Rak jajnika je, nakon raka tijela i vrata maternice, treći po učestalosti ginekološki karcinom kod žena u svijetu, a drugi po smrtnosti. Prema procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka u 2020. godini od njega je oboljelo skoro 314 000 žena, a umrlo čak 207 000. Zbog velikog javnozdravstvenog značaja ovog problema od 2013. godine se svakog 8. svibnja obilježava Svjetski dan borbe protiv raka jajnika.
Brojne organizacije koje se bave problemom raka jajnika u cijelome svijetu se ujedinjuju, u zajedničkom cilju educiranja osoba u svojoj okolini o raku jajnika i pripadajućim simptomima. Cilj Svjetskog dana raka jajnika je, između ostalog, izgraditi osjećaj solidarnosti u borbi protiv ove bolesti sa ženama koje žive s tom bolešću, kao i njihovim obiteljima i prijateljima.
Najčešći tip raka jajnika je epitelijalni karcinom s pet podtipova koji se međusobno razlikuju po rizičnim čimbenicima, načinu širenja, vrsti tretmana i prognozi pa ih zbog njihove heterogenosti možemo smatrati različitim bolestima. Najučestaliji je serozni karcinom visokog stupnja, koji ujedno ima i najlošiju prognozu, a preostala četiri tipa su karcinom svijetlih stanica, endometroidni, mucinozni i serozni karcinom niskog stupnja.
Iako je svjesnost o raku jajnika u porastu, a incidencija na svjetskoj razini u padu, nema značajnih poboljšanja u uspješnosti liječenja i preživljenju. Simptomi raka jajnika nespecifični su i često ostaju neprepoznati, iako se javljaju već i u ranom stadiju bolesti. Zbog toga se velik broj slučajeva, čak 70%, otkrije kad se rak već proširio. Simptomi na koje treba obratiti pozornost su:
- Napuhnutost i osjećaj težine u želucu
- Gubitak teka
- Čest poriv za mokrenjem
- Nenamjerni gubitak težine
Rizični čimbenici uključuju ranu dob menarhe, kasnu menopauzu, neuzimanje oralne kontracepcije, obiteljsku ili osobnu anamnezu raka dojke ili jajnika. Možemo zaključiti da je potisnuta ovulacija zapravo zaštitni čimbenik, a hipoteze o etiologiji bolesti odgovaraju ovom zapažanju. Jedna od hipoteza je pretpostavka neprekidne ovulacije, prema kojoj stalni popravak epitela do kojeg dolazi nakon svakog ovulacijskog ciklusa zapravo povećava vjerojatnost spontane mutacije stanica epitela jajnika i posljedični nastanak zloćudnih promjena.
Od raka jajnika u Hrvatskoj godišnje obolijeva između 400 i 500 žena, dok svake godine umire preko 300 žena. Prema posljednjim objavljenim podacima hrvatskog Registra za rak u 2019. godini je oboljelo 459 žena, dok je umrlo njih 316. Češće se javlja kod starijih žena, međutim u preko 35% slučajeva dijagnosticiran je i prije 60-te godine života.
Prema procjenama Europske komisije za 2020. godinu, Hrvatska se nalazi na 7. mjestu u EU po dobno standardiziranoj stopi incidencije raka jajnika (20,2/100 000; prosjek EU-27 je 15,5/100 000), dok je po mortalitetu na 9. mjestu (12,5/100 000, prosjek EU-27 je 10,3/100 000).
Kao i u drugim europskim zemljama, standardizirana stopa incidencije raka jajnika je u padu, što se pripisuje sve raširenijoj upotrebi oralnih kontraceptiva i smanjenoj upotrebi hormonske nadomjesne terapije. Međutim, mortalitet od raka jajnika u Hrvatskoj je stabilan.
Trend incidencije i mortaliteta od raka jajnika u Hrvatskoj, 2001.-2020.
Posljednji podaci CONCORD-3 studije o preživljenju od raka u Europi pokazuju da je petogodišnje preživljenje žena u Hrvatskoj kojima je rak jajnika dijagnosticiran između 2010. i 2014. godine 36%, što nas stavlja na 23. mjesto od ukupno 28 zemalja, a rak jajnika čini ginekološkim karcinomom s najlošijim preživljenjem.
Obilježavanjem Svjetskog dana borbe protiv raka jajnika želi se ukazati na najvažnije činjenice o raku jajnika, a to su:
- Sve su žene u opasnosti od obolijevanja – ako imate jajnik, možete oboljeti od raka jajnika.
- Znanje i osviještenost o ranim znakovima bolesti mogu spasiti brojne živote.
- Rana dijagnoza znatno poboljšava ženine izglede za preživljenje.
- Rak jajnika često se dijagnosticira u kasnoj fazi.
- Mnoge žene pogrešno vjeruju da će PAPA test otkriti rak jajnika.