Ovogodišnji Svjetski dan srca obilježava se 29. rujna uz slogan: «Podijelite energiju», kojim se pozivaju pojedinci i obitelji da podijele svoja iskustva i znanja u čuvanju i unapređenju zdravlja srca. Male promjene u životnim navikama kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.
Svjetska kardiološka federacija je 2000. godine utemeljila obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja ljudi širom svijeta o bolestima srca i moždanom udaru kao vodećim svjetskim uzrocima smrti, koji odnose 17,5 milijuna života svake godine, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. Svake godine obilježavanje toga dana ima različitu tematiku koja odražava ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca. Svrha obilježavanja je i educiranje javnosti o mogućnostima sprečavanja kardiovaskularnih bolesti. Naime, u zemljama tzv. zapadne civilizacije od tih bolesti umire skoro svaka druga osoba. U Europi od kardiovaskularnih bolesti godišnje umire oko 4 milijuna ljudi odnosno 45 posto svih umrlih. Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti i čak do 80 posto prijevremenih smrti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola.
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti (KVB) također na vrhu ljestvice smrtnosti; od njih je 2016. godine umrlo 23.190 osoba odnosno 45 posto ukupno umrlih. Analiza prema spolu pokazuje da su ove bolesti uzrok smrti 50,1 posto umrlih žena (13 136) i 39,7 posto umrlih muškaraca (10 054). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 20,2 posto (10 396) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 12,8 posto (6 594) u ukupnom mortalitetu.
Posljednjih petnaestak godina je u Hrvatskoj prisutan pozitivan trend smanjenja smrtnosti od KVB-a, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti nego za ishemijsku bolest: ukupno je od 2000. do 2014. godine 45 posto pad smrtnosti od KVB-a, 28,7 posto od ishemijske bolesti srca, a 47,4 posto od cerebrovaskularnih bolesti (KVB od 572,7/100.000 na 314, IBS od 201 na 143,2, CVB od 176 na 92,5/100.000). No, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i pobola.
U usporedbi s Europom, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 314/100.000 spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Prosjek za zemlje Europske regije iznosi 333/100.000, a za zemlje EU 192/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU-a od 102-541/100.000 (Francuska-Bugarska).
Iako je zadnjih petnaestak godina i u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od KVB-a, one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju nekih čimbenika rizika kao što su pretilost i dijabetes, moguće je očekivati sve veće opterećenje KVB-om ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije.
Stoga su poruke ovogodišnjeg dana srca:
- Nahrani svoje srce – Pravilna prehrana daje Vašem srcu gorivo potrebno za zdravo življenje
- Pokreni svoje srce – Redovita tjelesna aktivnost može Vam pomoći da smanjite rizik od bolesti srca i sačuvate dobro raspoloženje
- Voli svoje srce – Prestanak pušenja je jedna od najboljih odluka koju možete učiniti za svoje zdravlje
U suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom i zakladom “Hrvatska kuća srca” te drugim ustanovama HZJZ već tradicionalno od 2000. godine organizira obilježavanje Svjetskog dana srca u Zagrebu i diljem Hrvatskea putem mreže ZZJZ-a. Ove će se godine središnji promotivni edukativni skup u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije održati u subotu 30. rujna u Vukovaru.
Više o kardiovaskularnim bolestima možete pročitati na stranicama Odjela za srčano-žilne bolesti,
Preuzmite letak povodom Svjetskog dana srca SDS_2017_letak
Preuzmite plakat Svjetskog dana srca SDS_2017_plakat B1