Svjetski dan hepatitisa 2026.

 

Svake se godine 28. srpnja na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) obilježava Svjetski dan borbe protiv hepatitisa. Cilj ove hvalevrijedne inicijative jest podizanje svijesti opće i stručne javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.

Kao i prošle godine, slogan Svjetske zdravstvene organizacije glasi: HEPATITIS – RAZBIJMO BARIJERE za obuzdavanje epidemije hepatitisa! (engl. Hepatitis: Let’s Break It Down!)

Virusni hepatitis već desetljećima predstavlja značajnu globalnu javnozdravstvenu prijetnju. Procjenjuje se da je tijekom 2024. godine u svijetu s kroničnim hepatitisom B živjelo oko 240 milijuna osoba te oko 47 milijuna osoba s HCV infekcijom.

Globalno izvješće o hepatitisu SZO-a prikazuje da je u 2024. godini hepatitis uzrokovao oko 1,3 milijuna smrtnih slučajeva, od čega se većina odnosi na hepatitis B (1,1 milijun) i hepatitis C (240 000).

Tijekom 2024. godine zabilježeno je približno 900 000 novih infekcija hepatitisom B i približno toliko novih infekcija hepatitisom C. U odnosu na 2015. godinu, broj novih infekcija hepatitisom B smanjen je za 32 %, dok je kod hepatitisa C zabilježen znatno sporiji napredak, sa smanjenjem od svega 8,1 %.

Unatoč smanjenju, broj novih infekcija još je uvijek visok te na svjetskoj razini nisu postignuti značajni pomaci u postizanju cilja zaustavljanja epidemije hepatitisa do 2030. (UN SDG 2030).

 

Svakodnevno u svijetu oboli oko 6 000 ljudi, a umire 3 500 od neprepoznatog hepatitisa i razvijenih posljedica ove bolesti (brojčano usporedivo s posljedicama smrti od tuberkuloze). Hepatitisi su ujedno i najčešći uzrok raka jetre u svijetu. Globalna pokrivenost dijagnostikom i liječenjem i dalje je izrazito niska. Do kraja 2022. godine, samo je 13 % osoba s kroničnim hepatitisom B dijagnosticirano, a manje od 3 % započelo s antivirusnom terapijom. Kod hepatitisa C, tek 36 % je dijagnosticirano, a 20 % je započelo liječenje.

Hepatitisi u velikom broju slučajeva izazivaju kronični oblik bolesti koji bude prepoznat tek po nastanku teških komplikacija jetrene bolesti (ciroza ili rak jetre) kada se očekuju i značajno slabiji ishodi liječenja. Pravovremeno prepoznavanje bolesti ključno je za prevenciju širenja bolesti i bolje rezultate liječenja.

 

Posebnu pozornost na potrebu za testiranjem trebale bi obratiti sljedeće skupine osoba:

 

Za hepatitis B:

  • Muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima
  • Osobe koje imaju spolno prenosivu bolest
  • Osobe koje su imale > 1 seksualnog partnera tijekom prethodnih 6 mjeseci
  • Zdravstveni djelatnici koji su potencijalno izloženi krvi ili drugim infektivnim tjelesnim tekućinama
  • Osobe koje trenutačno koriste ili su koristile intravenske droge
  • Ljudi koji imaju dijabetes i koji su < 60 god. (ili ≥ 60 god. ako se njihov rizik od stjecanja HBV-a smatra povećanim)
  • Osobe u krajnjem stadiju bubrežne bolesti na hemodijalizi, HIV pozitivne osobe ili oni s kroničnom bolesti jetre ili hepatitisom C
  • Kućni kontakti i seksualni partneri ljudi koji su HBsAg-pozitivni
  • Zaposlenici i štićenici institucija za osobe s poteškoćama u razvoju
  • Ljudi u kaznionicama, odnosno postrojenjima koja pružaju usluge intravenskim ovisnicima
  • Međunarodni putnici u regijama s visokom ili umjerenom HBV prevalencijom

 

Za hepatitis C:

Testove probira mogu obaviti sve osobe starije od 18 godina, neovisno o rizičnim faktorima. Jednokratni probir preporučuje se osobama mlađim od 18 godina, sa sljedećim karakteristikama:

  • Ako trenutačno koriste ili su barem jednom u prošlosti koristili IV droge
  • Ako su koristili intranazalne nedopuštene droge
  • Muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima
  • Trenutačno se liječe ili su nekad bili liječeni dugotrajnom hemodijalizom
  • Imaju abnormalne razine alanin aminotransferaze (ALT) ili neobjašnjivu kroničnu bolest jetre
  • Rade u zdravstvu i bili su izloženi HCV-pozitivnoj krvi putem igle, ozljede drugim oštrim predmetom ili kontaktom sluznice
  • Imaju HIV infekciju ili započinju predekspozicijsku profilaksu (PrEP) za HIV
  • Ako su bili u zatvoru
  • Ako se radi o djeci rođenoj od majke zaražene HCV-om

Preventivne mogućnosti (cijepljenje protiv hepatitisa B, harm reduction metode – zamjene šprica i igala), proširene usluge testiranja (u zajednici i na razini primarne zdravstvene zaštite) te uspješne metode liječenja (za hepatitis C i izlječenja) ključni su koraci u obuzdavanju ovog javnozdravstvenog problema.

Svake godine u Hrvatskoj se provodi edukativno-informativna javnozdravstvena kampanja o mogućnostima prevencije hepatitisa B i C u kojoj kao partner sudjeluje i Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Kampanja se provodi putem plakata koji će se oglašavati na oglasnim prostorima diljem Hrvatske u zdravstvenim ustanovama, domovima zdravlja i drugim institucijama, te digitalne kampanje s objavom edukativnih tekstova i videa na internetskim stranicama i stranicama društvenih mreža. Više informacija o kampanji povodom Svjetskog dana hepatitisa 2026. možete pročitati na: Svjetski dan hepatitisa 2026.

 

Hepatitis B i C u Europi

Procjenjuje se da pet milijuna ljudi u Europskoj uniji i Europskom gospodarskom prostoru (EU/EEA) živi s kroničnim hepatitisom B ili C – infekcijama koje su vodeći uzroci bolesti jetre i raka – pri čemu je većina ljudi nesvjesna da su zaraženi. Prema nedavnim procjenama ECDC‑a, 3,2 milijuna ljudi živi s kroničnim hepatitisom B, a 1,8 milijuna s kroničnim hepatitisom C u EU/EEA.

U EU/EEA hepatitis B i C povezani su s oko 50 000 smrti godišnje – 15 000 povezanih s hepatitisom B i 35 000 s hepatitisom C – a broj smrtnih slučajeva od raka jetre uzrokovanog virusnim hepatitisom i dalje raste. Nadalje, istraživanja pokazuju da je više od 65 % osoba s hepatitisom B i 62 % osoba s hepatitisom C još uvijek nedijagnosticirano, stoga ne primaju potrebnu skrb, što ih izlaže visokom riziku od razvoja kronične bolesti jetre i raka jetre.

 

Hepatitisi u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je učestalost (prevalencija) hepatitisa B i C u općoj populaciji relativno niska (manje od 1 %), no ona je značajno viša u populacijama koje imaju povećan rizik od zaraze hepatitisom B i C. Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2 % – 0,7 % opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5 % – 0,9 % protutijela na hepatitis C.

Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od oko 30 % do 65 % prema podacima različitih istraživanja prevalencije protutijela na hepatitis C kod osoba koje injektiraju droge u Republici Hrvatskoj. Prema procjenama matematičkog modeliranja iz epidemioloških podataka u Hrvatskoj je 2019. bilo oko 24 300 osoba koje imaju kronični hepatitis C.

Na temelju prijava zaraznih bolesti u Registar zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje oko 42 oboljelih od hepatitisa B i 89 oboljelih od hepatitisa C, a prema spolu među prijavama obje bolesti nešto je više muškaraca.

Višegodišnje smanjenje slučajeva hepatitisa B povezujemo s uvođenjem cijepljenja protiv hepatitisa B u Program obaveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj 1999. godine, tada za svu djecu u 6. razredu osnovnih škola. S obzirom na godinu uvođenja obveznog cijepljenja, danas, prema dobi, većina oboljelih od hepatitisa B su osobe od 40 godina i starije. Većina oboljelih od hepatitisa C imaju 30 godina i više. Prema spolu, nešto više oboljelih su muškarci.

Broj zaprimljenih prijava hepatitisa B i C u sustavu prijavljivanja zaraznih bolesti pokazuje trend pada, no valja naglasiti da taj broj ne pokazuje broj stvarno oboljelih od tih bolesti. Kao i ranije spomenuto, hepatitis B i C su bolesti koje najčešće dugo vremena nakon infekcije ne pokazuju vidljive ili izražene simptome, pa dio inficiranih osoba nije dijagnosticiran.

U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B cijepi sva dojenčad, kada s navršenih dva mjeseca dobivaju prvu od tri doze cjepiva. Protiv hepatitisa C, unazad 10-ak godina, široko je dostupna terapija koja pruža visok postotak izlječenja.

Ipak, najveće prepreke eliminaciji hepatitisa i dalje predstavljaju nedovoljan cijepni obuhvat te velik broj neprepoznatih i netestiranih osoba koje su u povećanom riziku od zaraze, što dovodi do kasnog postavljanja dijagnoze i nepovoljnijih ishoda liječenja.

Cijepni obuhvati su proteklih godina u Hrvatskoj ispod zacrtanih ciljeva SZO-a od 95 % te iznose prosječno 90 %, sa značajnim varijacijama po županijama.

 

Put prema eliminaciji hepatitisa do 2030. godine

Na globalnoj razini broj smrtnih slučajeva povezanih s hepatitisom B porastao je za 17 % između 2015. i 2024. godine, dok je smrtnost povezana s hepatitisom C u istom razdoblju smanjena za 12 %. Kako bi se do 2030. godine ostvario globalni cilj smanjenja smrtnosti od hepatitisa B i C za 65 % u odnosu na 2015. godinu, nužno je značajno povećati dostupnost i obuhvat antivirusnim liječenjem osoba koje žive s kroničnom HBV ili HCV infekcijom.

Istodobno, dugoročno najučinkovitiji način smanjenja smrtnosti povezane s hepatitisom B i C jest sprječavanje novih infekcija. Prevencija, rano otkrivanje i pravodobno liječenje ključni su za ostvarenje ciljeva eliminacije virusnih hepatitisa do 2030. godine. Za ostvarenje cilja smanjenja incidencije hepatitisa B za 95 % do 2030. godine potrebno je povećati cijepni obuhvat, osobito pravodobnim cijepljenjem novorođenčadi te dodatno unaprijediti mjere sprječavanja prijenosa infekcije s majke na dijete, posebice u afričkoj regiji.

Iako je učestalost infekcije hepatitisom B među djecom mlađom od pet godina na globalnoj razini smanjena u odnosu na 2015. godinu, ona je i dalje znatno iznad ciljne vrijednosti postavljene za 2030. godinu, pri čemu najveće opterećenje bilježe zemlje afričke regije.

Kako bi se postiglo smanjenje incidencije hepatitisa C za 80 %, nužno je osigurati rano otkrivanje i liječenje zaraženih osoba, provođenje sigurnih medicinskih postupaka, sigurnost transfuzijskih sustava te provedbu mjera za smanjenje rizika od zaraze među osobama koje koriste droge.

 

Više o virusnim hepatitisima možete pročitati na: Virusni hepatitisi i Sve o hepatitisu.

Jačanje preventivnih aktivnosti mora ostati javnozdravstveni prioritet jer, uz postojeće znanje, cjepiva i terapije, eliminacija virusnih hepatitisa predstavlja ostvariv cilj.