U tekstu možete pročitati važne informacije o uzrocima gušenja i načinima prevencije kod djece, te o tome što učiniti kada dođe do gušenja kod beba i male djece.
Kako prevenirati gušenje?
Najčešći uzrok gušenja kod beba i djece je hrana. Važno je od samog početka dohrane, koji većinom počinje u dobi od 4-6 mjeseci starosti djeteta, osigurati sigurne uvjete tijekom hranjenja:
- Hranite dijete samo u za to predviđenoj hranilici, ili u vlastitom krilu uz potporu (za djecu koja se još nisu samostalno posjela)
- Dijete u hranilici nalazi se u položaju u kojem su kukovi, koljena i gležnjevi pod kutem od 90 stupnjeva, s osloncem za noge. Poželjno je da laktove može osloniti na pladanj hranilice
- Privežite sigurnosne pojaseve na hranilici
- Ako hranite dijete kašicama, stavljajte mu hranu u usta kad ih samo otvori i pustite da polako, u svom tempu istražuje hranu. Nemojte “na silu” hraniti dijete
- Učite dijete vlastitim primjerom kako se hrana žvače
Za vrijeme jela bebe i mala djeca moraju cijelo vrijeme biti pod nadzorom odrasle osobe. Do gušenja može doći vrlo brzo, a kako dijete tijekom gušenja ne proizvodi zvuk, važno je da ga cijelo vrijeme možete vidjeti.
Hrana koja predstavlja najveći rizik od gušenja dijeli neke zajedničke karakteristike. Često se radi o okruglim, tvrdim, skliskim, malim komadima hrane. Opasna je i ljepljiva ili rastezljiva, gumenasta hrana.
Neki primjeri takve hrane su: jabuka, sirova mrkva, grožđe, cherry rajčice, orašasti plodovi i kikiriki, kikiriki maslac, tvrdi i gumeni bomboni, kokice, masline, kobasice, hrenovke, veliki komadi suhog voća. Prije nego date djetetu neku hranu, razmislite odgovara li gore navedenim karakteristikama te kako biste je trebali pripremiti da je možete sigurno ponuditi djetetu.
Dok za vrijeme glavnih obroka djeca najčešće sjede, nije rijetka situacija da djeca starija od godinu dana grickaju, jedu voće, lizalice i sl., u hodu. To značajno povećava rizik od gušenja, te je važno da od najranije dobi dijete:
- Ne hoda, ne trči i ne igra se tijekom hranjenja (uključujući i grickalice, sladoled, voće, lizalice, bombone)
- Ne jede tijekom vožnje u automobilu
Ponekad je roditeljima lakše dopustiti djetetu da hoda ili se igra dok nešto jede, jer smatraju da je važnije da je dijete nešto pojelo, ili da ne dođe do napadaja bijesa ili scena. Međutim, postavljanje jasnih i dosljednih granica oko sigurnog hranjenja jednako je važno kao i postavljanje granica oko, primjerice, sigurnog ponašanja u prometu.
Jedan od prvih načina kako djeca istražuju okolinu jest stavljanjem stvari u usta. Zbog toga su djeca, osobito manja, u većoj opasnosti od gušenja uzrokovanog udisanjem manjeg predmeta kojeg su stavili u usta ili nos. Važno je osigurati da bebe i manja djeca nemaju pristup:
- kovanicama, balonima, plastičnim vrećicama
- sitnim lopticama, pikulama
- igračkama koje nisu prikladne za njihovu dob
- uređajima s dugmastim baterijama
- lijekovima, vitaminima
- nakitu i drugim sitnim predmetima
Zagrcavanje i gušenje – koje su razlike?
Kod djece koja tek uče jesti često dolazi do zagrcavanja. Radi se o prirodnom refleksu tijekom kojeg dijete pokušava kašljanjem izbaciti hranu. Zagrcavanje je glasno, i lice djeteta može se zacrveniti od kašlja, te izgleda kao da će povratiti. Tada je važno poticati dijete da kašlje, i ni u kom slučaju ne pokušavati izvaditi hranu iz usta djeteta jer biste je mogli ugurati dublje. Ako dijete može plakati, učinkovito kašljati i odgovarajuće disati, nije riječ o teškoj opstrukciji dišnih puteva.
Kod gušenja je dijete tiho, ili proizvodi vrlo tihi zvuk. Može poplaviti, imati širom otvorene oči, i mahati rukama. Svako gušenje je hitna situacija.
Što učiniti kad dođe do gušenja?
Za dijete mlađe od 1 godine:
- Dijete okrenite na trbuh licem prema dolje i držite ga podlakticom na koljenu.
- Djetetova glava treba biti usmjerena prema dolje, ispod razine tijela.
- Donjim dijelom dlana slobodne ruke 5 puta udarite između lopatica djetetovih leđa.
- Nakon svakog udarca provjerite je li dijete izbacilo predmet gušenja.
Ako dijete nakon 5 udaraca nije izbacilo predmet gušenja:
- Okrenite ga na leđa na način da je glava i dalje ispod razine tijela, rukom pridržavajte glavu, stavite dva prsta na sredinu prsne kosti i 5 puta snažno pritisnite utiskujući prsni koš za trećinu do polovicu dubine.
- Ako dijete i dalje nije izbacilo predmet gušenja, ponovite 5 udaraca u leđa pa 5 pritisaka u prsa, sve dok ne izbaci strano tijelo ili ne izgubi svijest.
- Nemojte pokušavati izvući strano tijelo ako je dijete pri svijesti.
- Ako dijete nije pri svijesti i samo ako možete vidjeti strano tijelo koje blokira dišni put, može se pokušati ukloniti s posebnim oprezom. Ne preporučuje se pretraživanje usne šupljine prstima ”na slijepo” jer postoji opasnost da se na taj način strano tijelo potisne još dublje.
Ako dijete prestane reagirati (izgubi svijest), pozovite odmah hitnu pomoć na broj 194 ili 112 te prema njihovim uputama započnite postupak oživljavanja.
Dijete treba pregledati liječnik što je prije moguće, čak i nakon uspješnog uklanjanja stranog tijela i ponovne uspostave normalnog disanja.
Za dijete starije od 1 godine:
-
- Sjednite i položite dijete prsima na svoja koljena s glavom prema dolje ili nagnite trup djeteta prema naprijed, ovisno o djetetovoj visini.
- Donjim dijelom dlana slobodne ruke 5 puta udarite između lopatica djetetovih leđa.
- Nakon svakog udarca provjerite je li dijete izbacilo predmet gušenja.
Ako dijete nije izbacilo predmet gušenja, primijenite Heimlichov hvat:
- Stanite ili kleknite iza djeteta (u razini djetetove visine).
- Stavite ruke ispod djetetovih ruku i obuhvatite djetetov prsni koš.
- Stisnite svoju šaku (palac unutar šake) i stavite ju između pupka i prsne kosti djeteta.
- Uhvatite svoju stisnutu šaku drugom šakom i snažno povlačite prema unutra i prema gore, 5 puta uzastopce.
- Nakon svakog potiska provjerite je li dijete izbacilo strano tijelo.
- Niz potisaka treba ponavljati sve dok se predmet ne izbaci.
Ako dijete izgubi svijest i/ili prestane disati, prekinite potiske, pozovite odmah hitnu pomoć na broj 194 ili 112 te prema njihovim uputama započnite postupak oživljavanja.
Dijete treba pregledati liječnik što je prije moguće, čak i nakon uspješnog uklanjanja stranog tijela i ponovne uspostave normalnog disanja.
