtnosti kod tih žena.