Svjetsko istraživanje preživljenja od raka: Hrvatska ispod europskog prosjeka

Službeno priopćenje časopisa The Lancet o globalnom istraživanju preživljenja od raka

Preživljenje od raka se globalno poboljšava, ali su međunarodne razlike još uvijek vrlo velike

Preživljenje od raka se općenito poboljšava, čak i kod nekih smrtonosnijih sijela kao što su jetra i pluća, podaci su najvećeg i najnovijeg populacijskog istraživanja trendova preživljenja (2000. – 2014.) u zemljama s više od dvije trećine svjetskog stanovništva. No, trendovi preživljenja se vrlo razlikuju i postoje velike i dosljedne nejednakosti među zemljama, posebice kod nekih sijela raka u dječjoj dobi.

Primjerice, dok se preživljenje od tumora mozga u djece poboljšalo u mnogim zemljama, petogodišnje preživljenje djece kod koje je dijagnoza postavljena 2014. godine je u Danskoj i Švedskoj (80 %) dvostruko više nego u Meksiku i Brazilu (manje od 40 %).  Ove brojke vjerojatno odražavaju  dostupnost i kvalitetu usluga dijagnostike i liječenja.

Istraživanjem CONCORD-3 objavljenom u časopisu The Lancet su analizirani medicinski podaci iz 322 registra za rak iz 71 zemlje da bi se usporedilo petogodišnje preživljenje od trenutka dijagnoze u više od 37,5 milijuna odraslih pacijenata (15 – 99 godine starosti) i djece (0 – 14 godina) s jednim od 18 najčešćih sijela raka. Ova sijela raka predstavljaju tri četvrtine svih sijela koja su se u svijetu dijagnosticirala između 2000. i 2014. Za 10 sijela raka koja su već uključena u istraživanje CONCORD-2 su istraživači mogli ispitati dvadesetogodišnje trendove za razdoblje 1995. – 2014.

Previše se ministarstava zdravstva kontrolom raka bavi naslijepo

Organizacija za gospodarstvenu suradnju i razvitak (engl. The Organisation for Economic Co-operation and Development; OECD) koristi CONCORD-ove procjene preživljenja za usporedbu zdravstvenih sustava 48 zemalja diljem svijeta.  Međutim, u nekim je dijelovima svijeta procjena preživljenja ograničena zbog nepotpunosti podataka i zakonskih i administrativnih prepreka da se podaci o raku ažuriraju datumom smrti svakog pacijenta. Primjerice, u Africi je čak 40 posto zdravstvenih kartona sadržavalo nepotpune podatke o praćenju, pa se trendovi preživljenja nisu mogli sustavno procijeniti.

Glavni autor istraživanja, dr. Claudia Allemani iz Skupine za preživljenje od raka Londonske škole  higijene i tropske medicine objašnjava da je “kontinuirano praćenje globalnih trendova preživljenja od raka ključno za procjenu ukupne učinkovitosti zdravstvenih sustava u cijelom svijetu kao i za pomoć tvorcima politika u planiranju boljih strategija kontrole raka. Međutim, neadekvatni ili nepouzdani podaci sprečavaju vlade da razumiju pravu narav i veličinu javnozdravstvenih problema koje stvara rastuće opterećenje rakom. Zbog toga su vlade slabo opremljene za razvoj nacionalnih planova za borbu protiv raka koji mogu dovesti do stvarnih poboljšanja u preživljenju pacijenata.” Dr. Allemani dodaje da “vlade moraju prepoznati registre za rak kao učinkovite javnozdravstvene alate koji uz vrlo mali trošak trajno osiguravaju vrijedne podatke o učinku strategija za prevenciju raka i djelotvornosti zdravstvenih sustava. U Europi je trošak registriranja jednog slučaja manji od cijene rendgena prsnog koša, a bez takve se vrste informacije ministarstva zdravstva kontrolom zloćudnih bolesti bave naslijepo“.

Preživljenje od većine sijela raka je i dalje najviše u nekoliko zemalja

Nakon što se u obzir uzmu međunarodne razlike u dobnom profilu oboljelih od raka i riziku smrti od drugih uzroka, preživljenje od većine sijela raka je u posljednjih 15 godina i nadalje dosljedno visoko u nekoliko zemalja  — SAD-u, Kanadi, Australiji, Novom Zelandu, Finskoj, Norveškoj, Islandu i Švedskoj.

Primjerice, u SAD-u i Australiji je petogodišnje preživljenje žena s dijagnozom raka dojke postavljenom između 2010. i 2014. godine 90 posto, dok je postotak preživljenja žena s tom dijagnozom u Indiji 66 posto.  U Europi se petogodišnje preživljenje od raka dojke u 16 zemalja uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo povećalo na 85 posto ili više, dok je u zemljama Istočne Europe (Rusiji) ono ostalo na niskih 71 posto.

U Ujedinjenom Kraljevstvu se ukupno preživljenje od raka poboljšava: petogodišnje preživljenje od nekoliko sijela raka pokazuje značajno povećanje između 2000. i 2014. godine, uključujući rak dojke (80 % – 86 %), prostate (82 % – 89 %), rektuma (55 % – 63 %) i kolona (52 % – 60 %), što odražava bolje liječenje raka. Međutim, kod nekoliko čestih sijela raka, uključujući mijeloidne zloćudne bolesti (kao npr. akutna mijeloidna leukemija) i rak mozga u odraslih, odrasli oboljeli od raka i dalje imaju niže petogodišnje preživljenje nego u drugim usporedivim zemljama.

Danska smanjuje razliku prema ostalim nordijskim zemljama

Preživljenje od raka se značajno poboljšalo u Danskoj pa su za većinu sijela raka Danci gotovo sustigli svoje nordijske susjede, što uključuje prostatu (64 % 2000. – 2004. na 86 % 2010. – 2014.), pluća (10 na 17 %), jednjak (8 na 14 %) i rektum (53 na 65 %). Do ovako brzih poboljšanja tijekom proteklih 15 godina je došlo zahvaljujući boljem ulaganju, ubrzanim protokolima za pacijente i javnom nadzoru usklađenosti bolnica s vremenima čekanja.

Najsmrtonosnija sijela raka

I dok su rak jetre i pluća i dalje jednako smrtonosni u kratkom roku i u zemljama s visokim i onima s niskim dohotkom, protekla dva stoljeća je došlo do važnog napretka u petogodišnjem preživljenju kod nekoliko naroda. Preživljenje raka jetre se povisilo za više od 10 posto u Koreji (11 na 27 %), Švedskoj (5 na 17 %), Portugalu (8 na 19 %) i Norveškoj (6 na 19 %). Slično tome se preživljenje od raka pluća povisilo za 5 do 10 posto u 21 zemlji, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo (7 na 13 %) između 1995. i 2014., a najveći je napredak vidljiv u Kini (8 na 20 %), Japanu (23 na 33 %) i Koreji (10 na 25 %).

Nije kod svih značajnih sijela raka došlo do takvih poboljšanja. Rak gušterače čak i 2014. godine ostaje visoko smrtonosan u svim zemljama, uz petogodišnje preživljenje uobičajeno manje od 15 posto. “Potrebni su veći međunarodni napori da bi se razumjeli rizični čimbenici ovog ubrzano smrtonosnog raka i poboljšala prevencija, rana dijagnoza i liječenje” navodi suautor istraživanja, prof. Michel Coleman s Londonske škole higijene i tropskih bolesti.

Gastrointestinalna sijela raka su mnogo manje smrtonosna u jugoistočnoj Aziji

U dijelovima jugoistočne Azije je petogodišnje preživljenje raka želuca više od dva puta veće nego u većini drugih zemalja, uključujući SAD (33 %) i UK (21 %). Između 2000. i 2004. te 2010. i 2014. godine se petogodišnje preživljenje u Južnoj Koreji povećalo s 49 na 69 posto, a u Japanu s 51 na 60 posto. Ovakva brža poboljšanja preživljenja bi se mogla pripisati dugoročnim endoskopskim programima probira stanovništva, a autori sugeriraju da bi probir trebao biti dijelom nacionalnih planova kontrole u zemljama kao što je Rusija, u kojima su gastrointestinalna sijela raka ogroman javnozdravstveni problem.

Nasuprot tome, preživljenje je za melanom kože u jugoistočnoj Aziji općenito niže nego u ostatku svijeta, moguće zbog niže osviještenosti javnosti i raširenijem smrtonosnom podtipu (akralni lentiginozni melanom).

Velike razlike u preživljenju od raka u dječjoj dobi

Naglašene su velike razlike u preživljenju od raka mozga kod djece, u rasponu od manje od 40 posto između 2010. i 2014. u Brazilu i Meksiku, do oko 80 posto u Švedskoj, Danskoj i Slovačkoj. Usprkos povećanju u većini zemalja od sredine 1990-tih, petogodišnje preživljenje djece s najčešćim tipovima raka u dječjoj dobi  (akutna limfoblastična leukemija, ALL) također značajno varira diljem svijeta, što ukazuje na značajne nedostatke dijagnosticiranja i liječenja bolesti koja se općenito smatra izlječivom. Petogodišnje preživljenje je više od 90 posto u nekoliko zemalja, uključujući Kanadu, SAD i devet europskih zemalja (npr. Finska, UK i Danska), ali je i dalje ispod 60 posto u Kini, Meksiku i Ekvadoru.

Prof. Coleman objašnjava da “usprkos poboljšanju svijesti, usluga i liječenja, rak i dalje svake godine ubija više od 100.000 djece širom svijeta. Želimo li osigurati da više djece duže preživi rak, potrebni su nam pouzdani podaci o trošku i učinkovitosti zdravstvenih usluga u svim zemljama, da bismo usporedili utjecaj strategija za liječenje raka u dječjoj dobi.”

Potrebni su bolji podaci za praćenje trendova preživljenja od raka

Autori pozivaju da se registrima za rak daju odgovarajuća sredstva da se registriraju svi bolesnici i podaci iz registra povežu s ažurnim podacima o umrlima.

Prof. Richard Sullivan iz Centra za rak King’s Health Partners Comprehensive Cancer Centre u Londonu u svom komentaru kaže: “Usprkos više od 20-godišnjem zagovaranju nacionalnog i internacionalnog financiranja radi uspostave potpuno funkcionalnih registara za rak, i domaća i globalna politička podrška i financiranje su i dalje bijedni. Uzevši u obzir milijarde dolara koje se svake godine sliju u istraživanja, činjenica da se jednu univerzalnu potrebu u svim zemljama – izvješćivanje o raku iz nacionalnih i regionalnih registara — ne može na odgovarajući način podupirati odražava i političku kratkovidnost i iskrivljene prioritete… Nacionalne i regionalne vlade moraju prepoznati da su populacijski registri za rak ključni alati politike i za praćenje utjecaja strategija za prevenciju raka i za vrednovanje učinkovitosti zdravstvenih sustava za sve bolesnike s dijagnosticiranim rakom.“

Na sljedećoj stranici: Preživljenje od raka u Hrvatskoj 2000. – 2014.