Svjetski dan mijelodisplastičnog sindroma obilježava se 25. listopada s ciljem informiranja javnosti i podizanja svijesti o ovoj rijetkoj zloćudnoj bolesti krvi.
Mijelodisplastični sindromi (MDS) skupina su zloćudnih bolesti krvotvornog sustava koje zahvaćaju koštanu srž, mjesto u kojem nastaju krvne stanice. Kod osoba s MDS-om krvne stanice ne razvijaju se i ne sazrijevaju pravilno, zbog čega ih organizam može stvarati premalo ili one ne mogu normalno obavljati svoju funkciju.
MDS se može pojaviti u različitim oblicima – neki su blagi i mogu dugo ostati neprepoznati, dok su drugi ozbiljniji i mogu znatno narušiti kvalitetu života oboljelih.
Prema podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje u Hrvatskoj registrira oko 150 novih slučajeva.
Znakovi i simptomi MDS-a
Znakovi i simptomi promjene su u organizmu koje mogu upućivati na bolest. Znakovi se utvrđuju liječničkim pregledom ili dijagnostičkim pretragama, dok su simptomi tegobe koje osoba osjeća ili primjećuje.
MDS se može otkriti i prije pojave simptoma, primjerice rutinskom krvnom pretragom koja pokaže smanjen broj krvnih stanica. Simptomi ovise o tome koja je vrsta krvnih stanica smanjena i u kojoj mjeri.
Smanjen broj eritrocita (anemija) može uzrokovati:
- umor i slabost
- vrtoglavicu i glavobolju
- otežano disanje pri tjelesnom naporu
- ubrzan ili nepravilan rad srca
- bljedilo kože.
Smanjen broj neutrofila (neutropenija), vrste bijelih krvnih stanica koje pomažu u obrani organizma od infekcija, može povećati sklonost infekcijama koje se mogu učestalo ponavljati ili dulje trajati.
Smanjen broj trombocita (trombocitopenija), krvnih stanica važnih za zgrušavanje krvi, može se očitovati:
- lakim nastankom modrica
- produljenim krvarenjem iz manjih rana
- pojavom sitnih crvenih točkica na koži (petehija)
- učestalim krvarenjem iz nosa ili desni.
Kako se dijagnosticira MDS?
Na mijelodisplastični sindrom (MDS) može se posumnjati na temelju nalaza kompletne krvne slike koji pokazuje smanjen broj jedne ili više vrsta krvnih stanica. Za postavljanje dijagnoze potrebne su dodatne pretrage, uključujući pregled krvnog razmaza i analizu koštane srži. Ovisno o nalazima, provode se i genetičke pretrage koje pomažu u potvrđivanju dijagnoze i procjeni rizika bolesti.
Prije postavljanja dijagnoze potrebno je isključiti druge moguće uzroke smanjenog broja krvnih stanica, poput nedostatka vitamina B12 ili folata, određenih bolesti i nuspojava lijekova.
Liječenje
Liječenje MDS-a prilagođava se svakom bolesniku, ovisno o vrsti bolesti, procijenjenom riziku, simptomima i općem zdravstvenom stanju. Mogućnosti liječenja uključuju potporno liječenje i ublažavanje simptoma, primjenu kemoterapije te transplantaciju krvotvornih matičnih stanica.
Izvori:
Hrvatska udruga leukemija i limfomi – hull.hr