Dan bez duhanskog dima se obilježava prvog dana korizme od 2003. godine u cilju poticanja pušača na prestanak pušenja. Ovaj je dan, uz razmišljanja o odricanju, prilika da pušači razmisle i o svojoj ovisnosti o pušenju duhana, svom zdravlju i zdravlju svojih bližnjih kao i drugih osoba u okolini koje udišu duhanski dim.
Prema podacima Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj za 2014. – 2015. godinu svakodnevno puši 25,0 posto stanovnika i to 29,5 posto muškaraca i 20,8 posto žena. Povremeno puši 3,7 posto stanovnika (3,2 posto muškaraca i 4,2 posto žena), dok 71,3 posto stanovnika ne puši, i to 75,0 posto žena i 67,3 posto muškaraca.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, u Hrvatskoj se pušenju pripisuje 9.264 ili čak 18 posto svih smrti kod osoba od 30 godina i starijih. Kod muškaraca je to čak 28 posto, što je više od europskog prosjeka. Ovi podaci ukazuju na rani početak pušenja i veliki udio pušača u mladoj generaciji.
Prema Istraživanju o zdravstvenom ponašanju mladih (engl. Health Behaviour in Scholl-aged Children; HBSC), učenici češće puše nego učenice, pa se može zaključiti da je zaustavljen trend češćeg pušenja djevojaka iz 2002. i 2006. godine. Prema nekim se pokazateljima može govoriti o blagom smanjenju pušenja posljednjih godina u Hrvatskoj. Ipak, Hrvatska je među zemljama s najvećom učestalosti pušenja kod učenika: treća u dobi od 15 godina u tjednom pušenju i šesta po pušenju u dobi do 13 godina i ranije.
Svjetsko istraživanje o uporabi duhana u mladih (engl. Global Youth Tobacco Survey; GYTS), pokazuje da je u Hrvatskoj 2016. godine u dobi od 13 do 15 godina ukupno 47,2 posto učenika uopće pušilo bilo kakav oblik duhanskog proizvoda; u trenutku popunjavanja ankete ih je 17,3 posto konzumiralo bilo koji duhanski proizvod (najmanje jedanput u posljednjih 30 dana), 14,6 posto je pušilo cigarete, a 10,0 posto ih je upotrebljavalo e-cigarete. Osim toga, 17,5 posto onih koji nikada nisu koristili duhanske proizvode je podložno korištenju duhanskih proizvoda u budućnosti.
U svijetu je pušenje duhana vodeći uzrok smrti koji se može spriječiti, a predstavlja veliki teret za društvo. Duhanski dim sadrži preko 4.000 različitih kemijskih sastojaka karcinogenog i iritirajućeg djelovanja i nikotin koji stvara ovisnost. Brojni su stoga razlozi zbog kojih je za zdravlje pušača i njima bliskih osoba najbolje donijeti odluku o prestanku pušenja.
Neke činjenice koje Vam mogu pomoći u odluci da prestanete pušiti
Koja je korist za Vaše zdravlje ako prestanete pušiti?
- U roku od 20 minuta snižava se broj otkucaja srca i krvni tlak.
- U roku od 12 sati snižava se razina ugljikovog monoksida u krvi.
- Za 2 do 12 tjedana se popravlja cirkulacija i plućna funkcija.
- Nakon najkasnije 9 mjeseci se smanjuje kašalj i teškoće disanja.
- Nakon godinu dana je rizik srčanožilne bolesti srca upola manji nego kod pušača.
- Nakon 10 godina je rizik raka pluća oko polovice onoga kod pušača.
- Nakon 15 godina je rizik koronarne bolesti srca jednak onome kod nepušača.
Koju korist imaju Vaši bližnji ako prestanete pušiti?
Djeca:
- smanjuje se rizik da se preuranjeno rode i imaju malu porođajnu masu
- manja je šanse da se dogodi spontani pobačaj
- smanjuje se rizik sindroma iznenadne dojenačke smrti
- manji je rizik bolesti dišnog sustava i astme
- manji je rizik infekcije uha
Odrasle osobe:
- smanjuje se rizik obolijevanja od koronarne bolesti srca
- manji je rizik od iritacije nosa
- smanjuje se rizik od raka pluća
Kako prestati pušiti?
Najbolje je donijeti odluku o prestanku pušenja, odabrati dan i jednostavno prestati.
Ne treba Vas iznenaditi ni razočarati ako se dogodi da ne uspijete iz prve prestati pušiti. Svakim pokušajem se šanse za odvikavanjem povećavaju pa stoga nemojte odustati!
Potražite podršku u procesu odvikavanja. Neka Vaša obitelj ne puši pred Vama ako ste tek prestali pušiti. Obiteljski liječnik ili čak specijalist psihijatrije Vam može pružiti i psihološku podršku i po potrebi lijekove.
Što očekivati kad prestanete pušiti?
Možete očekivati pojavu apstinencijskih smetnji koje mogu biti relativno neugodne, ali nisu naročito opasne. Možete osjetiti napetost, nervozu, teškoće koncentriranja, umor ili nesanicu, usporen rad srca, niži krvni tlak, pojačan apetit, žudnju i dr. Simptomi su najizraženiji od 24 do 48 sati po prestanku pušenja, a mogu trajati i duže, no njihov će se intenzitet smanjivati.
Jednom kad prestanete pušiti najstrože je zabranjeno eksperimentirati. I samo jedan „dim“ može Vas vratiti na početak. Nemojte se zavaravati da se može „povremeno“ ili „rekreativno“ pušiti.
Prestanite pušiti zauvijek.
Kome se obratiti za pomoć?
Pomoć možete potražiti kod liječnika obiteljske medicine koji Vas po potrebi može uputiti stručnjaku koji vam može pomoći.
Pomoć možete dobiti i u Službama za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti zavoda za javno zdravstvo (u svakoj županiji jedan zavod), i to bez uputnice.
Također možete potražiti u svojoj lokalnoj zajednici postoje li tečajevi nepušenja i/ili neki drugi oblik grupne podrške.
Prestati pušiti možete i uz anonimnu i besplatnu liniju Bijelog telefona 0800 7999
Želite li doznati više o pušenju ili o tome kako si pomoći da prestanete pušiti, pročitajte još:
- Postani nepušač
- Više niste sami: trudnoća i pušenje
- Pušenje
- Europsko istraživanje o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima ESPAD: Prikaz hrvatskih nacionalnih rezultata 2015. godine
- Istraživanje o uporabi duhana u odrasloj populaciji Republike Hrvatske