COVID-19 – izvješće HZJZ-a

 

Podaci za razdoblje od 15. travnja do 21. svibnja 2020. (Exel tablica )

 

 

 

 

Međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika – HBSC 2017./2018.

Zagreb, 19. svibnja 2020.

NOVO!  UPRAVO OBJAVLJENI REZULTATI

Međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika

Health Behaviour in School-aged Children – HBSC 2018

Međunarodna situacija

Hrvatska u odnosu na 45 zemlja uključenih u istraživanje

Danas (19. 05. 2020.) objavljena je:

  • međunarodna publikacija uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije koja po prvi put prikazuje cjelovite podatke za 2018. godinu za sve zemlje uključene u istraživanje (poveznice na objavljene publikacije: Vol 1, Vol 2),
  • nacionalna publikacija s podacima za Hrvatsku od 2002. do 2018. godine te s usporedbom s drugim zemljama (poveznica na objavljenu publikaciju).

MEĐUNARODNA SITUACIJA

Na međunarodnoj razini zamijećeni su sljedeći trendovi:

  • porast rizika u mentalnom zdravlju,
  • porast opterećenja škole te smanjenje udjela učenika koji jako vole školu
  • porast upotrebe digitalne tehnologije i nasilja vezanog uz digitalne tehnologije
  • rizična ponašanja, nepravilna prehrana i tjelesna neaktivnosti još uvijek su vodeći izazovi:
    • pušenje i pijenje alkohola i dalje se smanjuje ali je udio petnaestogodišnjake koji puše i piju alkohol ostao visok, dok je alkohol najčešće upotrebljavano sredstvo
    • prekomjerna tjelesna masa i pretilost su u porastu

SITUACIJA U HRVATSKOJ

POKAZATELJI ZA HRVATSKU S KOJIMA MOŽEMO BITI ZADOVOLJNI:

Obitelj je osnovna društvena jedinica. Hrvatska je peta zemlja s najvećim udjelom učenika koji žive s oba roditelja.

Hrvatska se 2014. godine po zadovoljstvu životom smjestila oko sredine ljestvice zemalja uključenih u istraživanje. Prema podatcima iz 2018. godine, Hrvatska je deseta zemlja kod učenika u dobi od 11 godina, deveta kod učenika u dobi od 13 godina te osma kod učenika u dobi od 15 godina.

Hrvatska je sedma zemlja po redu kod učenika u dobi od 11 i 15 godina te šesta kod učenika u dobi od 13 godina sa procjenom odličnog zdravlja.

Što se tiče tjelesne mase, postoji samo pet zemalja s nižim udjelom učenika s premalom tjelesnom masom u dobi od 11 godina, tri zemlje u dobi od 13 godina te četiri zemlje u dobi od 15 godina.

Na skali zemalja sudionica, 2014. godine Hrvatska je bila na pretposljednjem mjestu prema broju petnaestogodišnjaka koji su imali spolni odnos. Prema podatcima iz 2018. godine, u devet zemalja je bilo manje učenika koji su odgovorili da su imali spolne odnose nego u Hrvatskoj.

ALKOHOL I PUŠENJE- ZABRINJAVAJUĆA SITUACIJA, ALI IPAK BOLJA NEGO 2014. GODINE

U 2018. godini Hrvatska je i dalje iznad prosjeka HBSC-a u pogledu konzumiranja alkohola, ali više nije u samom vrhu među vodećim zemljama. Ipak, postoje zabrinjavajući rezultati. Učenici u dobi od 13 godina su jedanaesti po konzumiranju alkohola tijekom života, a dvanaesti po konzumiranju alkohola u posljednjih 30 dana. Učenici u sve tri dobne skupine su trinaesti ili četrnaesti po odgovorima kako su bili pijani dva ili više puta u životu, a učenici u dobi od 15 godina su dvanaesti po odgovorima kako su bili pijani u posljednjih 30 dana.

Pušenje je i dalje vrlo često među učenicima, ali Hrvatska više nije toliko visoko na ljestvici kao u prethodnom istraživanju. Prema podacima o pušenja cigareta u posljednjih 30 dana, Hrvatska je na devetom mjestu kod učenika u dobi od 13 godina te na iznimno visokom četvrtom mjestu kod učenika u dobi od 15 godina. Što se tiče pušenja tijekom života, naša zemlja je na dvanaestom mjestu kod učenika u dobi od 11 godina, deveta kod učenika u dobi od 13 godina te sedma kod učenika u dobi od 15 godina.

POKAZATELJI NAD KOJIMA SE TREBAMO ZAMISLITI:

Zabrinjavajući su podaci kako je kod učenika u dobi od 13 godina, 2014. godine Hrvatska  bila na pretposljednjem mjestu, a 2018. je na posljednjem mjestu s najnižim udjelom učenika koji su odgovorili kako jako vole školu.

Hrvatska je deseta zemlja po redu kod učenika u dobi od 13 godina prema udjelu učenika koji su prijavili maltretiranje drugih barem dva ili tri puta u posljednjih nekoliko mjeseci.

U dobi od 13 godina, naša zemlja je osma zemlja s najvećim udjelom učenika koji su barem jednom u posljednjih nekoliko mjeseci slali zlobne instant poruke, objave, e-poštu ili tekstualne poruke.

Hrvatska je trinaesta zemlja s problematičnom upotrebom društvenih medija kod učenika u dobi od 11 godina, petnaesta kod učenika u dobi od 13 godina te jedanaesta kod učenika u dobi od 15 godina.

Doručak kao prvi obrok u danu ima iznimno važnu ulogu za djecu u pružanju energije za provođenje njihovih aktivnosti, ali u dobi od 11 godina Hrvatska je deveta zemlja s najmanjim udjelom učenika koji doručkuju svaki radni dan. U dobi od 15 godina naši su učenici među deset zemalja s najmanjom dnevnom konzumacijom voća. Također postoje loši rezultati vezani za konzumiranje povrća: šesti smo po redu sa najmanjom dnevnom konzumacijom povrća u dobi od 11 godina, deveti u dobi od 13 godina, a najgori na ljestvici u dobi od 15 godina. Prema podacima o konzumiranju obroka s obitelji, Hrvatska je također nisko na ljestvici kod učenika u dobi od 11 i 15 godina. Postoji samo oko deset zemalja gdje ima manje učenika koji ne jedu obrok sa svojom obitelji svaki dan. Također, važno je naglasiti kako je naša zemlja osma po redu kod učenika u dobi od 13 godina koji imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.

Hrvatska je pri dnu ljestvice po podacima o korištenje kondoma i kontracepcijskih pilula. U sedam zemalja manji je udio učenika koji su prijavili da su oni ili njihovi partneri koristili kondom prilikom posljednjeg seksualnog odnosa, a u osam zemalja manji udio učenika koji su prijavili da su oni ili njihovi partneri koristili kontracepcijske pilule.

Zaključno, u nekim smo pokazateljima čak među 10-tak zemalja s najpovoljnijom situacijom kao što je život s oba roditelja, zadovoljstvo životom, subjektivna procjena odličnog zdravlja, nizak udio učenika s premalom tjelesnom masom te nizak udio spolno aktivnih petnaestogodišnjaka. Nasuprot tome, važno je naglasiti kako su trinaestogodišnjaci na zadnjem mjestu zbog niskog udjela učenika koji voli školu, kako imamo nepovoljnu situaciju u prehrambenim navikama u sve tri dobne skupine s visokim udjelom trinaestogodišnjaka s prekomjernom tjelesnom masom te smo vrlo visoko po problematičnoj upotrebi društvenih medija. Podaci o rizičnim ponašanjima – pušenju i pijenju alkohola pokazuju zabrinjavajuću situaciju, ali ipak bolju nego 2014. godine.

O HBSC ISTRAŽIVANJU:

Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC) je međunarodno istraživanje koje se provodi u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom – Regionalnim uredom za Europu u 50 zemalja i regija Europe i Sjeverne Amerike, uključujući Hrvatsku.

Istraživanje je započelo još 1982. godine u tri zemlje – Finskoj, Norveškoj i Engleskoj, a njegovu iznimno značenje i vrijednost su prepoznale i brojne druge zemlje koje su se već priključile ili se tek nastoje priključiti. Istraživanje se provodi svake četiri godine, u Hrvatskoj od 2002. godine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj je istraživanja za Hrvatsku uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te podršku Ministarstva zdravlja.

Istraživanje je posljednji put provedeno 2018. godine u 45 zemalja kada je globalno anketirano 227441 učenika, a od toga 5169 učenika i učenica iz Hrvatske. Uključeni su učenici u dobi od 11, 13 i 15 godina.

Velika je važnost ovog istraživanja što nam pokazuje gdje smo u odnosu na druge zemlje pa je potrebno posebnu pozornost usmjeriti na pokazatelje po kojima je Hrvatska u odnosu na druge zemlje pri vrhu ili pri dnu. To su pokazatelji s kojima trebamo biti zadovoljni te na njima graditi strategije zaštite i unaprjeđenja zdravlja djece i mladih ili pak područja života i zdravlja djece i mladih koja zahtijevaju povećani oprez i skrb društva u cjelini. Kako je anketiranje učenika provedeno 2018. predstavljat će temelj u odnosu na koji će se moći mjeriti utjecaj epidemije COVID-19 na živote mladih ljudi.

 

Naša posebna zahvala svim osnovnim i srednjim školama koje su sudjelovale u ovom istraživanju!

 

PREUZIMANJA:

  • Ovo priopćenje u pdf obliku možete preuzeti OVDJE.
  • Publikacija s podacima za Hrvatsku “Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika – Health Behaviour in School-aged Children – HBSC 2017/2018“ OVDJE.
  • Međunarodna publikacija vezana uz ovo istraživanje može se naći na ovim adresama: Vol 1, Vol 2.
  • Karta s obilježenim zemljama sudionicama ovog istraživanja (jpg).
  • O  međunarodnom istraživanju na stranici WHO

Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (HBSC) 2018. – osnovni pokazatelji za Hrvatsku

„Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in Schoolaged Children, HBSC) međunarodno je istraživanje koje se provodi u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u više od 40 zemalja i regija Europe i svijeta uključujući Hrvatsku (ukupno 45 zemalja i regija 2018. godine). Provodi se svake četiri godine, u Hrvatskoj od 2002. godine, a u nekim europskim zemljama više od 30 godina.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj je istraživanja za Hrvatsku. U našoj zemlji istraživanje je 2018. godine provedeno peti put uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i podršku Ministarstva zdravlja.“

 

 

Publikaciju s osnovnim pokazateljima za Hrvatsku možete pročitati i preuzeti ovdje.

Međunarodni rezultati ovog istraživanja dostupni su ovdje – Vol 1, Vol 2.

 

NOVO! REZULTATI MEĐUNARODNOG ISTRAŽIVANJA O ZDRAVSTVENOM PONAŠANJU UČENIKA – HEALTH BEHAVIOUR IN SCHOOL-AGED CHILDREN – HBSC 2018.

  • Gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje?
  • Kakva je situaciju u Hrvatskoj 2018. u odnosu na prethodne godine?

Sutra ćete na ovim stranicama moći pročitati po prvi put obavljene rezultate međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children – HBSC 2018.) kao i nacionalnu publikaciju – gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje i kakva je situaciju u Hrvatskoj 2018. u odnosu na prethodne godine?

Ovo istraživanje obuhvaća široki raspon pokazatelja od zdravstvenih ponašanja učenika (pranje zubi, prehrambene navike, tjelesna aktivnost i debljina), ponašanja rizičnih za zdravlje i sigurnost (vršnjačko zlostavljanje, pušenje, pijenje alkohola, uzimanje marihuane i rizična seksualna ponašanja), komunikacije putem modernih tehnologija do društvenog okruženja s naglaskom na školu, obitelj i vršnjake kao i socioekonomske čimbenike.

Istraživanje omogućuje usporedbu Hrvatske s 45 zemlja te usporedbu 2018. godine na koju se odnose ovi podaci s prethodnim godinama počevši od 2002. godinom kada je prvi put provedene ovo istraživanje u Hrvatskoj. U svijetu epidemije COVID-19 ovi podaci će poslužiti kao dobar temelj za usporedbu zdravlja i dobrobiti mladih prije epidemije i možebitnih promjena, ako ih bude, nakon epidemije.

Velika je važnost ovog istraživanja što nam pokazuje gdje smo u odnosu na druge zemlje.

 

19. svibnja 2020.

Prikaz rezultata istraživanja.

 

Vrućina i zdravlje – upozorenje na toplinske valove

Ovdje objavljujemo upozorenja na toplinske valove koji mogu djelovati na zdravlje.

Izvor podataka je Državni hidrometeorološki zavod, Služba za vremenske analize i prognoze.

Ponedjeljak
1.6.2020.		Utorak
2.6.2020.		Srijeda
3.6.2020.		Četvrtak
4.6.2020.		Petak
5.6.2020.
Osijek
Zagreb
Karlovac
Gospic
Knin
Rijeka
Split
Dubrovnik
nema opasnosti
umjerena opasnost
velika opasnost
vrlo velika opasnost

Ako je za Vaše klimatsko područje označeno ŽUTO, NARANČASTO ili CRVENO, ovdje pratite naputke za zaštitu od vrućina.

Dodatne informacije DHMZ-a možete pronaći ovdje.

 

COVID-19 pandemic – Recommendations in English

– Recommendations for travel agencies during the Coronavirus epidemic (COVID-19)

– Recommendations for preventing infections in hospitality facilities with and without terraces, as well as hospitality facilities within accommodation facilities, as part of the gradual easing of restrictions related to COVID-19

– Recommendations and instructions of the Croatian Institute of Public Health for Croatian and foreign nationals who are crossing the state border and entering the Republic of Croatia

– Recommendations for hotels and renters during the COVID-19 pandemic

– Recommendation for camps and marinas during the COVID-19 pandemic

– Croatian and foreign nationals entering the Republic of Croatia must comply with these recommendations and instructions 

 

Alkohol i COVID-19: Što trebate znati?

Ni pod kojim uvjetima ne smijete piti bilo koju vrstu alkoholnog proizvoda kao sredstva za sprječavanje ili liječenje infekcije COVID-19.

Konzumiranje alkohola NEĆE vas zaštititi od COVID-19.

Infografika – “Alkohol i COVID-19: Što trebate znati?” (PDF, 274.4 KB)

 

Uspostavljena on-line platforma Pompidou Grupe Vijeća Europe “Spasite živote – zaštitite ljude” za zaštitu zdravlja ljudi koji koriste drogu

Kako bi se suočilo s dosad neviđenim izazovima koji proizlaze iz pandemije virusa COVID-19, Vijeće Europe i njezini različiti entiteti poduzimaju zajedničke radnje kako bi podržali države članice u njihovim naporima u ublažavanju posljedica ove krize.

Tajništvo Pompidou Groupe je uz potporu predsjedništva i u suradnji s Direktoratom za ljudska prava Vijeća Europe razvilo alat za podršku vladama i stručnjacima sa svrhom zaštite zdravlja ljudi koji konzumiraju drogu i smanjenja rizika od širenja virusa među rizičnim skupinama.

Kao dio važeće strategije komunikacije i društvenih medija Pompidou Grupe, uspostavljena je on-line platforma pod nazivom “Spasite živote – zaštitite ljude” za razmjenu iskustava u rješavanju praktičnih izazova proizašlih iz pandemije virusa COVID-19.

Navedena platforma služi kao alat za donositelje odluka i praktičare koji nudi on-line primjere iz prakse usmjerene na ublažavanje štetnih učinaka krize COVID-19 i povezanih ograničenja za ljude koji koriste drogu, kao i osobe koje su u kontaktu s njima.

On-line platforma službeno je pokrenuta 20. travnja 2020. i funkcionira na šest radnih jezika (francuskom, engleskom, ruskom, talijanskom, španjolskom, njemačkom).

Detaljnije informacije dostupne su u dokumentu koji možete preuzeti ovdje.

 

 

Analiza podataka iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH) – podaci za 2019.

Objavljujemo preliminarne podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH) za 2019.

Analizirani su podaci koji putem komunikacijskih poruka dolaze u HZZO iz ordinacija na razini primarne zdravstvene zaštite (PZZ), konkretno iz djelatnosti opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena te stomatološke zdravstvene zaštite (polivalentne).

Dobivene podatke za 2019. možete pogledati OVDJE!

 

Program za očuvanja mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobe i stresa

Ovaj paket preporuka nastao je u vrijeme pandemije koronvirusa kako bi pomogli stručnjacima koji pružaju usluge skrbi iz područja mentalnog zdravlja u pružanju psihosocijalne podrške, potom zdravstvenom osoblju za prevenciju sagorijevanja na radnom mjestu i građanima za samopomoć u prevenciji negativnih posljedica stresa. Kako bismo svi povećali svoju otpornost na stres moramo brinuti o svom mentalnom zdravlju. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Mentalno zdravlje je dio općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti. Budući je mentalno zdravlje prepoznato kao jedan od javno zdravstvenih globalnih prioriteta, 2018. godine donesena je Deklaracija o postizanju jednakosti za mentalno zdravlje za 21. stoljeće. Deklaracijom se daje poticaj i izražava spremnost za  poduzimanje mjera i intervencija na globalnoj i lokalnoj razini kako bi se smanjio teret mentalnih poremećaja i drugih zdravstvenih stanja koja imaju utjecaj na mentalno zdravlje, uključujući zlouporabu psihoaktivnih supstanci i bolesti ovisnosti te je naglašeno da svatko ima pravo na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja.

Situacija realne prijetnje zaraze korona virusom (COVID-19), samoizolacija i druge mjere prevencije predstavljaju stres za većinu ljudi. Stres može imati negativne posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje, stoga je važno da smo svi upoznati i koristimo postupke koji nas mogu zaštiti od negativnih posljedica stresa. U programu za očuvanje mentalnog zdravlja detaljno su opisani postupci koji pomažu u kontroli simptoma tjeskobe i doprinose pozitivnom mentalnom zdravlju i prevenciji bolesti. Mnoge osobe u stresu pokazuju poteškoće u funkcionalnom, zdravom nošenju s tjeskobom i nalaze se u riziku nastanka poremećaja mentalnog i/ili tjelesnog zdravlja. Također svojim, stresom izazvanim, rizičnim ponašanjem, mogu ugroziti ne samo sebe nego i druge ljude. Za postupke opisane ovdje utvrđena je učinkovitost na temelju znanstvenih studija i u medicinskoj praksi.

Paket preporuka za očuvanje mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobne i stresa uključuje slijedeće postupke koji se mogu primjenjivati posebno ili još bolje u kombinaciji:

  • Protektivno i rizično suočavanje sa stresom – objašnjava  protektivne i rizične načine suočavanja sa stresom
  • Upute za vježbe disanja – utvrđeno je kako osobe s izraženom tjeskobom i u stresu dišu površno što dovodi do poremećaja u ravnoteži kisika i ugljičnoga dioksida koja pogoršava simptome tjeskobe. Dijafragmalno (trbušno) disanje uspostavlja povoljnu ravnotežu s čime se smanjuju simptomi tjeskobe i postiže doživljaj opuštenosti.
  • Upute za progresivnu mišićnu relaksaciju – opisan je način provođenja serije vježbi kojima se postiže relaksacija mišića cijelog tijela što dovodi do osjećaja opuštenosti.
  • Postupak s uznemirujućim mislima – opisan je mehanizam kojim uznemirujuće misli podržavaju začarani krug tjeskobe i postupak kako se mogu zaustaviti uznemirujuće misli.
  • Preporuke za slušanje glazbe za opuštanje i poboljšanje spavanja – opisani su kriteriji za izbor glazbe za opuštanje i poboljšanje kvalitete spavanja s prijedlogom kompozicija koje zadovoljavaju kriterije za opuštajuću glazbu.

Smatramo kako upute i preporuke svih ovih postupaka trebaju biti dostupne svim građanima, zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima pomagačkih struka kao dio standardnih postupaka u prevenciji negativnih posljedica tjeskobe i stresa.

Svi materijali će biti dostupni na web stranicama institucija čiji stručnjaci su sudjelovali u njihovoj izradi: www.bolnica-vrapce.hr, www.stampar.hr, www.hzjz.hr.

 

    • Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, dr. med. spec. psihijatar, Klinika za psihijatriju Vrapče Referentni centar Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a
    • Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med. spec. javnog  zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Voditeljica odjela za mentalno zdravlje

 

Novosti EMCDDA-a o implikacijama virusa COVID-19 za osobe koji koriste drogu i pružatelje usluga za suzbijanje droga

(EMCDDA, Lisabon, Ožujak 2020.)

Europska agencija za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) zajedno s institucijama i tijelima EU-a u pruža dodatne informacije za svoje građane u obrani / promociji dosadašnjih dostignuća i više nego ikad zalaže se „zdraviju i sigurniju Europu“.

Vezano uz epidemiju COVID-a i izazova koji su postavljeni za službe koje djeluju u području suzbijanja zlouporabe droge i za osobe koje koriste drogu, EMCDDA je razvila mrežnu stranicu o COVIDu-19 i drogama koja je objavljena 26. ožujka 2020.

Stranica je na engleskom jeziku dostupna putem poveznice:
http://www.emcdda.europa.eu/publications/topic-overviews/covid-19-and-people-who-use-drugs

Ovdje možete preuzeti PDF format dostupan na hrvatskom jeziku
(Preveo: dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med., Klinika za psihijatriju Vrapče)

Ovdje možete preuzeti PDF format (EN):
http://www.emcdda.europa.eu/publications/topic-overviews/catalogue/covid-19-and-people-who-use-drugs_en

Ad hoc publikacija – COVID-19 i osobe koje koriste drogu

Svjesni smo da su glavni akteri u ovoj krizi agencije s nadležnošću za zarazne bolesti i javno zdravstvo, poput SZO-e i ECDC-a, a uloga EMCDDA prvenstveno je usmjeravanje pristupa prema pouzdanim informacijama i resursima koji su usmjereni na probleme povezane s drogom.

Cilj je osigurati snažnu internetsku prisutnost pružanjem pristupa različitim izvorima i smjernicama koje će biti korisne djelatnicima službi koji rade s korisnicima droga.

Danas je na stranicama EMCDDA-a pokrenuta prva stranica o virusu COVID-19 i drogama, a koja će uskoro biti ažurirana poveznicama i često postavljanim pitanjima sastavljenih na osnovu savjetovanja s kolegama i mrežama na terenu širom Europe.

Svjesni smo da službe za droge, zajedno s drugim zdravstvenim službama, imaju ozbiljnih problema s osobljem, nedostatkom lijekova i opreme, te temeljnim intervencijama. Kontinuitet skrbi o klijentima koji koriste drogu ugrožen je zatvaranjem usluga, o čemu izvještavaju mnoge zemlje. Iako većina izazova s ​​kojima se susreću nisu specifični za uporabu droga, neki drugi su, poput uvjeta za pristup supstitucijskom tretmanu, rastuće potrebe za započinjanje suspstitucijskog tretmana uzrokovane smanjenom dostupnošću droga ili izazova u održavanju intervencija smanjenja šteta koje spašavaju živote.

Pored web izvora, EMCDDA razvija i nekoliko novih inicijativa u narednom razdoblju. Ukratko, navedeno uključuje pojačanu razmjenu informacija između Nacionalnih kontaktnih točaka za droge; poduzimanje niza brzih procjena i studija o učincima virusa COVID-19 na tržišta droga, usluge usmjerene suzbijanju zlouporabe droga, obrasce uporabe i povezane štete; pružanje prilagođenih odgovora na upite na visokoj razini koji se odnose na COVID od dionika.

Sažetak

COVID-19 je glavna globalna zdravstvena prijetnja. Ljudi koji koriste drogu suočavaju se s istim rizicima kao i oni u općoj populaciji i stoga moraju biti svjesni odgovarajućih savjeta kako bi smanjili rizik od infekcije. Međutim, mogu biti izloženi dodatnim rizicima koji zahtijevaju razvoj procjena i strategija ublažavanja. Oni su povezani s nekim ponašanjima koja su povezana s uporabom droga i s okruženjima u kojima se koristi droga ili gdje se pruža skrb. Rizici se povećavaju visokom razinom fizičkog i psihološkog komorbiditeta čestog kod nekih ljudi koji koriste drogu, činjenicom da su problemi s drogom češći u marginaliziranim zajednicama i stigmatizacijom koju često doživljavaju ljudi koji koriste drogu.

Svrha navedenih informacija je istaknuti postojeće rizike povezane s pandemijom COVID-19 za ljude koji koriste drogu i za osobe koje im pružaju usluge, iz europske perspektive te, ako je potrebno, potaknuti planiranje, pregled i prilagodbu intervencija za droge. Pregledi i ažuriranja usluga na nacionalnoj i lokalnoj razini moraju se odvijati u kontekstu smjernica i pravila za reagiranje na epidemiju COVID-19 specifičnih za pojedinu zemlju i savjeta ECDC-a i WHO-a.

Obavijest proizvođačima etanola i proizvođačima biocidnih proizvoda koji sadrže etanol

S obzirom na to da je zbog novonastale situacije vezane za COVID-19 ograničena nabava aktivne tvari etanola od dobavljača koji su na popisu iz članka 95. uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda vrste 1, 2 i 4, Ministarstvo zdravstva privremeno je dopustilo  uporabu sirovina farmaceutske čistoće ili čistoće za etanol poljoprivrednog podrijetla prema zahtjevima Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. za jaka alkoholna pića.

Detaljna informacija nalazi se na: https://zdravlje.gov.hr/djelokrug-1297/sanitarna-inspekcija/kemikalije-i-biocidni-pripravci-1357/biocidni-pripravci-1786/upis-biocidnih-pripravaka-u-registar-1862/1862

Živjeti zdravo kod kuće – preporuke za boravak kod kuće projektnog tima Živjeti zdravo

Preporuke za boravak kod kuće u posebnim uvjetima projektnog tima Živjeti zdravo:

– Kako organizirati rad od kuće – Preporuke projektnog tima Živjeti zdravo

– I uz mjere fizičkog distanciranja, pružimo podršku odnosno psihološku prvu pomoć osobama koje su uznemirene

– Kako strateški koristiti namirnice?

– Svjetski dan zdravlja – Podržimo medicinske sestre i primalje

– Vrijeme boravka u kući iskoristite za obiteljske aktivnosti

– Pet jednostavnih aktivnosti za očuvanje mentalnoga zdravlja

– Kako uspješno ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima

– Boravak u kući s djecom predškolske dobi

– Preporučene dnevne razine tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine

– Što možemo učiniti kako bismo očuvali zdravlje cijele obitelji?

– Važnost pravilne prehrane u vrijeme smanjenih društvenih kontakata

– Ne zaboravimo piti vodu

 

Stručno mišljenje o provedbi dezinfekcije javnih površina i gradskih ulica

U pojedinim hrvatskim gradovima se samoinicijativno, putem svojih komunalnih djelatnosti, a bez konzultacija s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, započelo s dezinfekcijom javnih površina i gradskih ulica, u svrhu prevencije COVID-19.

Temeljem dostupnih znanstvenih spoznaja, nema dokaza o učinkovitosti kemijske dezinfekcije cesta i vanjskih kolnika u svrhu sprječavanja pojave zarazne bolesti COVID-19. Higijenski standardi doneseni odredbama vezanima uz COVID-19 isključuju rizike od prijenosa virusa s pločnika i nogostupa.Osim toga, velike količine dezinfekcijskih sredstava potencijalno su štetni za ljude, neciljane vrste i okoliš i treba ih izbjegavati.

Prvo, prema literaturi nije poznato da je, iako se COVID-19 širi kapljičnim putem, dezinfekcija zraka, javnih površina i gradskih ulica učinkovita za suzbijanje bolesti i stoga je dezinfekcija javnih površina i gradskih ulica neopravdana i one koje su u najavi treba zaustaviti.

Drugo, u korištenju osobne zaštitne opreme treba razlikovati različite čimbenike rizika, usvojiti predložene mjere prevencije epidemije i smanjiti nepotrebno korištenje osobne zaštitne opreme jer tih resursa već sada počinje nedostajati.

Takva mjera, u svrhu sprječavanja pojave zaraznih bolesti, trenutno nije opravdana, i dodatno, komunalne tvrtke čiji djelatnici to provode ne posjeduju odgovarajuće ovlaštenje.

Obzirom na situaciju bilo bi opravdano da se dezinfekcijska sredstva usmjere na institucije od značenja, kao što su zdravstvene institucije, prodavaonice prehrambenih artikala, distributivne centre hrane i pića, ljekarne, benzinske postaje, pekarnice, logističke i distributivne centre hrane, pića i higijenskih proizvoda i veledrogerije.

Nadalje, dezinfekcija javnih površina i gradskih ulica u ovom trenutku nije potrebna i nema stručne opravdanosti za sprječavanje zarazne bolesti COVID-19, naročito uzimajući u obzir i trenutne povoljne vremenske uvjete u vanjskom prostoru posebice sunčevu svjetlost koja je sama po sebi „prirodni dezinficijens“. Dezinfekcija gradskih ulica nije se pokazala učinkovitom, što potvrđuje i literatura.

U pojedinim zemljama se za dezinfekciju javnih površina koristi otopina natrijevog hipoklorita, no njegovim korištenjem može doći do povećanja štetnih nusprodukata u okolišu.

Napominjemo da provedbu DDD mjera na gradskim ulicama i javnim površinama za  sprječavanje pojave zaraznih bolesti mogu i trebaju provoditi ovlašteni izvoditelji DDD mjera temeljem Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 22/14-RUSRH, 130/17,114/18) i Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti pučanstva (NN. 35/07).

 

Korištena literatura: 

1.      Lancet. Infectious Diseases. Taking the right measures to control COVID-19. https://www.thelancet.com/journals/laninf/article/PIIS1473-3099(20)30152-3/fulltext

2.      WHO. Coronavirus disease (COVID-19) technical guidance: infection prevention and control. https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019/technical-guidance/infection-prevention-and-control

3.      European Union Risk Assessment Report. SODIUM HYPOCHLORITE. CAS No: 7681-52-9 EINECS No: 231-668-3. Final report, November 2007. Italy. RISK ASSESSMENT. FINAL APPROVED VERSION. Rapporteur for the risk assessment of sodium hypochlorite: Italy. Roberto Binetti and Leonello Attias. https://echa.europa.eu/documents/10162/330fee6d-3220-4db1-add3-3df9bbc2e5e5

COVID-19 hitne ordinacije u Gradu Zagrebu

Izdvojene ordinacije za pregled bolesnika pod sumnjom na zaraženost od koronavirusa na području Grada Zagreba nastavljaju s radom na sljedećim lokacijama domova zdravlja na kojima je ujedno organizirana “DRIVE – IN” dijagnostika na koronavirus.

Ordinacije rade od 6 do 20 sati:

Dom zdravlja Zagreb – Centar

Siget, Avenija Većeslava Holjevca 22
tel. 01 659 84 64

Dom zdravlja Zagreb –  Istok

Grižanska 4
tel. 01 296 04 18

Dom zdravlja Zagreb – Zapad

Prilaz baruna Filipovića 11
tel. 091 387 65 91

 

Pozivni centar za sva pitanja vezana uz koronavirus

 

Koronavirus – najnovije preporuke

Pozivni centar za sva pitanja vezana uz koronavirus

COVID-19 hitne ordinacije u Gradu Zagrebu

Živjeti zdravo kod kuće – preporuke za boravak kod kuće u posebnim uvjetima

Program za očuvanja mentalnog zdravlja – Protiv tjeskobe i stresa – Alkohol i COVID-19

PREPORUKE    (Recommendations in English)

 

Ostali naputci i preporuke:

– IZOLACIJA – tko sve treba biti u njoj i pravila koja treba poštovati osoba koja je u izolaciji i koje skrbe za nju

– SAMOIZOLACIJA – tko sve treba biti u njoj i pravila koja trebaju poštovati ukućani osobe koja je u izolaciji

– Preporuke za putnike u Kinu – letci

– Naputak za pravilno pranje ruku

– Sve što trebate znati o pranju ruku za zaštitu od koronavirusa (COVID-19) – UNICEF

– Kako umanjiti rizik od zaraznih bolesti – video prilog.

– Telefoni za informacije o koronavirusu.

– Novosti EMCDDA-a o implikacijama virusa COVID-19 za osobe koji koriste drogu i pružatelje usluga za suzbijanje droga

– Smjernice stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora vezane uz COVID-19:

– Preporuke za rad logopeda u svim sustavima u kojima logopedi rade s korisnicima / klijentima / pacijentima tijekom trajanja epidemije COVID-19

– Telefonska linija Mreže za psihološku pomoć Hrvatske psihološke komore – HPD namijenjena MATURANTIMA

Svjetski dan oralnog zdravlja 2020.

Svjetski dan oralnoga zdravlja (engl. World Oral Health Day; WOHD) se svake godine obilježava 20. ožujka. Povodom obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana oralnog zdravlja sloganom „Reci Aaa: Zajedno do oralnog zdravlja („Say Ahh: Unite for Mouth Health“) želi se potaknuti sve da obećaju brinuti se o svojem oralnom zdravlju.

Obvežite se da ćete paziti na svoje oralno zdravlje i nadahnuti druge da čine isto.

Više o Svjetskom danu oralnog zdravlja pročitajte na internetskim stranicama http://worldoralhealthday.org/

 

Plakat “Reci Aaa” (PDF, 1.5 MB)

Postupci pranja, čišćenja i dezinfekcije sanitetskih vozila, autobusa, vlakova, brodova i zrakoplova

Postupnici dezinfekcije:

 

Ostale postupke i preporuke pogledajte OVDJE!

 

Brojevi telefona HZJZ-a na temu koronavirusa

Brojevi telefona Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na temu koronavirusa dostupni su za građane svaki radni dan od 8 do 22 sata te subotom i nedjeljom od 8 do 14 sati:  

091 468 30 32

099 468 30 01

 

Napomena: Molimo Vas kontaktirajte nas telefonski, a ne putem SMS-a. Iz tehničkih razloga ne možemo Vam odgovarati na SMS poruke koje su poslane na ove mobitele.

COVID-19 – Priopćenje prvog slučaja

COVID-19 – Priopćenje prvog slučaja

Zagreb, 25. veljače 2020.

Prvi potvrđen slučaj oboljelog od novog koronavirusa u Hrvatskoj

Nacionalni krizni stožer i Krizini stožer Ministarstva zdravstva je danas 25.2.2020. obavijestio da je dijagnosticiran prvi slučaj bolesti novog koronavirusa 2019 (COVID-19, engl. CoronaVirus Disease-19) uzrokovanog infekcijom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj, u Zagrebu. Oboljeli je mlađi muškarac u dobi od 25 godina koji je 20.2.2020. doputovao iz pokrajine Lombardije (grada Milana) u Italiji, koje je zahvaćeno epidemijom novim koronavirusom od 21. veljače 2020., kada je zabilježeno naglo povećanje broja oboljelih osoba s lokalno stečenom infekcijom, posebice u dvije regije – Lombardija i Veneto.

Oboljeli je hospitaliziran u izolaciji u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu i trenutno je njegovo zdravstveno stanje stabilno. Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ je specijalizirana bolnica s odgovarajuće educiranim osobljem i potrebnom opremom za pružanje odgovarajućeg liječenja i skrbi, uz osiguranu primjenu mjera za sprječavanje širenja infekcije.

Pored navedenog, Nacionalni krizni stožer i Krizni stožer Ministarstva zdravstva i služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo s mrežom zavoda za javno zdravstvo i ostalim zdravstvenim i drugim nadležnim službama započeli su s provođenjem preventivnih mjera prema kontaktima oboljelog radi smanjenja rizika širenja infekcije, koje uključuju prikupljanje podataka o izvoru i početku infekcije, kao i prikupljanje podataka o osobama koje su mogle biti izložene infekciji, kako bi se primijenile preventivne mjere sprječavanja daljnjeg širenja infekcije.

Novosti vezane uz koronavirus i preporuke vodećih svjetskih zdravstvenih organizacija:

Ovo je prvi slučaj infekcije novim koronavirusom koji nije bio neočekivan s obzirom na blizinu područja sa zabilježenim povećanim brojem slučajeva oboljelih u Europi. Nacionalni krizni stožer i Krizni stožer Ministarstva zdravstva ima pripremljen protokol od početka pojave epidemije u Kini u siječnju 2020. prema preporukama vodećih međunarodnih zdravstvenih organizacija (Svjetske zdravstvene organizacije, SZO, i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, ECDC) te se provode sve potrebne mjere za otkrivanje i testiranje oboljelih sa sumnjom na infekciju virusom SARS-CoV-2 (COVID-19), liječenja oboljelih s potvrđenom infekcijom, sprječavanja daljnjeg širenja infekcije, kako bi se rizik prijenosa na druge ljude sveo na najmanju moguću mjeru, te obavještavanje i informiranje javnosti.

Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo podsjećaju sve koji su nedavno doputovali iz područja zahvaćenim COVID-19 epidemijom (trenutno Kina, Južna Koreja ili pokrajina Lombardija i Veneto u Italiji, no epidemiološka situacija se može mijenjati) ili bili u kontaktu sa oboljelima od COVID-19 i imaju simptome respiratorne infekcije (kao što su povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah) da se jave liječniku (telefonski nazovu svog izabranog liječnika obiteljske medicine, u slučaju nedostupnosti liječnika obiteljske medicine javiti se nadležnom epidemiologu) i informiraju ga o simptomima i nedavnom putovanju, slijedeći sve ostale preporučene mjere prevencije iz nacionalnog protokola. Osobe koje su nedavno putovale u zahvaćeno područje COVID-19 epidemijom ili bile u bliskom kontaktu s oboljelim od COVID-19 bolesti i nemaju simptome bolesti, mogu se za informacije koje ih zanimaju obratiti teritorijalno nadležnom epidemiologu (poveznicu na kontakte mreže zavoda za javno zdravstvo možete naći ovdje).

 

Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo  također podsjećaju na pridržavanje preporuka općih mjera zaštite:

  • redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
  • kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos laktom ili papirnatom maramicom i poslije ju odbacite u koš za otpad te operite ruke
  • izbjegavajte bliski kontakt s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova, imaju povišenu temperaturu i kašlju

S obzirom na to da se situacija može brzo mijenjati, Hrvatski zavod za javno zdravstvo svakodnevno oko 15 sati objavljuje najnovije informacije vezano uz bolest uzrokovanu novim koronavirusom i mjere zaštite na stranici www.hzjz.hr.

 

Poveznice s više informacija:
Koronavirus – najnoviji podatci: https://www.hzjz.hr/medunarodna-istrazivanja/koronavirus-najnoviji-podatci/

Pitanja i odgovori o bolesti uzrokovanom novim koronavirusom COVID-19  https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/pitanja-i-odgovori-o-novom-koronavirusu-2019-ncov/

Letci za putnike koji sadrže brojeve dežurnih epidemiologa:  https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/preporuke-za-putnike-u-kinu-letci/