COVID-19 – izvješće HZJZ-a

 

Podaci za razdoblje od 15. travnja do 31. srpnja 2020. tablica

Vrućina i zdravlje – upozorenje na toplinske valove

Ovdje objavljujemo upozorenja na toplinske valove koji mogu djelovati na zdravlje.

Izvor podataka je Državni hidrometeorološki zavod, Služba za vremenske analize i prognoze.

Utorak
4.8.2020.		Srijeda
5.8.2020.		Četvrtak
6.8.2020.		Petak
7.8.2020.		Subota
8.8.2020.
Osijek
Zagreb
Karlovac
Gospic
Knin
Rijeka
Split
Dubrovnik
nema opasnosti
umjerena opasnost
velika opasnost
vrlo velika opasnost

Ako je za Vaše klimatsko područje označeno ŽUTO, NARANČASTO ili CRVENO, ovdje pratite naputke za zaštitu od vrućina.

Podrobnije informacije DHMZ-a možete pronaći ovdje.

 

 

Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2019. godine

Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2019. godine možete vidjeti ovdje:

Porodi 2019. (PDF, 379.8 KB)

Priopćenje – konferencija protekla bez širenja bolesti!

Jučer je isteklo 14 dana samoizolacije sudionika konferencije održane u ponedjeljak, 15. lipnja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Zahvaljujući uspješno provedenim protuepidemijskim mjerama na skupu, nije došlo do širenja zaraze na skupu. Niti kod jednog sudionika nisu se pojavili znakovi bolesti niti je utvrđena zaraza COVID-19 te sudionici nastavljaju uobičajene životne aktivnosti. 

Podsjećamo da je riječ o konferenciji za medije o istraživanju utjecaja HPV-a na mlade koje je provodila Udruga CroMSIC. Događaj je organiziran u skladu sa svim propisanim mjerama zaštite od infekcije koronavirusom koje su trenutno na snazi u Hrvatskoj, a usuglašene su s preporukama Europskog centra za sprječavanje  i kontrolu bolesti. U skladu sa stručnim smjernicama, zdravstveni djelatnici sudionici skupa bili su obavezni kroz jučerašnji dan proći testiranje te su svi zaprimili negativan test na SARS—CoV-2 (COVID-19).

Želimo dodati kako i ovaj slučaj pokazuje da nikako nije vrijeme za opuštanje.

Iako je i ova situacija uspješno dovedena pod kontrolu, podsjećamo sve na oprez i #ostanimoodgovorni.

Analiza podataka iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH) – podaci za 2019.

Objavljujemo podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH) za 2019.

Analizirani su podaci koji putem komunikacijskih poruka dolaze u HZZO iz ordinacija na razini primarne zdravstvene zaštite (PZZ), konkretno iz djelatnosti opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena te stomatološke zdravstvene zaštite (polivalentne).

Dobivene podatke za 2019. možete pogledati OVDJE! (PDF, 610.2 KB)

 

Obilježavanja 26. lipnja Međunarodnog dana borbe protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama 2020.

Glavna skupština UN-a 1987. proglasila je 26. lipnja “Međunarodnim danom protiv zlouporabe droga i nezakonitog prometa drogama” želeći upozoriti svjetsku javnost na problem zlouporabe droga i potrebu aktivnog uključivanja svih subjekata, kako na globalnoj razini tako i na nacionalnoj razini, na djelovanje u postizanju zajedničkog cilja – društvo slobodno od zlouporabe droga.

Cilj društvene akcije koja se povodom obilježavanja Međunarodnog dana provodi na nacionalnoj i lokalnoj razini je promovirati, osobito mladima, zdrave stilove života, te putem edukativno-preventivnih aktivnosti informirati javnost o štetnim zdravstvenim i socijalnim posljedicama ovisnosti.

Podatci o stanju, trendovima zlouporabe droga i epidemiologiji ovisnosti  u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu te njihova usporedba s trendovima u EU dostupni su u nastavku.

– Problematika zlouporabe droga u RH i EU (PDF, 3.7 MB)

– Usporedba stanja problematike droga u Republici Hrvatskoj i Europi (PDF, 441.4 KB)

– Osobe liječene zbog zlouporabe psihoaktivnih droga – preliminarni podaci za 2019. godinu

Osobe liječene zbog zlouporabe psihoaktivnih droga – preliminarni podaci za 2019. godinu

Izvor podataka: Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Prema podacima iz nacionalnog Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga tijekom 2019. godine u zdravstvenim je ustanovama Hrvatske zabilježeno 6.785 osoba liječenih zbog zlouporabe, odnosno zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama. Po prvi put na liječenje je u toj godini došlo je 939 (13,8 %) osoba. Na obrascu Pompidou bilježe se sredstva zbog kojih osobe dolaze na liječenje, a najviše njih došlo je zbog opijata kao glavnih sredstava ovisnosti. Opijate je uzimalo 5.273 osoba, od kojih je 172 bilo prvi put na liječenju.

Analiza podataka po županiji stanovanja na temelju stopa liječenih osoba na 100.000 u radno aktivnoj dobi (15-64 godine) pokazuje da ih je najviše bilo u Zadarskoj (519,5) i Istarskoj županiji (499,4), potom Šibensko-kninskoj (429,7), Primorsko-goranskoj (338,1), Gradu Zagrebu (334,7), Splitsko-dalmatinskoj (327,3) te Dubrovačko-neretvanskoj županiji (214,1). Za cijelu je Hrvatsku stopa iznosila 233,6 na 100.000 stanovnika.

Prema podacima o spolu i dobi liječenih ovisnika, većinu liječenih osoba kao i prethodnih godina čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosi 4,9 : 1. Kao i u cijeloj Europi, i u Republici Hrvatskoj ovisnička populacija sve više stari, zbog čega prosječne dobi liječenih osoba (muškaraca i žena) pokazuju trend rasta. Budući da se bilježe osobe liječene zbog zlouporabe i ovisnosti o svim psihoaktivnim drogama, raspon godina je vrlo velik. Najmlađa zabilježena osoba je imala 13, a najstarija 72 godine.

Tablica 1. Prosječna dob liječenih osoba prema spolu

Godina Muški Žene Ukupno
2011. 32,4 31,1 32,2
2012. 33,1 31,8 32,8
2013. 34,0 32,9 33,8
2014. 34,7 33,2 34,4
2015. 35,6 34,5 35,0
2016. 36,9 34,9 36,5
2017. 37,6 36,0 37,3
2018. 38,4 36,7 38,1
2019. 38,4 36,4 38,0

Tablica 1. izvor podataka: Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, HZJZ

Podaci o uvjetima života liječenih osoba (s kim žive) govore da ih još uvijek najviše živi s roditeljima (42 %), a manje  sami (17,7 %), s partnerom i djetetom (17,7 %), s partnerom (11,1 %), s djetetom (2,3 %) te s prijateljima (0,8 %).

Samo osnovnu školu je završilo je 23 % liječenih osoba, a najviše ih je završilo srednju školu (68,8 %). Nezavršenu osnovnu školu ima njih 1,6%, a završenu višu školu ili fakultet ima 3 % osoba.

Najviše osoba je nezaposleno (39,8%). Redovan posao ima 22,6 % osoba koje su bile na liječenju 2019. godine, a privremeni posao (što uključuje i posao „na crno“) imalo ih je 25,7%. Učenika je i studenata među njima bilo 5,2%. Umirovljenici čine 4 %, a samostalnom djelatnošću se bavi 1,9 % osoba.

Iako osobe zabilježene u Registru uzimaju više psihoaktivnih sredstava, poznato je zbog kojeg sredstva najprije dolaze na liječenje. Tako su opijati bili glavno sredstvo liječenja za 78 % osoba, dok je marihuana bila glavno sredstvo kod njih 15 %, stimulativna sredstva u 2 % slučajeva, kokain 2 %, sedativi 1,9 %, a zbog ostalih psihoaktivnih sredstava liječilo se 0,5 % osoba.

Tablica 2. Broj ukupno i prvi put liječenih od 2010. do 2019.

Godina Ukupno liječeni Prvi put liječeni
2010. 7.550 1.180
2011. 7.665 1.151
2012. 7.855 1.120
2013. 7.857 1.125
2014. 7.812 1.046
2015. 7.533 844
2016. 7.106 771
2017. 7.157 958
2018. 6.761 876
2019. 6.758 939

Broj osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u 2019. godini nije se znatno promijenio u odnosu na prethodnu godinu, iako je u 2019. godini unaprjeđena suradnja s terapijskim zajednicama te su podaci terapijskih zajednica uključeni u godišnji izvještaj. To se može objasniti činjenicom da su u terapijskim zajednicama uglavnom boravile osobe koje su se u istoj godini liječile u zdravstvenim ustanovama, a svaka je osoba u godišnji izvještaj uključena jednom.

Epidemiološki alati u suzbijanju zaraze

Budući da u javnom prostoru ima dosta neupućenih komentara o tome da se navodno ne testira dovoljno, potrebno je pojasniti situaciju.

I testiranje i samoizolacija su alati kojima raspolažu epidemiolozi u suzbijanju širenja zaraze, ali svrha im nije ista. Testiranje ne služi obuzdavanju širenja zaraze, nego samo utvrđivanju da je netko zaražen.

Uz sve poznate mjere “HDD” (Higijena, Dezinfekcija, Distanciranje), obuzdavanju širenja zaraze pomaže i samoizolacija osoba kojima je utvrđen bliski kontakt prema definiciji Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti. Pri epidemiološkoj klasifikaciji osoba koje su pod rizikom od obolijevanja od bolesti COVID-19 jer su boravile u blizini ili su bile u bliskom kontaktu s osobom koja oboli ili već boluje od ove bolesti, treba imati u vidu činjenicu da se bolest prenosi BLISKIM KONTAKTOM. Pri određivanju tko je bio, a tko nije bio u bliskom kontaktu te zbog činjenice da utvrđeni bliski kontakt podliježe provođenju epidemioloških mjera samoizolacije, testiranja i drugih, treba znati kako je na znanstveno utemeljenim podatcima definiran bliski kontakt.

Praćenje kontakata: javnozdravstvene mjere u slučaju osoba koje su bile u kontaktu sa zaraženima COVID-om 19, uključujući zdravstvene radnike, u Europskoj uniji – drugo ažuriranje.

Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/sites/default/files/documents/Public-health-management-people-in-contact-with-COVID19-cases_HR_0.pdf

Surveillance definitions for COVID-19.

Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/covid-19/surveillance/surveillance-definitions

To ne znači da su sve osobe kojima je propisana mjera samoizolacije i zarazne, ali je to mjera predostrožnosti, onda kada je opravdana (ostvaren bliski kontakt).

Cilj je time obuhvatiti sve zaražene osobe (kojima se propisuje mjera izolacije) i one koje su s njima bile u bliskom kontaktu, pa su u riziku od razvijanja zaraze (one kojima se propisuje mjera samoizolacije).

Testiranje je stoga ciljano usmjereno ponajprije, ali ne isključivo, na one osobe koje su počele razvijati simptome i osobe koje su unutar 48 sati imale kontakt procijenjen od epidemiologa kao visoko rizičan. I ta se strategija dosad pokazala ispravnom.

Testiranje, dakle, može samo kod zaražene osobe potvrditi da je zaražena, bilo da je razvila simptome ili ne, ali za one koje su negativne nije jamstvo da neće kroz koji dan razviti bolest i postati zarazna.

I upravo zbog toga, ciljano i optimalno koristeći testiranje kao alat, imamo puno više ljudi u samoizolaciji nego što imamo testiranih osoba, jer se to pokazalo značajno efikasnijom strategijom u suzbijanju sprječavanja zaraze.

Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za 2019. – tablični podaci

Ovdje objavljujemo prve tablične podatke za 2019. godinu (XLSX datoteke).

Napomena: Ovo su prethodni podaci – konačni će biti objavljeni u rujnu.
Kako će novi podaci biti dostupni, tako će biti objavljivani.

1. STANOVNIŠTVO I VITALNI DOGAĐAJI

  • preuzimanje tablica (demografski podaci)
  • preuzimanje tablica (podaci o umrlima)

2. USPOREDBA ODABRANIH POKAZATELJA SZO „ZDRAVLJE ZA SVE“

  • preuzimanje tablica

3. ZDRAVSTVENE USTANOVE I DJELATNICI U ZDRAVSTVU

4. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

5. SPECIJALISTIČKO – KONZILIJARNE TE OSTALE DJELATNOSTI

  • Specijalističko-konzilijarna djelatnost
  • Mikrobiološka dijagnostika (XLSX, 28 KB)
  • Osjetljivost bakterijskih izolata na antibiotike u Hrvatskoj (podaci Klinike za infektivne bolesti „Dr. F. Mihaljević”)
  • Djelatnost za transfuziju krvi (podaci Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu)

6. ZARAZNE BOLESTI, CIJEPLJENJE I MIKROBIOLOŠKA DIJAGNOSTIKA

7. STACIONARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA, DNEVNE BOLNICE, JEDNODNEVNA KIRURGIJA I BOLNIČKE HEMODIJALIZE TE BOLNIČKA REHABILITACIJA

8. PORODI I PREKIDI TRUDNOĆE

9. REGISTRI KRONIČNIH BOLESTI

10. POBOL I UZROCI SMRTI OSOBA STARIJE ŽIVOTNE DOBI

  • preuzimanje tablica

11. ZDRAVSTVENA EKOLOGIJA

  • Zdravstvena ispravnost i kakvoća namirnica i predmeta opće uporabe
  • Javna vodoopskrba u Hrvatskoj

12. FINANCIJSKI ZDRAVSTVENI POKAZATELJI RH ZA 2018. GODINU PREMA METODOLOGIJI SUSTAVA ZDRAVSTVENIH RAČUNA

13. MEDICINSKA OPREMA, OPERACIJSKE DVORANE I MEDICINSKI POSTUPCI U HRVATSKOJ

  • preuzimanje tablica

14. KREVETI U JEDINICAMA ZA POJAČANU NJEGU DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE I DOMOVA ZA PSIHIČKI BOLESNE ODRASLE OSOBE

  • preuzimanje tablica

15. POKAZATELJI ZDRAVSTVENOG STANJA I KORIŠTENJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

  • preuzimanje tablica

GOTOVO POLOVICA SREDNJOŠKOLACA NE ZNA BI LI SE CIJEPILI PROTIV HPV VIRUSA – konferencija za medije 15. lipnja 2020.

Gotovo polovica srednjoškolaca, i to većinski dječaka, ne zna bi li se cijepili protiv HPV virusa. Među neodlučnima je više mladića (54%), negoli djevojaka (43%). Mnogi od njih ne znaju kako se HPV prenosi i je li cjepivo protiv ovog virusa učinkovito. Dio je ovo istraživanja HZJZ-a na temelju edukativnih radionica koje po hrvatskim srednjim školama provode studenti medicine Udruge CroMSIC u sklopu mRAK kampanje usmjerene na cijepljenje protiv HPV infekcije.

Kroz te edukativne radionice, budući liječnici educiraju mlade srednjoškolce o nastanku i negativnim posljedicama HPV-a, kao i o besplatnom cjepivu za sve učenike 8.razreda tijekom cijele godine, te srednjoškolaca do 21.srpnja 2020.

U navedenom istraživanju sudjelovalo je 2453 učenika srednjih škola Grada Zagreba, Primorsko- goranske i Osječko-baranjske županije. Nakon odslušane radionice, znatno više djevojaka je izrazilo namjeru cijepljenja protiv HPV-a.

O detaljima istraživanja kao i provedbe samih edukativnih radionica možete saznati na konferenciji za medije, koja će se održati 15.06.2020. u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (Rockefellerova 12), u 11:00 sati.

Na konferenciji će uz domaćine, ravnatelja HZJZ-a doc. dr. sc. Krunoslava Capaka i predstavnike Udruge CroMSIC, sudjelovati pomoćnica ministra zdravstva, prim. mr. sc. Vera Katalinić Janković, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, prof. Mirela Šentija Knežević, prof. dr. sc. Krunoslav Kuna predstojnik Klinke za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Sestre Milosrdnice, dr. sc. Anka Jurišić Kvesić predsjednica Nacionalnog povjerenstva za djelatnost dentalne medicine, a dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, Zamjenica ravnatelja HZJZ-a govorit će o ulozi školske medicine u ovoj kampanji i cijepljenju protiv HPV-a.

Pozvani su predstavnici Ministarstva znanosti i obrazovanja, predstavnici Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstavnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, koji su također pružili nesebičnu podršku studentima medicine.

U privitku se nalazi POZIV ZA MEDIJE (PDF, 708.5 KB) u kojemu je više informacija o samom istraživanju i projektu.

Međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika – HBSC 2017./2018.

Zagreb, 19. svibnja 2020.

NOVO!  UPRAVO OBJAVLJENI REZULTATI

Međunarodno istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika

Health Behaviour in School-aged Children – HBSC 2018

Međunarodna situacija

Hrvatska u odnosu na 45 zemlja uključenih u istraživanje

Danas (19. 05. 2020.) objavljena je:

  • međunarodna publikacija uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije koja po prvi put prikazuje cjelovite podatke za 2018. godinu za sve zemlje uključene u istraživanje (poveznice na objavljene publikacije: Vol 1, Vol 2),
  • nacionalna publikacija s podacima za Hrvatsku od 2002. do 2018. godine te s usporedbom s drugim zemljama (poveznica na objavljenu publikaciju).

MEĐUNARODNA SITUACIJA

Na međunarodnoj razini zamijećeni su sljedeći trendovi:

  • porast rizika u mentalnom zdravlju,
  • porast opterećenja škole te smanjenje udjela učenika koji jako vole školu
  • porast upotrebe digitalne tehnologije i nasilja vezanog uz digitalne tehnologije
  • rizična ponašanja, nepravilna prehrana i tjelesna neaktivnosti još uvijek su vodeći izazovi:
    • pušenje i pijenje alkohola i dalje se smanjuje ali je udio petnaestogodišnjake koji puše i piju alkohol ostao visok, dok je alkohol najčešće upotrebljavano sredstvo
    • prekomjerna tjelesna masa i pretilost su u porastu

SITUACIJA U HRVATSKOJ

POKAZATELJI ZA HRVATSKU S KOJIMA MOŽEMO BITI ZADOVOLJNI:

Obitelj je osnovna društvena jedinica. Hrvatska je peta zemlja s najvećim udjelom učenika koji žive s oba roditelja.

Hrvatska se 2014. godine po zadovoljstvu životom smjestila oko sredine ljestvice zemalja uključenih u istraživanje. Prema podatcima iz 2018. godine, Hrvatska je deseta zemlja kod učenika u dobi od 11 godina, deveta kod učenika u dobi od 13 godina te osma kod učenika u dobi od 15 godina.

Hrvatska je sedma zemlja po redu kod učenika u dobi od 11 i 15 godina te šesta kod učenika u dobi od 13 godina sa procjenom odličnog zdravlja.

Što se tiče tjelesne mase, postoji samo pet zemalja s nižim udjelom učenika s premalom tjelesnom masom u dobi od 11 godina, tri zemlje u dobi od 13 godina te četiri zemlje u dobi od 15 godina.

Na skali zemalja sudionica, 2014. godine Hrvatska je bila na pretposljednjem mjestu prema broju petnaestogodišnjaka koji su imali spolni odnos. Prema podatcima iz 2018. godine, u devet zemalja je bilo manje učenika koji su odgovorili da su imali spolne odnose nego u Hrvatskoj.

ALKOHOL I PUŠENJE- ZABRINJAVAJUĆA SITUACIJA, ALI IPAK BOLJA NEGO 2014. GODINE

U 2018. godini Hrvatska je i dalje iznad prosjeka HBSC-a u pogledu konzumiranja alkohola, ali više nije u samom vrhu među vodećim zemljama. Ipak, postoje zabrinjavajući rezultati. Učenici u dobi od 13 godina su jedanaesti po konzumiranju alkohola tijekom života, a dvanaesti po konzumiranju alkohola u posljednjih 30 dana. Učenici u sve tri dobne skupine su trinaesti ili četrnaesti po odgovorima kako su bili pijani dva ili više puta u životu, a učenici u dobi od 15 godina su dvanaesti po odgovorima kako su bili pijani u posljednjih 30 dana.

Pušenje je i dalje vrlo često među učenicima, ali Hrvatska više nije toliko visoko na ljestvici kao u prethodnom istraživanju. Prema podacima o pušenja cigareta u posljednjih 30 dana, Hrvatska je na devetom mjestu kod učenika u dobi od 13 godina te na iznimno visokom četvrtom mjestu kod učenika u dobi od 15 godina. Što se tiče pušenja tijekom života, naša zemlja je na dvanaestom mjestu kod učenika u dobi od 11 godina, deveta kod učenika u dobi od 13 godina te sedma kod učenika u dobi od 15 godina.

POKAZATELJI NAD KOJIMA SE TREBAMO ZAMISLITI:

Zabrinjavajući su podaci kako je kod učenika u dobi od 13 godina, 2014. godine Hrvatska  bila na pretposljednjem mjestu, a 2018. je na posljednjem mjestu s najnižim udjelom učenika koji su odgovorili kako jako vole školu.

Hrvatska je deseta zemlja po redu kod učenika u dobi od 13 godina prema udjelu učenika koji su prijavili maltretiranje drugih barem dva ili tri puta u posljednjih nekoliko mjeseci.

U dobi od 13 godina, naša zemlja je osma zemlja s najvećim udjelom učenika koji su barem jednom u posljednjih nekoliko mjeseci slali zlobne instant poruke, objave, e-poštu ili tekstualne poruke.

Hrvatska je trinaesta zemlja s problematičnom upotrebom društvenih medija kod učenika u dobi od 11 godina, petnaesta kod učenika u dobi od 13 godina te jedanaesta kod učenika u dobi od 15 godina.

Doručak kao prvi obrok u danu ima iznimno važnu ulogu za djecu u pružanju energije za provođenje njihovih aktivnosti, ali u dobi od 11 godina Hrvatska je deveta zemlja s najmanjim udjelom učenika koji doručkuju svaki radni dan. U dobi od 15 godina naši su učenici među deset zemalja s najmanjom dnevnom konzumacijom voća. Također postoje loši rezultati vezani za konzumiranje povrća: šesti smo po redu sa najmanjom dnevnom konzumacijom povrća u dobi od 11 godina, deveti u dobi od 13 godina, a najgori na ljestvici u dobi od 15 godina. Prema podacima o konzumiranju obroka s obitelji, Hrvatska je također nisko na ljestvici kod učenika u dobi od 11 i 15 godina. Postoji samo oko deset zemalja gdje ima manje učenika koji ne jedu obrok sa svojom obitelji svaki dan. Također, važno je naglasiti kako je naša zemlja osma po redu kod učenika u dobi od 13 godina koji imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu.

Hrvatska je pri dnu ljestvice po podacima o korištenje kondoma i kontracepcijskih pilula. U sedam zemalja manji je udio učenika koji su prijavili da su oni ili njihovi partneri koristili kondom prilikom posljednjeg seksualnog odnosa, a u osam zemalja manji udio učenika koji su prijavili da su oni ili njihovi partneri koristili kontracepcijske pilule.

Zaključno, u nekim smo pokazateljima čak među 10-tak zemalja s najpovoljnijom situacijom kao što je život s oba roditelja, zadovoljstvo životom, subjektivna procjena odličnog zdravlja, nizak udio učenika s premalom tjelesnom masom te nizak udio spolno aktivnih petnaestogodišnjaka. Nasuprot tome, važno je naglasiti kako su trinaestogodišnjaci na zadnjem mjestu zbog niskog udjela učenika koji voli školu, kako imamo nepovoljnu situaciju u prehrambenim navikama u sve tri dobne skupine s visokim udjelom trinaestogodišnjaka s prekomjernom tjelesnom masom te smo vrlo visoko po problematičnoj upotrebi društvenih medija. Podaci o rizičnim ponašanjima – pušenju i pijenju alkohola pokazuju zabrinjavajuću situaciju, ali ipak bolju nego 2014. godine.

O HBSC ISTRAŽIVANJU:

Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC) je međunarodno istraživanje koje se provodi u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom – Regionalnim uredom za Europu u 50 zemalja i regija Europe i Sjeverne Amerike, uključujući Hrvatsku.

Istraživanje je započelo još 1982. godine u tri zemlje – Finskoj, Norveškoj i Engleskoj, a njegovu iznimno značenje i vrijednost su prepoznale i brojne druge zemlje koje su se već priključile ili se tek nastoje priključiti. Istraživanje se provodi svake četiri godine, u Hrvatskoj od 2002. godine. Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj je istraživanja za Hrvatsku uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te podršku Ministarstva zdravlja.

Istraživanje je posljednji put provedeno 2018. godine u 45 zemalja kada je globalno anketirano 227441 učenika, a od toga 5169 učenika i učenica iz Hrvatske. Uključeni su učenici u dobi od 11, 13 i 15 godina.

Velika je važnost ovog istraživanja što nam pokazuje gdje smo u odnosu na druge zemlje pa je potrebno posebnu pozornost usmjeriti na pokazatelje po kojima je Hrvatska u odnosu na druge zemlje pri vrhu ili pri dnu. To su pokazatelji s kojima trebamo biti zadovoljni te na njima graditi strategije zaštite i unaprjeđenja zdravlja djece i mladih ili pak područja života i zdravlja djece i mladih koja zahtijevaju povećani oprez i skrb društva u cjelini. Kako je anketiranje učenika provedeno 2018. predstavljat će temelj u odnosu na koji će se moći mjeriti utjecaj epidemije COVID-19 na živote mladih ljudi.

 

Naša posebna zahvala svim osnovnim i srednjim školama koje su sudjelovale u ovom istraživanju!

 

PREUZIMANJA:

  • Ovo priopćenje u pdf obliku možete preuzeti OVDJE.
  • Publikacija s podacima za Hrvatsku “Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika – Health Behaviour in School-aged Children – HBSC 2017/2018“ OVDJE.
  • Međunarodna publikacija vezana uz ovo istraživanje može se naći na ovim adresama: Vol 1, Vol 2.
  • Karta s obilježenim zemljama sudionicama ovog istraživanja (jpg).
  • O  međunarodnom istraživanju na stranici WHO

Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (HBSC) 2018. – osnovni pokazatelji za Hrvatsku

„Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in Schoolaged Children, HBSC) međunarodno je istraživanje koje se provodi u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u više od 40 zemalja i regija Europe i svijeta uključujući Hrvatsku (ukupno 45 zemalja i regija 2018. godine). Provodi se svake četiri godine, u Hrvatskoj od 2002. godine, a u nekim europskim zemljama više od 30 godina.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj je istraživanja za Hrvatsku. U našoj zemlji istraživanje je 2018. godine provedeno peti put uz suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i podršku Ministarstva zdravlja.“

 

 

Publikaciju s osnovnim pokazateljima za Hrvatsku možete pročitati i preuzeti ovdje.

Međunarodni rezultati ovog istraživanja dostupni su ovdje – Vol 1, Vol 2.

 

NOVO! REZULTATI MEĐUNARODNOG ISTRAŽIVANJA O ZDRAVSTVENOM PONAŠANJU UČENIKA – HEALTH BEHAVIOUR IN SCHOOL-AGED CHILDREN – HBSC 2018.

  • Gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje?
  • Kakva je situaciju u Hrvatskoj 2018. u odnosu na prethodne godine?

Sutra ćete na ovim stranicama moći pročitati po prvi put obavljene rezultate međunarodnog istraživanja o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children – HBSC 2018.) kao i nacionalnu publikaciju – gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje i kakva je situaciju u Hrvatskoj 2018. u odnosu na prethodne godine?

Ovo istraživanje obuhvaća široki raspon pokazatelja od zdravstvenih ponašanja učenika (pranje zubi, prehrambene navike, tjelesna aktivnost i debljina), ponašanja rizičnih za zdravlje i sigurnost (vršnjačko zlostavljanje, pušenje, pijenje alkohola, uzimanje marihuane i rizična seksualna ponašanja), komunikacije putem modernih tehnologija do društvenog okruženja s naglaskom na školu, obitelj i vršnjake kao i socioekonomske čimbenike.

Istraživanje omogućuje usporedbu Hrvatske s 45 zemlja te usporedbu 2018. godine na koju se odnose ovi podaci s prethodnim godinama počevši od 2002. godinom kada je prvi put provedene ovo istraživanje u Hrvatskoj. U svijetu epidemije COVID-19 ovi podaci će poslužiti kao dobar temelj za usporedbu zdravlja i dobrobiti mladih prije epidemije i možebitnih promjena, ako ih bude, nakon epidemije.

Velika je važnost ovog istraživanja što nam pokazuje gdje smo u odnosu na druge zemlje.

 

19. svibnja 2020.

Prikaz rezultata istraživanja.

 

COVID-19 pandemic – Recommendations in English

– Guidelines for the production and filming of audiovisual and music material during the COVID-19 pandemic – ver. 2 (01/08/2020)

– Recommendations for travel agencies during the Coronavirus epidemic (COVID-19)

– Recommendations for preventing infections in hospitality facilities with and without terraces, as well as hospitality facilities within accommodation facilities, as part of the gradual easing of restrictions related to COVID-19

– Recommendations and instructions of the Croatian Institute of Public Health for Croatian and foreign nationals who are crossing the state border and entering the Republic of Croatia

– Recommendations for hotels and renters during the COVID-19 pandemic

– Recommendation for camps and marinas during the COVID-19 pandemic

– Croatian and foreign nationals entering the Republic of Croatia must comply with these recommendations and instructions 

 

Alkohol i COVID-19: Što trebate znati?

Ni pod kojim uvjetima ne smijete piti bilo koju vrstu alkoholnog proizvoda kao sredstva za sprječavanje ili liječenje infekcije COVID-19.

Konzumiranje alkohola NEĆE vas zaštititi od COVID-19.

Infografika – “Alkohol i COVID-19: Što trebate znati?” (PDF, 274.4 KB)

 

Uspostavljena on-line platforma Pompidou Grupe Vijeća Europe “Spasite živote – zaštitite ljude” za zaštitu zdravlja ljudi koji koriste drogu

Kako bi se suočilo s dosad neviđenim izazovima koji proizlaze iz pandemije virusa COVID-19, Vijeće Europe i njezini različiti entiteti poduzimaju zajedničke radnje kako bi podržali države članice u njihovim naporima u ublažavanju posljedica ove krize.

Tajništvo Pompidou Groupe je uz potporu predsjedništva i u suradnji s Direktoratom za ljudska prava Vijeća Europe razvilo alat za podršku vladama i stručnjacima sa svrhom zaštite zdravlja ljudi koji konzumiraju drogu i smanjenja rizika od širenja virusa među rizičnim skupinama.

Kao dio važeće strategije komunikacije i društvenih medija Pompidou Grupe, uspostavljena je on-line platforma pod nazivom “Spasite živote – zaštitite ljude” za razmjenu iskustava u rješavanju praktičnih izazova proizašlih iz pandemije virusa COVID-19.

Navedena platforma služi kao alat za donositelje odluka i praktičare koji nudi on-line primjere iz prakse usmjerene na ublažavanje štetnih učinaka krize COVID-19 i povezanih ograničenja za ljude koji koriste drogu, kao i osobe koje su u kontaktu s njima.

On-line platforma službeno je pokrenuta 20. travnja 2020. i funkcionira na šest radnih jezika (francuskom, engleskom, ruskom, talijanskom, španjolskom, njemačkom).

Detaljnije informacije dostupne su u dokumentu koji možete preuzeti ovdje.

 

 

Program za očuvanja mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobe i stresa

Ovaj paket preporuka nastao je u vrijeme pandemije koronvirusa kako bi pomogli stručnjacima koji pružaju usluge skrbi iz područja mentalnog zdravlja u pružanju psihosocijalne podrške, potom zdravstvenom osoblju za prevenciju sagorijevanja na radnom mjestu i građanima za samopomoć u prevenciji negativnih posljedica stresa. Kako bismo svi povećali svoju otpornost na stres moramo brinuti o svom mentalnom zdravlju. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. Mentalno zdravlje je dio općeg zdravlja, a ne samo odsutnost bolesti. Budući je mentalno zdravlje prepoznato kao jedan od javno zdravstvenih globalnih prioriteta, 2018. godine donesena je Deklaracija o postizanju jednakosti za mentalno zdravlje za 21. stoljeće. Deklaracijom se daje poticaj i izražava spremnost za  poduzimanje mjera i intervencija na globalnoj i lokalnoj razini kako bi se smanjio teret mentalnih poremećaja i drugih zdravstvenih stanja koja imaju utjecaj na mentalno zdravlje, uključujući zlouporabu psihoaktivnih supstanci i bolesti ovisnosti te je naglašeno da svatko ima pravo na uživanje najvišeg mogućeg standarda tjelesnog i duševnog zdravlja.

Situacija realne prijetnje zaraze korona virusom (COVID-19), samoizolacija i druge mjere prevencije predstavljaju stres za većinu ljudi. Stres može imati negativne posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje, stoga je važno da smo svi upoznati i koristimo postupke koji nas mogu zaštiti od negativnih posljedica stresa. U programu za očuvanje mentalnog zdravlja detaljno su opisani postupci koji pomažu u kontroli simptoma tjeskobe i doprinose pozitivnom mentalnom zdravlju i prevenciji bolesti. Mnoge osobe u stresu pokazuju poteškoće u funkcionalnom, zdravom nošenju s tjeskobom i nalaze se u riziku nastanka poremećaja mentalnog i/ili tjelesnog zdravlja. Također svojim, stresom izazvanim, rizičnim ponašanjem, mogu ugroziti ne samo sebe nego i druge ljude. Za postupke opisane ovdje utvrđena je učinkovitost na temelju znanstvenih studija i u medicinskoj praksi.

Paket preporuka za očuvanje mentalnog zdravlja borbom protiv negativnih utjecaja tjeskobne i stresa uključuje slijedeće postupke koji se mogu primjenjivati posebno ili još bolje u kombinaciji:

  • Protektivno i rizično suočavanje sa stresom – objašnjava  protektivne i rizične načine suočavanja sa stresom
  • Upute za vježbe disanja – utvrđeno je kako osobe s izraženom tjeskobom i u stresu dišu površno što dovodi do poremećaja u ravnoteži kisika i ugljičnoga dioksida koja pogoršava simptome tjeskobe. Dijafragmalno (trbušno) disanje uspostavlja povoljnu ravnotežu s čime se smanjuju simptomi tjeskobe i postiže doživljaj opuštenosti.
  • Upute za progresivnu mišićnu relaksaciju – opisan je način provođenja serije vježbi kojima se postiže relaksacija mišića cijelog tijela što dovodi do osjećaja opuštenosti.
  • Postupak s uznemirujućim mislima – opisan je mehanizam kojim uznemirujuće misli podržavaju začarani krug tjeskobe i postupak kako se mogu zaustaviti uznemirujuće misli.
  • Preporuke za slušanje glazbe za opuštanje i poboljšanje spavanja – opisani su kriteriji za izbor glazbe za opuštanje i poboljšanje kvalitete spavanja s prijedlogom kompozicija koje zadovoljavaju kriterije za opuštajuću glazbu.

Smatramo kako upute i preporuke svih ovih postupaka trebaju biti dostupne svim građanima, zdravstvenim djelatnicima i stručnjacima pomagačkih struka kao dio standardnih postupaka u prevenciji negativnih posljedica tjeskobe i stresa.

Svi materijali će biti dostupni na web stranicama institucija čiji stručnjaci su sudjelovali u njihovoj izradi: www.bolnica-vrapce.hr, www.stampar.hr, www.hzjz.hr.

 

    • Prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, dr. med. spec. psihijatar, Klinika za psihijatriju Vrapče Referentni centar Ministarstva zdravstva za psihosocijalne metode, Predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju HLZ-a
    • Prof. dr. sc. Danijela Štimac Grbić, dr. med. spec. javnog  zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Voditeljica odjela za mentalno zdravlje

 

Novosti EMCDDA-a o implikacijama virusa COVID-19 za osobe koji koriste drogu i pružatelje usluga za suzbijanje droga

(EMCDDA, Lisabon, Ožujak 2020.)

Europska agencija za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) zajedno s institucijama i tijelima EU-a u pruža dodatne informacije za svoje građane u obrani / promociji dosadašnjih dostignuća i više nego ikad zalaže se „zdraviju i sigurniju Europu“.

Vezano uz epidemiju COVID-a i izazova koji su postavljeni za službe koje djeluju u području suzbijanja zlouporabe droge i za osobe koje koriste drogu, EMCDDA je razvila mrežnu stranicu o COVIDu-19 i drogama koja je objavljena 26. ožujka 2020.

Stranica je na engleskom jeziku dostupna putem poveznice:
http://www.emcdda.europa.eu/publications/topic-overviews/covid-19-and-people-who-use-drugs

Ovdje možete preuzeti PDF format dostupan na hrvatskom jeziku
(Preveo: dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med., Klinika za psihijatriju Vrapče)

Ovdje možete preuzeti PDF format (EN):
http://www.emcdda.europa.eu/publications/topic-overviews/catalogue/covid-19-and-people-who-use-drugs_en

Ad hoc publikacija – COVID-19 i osobe koje koriste drogu

Svjesni smo da su glavni akteri u ovoj krizi agencije s nadležnošću za zarazne bolesti i javno zdravstvo, poput SZO-e i ECDC-a, a uloga EMCDDA prvenstveno je usmjeravanje pristupa prema pouzdanim informacijama i resursima koji su usmjereni na probleme povezane s drogom.

Cilj je osigurati snažnu internetsku prisutnost pružanjem pristupa različitim izvorima i smjernicama koje će biti korisne djelatnicima službi koji rade s korisnicima droga.

Danas je na stranicama EMCDDA-a pokrenuta prva stranica o virusu COVID-19 i drogama, a koja će uskoro biti ažurirana poveznicama i često postavljanim pitanjima sastavljenih na osnovu savjetovanja s kolegama i mrežama na terenu širom Europe.

Svjesni smo da službe za droge, zajedno s drugim zdravstvenim službama, imaju ozbiljnih problema s osobljem, nedostatkom lijekova i opreme, te temeljnim intervencijama. Kontinuitet skrbi o klijentima koji koriste drogu ugrožen je zatvaranjem usluga, o čemu izvještavaju mnoge zemlje. Iako većina izazova s ​​kojima se susreću nisu specifični za uporabu droga, neki drugi su, poput uvjeta za pristup supstitucijskom tretmanu, rastuće potrebe za započinjanje suspstitucijskog tretmana uzrokovane smanjenom dostupnošću droga ili izazova u održavanju intervencija smanjenja šteta koje spašavaju živote.

Pored web izvora, EMCDDA razvija i nekoliko novih inicijativa u narednom razdoblju. Ukratko, navedeno uključuje pojačanu razmjenu informacija između Nacionalnih kontaktnih točaka za droge; poduzimanje niza brzih procjena i studija o učincima virusa COVID-19 na tržišta droga, usluge usmjerene suzbijanju zlouporabe droga, obrasce uporabe i povezane štete; pružanje prilagođenih odgovora na upite na visokoj razini koji se odnose na COVID od dionika.

Sažetak

COVID-19 je glavna globalna zdravstvena prijetnja. Ljudi koji koriste drogu suočavaju se s istim rizicima kao i oni u općoj populaciji i stoga moraju biti svjesni odgovarajućih savjeta kako bi smanjili rizik od infekcije. Međutim, mogu biti izloženi dodatnim rizicima koji zahtijevaju razvoj procjena i strategija ublažavanja. Oni su povezani s nekim ponašanjima koja su povezana s uporabom droga i s okruženjima u kojima se koristi droga ili gdje se pruža skrb. Rizici se povećavaju visokom razinom fizičkog i psihološkog komorbiditeta čestog kod nekih ljudi koji koriste drogu, činjenicom da su problemi s drogom češći u marginaliziranim zajednicama i stigmatizacijom koju često doživljavaju ljudi koji koriste drogu.

Svrha navedenih informacija je istaknuti postojeće rizike povezane s pandemijom COVID-19 za ljude koji koriste drogu i za osobe koje im pružaju usluge, iz europske perspektive te, ako je potrebno, potaknuti planiranje, pregled i prilagodbu intervencija za droge. Pregledi i ažuriranja usluga na nacionalnoj i lokalnoj razini moraju se odvijati u kontekstu smjernica i pravila za reagiranje na epidemiju COVID-19 specifičnih za pojedinu zemlju i savjeta ECDC-a i WHO-a.

Obavijest proizvođačima etanola i proizvođačima biocidnih proizvoda koji sadrže etanol

S obzirom na to da je zbog novonastale situacije vezane za COVID-19 ograničena nabava aktivne tvari etanola od dobavljača koji su na popisu iz članka 95. uredbe (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda vrste 1, 2 i 4, Ministarstvo zdravstva privremeno je dopustilo  uporabu sirovina farmaceutske čistoće ili čistoće za etanol poljoprivrednog podrijetla prema zahtjevima Uredbe (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. za jaka alkoholna pića.

Detaljna informacija nalazi se na: https://zdravlje.gov.hr/djelokrug-1297/sanitarna-inspekcija/kemikalije-i-biocidni-pripravci-1357/biocidni-pripravci-1786/upis-biocidnih-pripravaka-u-registar-1862/1862

Živjeti zdravo kod kuće – preporuke za boravak kod kuće projektnog tima Živjeti zdravo

Preporuke za boravak kod kuće u posebnim uvjetima projektnog tima Živjeti zdravo:

– Kako organizirati rad od kuće – Preporuke projektnog tima Živjeti zdravo

– I uz mjere fizičkog distanciranja, pružimo podršku odnosno psihološku prvu pomoć osobama koje su uznemirene

– Kako strateški koristiti namirnice?

– Svjetski dan zdravlja – Podržimo medicinske sestre i primalje

– Vrijeme boravka u kući iskoristite za obiteljske aktivnosti

– Pet jednostavnih aktivnosti za očuvanje mentalnoga zdravlja

– Kako uspješno ograničiti vrijeme provedeno pred ekranima

– Boravak u kući s djecom predškolske dobi

– Preporučene dnevne razine tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine

– Što možemo učiniti kako bismo očuvali zdravlje cijele obitelji?

– Važnost pravilne prehrane u vrijeme smanjenih društvenih kontakata

– Ne zaboravimo piti vodu