Nagradni natječaj za izradu infografike na temu “Koronavirus – zaštiti sebe i druge”
S obzirom na iskazani veliki interes učenika osnovnih i srednjih škola za sudjelovanje u nagradnom natječaju na temu „Koronavirus – Zaštiti sebe i druge“ i veliki broj pristiglih radova među kojima je potrebno izabrati najuspješnije, pobjednike nagradnog natječaja osnovne i srednje škole objavit će HZJZ najkasnije 30. studenog 2020. godine na svojoj internetskoj stranici www.hzjz.hr.
NATJEČAJ JE ZAKLJUČEN!
HVALA svima koji su poslali svoje radove!
Pozivamo sve osnovne i srednje škole Republike Hrvatske na sudjelovanje u nagradnom natječaju u izradi infografike na temu „Koronavirus – zaštiti sebe i druge“.
Ovaj nagradni natječaj provodi se u cilju poticanja učenika da steknu znanja i razviju svijest o zaštiti zdravlja tijekom epidemije bolesti COVID-19.
Želimo uključiti učenike i potaknuti ih da na originalan i kreativan način prikažu svoje mišljenje i izraze svoj stav o ovoj temi. Najbolji rad bit će nagrađen.
Natječaj se provodi u dvije kategorije:
- radovi učenika osnovnih škola
- radovi učenika srednjih škola
- Natječaj provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske, Ministarstvom znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje i Agencijom za odgoj i obrazovanje.
- Nagradni natječaj traje do 9. studenog 2020. godine do kada se radovi (infografike) (format A4 ili A3, PDF ili JPG) zajedno s ispunjenim prijavnim obrascem mogu poslati na adresu elektroničke pošte skolska.medicina@hzjz.hr
Kako sudjelovati u natječaju?
Infografiku (u formatu A4 ili A3, PDF ili JPG) i popunjen prijavni obrazac potrebno je poslati na adresu elektroničke pošte skolska.medicina@hzjz.hr najkasnije u ponedjeljak 9. studenog 2020. godine.
Pravila i uvjeti sudjelovanja nagradnog natječaja (PDF, 199.6 KB)
Prijavni obrazac
Poziv osnovnim i srednjim školama (PDF, 148.8 KB)
Nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama djece u RH
Prijavite dijete na prvo Nacionalno istraživanje o prehrambenim navikama djece u RH i saznajte je li prehrana Vašeg djeteta u skladu s preporukama za pravilnu prehranu!
Pozivamo Vas da budete dio prvog Nacionalnog istraživanja prehrambenih navika dojenčadi i djece, koje se provodi na reprezentativnom uzorku djece dobi od 3 mjeseca do 9 godina, na području cijele Republike Hrvatske.
Istraživanje provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu (PBF) i Prehrambeno-tehnološkim fakultetom u Osijeku (PTF).
Ukoliko ste roditelj i imate dijete u dobi od 3 mjeseca do 9 godina te želite biti aktivni sudionik ovog istraživanja značajnog prije svega za djecu, pronađite više informacija o samom istraživanju i obrazac za prijavu na:
PRIMJENA ODLUKE O POVLAŠTENOJ CIJENI TESTIRANJA na SARS-CoV-2 RT-PCR-3 ciljne sekvence, testiranje na COVID-19 (RT-PCR)
Hrvatski zavod za javno zdravstvo donio je odluku o 50 % nižoj cijeni u odnosu na cijenu određenu Cjenikom Zavoda za testiranje za pripadnike Hrvatske gorske službe spašavanja, članove sportskih udruga i sportskih društava udruženih u sportske saveze osoba s invaliditetom (paraolimpijci i gluhi sportaši) te sportaše i članove stručnih stožera kojima je testiranje neophodan uvjet za daljnje trenažne i natjecateljske aktivnosti, a isto je propisano pravilima sportskih federacija ili nacionalnim propisima zemalja u kojima se odvija natjecanje ili pripreme sportaša i ne ostvaruju pravo na financiranje testa na teret HZZO-a.
Tko ima pravo na povoljniju cijenu:
– svi kategorizirani sportaši u pojedinačnim sportovima (s valjanom kategorizacijom Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih)
– sportaši seniorskog uzrasta (seniori/seniorke) u ekipnim sportovima čiji klubovi se natječu u hrvatskim klubovima 1. i 2. lige, kao i sportaši kadetskih i juniorskih ekipa tih klubova
– članovi svih nacionalnih selekcija za potrebe natjecanja i priprema nacionalnih selekcija u svim uzrastima
– drugi sportaši koji ne ostvaruju neki od navedenih uvjeta, ali samo za natjecanje međunarodne razine
– učenici i studenti samo za službena natjecanja nacionalne razine u organizaciji Hrvatskog školskog sportskog saveza i Hrvatskog akademskog sportskog saveza te za natjecanja međunarodne razine na koja odlaze u organizaciji Hrvatskog školskog sportskog saveza i Hrvatskog akademskog sportskog saveza
– treneri i drugi neophodni članovi stručnih stožera ako i za njih postoji obveza testiranja.
Opravdana svrha testiranja:
– na povoljniju cijenu imaju pravo samo sportaši i članovi stručnih stožera kojima je testiranje neophodan uvjet za daljnje trenažne i natjecateljske aktivnosti, a isto je propisano pravilima sportskih federacija ili nacionalnim propisima zemalja u kojima se odvija natjecanje ili pripreme sportaša i ne ostvaruju pravo na financiranje testa na teret HZZO-a
– povoljnija cijena ne može se koristiti za osobne svrhe kada ne postoji jasan razlog i obveza provedbe testiranja u sportske svrhe.
Način ostvarivanja prava na povoljniju cijenu u HZJZ-u:
– za kategorizirane sportaše u pojedinačnim sportovima testiranje s HZJZ-om može dogovoriti nacionalni sportski savez, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor ili Hrvatski sportski savez gluhih
– za sportaše u ekipnim sportovima za potrebe klupskih natjecanja klub dogovara testiranje s HZJZ-om
– za sportaše članove nacionalnih selekcija testiranje s HZJZ-om dogovaraju nacionalni sportski savezi, Hrvatski paraolimpijski odbor (za sportaše s invaliditetom) i Hrvatski sportski savez gluhih (za gluhe sportaše)
– za druge sportaše koji ne ostvaruju neki od navedenih uvjeta, ali samo za natjecanje međunarodne razine testiranje s HZJZ-om dogovaraju nacionalni sportski savezi, Hrvatski paraolimpijski odbor (za sportaše s invaliditetom) i Hrvatski sportski savez gluhih (za gluhe sportaše)
– za učenike i sportaše testiranje s HZJZ-om dogovaraju Hrvatski školski sportski savez i Hrvatski akademski sportski savez
– za trenere i druge neophodne članovi stručnih stožera ako i za njih postoji obveza testiranja dogovara ista pravna osoba koja dogovara i za njihove sportaše
– za malodobne sportaše prijavitelj mora pribaviti suglasnost roditelja ili staratelja.
Kontakt za ostvarivanje prava:
Sportaše za testiranje MORAJU naručiti nacionalni sportski savezi/klubovi i krovne sportske organizacije putem mail adrese covid@hzjz.hr te se testiranja mogu odraditi samo u svrhu sudjelovanja u ligaškim i drugim službenim natjecanjima odnosno treninzima, što mora biti jasno naznačeno prilikom naručivanja.
Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2019.
Na samom početku pojave epidemije zlouporabe heroina i ovog velikog zdravstvenog problema, 1978. godine je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo osnovan nacionalni Registar osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga. Iz bolnica, specijalističko-konzilijarnih službi te Službi za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika pri županijskim zavodima za javno zdravstvo prikupljaju se podaci o osobama koje su bile na liječenju ovisnosti ili zlouporabe psihoaktivnih droga, a od 2008. godine i iz terapijskih zajednica. Pri registraciji se koriste modificirani međunarodni Pompidou upitnik Grupe za suradnju u borbi protiv zlouporabe droga i krijumčarenja droga Vijeća Europe i Međunarodna klasifikacija bolesti, deseta revizija – šifre F11 do F19. Dijelovi obrasca Pompidou su: opći socio-demografski podaci te podaci o liječenju, rizičnom ponašanju i sudskim problemima.
Od 1981. godine HZJZ izdaje Izvješća o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj te šalje podatke Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske, Europskom centru za praćenje droga i ovisnosti o drogama u Lisabonu (EMCDDA) te Uredu za droge i kriminal Ujedinjenih naroda (UNODC).
Prema podacima o spolu i dobi liječenih ovisnika, većinu liječenih osoba kao i prethodnih godina čine muškarci. Omjer muškaraca i žena iznosi 4,8 : 1,0. Kao i u cijeloj Europi i u Republici Hrvatskoj ovisnička populacija sve više stari, zbog čega prosječne dobi liječenih osoba (muškaraca i žena) pokazuju trend rasta. Budući da se bilježe osobe liječene zbog zlouporabe i ovisnosti o svim psihoaktivnim drogama, raspon godina je vrlo velik.
Najmlađa zabilježena osoba je imala 13, a najstarija 72 godina.
Najvišu stopu liječenih ovisnika koji su ovisni o opijatima imala je Zadarska (496,2), zatim Istarska županija (430,7), Šibensko-kninska (405,4), Primorsko-goranska (315,9), Splitsko-dalmatinska (269,6), Grad Zagreb (236,4) te Dubrovačko-neretvanska (189,3). Za cijelu Hrvatsku stopa je iznosila 185,2 na 100.000 stanovnika.
Vrlo slično kao i godinu dana ranije, među liječenima zbog ovisnosti je najveći broj osoba sa završenom srednjom školom (liječeni zbog zlouporabe opijata – 69,7 %, liječeni zbog zlouporabe neopijata 49,3 %).
Najviše je liječenih, kao i ranijih godina, živjelo s primarnom obitelji. Iz podataka o roditeljskom statusu je vidljivo da od svih osoba liječenih 2019. godine njih 37,9 % ima djecu. Eksperimentiranje psihoaktivnim sredstvima već dugi niz godina počinje u dobi od oko 16 godina. Prosječna je dob prvog uzimanja bilo koje droge sadašnjih heroinskih ovisnika bila 15,9 godina. Prvo uzimanje heroina prosječno se događa u dobi od 20,1 godina, a prvo intravenozno u dobi od 21,1 godine.
Roditelji ovisnika o heroinu su za problem ovisnosti najčešće saznali nakon dvije do tri godine ovisničkog ponašanja (32,3 %), a roditelji liječenih zbog zlouporabe neopijata su za problem ovisnosti saznali ranije.
Udio osoba pozitivnih na HIV je već dulji niz godina 0,5 % ili manje. U 2019. godini je bio 0,4%. Ovo možemo zahvaliti i trajnoj edukaciji, dobroj obaviještenosti, modernoj farmakoterapiji, radu centara za savjetovanje te programu zamjene igala i šprica.
Izvješće o osobama liječenim zbog zlouporabe psihoaktivnih droga u Hrvatskoj u 2019. možete pogledati i preuzeti OVDE (PDF, 2.8 MB).
“COVID-19 NEGATIVNA KNJIŽICA” – osobe s invaliditetom u vrijeme koronakrize
Izdanja URIHO – “Ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom” 2020.
Autorice
Ana Barić, socijalna radnica
Jasna Kešina, trenerica – ekonomistica
Mia Lakatoš, socijalna radnica
Višnja Majsec Sobota, psihologinja
lvana Matoš Buršić, psihologinja
Jelena Opačak, psihologinja
Iva Šušak, defektologinja – soc. pedagoginja
Vesna Zećirević, defektologinja – rehabilitatorica
“O različitim aspektima rada u uvjetima pandemije COVID·19 bolesti
Pandemija COVID-19 bolesti unijela je značajne promjene u svakodnevicu i radno okruženje. Zbog specifičnih uzoraka prijenosa zaraze, sve osobe koje u svom radu dolaze u kontakt s potencijalno oboljelim osobama (npr. liječnici, medicinske sestre, prodavači u trgovinama, službenici u bankama, dostavljači, vozači, osoblje škola, restorana, sportskih i rekreativnih ustanova i sl.), kao i one osobe koje rade u okruženju s velikim brojem ljudi (npr. tvornice i proizvodni pogoni, call centri, uredi s velikim prostorom i sl.) u riziku su od zaraze COVID-19 (OSHA, 2020).
Posebnu pozornost potrebno je obratiti pružanju podrške osobama s invaliditetom, koje ne samo da su u većem riziku od zaraze COVID-19, već imaju i više teškoća u pridržavanju mjera opreza, kao i fizičkog distanciranja.”
“Ove „COVID-19 negativne knjižice” su i svojevrsni izraz našeg konstruktivnog inata i proaktivnosti u ovim izazovnim vremenima, kako bismo narušili zaglušujuću tišinu duhovne i kreativne inertnosti kojom smo, u našem području djelovanja, u Lijepoj našoj, već godinama okruženi i izloženi.”
Višnja Majsec Sobota
Izdanja URIHO:
Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj u 2019. godini
Praćenje dojenačkih smrti kao jednog od najosjetljivijih pokazatelja zdravstvenog stanja najmlađeg dijela populacije sastavni je dio ciljeva SZO/EURO “Zdravlje za sve”, a brojne međunarodne organizacije (UN, SZO, UNICEF) ubrajaju dojenačku smrtnost među osnovne pokazatelje zdravstvenog stanja stanovništva.
U Hrvatskoj je u 2019. godini umrlo 143 dojenčadi (u 2018. godini 157), a stopa dojenačke smrtnosti iznosi 3,96/1.000 živorođene djece, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2018. godinu (4,25/1.000 živorođenih). Prema pokazateljima Eurostata (Statistički ured Europske unije), prosječna stopa dojenačke smrtnosti za Europsku uniju (EU) je 2018. godine iznosila 3,4/1.000. Najniže stope dojenačke smrtnosti u EU su zabilježene u Estoniji (1,6/1.000) i Sloveniji (1,7/1000), a stope u rasponu 2,0–3,0/1.000 bilježi 8 članica EU: Švedska (2,0/1.000), Finska (2,1/1.000), Cipar (2,4/1.000), Češka (2,6/1.000), Španjolska (2,7/1.000), Austrija (2,7/1000), Italija (2,8/1.000) i Irska (2,9/1.000). Niti jedno dojenče nije umrlo u Lihtenštajnu, a izvan EU najniže zabilježene stope dojenačke smrtnosti su bile na Islandu (1,7/1000), Crnoj Gori (1,7/1000) i Andori (1,8/1000). U EU su najviše stope dojenačke smrtnosti zabilježene u Rumunjskoj (6,0/1.000), Bugarskoj (5,8/1.000) i Malti (5,6/1.000), gdje je osnovni razlog apsolutna zabrana prekida trudnoće, pa i u slučaju malformacija nespojivih sa životom, po čemu se Malta razlikuje od svih drugih europskih država. Između ostalih europskih i/ili euroazijskih država izvan EU (Europska regija Svjetske zdravstvene organizacije) vrlo visoku smrtnost bilježe Azerbajdžan (11,1/1.000), Kosovo (10,6/1.000) i Turska (9,3/1.000).
Izvješće – Dojenačke smrti u Hrvatskoj za 2019. možete vidjeti ovdje:
Dojenačke smrti 2019. (PDF, 216.4 KB)
„MAMA, BUDI ZDRAVA“: Učenici ukazuju na važnost prevencije i ranog otkrivanja raka dojke koje spašava život
S ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije raka, udruga „SVE za NJU“ treću godinu za redom provodi javnozdravstvenu kampanju „Mama, budi zdrava“ kojom senzibilizira učenike osnovnih i srednjih škola o važnosti prevencije raka te ih potiče da svoje majke, koje nisu obuhvaćene redovnim probirom, potaknu na obavljanje redovitih pregleda.
U sklopu Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke od 2006. godine u Hrvatskoj se provodi besplatna mamografija za žene starije od 50 godina, koje se na program odazivaju na razini od oko 60 posto. No iako rak dojke najčešće pogađa žene zrelije dobi, od njega sve češće obolijevaju i mlađe žene koje nisu obuhvaćene probirnim pregledima.
Srednja škola “Ivan Švear” Ivanić Grad
S namjerom da i ovu skupinu žena potakne na redovite preglede i samopreglede, povodom Međunarodnog mjeseca borbe protiv raka dojke, udruga SVE za NJU i ove godine u osnovnim i srednjim školama provodi projekt „Mama, budi zdrava“. Cilj projekta je senzibilizirati učenike o važnosti prevencije raka te, uz njihovu podršku, potaknuti majke na pravovremeni pregled. Projekt se provodi treću godinu za redom pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja te uz podršku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a u akciju se dosad uključilo 39 škola iz 17 županija.
Briga za vlastito zdravlje predstavlja odgovornost ne samo prema sebi nego i prema cijeloj obitelji, a djeca mogu imati snažan utjecaj na roditelje te potaknuti njihovo odgovornije ponašanje. Stoga je njihova uloga u ovom projektu prenijeti preventivne i edukativne poruke majkama i drugim ženskim članovima obitelji kako bi ih potakli na redovite kontrolne preglede.
Samo ove godine, mamama diljem Hrvatske djeca će uručiti čak 15.000 edukativnih letaka te je osobito važno da letak s porukom stigne u prave ruke i potakne žene na odlazak liječniku i onda kad su zdrave.
Zbog aktualne situacije s pandemijom, nije predviđeno da djeca u velikim skupinama snimaju fotografiju ružičaste vrpce ili video kao ranijih godina.
Prema posljednjim podacima Registra za rak, u Hrvatskoj je u 2017. godini zabilježeno 2767 novooboljelih žena od raka dojke, dok je od ove zloćudne bolesti u 2019. godini umrlo njih 752.
Održana online edukacija – “Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama“
U sklopu Nacionalnog programa Zubna putovnica i programa nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama, u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo 30. rujna održana je online edukacija na temu „Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama“ za provoditelje programskih aktivnosti iz odgojno-obrazovnih i zdravstvenih ustanova.
Svrha i cilj edukacije su bili usvajanje znanja o prevenciji karijesa, pravilnoj praksi četkanja zubi u vrtićima i školama prema nacionalnim standardima te pravilnoj prehrani i utjecaju na oralno zdravlje i zdravlje općenito.
Više o programu (PDF, 155.7 KB)
Dodatni cilj je bio unaprjeđenje i promicanje oralnog zdravlja koje zahtijeva učenje i motivaciju te se postiže spajanjem obrazovanja i aktivnih programa prevencije i liječenja oralnih bolesti.
U edukaciji je sudjelovalo preko 100 sudionika iz raznih dijelova Hrvatske.
Sudionike edukacije pozdravile su dr. sc. Anka Jurišić Kvesić, dr. med. dent., predsjednica Nacionalnog povjerenstva za dentalnu medicinu i savjetnica ministra zdravstva za dentalnu medicinu i prim. dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, dr. med., zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje su naglasile važnost nastavka provedbe nacionalnog programa i aktivnosti koje doprinose prevenciji karijesa.
Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama-pilot projekt je inače dobitnik nagrade FDI Smile Award 2020 koju Svjetska udruga dentalne medicine (FDI Federal Dental Organisation) dodjeljuje u svrhu promicanja preventivnih aktivnosti na lokalnoj razini.
Nagrade se dodjeljuju inovativnim i održivim projektima koji su aktivno usmjereni promicanju oralnog zdravlja i prevenciji oralnih bolesti uz naglasak na edukaciju.
Usprkos poteškoćama i izazovima s kojima se suočavamo zbog trenutne epidemije bolesti COVID-19 važno je i dalje provoditi aktivnosti koje će poticati razvijanje redovitih navika u očuvanju oralnog zdravlja te je četkanje zubi sigurno provoditi u ustanovama poštujući definirane kriterije prevencije i kontrole zaraze.
Nacionalni standardi za nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama naglašavaju važnost prevencije i kontrole zaraze i napisani su kako bi se umanjili rizici povezani s četkanjem zubi.
Izvješće o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2018. godini prema metodologiji sustava zdravstvenih računa
S obzirom na trend naglog porasta izdvajanja za zdravstvo u razvijenim zemljama tijekom posljednjih desetljeća, pojavila se potreba praćenja pokazatelja potrošnje u zdravstvu koji bi pružili uvid u strukturu te potrošnje i omogućili usporedbu između različitih zemalja. Kao odgovor na tu potrebu, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) razvila je Sustav zdravstvenih računa (System of Health Accounts) – metodologiju prikazivanja financijskih zdravstvenih pokazatelja koja obuhvaća niz vrlo detaljnih i preciznih klasifikacija dionika i funkcija u zdravstvu čijim se kombiniranjem u tablicama i unosom pripadajućih izdataka dobiva pregled strukture zdravstvene potrošnje.
Tom metodologijom je započeto prikupljanje podataka za Hrvatsku – istraživanje, u sklopu kojeg su prikupljeni financijski podaci za 2011. godinu, po prvi je put provedeno 2012. godine. Podaci za 2012. godinu prikupljeni su tijekom 2013. godine – u oba navedena ciklusa korištena je metodologija Sustava zdravstvenih računa 1.0 (System of Health Accounts, Version 1.0). Prikupljanje podataka za 2013. godinu provedeno je tijekom 2014. godine i to po prvi puta prema metodologiji Sustava zdravstvenih računa 2011 (System of Health Accounts, Version 2011), a prema toj metodologiji prikupljani su i svi podaci za sljedeće godine, uključujući i podatke za 2018. godinu koji su prikupljeni tijekom 2019. godine. Kao izdaci za 2018. godinu, uračunati su izdaci za aktivnosti koje su izvršene tijekom te godine, bez obzira na vrijeme kada je ta aktivnost zaista i plaćena.
Izvješće možete pogledati i preuzeti ovdje. (PDF, 866.3 KB)
Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama – online edukacija 30. rujna
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u okviru rada Nacionalnog povjerenstva za djelatnost dentalne medicine Ministarstva zdravstva, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje organizira online edukaciju na temu „Nadzirano četkanje zubi u vrtićima i školama“ koja će se održati 30. rujna s početkom u 10 sati.
Edukacija je namijenjena odgajateljima i učiteljima 1. razreda osnovne škole te zdravstvenim voditeljicama dječjih vrtića i medicinskim sestrama iz timova školske medicine.
Sudionici edukacije će se upoznati s programima unaprjeđenja oralnog zdravlja i prevencije karijesa osobito kod djece, educirati o pravilnoj praksi četkanja zubi u vrtićima i školama te također educirati o pravilnoj prehrani.
Četkanje zubi se provodi prema Nacionalnim standardima za program nadziranog četkanja zubi u vrtićima i školama. Standardi uključuju organizaciju, učinkovitu preventivnu praksu, prevenciju i kontrolu zaraze te modele četkanja koji će se prikazati tijekom edukacije.
Prijave su putem EttaEdu.
Korištenje primarne zdravstvene zaštite u vrijeme epidemije COVID-19 u Republici Hrvatskoj
Novi koronavirus, SARS-CoV-2 (Severe Acute Respiratory Syndrome Coronavirus-2), uzročnik bolesti COVID-19, koji je otkriven u Kini krajem 2019. godine u Hrvatskoj je prvi puta potvrđen 25. veljače 2020. godine. Zbog povećanja broja oboljelih u državi Ministar zdravstva je 11. ožujka donio Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 na teritoriju Republike Hrvatske te u cilju zaštite zdravlja zdravstvenih radnika i pacijenata preporučio maksimalno moguće smanjenje dolazaka pacijenata u ordinacije te obavljanje samo hitnih i neodgodivih pregleda i postupaka dok traje epidemija. Dodatno je preporučeno povećanje dostupnosti telekomunikacije s pacijentima kroz više telekomunikacijskih kanala ili drugih oblika komunikacije s pacijentima (fiksni telefon, mobitel, SMS, videokonferencijski pozivi, e-mail, …).
Niže u tekstu je prikazana usporedba korištenja zdravstvene zaštite kod odabranih djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite u razdoblju prvih pet mjeseci 2019. i 2020. godine.
Broj osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu (uključujući osobe koje su dolazile u ordinacije, ali i osobe koje su zdravstvenu zaštitu koristile uz pomoć telekomunikacije) u djelatnosti obiteljske (opće) medicine se, očekivano, značajno razlikuje između dva gledana razdoblja. U 2019. godini broj je relativno stabilan kroz prvih pet mjeseci, a u 2020. godini se može primijetiti najprije blagi porast broj osoba u ožujku te osjetan pad broja osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu tokom travnja uz ponovni porast broja u svibnju.
Slična situacija se prati i u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece te zdravstvenoj zaštiti žena gdje je pad broja osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu vidljiv već od ožujka.
Graf 1. Broj osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u prvih pet mjeseci 2019. i 2020. godine
Graf 2. Broj osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u prvih pet mjeseci 2019. i 2020. godine
Graf 3. Broj osoba koje su koristile zdravstvenu zaštitu u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u prvih pet mjeseci 2019. i 2020. godine
Osim smanjenja broja osoba, i broj ukupnih kontakata sa zdravstvenom zaštitom se značajno smanjio tokom ožujka, travnja i svibnja 2020. godine u odnosu na isti period u 2019. godini. Pojam kontakt se pritom odnosi na svaki kontakt sa zdravstvenom zaštitom: posjet – dolazak u ambulantu, pregled, telefonska/mail konzultacija i ostalo.
Graf 4. Broj kontakata sa zdravstvenom zaštitom u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u prvih pet mjeseci 2019. i 2020. godine
Graf 5. Broj kontakata sa zdravstvenom zaštitom u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece u prvih pet mjeseci 2019. i 2020. godine
Graf 6. Broj kontakata sa zdravstvenom zaštitom u djelatnosti zdravstvene zaštite žena u prvih pet mjeseci 2019. i 2020. godine
Vitamin D i preporuke za nadomjesnu primjenu vitamina D od jeseni
Dodaci prehrani su koncentrirani izvor hranjivih tvari ili drugih tvari s prehrambenim ili fiziološkim funkcijama, sami ili u kombinacijama. Svrha im je potpomaganje unosa hranjivih tvari u uobičajenoj prehrani i nadopuna prehrane tvarima koje se putem normalnog unosa hrane u organizam ne dobivaju u dovoljnoj količini, a sve u svrhu povoljnog učinka na zdravlje potrošača. Na taj način se povećava opća otpornost organizma na stresne vanjske utjecaje, pomaže u održavanju pravilnih fizioloških funkcija organizma i njegovih dijelova.
Vitamini su jedna od hranjivih tvari koja je u sastavu dodataka prehrani.
Vitamin D pripada u grupu vitamina topljivih u mastima. Zahvaljujući UV svjetlosti može se sintetizirati u koži pomoću endogenog kolesterola (7-dehidrokolesterola). Početna hidroksilacija je na 25-hidroksi vitamin D, metabolizmom u jetri, nakon čega se aktivira hormon kalcitriol ili 1,25 (OH)2 vitamin D. U ljudi i sisavaca se u organizmu stvara D3 vitamin, a u biljnim izvorima nalazi se vitamin D2.
Studije objavljene u The Journal of Alimentary Pharmacology and Therapeutics pokazuju da skoro 50% populacije ima nedostatnu koncentraciju vitamina D u krvi, posebice tijekom zime i ukoliko žive sjeverno od 35. paralele. Nedovoljne količine vitamina D mogu predstaviti javnozdravstveni problem, koji se može korigirati odgovarajućom prehranom i suplementacijom vitamina D. Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i polimorbidni bolesnici, upravo one skupine u kojih se ujedno bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Vitamin D predstavlja kariku u lancu kompleksnih čimbenika koji doprinose imunosnom odgovoru te stoga održavanje optimalnog statusa vitamina D u krvi strategija koja potencijalno može doprinijeti obrani od infekcija respiratornog sustava, posebice u starijih osoba i bolesnika s komorbiditetima (1).
Znanstvene studije su ukazale na povezanost niskih koncentracija vitamina D i učestalosti više infektivnih bolesti, poglavito infekcija gornjeg respiratornog sustava te enteroviroza, ali i pneumonije, upale uha, denga groznice, hepatitisa B i C te HIV infekcije. Temeljni mehanizam na kojem se temelji antiinfektivni učinak je utjecaj na ekspresiju katelicidina i beta – defenzina 2 u fagocitima i stanicama epitela (2).
Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 µg dnevno, što iznosi 100% preporučenog dnevnog unosa (%PU). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se ponovna provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti s pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno (kapi, kapsule), jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili mjesečno (ampule).
IZVORI VITAMINA D – U ljudi je glavni izvor vitamina D njegova sinteza u koži pod utjecajem izlaganja sunčevom svjetlu. Najbogatiji prirodni izvor vitamina D3 u hrani su ulja jetre bakalara i drugih masnih riba, potom u tuni, srdeli, skuši, bakalaru, lososu, plodovima mora (masne ribe i riblja ulja osiguravaju 15- 25% ukupnog unosa), shiitake gljivama, jetri te žumanjku jajeta (osiguravaju 11-13% ukupnog unosa). (4)
Studije koje su provedene ove godine i objavljene u Journal of Infection and Public Health pokazale su da suplementacija vitaminom D pokazuje protektivna svojstva od respiratornih infekcija. Predlaže se konzumacija 25-50 µg dnevno bez izraženih nuspojava. (5)
Recentna preporuka Britanske službe za javno zdravstvo (NHS) koja vrijedi za cjelokupno stanovništvo, a poglavito na osobe u izolaciji upućuje na dnevnu primjenu 10 µg ili 400 IJ vitamina D. Preporuka je izdana za cijelu populaciju, a ne samo za rizične skupine, a temelji se na činjenici da je uslijed boravka u zatvorenom velik rizik razvoja nedostatka vitamina D (3).
Prema spomenutim hrvatskim Smjernicama, osobama starije dobi preporučuje se veći dnevni unos u količini od 800 IJ (20 µg), a kod verificiranog deficita primjenjuju se povećane doze, pod nadzorom liječnika u ograničenom vremenskom razdoblju. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje unos od 600 IJ dnevno za zdrave osobe, a kao maksimalno dopušteni dnevni unos za zdrave osobe navodi se 4000 IJ dnevno (6).
Učestalost nedostatka vitamina D u dojenčadi i male djece u Europi kreće se od 10 do 30%, što ukazuje da endogena sinteza vitamina D u koži ne može nadomjestiti nedovoljan unos prehranom i dodacima prehrani. Uvriježena pedijatrijska nacionalna profilaktička mjera u Republici Hrvatskoj je primjena 400 IJ (10 µg) dnevno za svu dojenčad tijekom prve godine života. Prema preporukama Europskog pedijatrijskog društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D, a nakon prve godine preporučuje im se dnevni unos 600 IJ (15 µg) vitamina D.
Istraživanja pokazuju kako visoki status vitamin D može pomoći u smanjenju rizika virusnih epidemija te održati imunitet, snagu mišića i gustoću kostiju, dok niske koncentracije vitamina D se vežu uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od COVID-19.
Stoga je potrebno educirati stanovništvo sa snagom vitamina D, suplementacijom i praćenjem koncentracije vitamina D u krvi različitih ugroženih populacijskih skupina od posebnog značaja za zdravlje ljudi.
Preporuke bi bile sljedeće:
- izlazak i aktivnosti na otvorenom
- redovita tjelovježba
- odgovarajuća pravilna i uravnotežena prehrana
- od listopada konzumirati dodatke prehrani s vitaminom D u dozi od 20 µg dnevno na više
Literatura:
- Grant, W.B.; Lahore, H.; McDonnell, S.L.; Baggerly, C.A.; French, C.B.; Aliano, J.L.; Bhattoa, H.P. Evidence that Vitamin D Supplementation Could Reduce Risk of Influenza and COVID-19 Infections and Deaths. Nutrients 2020, 12, 988.
- Vranešić Bender D, Giljević Z, Kušec V, Laktašić Žerjavić N, Bošnjak Pašić M, Vrdoljak E, et al. Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih. Liječ Vjesn 2016;138:121-132.
- Vitamin D and Health: Scientific Advisory Committee on Nutrition. 2016. https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/537616/SACN_Vitamin_D_and_Health_report.pdf pristupljeno 14.rujna 2020.
- L.Pollak et al, Toksikologija hrane, poglavlje 13, Toksiologija dodataka prehrani i dijetetskih proizvoda / Sutlović, Davorka (ur.).Redak, 2011.
- Ali N. Role of vitamin D in preventing of COVID-19 infection, progression and severity. J Infect PublicHealth (2020)
- EFSA (European Food Safety Authority) (2012) EFSA panel on dietetic products, nutrition and allergies (NDA) Scientific Opinion on the Tolerable Upper Intake Level of Vitamin D
Broj oboljelih od COVID-19 i stope po županijama
Broj oboljelih i stope po danima možete pogledati ovdje:
– 04. studenoga 2020. (PDF, 45.3 KB)
– *
– 26. listopada 2020. (PDF, 44.9 KB)
– 25. listopada 2020. (PDF, 44.9 KB)
– 24. listopada 2020. (PDF, 44.7 KB)
– 23. listopada 2020. (PDF, 45 KB)
– 22. listopada 2020. (PDF, 45.2 KB)
– 21. listopada 2020. (PDF, 44.7 KB)
– 20. listopada 2020. (PDF, 44.9 KB)
– 19. listopada 2020. (PDF, 44.9 KB)
– 18. listopada 2020. (PDF, 44.7 KB)
– 17. listopada 2020. (PDF, 44.7 KB)
– 16. listopada 2020. (PDF, 44.6 KB)
– 15. listopada 2020. (PDF, 44.7 KB)
– 14. listopada 2020. (PDF, 44.9 KB)
– 13. listopada 2020. (PDF, 44.7 KB)
– 12. listopada 2020. (PDF, 44.7 KB)
– 11. listopada 2020. (PDF, 44.9 KB)
– 10. listopada 2020. (PDF, 44.9 KB)
– 09. listopada 2020. (PDF, 44.9 KB)
– 08. listopada 2020. (PDF, 44.9 KB)
– 07. listopada 2020. (PDF, 44.6 KB)
– 06. listopada 2020. (PDF, 44 KB)
– 05. listopada 2020. (PDF, 44.8 KB)
– 04. listopada 2020. (PDF, 44.8 KB)
– 03. listopada 2020. (PDF, 44.8 KB)
– 02. listopada 2020. (PDF, 45 KB)
– 01. listopada 2020. (PDF, 45 KB)
– 30. rujna 2020. (PDF, 45 KB)
– 29. rujna 2020. (PDF, 45.1 KB)
– 28. rujna 2020. (PDF, 45 KB)
– 27. rujna 2020. (PDF, 44.8 KB)
– 26. rujna 2020. (PDF, 45 KB)
– 25. rujna 2020. (PDF, 45.2 KB)
– 24. rujna 2020. (PDF, 45.6 KB)
– 23. rujna 2020. (PDF, 44.3 KB)
– 22. rujna 2020. (PDF, 44.9 KB)
– 21. rujna 2020. (PDF, 44 KB)
– 20. rujna 2020. (PDF, 45.7 KB)
– 19. rujna 2020. (PDF, 44.9 KB)
– 18. rujna 2020. (PDF, 45.9 KB)
– 17. rujna 2020. (PDF, 45.9 KB)
– 16. rujna 2020. (PDF, 45.6 KB)
______________
* nedostajući podaci će biti objavljeni naknadno
Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV)
CIJEPLJENJE PROTIV HPV INFEKCIJE JE U 2020. GODINI BESPLATNO I NEOBAVEZNO ZA SVE UČENIKE I UČENICE OSMOG RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE TE OVISNO O RASPOLOŽIVOSTI CJEPIVA, ZA SVE OSOBE NAKON OSMOG RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE DO 25. GODINE STAROSTI.
Tijekom cijele školske godine mogu se cijepiti učenice i učenici 8. razreda osnovne škole.
Učenice i učenike te redovite studentice i studente cijepi nadležni liječnik školske i adolescentne medicine, a osobe odgovarajuće dobi koje nisu u školskom sustavu mogu se cijepiti u epidemiološkim ambulantama zavoda za javno zdravstvo, gdje se mogu dobiti i sve informacije o dobrovoljnom i besplatnom cijepljenju.
Za cijepljenje u ovoj akciji besplatnog cijepljenja osigurano je devetvalentno cjepivo.
Ovo je šesta školska godina za redom u kojoj je omogućeno besplatno cijepljenje u cijeloj Republici Hrvatskoj. Kako su pojedini gradovi i općine omogućavali besplatno cijepljenje unazad desetak godina, možemo s ponosom ustvrditi da je iskustvo cijepljenja protiv HPV-a u Hrvatskoj dugogodišnje.
Cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV-a) djevojčica i djevojaka, dječaka i mladića je preporučljivo radi smanjenja rizika od infekcije HPV-om i razvoja karcinoma.
Učenice i učenike cijepi školski liječnik nadležan za školu koju učenik pohađa kojemu se roditelji i učenici mogu obratiti za dodatne informacije i dogovor o cijepljenju.
Cijepljenje učenica i učenika 8. razreda osnovne škole
Prema Programu cijepljenja, liječnici školske medicine trebaju na početku školske godine održati edukativni sastanak s roditeljima djece osmog razreda osnovne škole i uručiti im pozive na cijepljenje protiv HPV-a, a roditeljima koji se ne odazovu na sastanak, putem škole ili djece uputiti poziv na cijepljenje djece protiv HPV-a.
Učenice i učenici na cijepljenje dolaze sami s pozivom na cijepljenje protiv HPV-a koji je za maloljetnike (prije 18. rođendana) potpisao roditelj ili staratelj. Ukoliko roditelj ili staratelj želi, na cijepljenje može doći u pratnji učenice/ka.
Poziv na cijepljenje protiv HPV-a (PDF, 72.8 KB)
Obrasce poziva na cijepljenje protiv HPV-a za učenike 8. razreda osnovne škole centralno priprema Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a učenicima ih dostavljaju timovi školske medicine odnosno županijski zavodi za javno zdravstvo. Ako se poziv na cijepljenje protiv HPV-a izgubi ili ošteti, može se preuzeti ovdje i takav obrazac vrijedi jednako kao onaj koji dijete dobiva od školskog liječnika ili u školi.
Za učenike i učenice 8. razreda osnovne škole, roditelj ispunjava poziv na cijepljenje protiv HPV-a i ispunjeni poziv vraća nadležnom školskom liječniku. Za razliku od prve dvije godine kada su školski liječnici prikupljali i zadržavali u zdravstvenom kartonu djeteta samo poziv za djecu koja su se cijepila, ove se godine u zdravstvenom kartonu učenica i učenika 8. razreda osnovne škole zadržavaju i pozivi.
Za dodatne informacije se možete obratiti Službi za školsku medicinu pripadajućeg županijskog zavoda za javno zdravstvo čije podatke za kontakt možete pronaći na ovoj adresi: http://www.hzjz.hr/zavod/mreza-zavoda/.
Najčešća pitanja i odgovori vezani uz cijepljenje protiv HPV-a:
Koliko je učestala infekcija HPV-om?
Koje zdravstvene smetnje uzrokuje infekcija HPV-om?
Kome je namijenjeno besplatno i dobrovoljno cijepljenje?
Cjepivo za učenike i učenice 8. razreda osnovne škole.
Što je humani papiloma virus?
Humani papiloma virus, skraćeno HPV, obuhvaća grupu od više od 150 tipova virusa, od kojih 40-tak uzrokuje bolesti kože i sluznice anogenitalne regije. Tipovi virusa označuju se brojevima. Naziv dolazi od bradavica, lat. papiloma, koje uzrokuju neki od tipova virusa. Određeni tipovi virusa mogu dovesti do nekih vrsta raka. Sukladno navedenom, tipovi HPV-a se dijele se na: “visokorizične”, onkogene tipove (16, 18, 31, 33, 45…..) i “niskorizične”, neonkogene tipove (6, 11, 42, 43, 44….).
Kako dolazi do zaraze?
Infekcija HPV-om se širi intimnim dodirom kože ili sluznice. Do zaraze može doći vaginalnim, analnim ili oralnim seksualnim odnosom sa zaraženom osobom. Važno je istaknuti da do zaraze može doći i kod dodira zaražene kože s kožom, što uključuje predigru i maženje. Zaražena osoba može zaraziti drugu i kada nema nikakvih znakova bolesti. Prvi se znakovi bolesti mogu pojaviti godinama nakon što se osoba zarazila, zbog čega je teško utvrditi kada je ustvari došlo do zaraze.
Koliko je učestala infekcija HPV-om?
Humani papiloma virus (HPV) je jedan od najčešćih uzročnika virusnih infekcija reproduktivnog trakta. Većina spolno aktivnih žena i muškaraca se zarazi u nekom trenutku u životu.
Koje zdravstvene smetnje uzrokuje infekcija HPV-om?
Infekcija HPV-om često nema nikakve simptome. Infekcija HPV-om najčešće (u 9 od 10 slučajeva) prolazi unutar dvije godine od zaraze, bez ikakvih znakova bolesti. No kod nekih osoba infekcija HPV-om može uzrokovati spolne bradavice ili potrajati duže te se može javiti i rak. Infekcija HPV-om može uzrokovati: karcinom vrata maternice (cerviksa), rodnice (vagine) i stidnice (vulve) kod žena, karcinom muškog spolnog uda (penisa) te karcinom čmara (anusa) i grla kod muškaraca i žena. Od karcinoma uzrokovanih HPV-om najčešći je karcinom vrata maternice (cerviksa). Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj svake godine od invazivnog karcinoma cerviksa oboli oko 350 žena, a preko 100 ih umre. Više od 99 posto slučajeva karcinoma cerviksa je posljedica infekcije onkogenim tipovima HPV-a. Predstadiji raka vrata maternice se mogu utvrditi preventivnim ginekološkim pregledima (PAPA testom), te su kao i sam rak uzrokovani infekcijom HPV-om, a otkrivaju se u više od 2000 djevojaka i žena svake godine. Prema Registru za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, godišnje se kod približno 10 do 20 osoba utvrdi oboljenje od raka čmara, muškog spolnog uda i rodince, dok se rak stidnice dijagnosticira kod manje od 100 žena.
Spolne bradavice najčešće počinju kao male kvržice (jedna ili grupa kvržica) u anogenitalnom području. Mogu ostati male ili narasti, mogu biti izbočene ili ravne, te izgledom podsjećati na cvjetaču.
NE alkoholu i pušenju!
Razlozi zbog kojih kod nekih osoba infekcija HPV-om ne prolazi samo od sebe, odnosno bez liječenja, već dovodi do bradavica i raka još uvijek nisu u potpunosti istraženi. No više je istraživanja pokazalo da je pušenje i pijenje alkohola značajan rizični čimbenik za razvoj trajne infekcije usne šupljine i anogenitalnog područja HPV-om.
Kako se možemo zaštiti?
Prevencija infekcija HPV-om se dijeli na primarnu prevenciju koja obuhvaća zdravstveni odgoj (kasnije stupanje u spolne odnose, manji broj spolnih partnera, i dr.) i cijepljenje, te sekundarnu prevenciju – organizirani probir (engl. screening) žena na karcinom cerviksa (PAPA test).
Cijepljenje protiv HPV-a
Registrirana su tri cjepiva protiv infekcije HPV-om: dvovalentno (Cervarix), četverovalentno (Silgard / Gardasil) i devetvalentno (Gardasil 9). Sva tri cjepiva štite od infekcije tipovima 16 i 18, koji uzrokuju više od 70 posto karcinoma cerviksa. Četverovalentno cjepivo sadrži još i tipove 6 i 11, koji najčešće uzrokuju spolne bradavice, dok devetvalentno cjepivo uz tipove 16, 18, 6 i 11 sadrži još i 31, 33, 45, 52, 58, koji također spadaju u onkogene tipove.
Sva se tri cjepiva pripravljaju iz visoko pročišćenih čestica proteina L1 tehnologijom rekombinantne DNK. Ove čestice nalik virusu ne sadrže virusnu DNK, ne mogu inficirati stanice, razmnožavati se niti uzrokovati bolesti.
Sažeci opisa svojstava lijeka i Upute o lijeku su za sva cjepiva javno dostupni na stranicama Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode http://www.halmed.hr/Lijekovi/Baza-lijekova
Kome je namijenjeno besplatno i dobrovoljno cijepljenje?
U Republici Hrvatskoj se, prema Programu imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom obolijevanja od: tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, malarije, streptokokne bolesti, Haemophilus influenzae – invazivne bolesti, meningokokne bolesti i infekcije HPV-om, preporučuje besplatno cijepljenje protiv infekcije HPV-om za djevojčice i dječake koji pohađaju osmi razred osnovne škole.
Tijekom 2020. godine, odnosno ovisno o raspoloživosti cjepiva, cijepljenje je besplatno i za sve osobe nakon osmog razreda osnovne škole do 25. godine starosti. Cilj je pružiti još jednom ovu važnu mogućnost zaštite zdravlja mladima koji se do sada nisu cijepili.
Cijepljenje je preporučljivo provesti prije izlaganja infekciji HPV-om, što znači da je poželjno cijepiti se prije započinjanja spolne aktivnosti. Iako je poželjno cijepiti se prije početka spolnih aktivnosti ili što ranije na početku spolnog života, cijepljenje se preporučuje i onima koji su spolno aktivni. U slučaju da su zaraženi HPV-om, najvjerojatnije nisu zaraženi svim tipovima HPV-a protiv kojih se cijepi. Dijagnostička obrada radi utvrđivanja moguće infekcije HPV-om nije opravdana prije cijepljenja.
Cijepljenje ne uklanja rizik, već ga smanjuje, tako da preporuke o preventivnim ginekološkim pregledima jednako vrijede za cijepljene i necijepljene djevojke i žene.
Svjetska zdravstvena organizacija, Europski centar za kontrolu bolesti, Centar za kontrolu bolesti iz Atlante te brojna nacionalna zdravstveno-politička i stručna tijela su na temelju istraživanja, praćenja i kliničkih istraživanja donijela niz preporuka o primjeni cjepiva.
Cjepivo za učenike i učenice 8. razreda osnovne i srednje škole
Za cijepljenje učenica i učenika 8. razreda osnovne škole i za djecu te dobi koja ne idu u školu, nabavljeno je devetvalentno cjepivo. Istim cjepivom cijepe se srednjoškolci u akciji besplatnog cijepljenja u prvoj polovici 2020. godine. To cjepivo sadrži sljedeće tipove HPV-a: 6, 11, 16, 18, 31, 33, 45, 52 i 58 i dostupno je pod nazivom Gardasil 9. Gardasil 9 je namijenjen cijepljenju protiv sljedećih bolesti uzrokovanih HPV-om:
- premalignih lezija i raka koji zahvaćaju vrat maternice (cerviks), stidnicu (vulvu), rodnicu (vaginu) kod ženskog spola i čmar (anus) kod oba spola, uzrokovanih tipovima HPV-a u cjepivu,
- spolnih bradavica (Condyloma acuminata) kod oba spola uzrokovanih određenim tipovima HPV-a.
Više informacija možete pronaći u sažetku opisa svojstva lijeka na sljedećoj poveznici: http://ec.europa.eu/health/documents/community-register/2018/20180219140172/anx_140172_hr.pdf
Kakve su nuspojave?
Cjepiva kao i svi drugi lijekovi mogu imati nuspojave. Uglavnom se radi o blagim nuspojavama poput lokalne reakcije, bolnosti i crvenila na mjestu primjene. Česte nuspojave nakon primjene HPV cjepiva uključuju: bol, crvenilo ili oteklinu na mjestu primjene, povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju i umor, mučninu, bol u mišićima ili zglobovima.
Kratka nesvjestica se može dogoditi nakon bilo kakvog medicinskog postupka, uključujući cijepljenje. Osoba bi prilikom cijepljenja trebala sjediti ili ležati te nakon cijepljenja dodatno 15 minuta sjediti da bi se smanjila mogućnost nesvjestice, a time i eventualnih ozljeda prilikom pada.
U vrlo rijetkim slučajevima se mogu pojaviti teške (anafilaktičke) alergijske reakcije nakon cijepljenja.
Kakvu zaštitu pruža cjepivo?
Djelotvornost u sprečavanju perzistentne infekcije (kod muškaraca i kod žena) tipovima HPV-a sadržanima u cjepivu je preko 80 posto, što dovodi do smanjenja cirkulacije virusa u populaciji.
Dosadašnja istraživanja ukazuju da cjepivo protiv HPV-a stvara dugotrajnu zaštitu, dulju od 10 godina, čime su mladi zaštićeni u razdoblju početka spolnog života i osnivanja trajne, uzajamno vjerne veze. Nije još potpuno sigurno hoće li u budućnosti biti potrebe za dodatnom, tzv.“booster„ dozom, no zasad se dodatna doza ne preporučuje.
Literatura:
http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs380/en/
http://apps.who.int/iris/bitstream/10665/255353/1/WER9219.pdf?ua=1
https://www.cdc.gov/hpv/parents/vaccine.html
http://www.who.int/vaccine_safety/committee/topics/hpv/June_2017/en/
https://www.cdc.gov/hpv/parents/questions-answers.html
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5580486/
Izvješće – Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj u 2019.
U ovom izvješću su prikazani i analizirani podaci o pobačajima u Republici Hrvatskoj. Izvor podataka su isključivo bolnice, jer se, prema propisima, svim ženama s pobačajem zdravstvena zaštita pruža u stacionarnim zdravstvenim ustanovama.
Izvješće “Pobačaji u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2019. godine” možete pogledati ovdje:
POBAČAJI 2019. (PDF, 261.2 KB)
Izvješće – Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2019. godini
Već tri desetljeća Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija se stopa rađanja kreće oko 9 na 1.000 stanovnika u posljednjih desetak godina.
Od 1991. godine u Hrvatskoj bilježimo više umrlih nego rođenih, odnosno „prirodni pad“ stanovništva.
Izvješće – “Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2019.” možete pogledati ovdje:
Prirodno kretanje u Hrvatskoj u 2019. (PDF, 643.1 KB)
Izvješće za prethodnih 7 dana i dnevno izvješće za Republiku Hrvatsku na dan 17. kolovoza 2020.
Ovdje možete preuzeti:
Izvješće za prethodnih 7 dana i dnevno izvješće za Republiku Hrvatsku na dan 17. kolovoza 2020. (PDF, 415.7 KB)
Vrućina i zdravlje – upozorenje na toplinske valove
Ovdje objavljujemo upozorenja na toplinske valove koji mogu djelovati na zdravlje.
Izvor podataka je Državni hidrometeorološki zavod, Služba za vremenske analize i prognoze.
| Petak 27.11.2020. | Subota 28.11.2020. | Nedjelja 29.11.2020. | Ponedjeljak 30.11.2020. | Utorak 1.12.2020. | |
| Osijek | |||||
| Zagreb | |||||
| Karlovac | |||||
| Gospic | |||||
| Knin | |||||
| Rijeka | |||||
| Split | |||||
| Dubrovnik |
Ako je za Vaše klimatsko područje označeno ŽUTO, NARANČASTO ili CRVENO, ovdje pratite naputke za zaštitu od vrućina.
Podrobnije informacije DHMZ-a možete pronaći ovdje.
Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2019. godine
Izvješće o porodima u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2019. godine možete vidjeti ovdje:
Porodi 2019. (PDF, 379.8 KB)